MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, broj 75/14) propisano je osnivanje Centra za posebno skrbništvo ( u daljnjem tekstu: Centar) kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji predmetnog zakona donesen je novi Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 103/15) prema kojem je Centar nastavio s radom.
Osnivačka prava nad Centrom ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
Centar je osnovan za područje Republike Hrvatske. Statutom se propisuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela Centra te se uređuju druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje. Važećim statutom Centra određeno je da Centar ima sjedište u Zagrebu i dislocirane jedinice u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Poslove zastupanja u Centru obavljaju posebni skrbnici, a to su pravnici s položenim pravosudnim ispitom koji imaju dodatnu edukaciju iz područja komunikacije s djecom u pravosuđu.
S obzirom na određene nedorečenosti i nejasnoće u važećem propisu kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug Centra potrebno je pojedina područja dodatno razraditi, odnosno, jasnije precizirati, kao i urediti određena područja bitna za organizaciju rada. Sukladno navedenom, a s obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra najsvrsishodnije je isti regulirati posebnim zakonom, Zakonom o Centru za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Zakon).
Predmetnim Zakonom proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje drugih stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, uvodi se mogućnost osnivanja podružnica Centra.
Propisuju se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova i izbora predsjednika, trajanje mandata članova upravnog vijeća, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje te način donošenja odluka.
Nadalje, dodatno su razrađena pitanja vezana za ovlasti ravnatelja tako da se propisuje da ravnatelj predstavlja i zastupa Centar, organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra te da u dijelu radnog vremena obavlja i poslove stručnog radnika. Nadalje, propisano je trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja na mjesto ravnatelja, uvjeti za imenovanje ravnatelja, razrješenje ravnatelja prije isteka mandata na koji je imenovan i postupanje u slučaju kada je kandidat za ravnatelja član upravnog vijeća. Dodatno su propisane odredbe o vršitelju dužnosti ravnatelja.
Za ravnatelja je, osim pravnika s položenim pravosudnim ispitom, predviđena mogućnost da se imenuje socijalni radnik ili psiholog s položenim stručnim ispitom.
Predmetnim Zakonom propisane su odredbe o stručnom vijeću, njegovom sastavu, ovlastima, način rada i sudjelovanju predsjednika stručnog vijeća u radu upravnog vijeća.
Uvažavajući sve prisutniju specifičnost postupaka u kojima se imenuje poseban skrbnik, posebno u odnosu na djecu, potrebu kvalitetne zaštite prava korisnika, potrebu sprečavanja sekundarne traumatizacije korisnika kao i specifičnosti postupanja prilikom utvrđivanja mišljenja korisnika nameće se potreba zapošljavanja drugih stručnih radnika s posebnim iskustvom, znanjem, kompetencijama i vještinama u pogledu komunikacije i utvrđivanja mišljenja. Sukladno navedenom uređeno je da stručne radnike, osim pravnika s položenim pravosudnim ispitom, čine i socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom.
Pravnik obavlja poslove posebnog skrbnika u skladu sa zakonom koji uređuje obiteljske odnose te isti prilikom pribavljanja mišljenja djeteta i odrasle osobe, obavještavanja djeteta ili odrasle osobe o predmetu spora, tijeku i ishodu spora te upoznavanja djeteta ili odrasle osobe
sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe koristi pomoć socijalnog radnika ili psihologa, osim ako sam ima stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja.
Radi kvalitetnije zaštite prava korisnika propisani su uvjeti glede stručnih radnika u pogledu potrebnih godina radnog staža, dodatnih edukacija za pravnike kao i radnog iskustva u području rada s djecom i/ili odraslim osobama te stručnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja djeteta i odrasle osobe za socijalne radnike i psihologe.
Također su dodatno razrađene odredbe glede stručnih radnika u pogledu iskaznice stručnih radnika, profesionalne tajne, izuzeća od polaganja stručnih ispita, obveze stručnog usavršavanja i prava na superviziju.
Dodatno su uređene odredbe u pogledu zasnivanja radnog odnosa stručnih radnika, te uz zapreke za prijem u radni odnos i obavljanje poslova radnika, propisane su zapreke za stručne radnike za pružanje usluga i sklapanje ugovora o otuđenju ili opterećenju nekretnina štićenika.
Predmetnim Zakonom uređuje se obveza vođenja evidencije i dokumentacije te dostava izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
Također su odredbe u pogledu nadzora nad radom Centra jasnije precizirane i nadopunjene tako da se propisuje unutarnji i upravni nadzor te sadržaj i način provođenja istih.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Ovim Zakonom uređuje se status, djelatnost i ustrojstvo Centra kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
Zakonom se propisuje djelatnost Centra, poslovi na temelju javnih ovlasti i drugi stručni poslovi vezani uz njih. Propisuje se financiranje djelatnosti Centra.
Propisuje se ustrojstvo Centra, mogućnost osnivanja podružnica te tijela Centra.
Propisuju se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova, trajanje mandata, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje članova upravnog vijeća prije isteka mandata kao i način donošenja odluka.
Propisuju se ovlasti ravnatelja, trajanje mandata, uvjeti za ravnatelja, postupak imenovanja, način sklapanja ugovora o radu, postupanja prilikom isteka mandata, zamjena u slučaju privremene spriječenosti, način i situacije razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan te vršitelj dužnosti ravnatelja.
Propisuje se stručno vijeće, sastav, ovlasti i način rada.
Propisuju se opći akti, s posebnim naglaskom na statut i način donošenja istih.
Propisuje se tko čini stručne radnike i poslovi koje isti obavljaju kao i uvjeti koje moraju ispunjavati.
Propisuje se iskaznica za stručne radnike, obveza obavljanja poslova u skladu sa pravilima struke i profesionalne etike, čuvanje profesionalne tajne, zasnivanje radnog odnosa, situacije u kojima nije potrebno polagati stručni ispit, zapreke za rad u Centru, zapreke za pružanje usluga i sklapanje ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine štićenika, stručno usavršavanje i supervizija.
Propisuje se obveza vođenja evidencije i dokumentacije te dostavljanje izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
Propisuju se vrste nadzora, sadržaj i način obavljanja istih.
3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Uređenjem Centra omogućiti će se nesmetani nastavak djelatnosti, odnosno osiguravanje djeci i odraslim osobama zastupanje u sudskim postupcima od strane neovisnog tijela.
Propisivanjem mogućnosti osnivanja podružnica, uvjeta za obavljanje djelatnosti kao i utvrđivanja istih utječe se na kvalitetnije obavljanje djelatnosti, poboljšanje kvalitete radnih mjesta te unapređenje rada drugih sustava poput sudova i centara za socijalnu skrb.
Jasnijim propisivanjem odredbi u pogledu upravnog vijeća i ravnatelja sprječavaju se određene nejasnoće u primjeni i omogućava nesmetan rad Centra.
Propisivanjem stručnog vijeća i njegovih ovlasti omogućiti će se poboljšanje stručnog rada ustanove.
S obzirom na specifičnosti Centra omogućavanjem osnivanja podružnice omogućiti će se nesmetaniji rad i unapređenje organizacijskih i stručnih pitanja na području RH.
Propisivanjem drugih struka kao stručnih radnika Centra sa definiranim sadržajem poslova koje će obavljati, te svih uvjeta koje moraju ispunjavati kao i zapreka za rad i pružanje usluga osigurati će se kvalitetnija zaštita prava štićenika.
Propisivanjem obveze vođenja evidencije i dokumentacije osigurati će se bolji uvjeti za praćenje obavljanja djelatnosti, a samim time i kvalitetnije planiranje određenih promjena.
Propisivanjem vrste, sadržaja i načina obavljanja nadzora Centra ispraviti će se određene nejasnoće u primjeni, osigurati kvalitetnije praćenje i unapređenje stručnog rada.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102– Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje status, djelatnost i ustrojstvo Centra za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Centar) koji je kao javna ustanova osnovan rješenjem Ministarstva socijalne politike i mladih.
Članak 2.
(1) Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
(2) Centar ima svojstvo pravne osobe i upisan je u sudski registar.
(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(4) Na Centar se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
II. DJELATNOST CENTRA
Članak 3.
(1) Na temelju javnih ovlasti, putem imenovanog posebnog skrbnika, Centar:
1. zastupa djecu pred sudovima i drugim tijelima u skladu sa zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi i
2. zastupa odrasle osobe pred sudovima i drugim tijelima u skladu sa zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(2) Osim javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, Centar obavlja i druge stručne poslove vezane uz zastupanje iz stavka 1. ovoga članka:
1. obavještava dijete ili odraslu osobu o predmetu spora, tijeku i ishodu spora, na način koji je primjeren djetetovoj dobi
2. po potrebi kontaktira s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu ili odrasloj osobi bliske
3. upoznaje dijete ili odraslu osobu sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe
4. pribavlja mišljenje djeteta ili odrasle osobe
5. druge poslove stavljene u nadležnost Centra zakonom i statutom.
(3) Centar može obavljati i druge djelatnosti utvrđene statutom koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Sredstva za financiranje djelatnosti Centra osiguravaju se u državnom proračunu.
III. USTROJSTVO CENTRA
Članak 4.
(1) Ustrojstvo Centra pobliže se uređuje statutom.
(2) Centar može osnivati podružnice koje obavljaju djelatnost sukladno članku 3. ovoga Zakona.
(3) Opseg djelatnosti podružnica pobliže se uređuje statutom Centra.
Upravno vijeće
Članak 5.
(1) Centrom upravlja upravno vijeće kojeg čine dva predstavnika osnivača i jedan predstavnik radnika Centra.
(2) Predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje ministar nadležan za obitelj.
(3) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Centru imenuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, biraju ga radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, sukladno posebnom propisu.
(4) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća između predstavnika osnivača.
(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
Članak 6.
Predstavnici osnivača u upravnom vijeću moraju imati završen najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i radni staž na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi ili iznimno u drugoj društvenoj ili humanističkoj djelatnosti.
Članak 7.
(1) Ovlasti upravnog vijeća te druga pitanja o radu upravnog vijeća utvrđuju se zakonom, aktom o osnivanju i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova.
(3) Predsjednikupravnog vijeća dužan je obavijestiti osnivača o isteku mandata upravnog vijeća odnosno člana upravnog vijeća, 30 dana prije isteka mandata.
(4) Naknadu za rad članova upravnog vijeća Centra, u ime osnivača, odlukom utvrđuje ministar nadležan za obitelj, ako za tu namjenu Centar ima osigurana sredstva.
(5) Upravno vijeće donosi poslovnik o radu kojim utvrđuje način rada.
Članak 8.
(1) Član upravnog vijeća može biti razriješen i prije isteka mandata.
(2) Odluku o razrješenju člana upravnog vijeća, predstavnika osnivača, donosi ministar nadležan za obitelj.
(3) Predstavnika radnika razrješuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno razrješuju ga radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
(4) Istovremeno s razrješenjem člana upravnog vijeća imenuje se ili bira novi član upravnog vijeća kojemu mandat traje do isteka mandata razriješenog člana upravnog vijeća.
Ravnatelj
Članak 9.
(1) Ravnatelj predstavlja i zastupa Centar, organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra.
(2) Ravnatelj u dijelu radnog vremena obavlja poslove stručnog radnika.
(3) Ovlasti ravnatelja Centra utvrđene su zakonom, aktom o osnivanju i statutom Centra.
(4) Mandat ravnatelja traje četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Članak 10.
(1) Za ravnatelja može biti imenovan hrvatski državljanin:
1. koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava s položenim pravosudnim ispitom ili koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili psihologije s položenim stručnim ispitom
2. koji ima najmanje pet godina radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju
3. koji nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18)
4. koji nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
5. kojem nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji i
6. protiv kojeg se ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18).
(2) Odredba stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija.
(3) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka ili za prekršaj iz stavka 1. točke 5. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.
Članak 11.
(1) Ravnatelja Centra imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj.
(2) Kandidat za ravnatelja koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja Centra.
Članak 12.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja Centra sklapa s upravnim vijećem ugovor o radu u punom radnom vremenu, na vrijeme od četiri godine.
(2) Ako je za ravnatelja Centra imenovana osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Centru, po isteku mandata za ravnatelja, a najduže po isteku dva uzastopna mandata, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radila ili na druge odgovarajuće poslove, ako podnese zahtjev za povrat i ako se na te poslove vrati u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.
(3) Zahtjev za povrat na poslove na kojima je osoba iz stavka 2. ovoga članka prethodno radila ili na odgovarajuće poslove, podnosi se u roku od deset dana nakon isteka mandata, u protivnom gubi pravo iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na radno mjesto osobe imenovane za ravnatelja, zasniva se radni odnos s drugom osobom, na određeno vrijeme.
Članak 13.
(1) Ravnatelja Centra, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje stručni radnik kojega odredi ravnatelj.
(2) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima pravo i dužnost obavljati poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati.
Članak 14.
(1) Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja Centra i prije isteka mandata za koji je izabran, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj, ako:
1. ravnatelj to osobno zahtijeva
2. nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu
3. je nastupila zapreka iz članka 10. stavka 1. točke 3.,4.,5. ili 6. ovoga Zakona
4. ravnatelj bez opravdanog razloga ne provodi program rada koji je donijelo Upravno vijeće
5. ravnatelj u svojem radu ne postupa u skladu s propisima i općim aktima Centra, neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima
6. ravnatelj nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Centru veću štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ili
7. je upravnim nadzorom ustanovljena teža povreda propisa i općih akata Centra ili su utvrđene veće nepravilnost u radu ravnatelja.
(2) Upravno vijeće dužno je, prije donošenja odluke o razrješenju, obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima pisano izjasni.
Članak 15.
(1) U slučaju razrješenja ravnatelja Centra prije isteka mandata ili u slučaju da se na natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude imenovan, do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, najduže do godinu dana.
(2) Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz članka 10. stavka 1.ovoga Zakona.
Stručno vijeće
Članak 16.
(1) Centar ima stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće čine svi stručni radnici Centra.
(3) Stručno vijeće raspravlja i daje ravnatelju mišljenje i prijedloge o:
1. stručnim pitanjima koja se odnose na djelatnost Centra utvrđenu zakonom i drugim propisima
2. ustroju Centra
3. godišnjem planu i programu rada Centra
4. potrebi stručnog usavršavanja i
5. drugim pitanjima utvrđenim statutom Centra.
(4) Djelokrug rada stručnog vijeća uređuje se statutom Centra.
(5) Predsjednik stručnog vijeća dužan je sudjelovati u radu upravnog vijeća bez prava glasa kada se raspravlja o poslovima iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Stručno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način rada stručnog vijeća.
Opći akti
Članak 17.
(1) Centar ima statut i druge opće akte utvrđene statutom.
(2) Statut Centra donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj.
3) Druge opće akte Centar donosi na način utvrđen statutom.
Stručni radnici
Članak 18.
(1) Stručne poslove u Centru obavljaju pravnik s položenim pravosudnim ispitom, socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom.
(2) Pravnik s položenim pravosudnim ispitom obavlja poslove posebnog skrbnika.
(3) Prilikom pribavljanja mišljenja djeteta i odrasle osobe, obavještavanja djeteta ili odrasle osobe o predmetu spora, tijeku i ishodu spora te upoznavanja djeteta ili odrasle osobe sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe, poseban skrbnik koristi pomoć socijalnog radnika ili psihologa, osim ako sam ima stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja.
Članak 19.
(1) Stručni radnici iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona moraju imati najmanje tri godine radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju.
(2) Pravnik s položenim pravosudnim ispitom mora imati dodatne edukacije u području zaštite prava djece i odraslih osobau postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(3) Socijalni radnik i psiholog moraju imati radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine u području rada s djecom i/ili odraslim osobamate stručna znanja, vještine i kompetencije potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja djeteta i odrasle osobe.
(4) Dodatne edukacije iz stavka 2. ovoga članka i stručna znanja, vještine i kompetencije iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
Članak 20.
(1) Stručni radnici imaju iskaznicu kojom dokazuju svojstvo službene osobe, identitet i ovlasti.
(2) Sadržaj i oblik iskaznice pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
Članak 21.
(1) Stručni radnici obavljaju poslove u skladu s pravilima struke i profesionalne etike uz poštivanje osobnosti korisnika, dostojanstva i nepovredivosti njegova osobnog i obiteljskog života.
(2) Stručni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što saznaju o osobnom i obiteljskom životu korisnika.
(3) Čuvanje profesionalne tajne obvezuje i druge radnike Centra.
(4) Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveza iz radnog odnosa.
Članak 22.
(1) Socijalni radnik ili psiholog koji je položio stručni ispit u odgovarajućoj stručnoj spremi u drugoj djelatnosti, primit će se na rad u Centru bez obveze polaganja stručnog ispita.
(2) Nije dužan polagati stručni ispit socijalni radnik ili psiholog koji ima znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja društvenih, odgojnih i medicinskih znanosti u onim poljima, odnosno granama koje imaju dodirne točke s djelatnošću socijalne skrbi, položen državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno koji ima više od 20 godina radnog staža u struci.
Članak 23.
(1) Radni odnos na neodređeno vrijeme u Centru, na koji se primjenjuje propis kojim se uređuju plaće u javnim službama, zasniva se ugovorom o radu na temelju javnog natječaja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Centar može bez javnog natječaja sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa zaposlenikom druge ustanove socijalne skrbi na koju se primjenjuje propis kojim se uređuju plaće u javnim službama ili ministarstva nadležnog za obitelj na temelju sporazuma ustanova, uz pisanu suglasnost zaposlenika.
Članak 24.
(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u Centru niti poslove u Centru može obavljati osoba:
1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18)
2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji i
4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18).
(2) Odredba stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija.
(3) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka ili za prekršaj iz stavka 1. točke 3. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Članak 25.
(1) Ako stručni radnik Centra, njegov bračni drug ili izvanbračni drug ili dijete pruža socijalne usluge korisnicima socijalne skrbi u obiteljskom domu, kao osnivač ustanove socijalne skrbi ili ima udio u trgovačkom društvu koje pruža socijalne usluge, socijalne usluge ne može pružati na temelju rješenja centra za socijalnu skrb.
(2) Stručni radnik Centra, njegov bračni drug ili izvanbračni drug ne mogu biti udomitelji osim u slučaju srodničkog udomiteljstva.
(3) Stručni radnik Centra, njegov bračni ili izvanbračni drug ili srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva ne smije sa štićenikomsklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju njegove nekretnine.
(4) Ugovor sklopljen suprotno odredbama ovoga članka je ništetan.
Članak 26.
(1) Stručni radnici u Centru imaju pravo i dužnost trajno se stručno usavršavati.
(2) Pod trajnim stručnim usavršavanjem podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u struci u području socijalnog rada, prava, psihologije i drugih područja važnih za učinkovito i kvalitetno obavljanje poslova.
(3) Godišnji program stručnog usavršavanja stručnih radnika Centra donosi ministarstvo nadležno za obitelj najkasnije do rujna tekuće godine za iduću godinu.
Članak 27.
(1) Stručni radnici u Centru imaju pravo na superviziju.
(2) Supervizija je proces učenja, razvoja i metoda podrške stručnim radnicima koji im omogućava usvajanje novih znanja, razvijanje vještina, usvajanje profesionalnih i osobnih spoznaja kroz osobno iskustvo stručnog rada, u cilju poboljšanja kvalitete rada s korisnicima.
(3) Superviziju mogu obavljati licencirani supervizori.
Članak 28.
(1) Centar i podružnica dužni su na propisan način voditi evidenciju i dokumentaciju o štićenicima i obavljanju djelatnosti te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
(2) Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije te način i rokove za dostavu izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
IV. NADZOR NAD RADOM CENTRA
Članak 29.
Nadzor nad radom Centra obuhvaća:
1. unutarnji nadzor i
2. upravni nadzor.
Članak 30.
(1) Centar provodi unutarnji nadzor nad stručnim radom.
(2) Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta Centra i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora.
(3) Općim aktom iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se način obavljanja unutarnjeg nadzora.
(4) Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora Centar je dužan izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.
Članak 31.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
Ministar nadležan za obitelj dužan je u roku od 30dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove upravnog vijeća Centra, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 33.
Upravno vijeće Centra dužno je u roku od 30 dana od dana imenovanja raspisati natječaj za imenovanje ravnatelja Centra, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 34.
Centar je dužan uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 35.
Ministar nadležan za obitelj dužan je donijeti provedbene propise iz članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 2., i članka 28. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 544. do članka 550. Obiteljskog Zakona („Narodne novine“, broj 103/15).
Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Članak 1.
Ovim člankom se definira područje uređenja ovoga Zakona.
Članak 2.
Ovim člankom se propisuje osnivač i sjedište Centra kao i da je Centar pravna osoba koja se upisuje u sudski registar.
Članak 3.
Ovim člankom se propisuje djelatnost Centra uz posebno navođenje poslova koje obavlja na temelju javnih ovlasti te drugih stručnih poslova utvrđenih ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom te financiranje Centra.
Članak 4.
Ovim člankom se propisuje uređenje ustrojstva Centra te osnivanje i opseg djelatnosti podružnice.
Članak 5.
Ovim člankom se propisuje upravno vijeće koje upravlja Centrom, njegov sastav, imenovanje predstavnika osnivača i imenovanje, odnosno, biranje člana upravnog vijeća predstavnika radnika, mandat članova, kao i biranje predsjednika upravnog vijeća.
Članak 6.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za člana upravnog vijeća.
Članak 7.
Ovim člankom propisuju se ovlasti, način donošenja odluka, obveza obavještavanja osnivača o isteku mandata upravnog vijeća, naknada za rad člana upravnog vijeća i donošenje poslovnika o radu.
Članak 8.
Ovim člankom propisuje se razrješenje člana upravnog vijeća prije isteka mandata, način na koji se donosi odluka o razrješenju člana upravnog vijeća i obveza imenovanja ili biranja novog člana kao i trajanje njegovog mandata.
Članak 9.
Ovim člankom se propisuju ovlasti ravnatelja, trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja.
Članak 10.
Ovim člankom se propisuju uvjeti za ravnatelja, postupanje u dijelu uvjeta u odnosu na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija te dužnost poslodavca za prikupljanje dokaza za određene uvjete.
Članak 11.
Ovim člankom se propisuje način imenovanja ravnatelja i postupanje u slučaju kada je kandidat za ravnatelja član upravnog vijeća.
Članak 12.
Ovim člankom se propisuje način sklapanja ugovora o radu s osobom koja je imenovana za ravnatelja te postupanje u slučaju kada osoba koja je imenovana za ravnatelja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Centru.
Članak 13.
Ovim člankom se propisuje zamjena ravnatelja u slučaju privremene spriječenosti.
Članak 14.
Ovim člankom se propisuju situacije u kojima je upravno vijeće dužno razriješiti ravnatelja prije isteka mandata na koji je izabran te postupanje prilikom razrješenja ravnatelja.
Članak 15.
Ovim člankom se propisuju situacije u kojima se imenuje vršitelj dužnosti ravnatelja, rok na koji se imenuje i uvjeti koje osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati.
Članak 16.
Ovim člankom se propisuje stručno vijeće, tko ga čini, ovlasti, način rada i sudjelovanja u radu upravnog vijeća kao i donošenje poslovnika o radu.
Članak 17.
Ovim člankom se propisuju statut i način donošenja istog te drugi opći akti ustanove.
Članak 18.
Ovim člankom se propisuje tko obavlja stručne poslove u Centru te sadržaj poslova koji obavljaju pravnici s položenim pravosudnim ispitom ili socijalni radnici i psiholozi s položenim stručnim ispitom.
Članak 19.
Ovim člankom se propisuju uvjeti glede godina radnog staža za stručne radnike, obveza dodatnih edukacija za pravnike te obveza radnog iskustva, stručna znanja, vještine i kompetencija socijalnih radnika i psihologa. Nadalje, propisuje se obveza donošenja pravilnika kojim će se pobliže urediti potrebne dodatne edukacije, stručna znanja, vještine i kompetencije.
Članak 20.
Ovim člankom se propisuje da stručni radnici imaju iskaznicu te da će sadržaj i oblik iste biti propisan pravilnikom.
Članak 21.
Ovim člankom se propisuje način obavljanja poslova, dužnost čuvanja profesionalne tajne i posljedice u slučaju povrede čuvanja profesionalne tajne.
Članak 22.
Ovim člankom se propisuje u kojoj situaciji se osoba prima na rad bez obveze polaganja stručnog ispita kao i situacije u kojima nije dužna polagati stručni ispit.
Članak 23.
Ovim člankom se propisuje način zasnivanja radnog odnosa radnika.
Članak 24.
Ovim člankom se propisuju zapreke za prijem u radni odnos i obavljanje poslova radnika, postupanje u dijelu uvjeta u odnosu na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija te dužnost poslodavca za prikupljanje dokaza za određene uvjete.
Članak 25.
Ovim člankom se propisuju zapreke za stručne radnike Centra u pogledu pružanja usluga i sklapanja ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine štićenika.
Članak 26.
Ovim člankom se propisuje pravo i dužnost stručnih radnika na stručno usavršavanje, sadržaj trajnog usavršavanja i obveza donošenja programa stručnog usavršavanja stručnih radnika Centra.
Članak 27.
Ovim člankom se propisuje pravo na superviziju, sadržaj supervizije i osobe koje obavljaju superviziju.
Članak 28.
Ovim člankom se propisuje obveza Centra i podružnice na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o štićenicima i o obavljanju djelatnosti te o tome dostavljati izvješća Ministarstvu u skladu s odredbama pravilnika kojeg donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Članak 29.
Ovim člankom se propisuju vrste nadzora nad radom Centra.
Članak 30.
Ovim člankom se propisuje sadržaj unutarnjeg nadzora i njegov način provođenja.
Članak 31.
Ovim člankom se propisuje nadležnost tijela koje provodi upravni nadzora.
Članak 32.
Ovim člankom se propisuje obveza i rok ministra nadležnog za obitelj za imenovanje članova upravnog vijeća u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 33.
Ovim člankom se propisuje obveza i rok upravnog vijeća za raspisivanje natječaja za imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 34.
Ovim člankom se propisuje dužnost Centra i rokovi u pogledu usklađivanja općih akata sa odredbama ovoga Zakona.
Članak 35.
Ovim člankom se propisuje dužnost i rok ministra nadležnog za obitelj u pogledu donošenja provedbenih propisa.
Članak 36.
Ovim člankom se propisuje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju određene odredbe zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a koji su dosada uređivali navedeno područje.
Članak 37.
Ovim člankom se propisuje objava ovoga Zakona.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o Centru za posebno skrbništvo
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Obiteljskim zakonom (Narodne novine, broj 75/14) propisano je osnivanje Centra za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Centar) kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji predmetnog zakona donesen je novi Obiteljski zakon (Narodne novine, broj 103/15) prema kojem je Centar nastavio s radom.
Osnivačka prava nad Centrom ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poslove obitelji.
Za obavljanje djelatnosti Centar ima, osim sjedišta u Zagrebu, tri dislocirane jedinice i to: Dislocirana jedinica Osijek, Dislocirana jedinica Rijeka i Dislocirana jedinica Split.
Sjedište Centra u Zagrebu obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Bjelovaru, Čakovcu, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Križevcima, Kutini, Samoboru, Sesvetama, Sisku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zaboku, Zagrebu, Zaprešiću i Zlataru.
Sjedište Centra u Zagrebu obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Bjelovaru, Čakovcu, Čazmi, Donjoj Stubici, Dugoj Resi, Dugom Selu, Đurđevcu, Garešnici, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Ivancu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Križevcima, Kutini, Ludbregu, Novom Marofu, Novskoj, Petrinji, Samoboru, Sisku, Sv. Ivanu Zelini, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zaboku, Zaprešiću, Zlatar Bistrici i Zagrebu.
Dislocirana jedinica u Osijeku obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Belom Manastiru, Daruvaru, Đakovu, Našicama, Novoj Gradišci, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Slatini, Valpovu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Županji.
Dislocirana jedinica u Osijeku obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Belom Manastiru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Đakovu, Našicama, Novoj Gradišci, Osijeku, Pakracu, Požegi, Slatini, Slavonskom Brodu, Valpovu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Županji.
Dislocirana jedinica u Rijeci obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Bujama-Buie, Crikvenici, Delnicama, Gospiću, Krku, Labinu, Malom Lošinju, Ogulinu, Opatiji, Pagu, Pazinu, Pula-Pola, Poreč-Parenzo, Rabu, Rijeci i Rovinju-Rovignio.
Dislocirana jedinica u Rijeci obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Bujama-Buie, Cresu-Lošinju, Crikvenici, Gospiću, Krku, Labinu, Ogulinu, Opatiji, Pazinu, Pula-Pola, Poreč-Parenzo, Rijeci, Rovinju-Rovignio, Senju i Slunju.
Dislocirana jedinica u Splitu obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Benkovcu, Dubrovniku, Imotskom, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Metkoviću, Sinju, Splitu, Starom Gradu, Supetru, Šibeniku, Trogiru i Zadru.
Dislocirana jedinica u Splitu obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Benkovcu, Biogradu na moru, Braču-Supetru, Drnišu, Dubrovniku, Imotskom, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Metkoviću, Omišu, Pločama, Sinju, Splitu, Šibeniku, Trogiru i Zadru.
U Centru za posebno skrbništvo zaposlena su 24 radnika ( 22 na neodređeno i dva na određeno vrijeme).
U sjedištu Centra u Zagrebu zaposleno je 8 pravnika s položenim pravosudnim ispitom od kojih je jedan na određeno vrijeme, ravnatelj te jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Osijeku zaposlena su 4 pravnika s položenim pravosudnim ispitom i jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Splitu zaposlena su 3 pravnika s položenim pravosudnim ispitom i jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Rijeci zaposlena su 4 pravnika s položenim pravosudnim ispitom od kojih je jedan na određeno vrijeme i jedan administrator.
Zaprimljenih predmeta od 1.1. do 31.12.2017. godine je ukupno 5635, dok je za 2018. godinu 7088 predmeta. Tijekom 2017. godine 3756 predmeta se odnosilo na mlt. djecu, a 1879. predmeta na odrasle osobe dok se tijekom 2018. godine 4468 predmeta se odnosilo na mlt. djecu, a 2620. predmeta na odrasle osobe.
S obzirom na određene nedorečenosti i nejasnoće u važećem propisu kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug Centra potrebno je pojedina područja dodatno razraditi, odnosno, jasnije precizirati, kao i urediti određena područja bitna za organizaciju rada. Sukladno navedenom, a s obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra najsvrsishodnije je isti regulirati posebnim zakonom, Zakonom o Centru za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Zakon).
Donošenjem Zakona osigurat će se bolja zaštita prava djece i odraslih osoba kroz poboljšanje kvalitete obavljanja djelatnosti Centra.
Predmetnim Zakonom proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje drugih stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, uvodi se mogućnost osnivanja podružnica Centra, propisuje se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova i izbora predsjednika, mandat članova upravnog vijeća, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje prije isteka mandata te način donošenja odluka. Nadalje, dodatno su razrađena pitanja vezana za ovlasti ravnatelja tako da se propisuje da ravnatelj predstavlja i zastupa Centar, organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra te da u dijelu radnog vremena obavlja i poslove stručnog radnika. Nadalje je propisano trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja na mjesto ravnatelja, uvjeti za imenovanje ravnatelja na način da se ravnateljem, osim pravnika s položenim stručnim ispitom, može imenovati i socijalni radnik ili psiholog s položenim stručnim ispitom. Nadalje je propisan način pribavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta za ravnatelja i neprimjenjivanje pojedinih odredbi za osobe kod kojih je nastupila rehabilitacija te da kandidat za ravnatelja koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja Centra. Također, u određenim slučajevima je propisana mogućnost povratka ravnatelja na prethodne poslove, zatim zamjene ravnatelja, razrješenja ravnatelja prije isteka mandata uz suglasnost ministra, kao i dužnost upravnog vijeća da prije odluke o razrješenju obavijesti ravnatelja i dade mu mogućnost da se pismeno izjasni te su propisane odredbe o vršitelju dužnosti ravnatelja. Nadalje, propisane su odredbe o stručnom vijeću, njegovom sastavu, ovlastima i načinu rada te sudjelovanju predsjednika stručnog vijeća u radu upravnog vijeća.
U cilju kvalitetnije zaštite prava djece i odraslih osoba predviđaju se kao stručni radnici, uz pravnike s položenim pravosudnim ispitom, socijalni radnici i psiholozi s time da pravnici s položenim pravosudnim ispitom obavljaju poslove posebnog skrbnika. Također su uređena određena područja u pogledu zasnivanja radnog odnosa stručnih radnika, zapreka za zapošljavanje, stručnog usavršavanja i supervizije.
Uvidom u prikaz skupa Edukacija za posebne skrbnike „pristup djetetu iz psihosocijalne perspektive“ objavljenog u Ljetopisu socijalnog rada 2018., 25 (3), 489-494., na kojem je sudjelovalo ukupno 16 posebnih skrbnika Centra, vidljivo je da je nešto više od polovice sudionika prethodno pohađalo program stručnog usavršavanja za komunikaciju s djetetom u pravosuđu, polovica edukaciju pravosudne akademije o primjeni obiteljskog zakona, nešto manji broj sudionika pohađao je edukaciju o procesnom položaju djece u pravosuđu, dok jedan od sudionika navodi kako mu je ovo prva edukacija. Nadalje, kao najznačajniji izvor profesionalnog stresa sudionici, između ostalog, ističu uvjete rada, specifičnije – preopterećenost predmetima, te nedostatak supervizije. Uz to, u značajnoj mjeri ističu obilježja klijenata – klijenti koji imaju nerealne zahtjeve, neinformiranost klijenata, klijenti koji su osobe s mentalnim oštećenjem ili žive u obiteljima u kojima postoje osobe s navedenim oštećenjem te neugodni/opasni klijenti (osobito kod lišenja poslovne sposobnosti). Napominju i kako im dodatni izvor profesionalnog stresa ponekad predstavlja (ne)jasnoća profesionalne uloge, odnosno, sukob koji se javlja između zastupanja volje i interesa djeteta. Također vidljivo je da sudionici općenito izražavaju potrebu za više edukacija, a posebno naglašavaju korisnost i potrebu za obrađivanje tema kroz raspravu i rad na slučajevima iz prakse te osmišljavanjem načina njihova rješavanja.
Kao preporuka, nakon provedene edukacije i evaluacije, a uzimajući u obzir istaknutu potrebu za dodatnim edukacijama, je realizacija daljnjih edukacija, prvenstveno na teme za koje su sami naveli (rad s osobama s invaliditetom, manipulacija djece prema odraslima). Iz navedenog nesporno proizlazi potreba za zapošljavanjem drugih stručnih radnika (socijalnih radnika i psihologa).
Također, uzevši u obzir naglašavanje potrebe posebnih skrbnika za rad na konkretnim slučajevima iz prakse i smjernicama za njihovo rješavanje, svakako bi trebalo osigurati prostor za uspostavu što bolje unutarsektorske i međusektorske suradnje te uvođenje metodske supervizije u cilju što bolje zaštite interesa i dobrobiti djece, tim više što posebni skrbnici ističu rad sa zahtjevnim klijentima kao jedan od izvora svog profesionalnog stresa. Nadalje, radi daljnjeg razvoja Centra preporuka je sustavno raditi na poboljšanju radnih uvjeta koje posebni skrbnici također ističu kao izvore profesionalnog stresa – preopterećenost posebnih skrbnika.
Nadalje u cilju djelotvornijeg obavljanja djelatnosti propisana je obveza vođenja evidencije i dokumentacije te su propisane vrste nadzora nad radom Centra, sadržaj i način provođenja istoga.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Predmetnim Zakonom, odnosno, jasnijim i preciznijim propisivanjem određenih područja djelatnosti kao i propisivanjem određenih područja koja dosada nisu bila uređena direktno se utječe na zaštitu prava djece i osoba s invaliditetom, čije zastupanje čini srž djelatnosti Centra te se posredno utječe na poboljšanje rada drugih ustanova kao što su centri za socijalnu skrb i sudovi.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Predmetnim Zakonom propisuje se zapošljavanje socijalnih radnika i psihologa kao stručnih radnika, uz pravnike, koji bi s obzirom na profesiju i dodatna znanja, vještine i kompetencije doprinijeli boljoj zaštiti prava djece i odraslih osoba. Nadalje, predviđenim donošenjem pravilnika kojim su propisani uvjeti glede prostora, opreme i broja potrebnih radnika utjecalo bi se na kvalitetu radnih mjesta u Centru.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Jasnijim i preciznijim uređenjem određenih područja te propisivanjem dosada neuređenih područja, sa ciljem poboljšanja djelotvornosti obavljanja djelatnosti, a imajući u vidu sam sadržaj djelatnosti utječe se na ostvarivanje pravne zaštite i pristupa sudu djece i osoba s invaliditetom te se unapređuje rad drugih tijela kao što su sud i centar za socijalnu skrb.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Nije obvezna provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa.
Nema nenormativnih rješenja jer je ishod moguće postići isključivo normativnim rješenjem budući da je područje koje se uređuje i sada zakonski regulirano.
S obzirom na opsežnost područja uređenja kao i važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra ishod nije moguće ostvariti izmjenama propisa kojim se sada regulira djelatnost Centra.
S obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra potrebno je isti regulirati zasebnim zakonom.
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi:Nema koristi
Troškovi: ne osiguravanje koherentnog normativnog okvira, ne utvrđivanje uvjeta glede prostora, opreme i radnika Centra, određene nejasnoće u primjeni, nemogućnost unapređenja kvalitetnije zaštite prava djece i odraslih osoba
Opcija 2.
Koristi:Ne razmatra se
Troškovi:-
Opcija 3.
Koristi:Ne razmatra se
Troškovi:-
Opcija 4.
Koristi: Osiguranje koherentnog normativnog okvira, brže i kvalitetnije obavljanje poslova, bolja suradnja sa drugim tijelima, logičniji i cjelovitiji način uređenja djelatnosti Centra
Troškovi:troškovi se osiguravaju u državnom proračunu.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
--
1
Opcija 2.
--
1
Opcija 3.
Ne razmatra se
Ne razmatra se
Opcija 4.
++
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Navedenim propisom se ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja
niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
S obzirom da su pitanja koja se uređuju Zakonom takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike nema potrebe za provođenjem SCM metodologije.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga Zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa te se na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže donošenje Zakona o Centru za posebno skrbništvo kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju učinkovitije zaštite prava i interesa djece i odraslih osoba.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je procijeniti nakon godinu dana od primjene zakona.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
Datum: 1.10.2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOG A ZAKONA O CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1. Ocjena stanja
Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, broj 75/14) propisano je osnivanje Centra za posebno skrbništvo ( u daljnjem tekstu: Centar) kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji predmetnog zakona donesen je novi Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 103/15) prema kojem je Centar nastavio s radom.
Osnivačka prava nad Centrom ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
Centar je osnovan za područje Republike Hrvatske. Statutom se propisuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela Centra te se uređuju druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje. Važećim statutom Centra određeno je da Centar ima sjedište u Zagrebu i dislocirane jedinice u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Poslove zastupanja u Centru obavljaju posebni skrbnici, a to su pravnici s položenim pravosudnim ispitom koji imaju dodatnu edukaciju iz područja komunikacije s djecom u pravosuđu.
S obzirom na određene nedorečenosti i nejasnoće u važećem propisu kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug Centra potrebno je pojedina područja dodatno razraditi, odnosno, jasnije precizirati, kao i urediti određena područja bitna za organizaciju rada. Sukladno navedenom, a s obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra najsvrsishodnije je isti regulirati posebnim zakonom, Zakonom o Centru za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Zakon).
Predmetnim Zakonom proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje drugih stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, uvodi se mogućnost osnivanja podružnica Centra.
Propisuju se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova i izbora predsjednika, trajanje mandata članova upravnog vijeća, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje te način donošenja odluka.
Nadalje, dodatno su razrađena pitanja vezana za ovlasti ravnatelja tako da se propisuje da ravnatelj predstavlja i zastupa Centar , organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra te da u dijelu radnog vremena obavlja i poslove stručnog radnika. Nadalje, propisano je trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja na mjesto ravnatelja, uvjeti za imenovanje ravnatelja, razrješenje ravnatelja prije isteka mandata na koji je imenovan i postupanje u slučaju kada je kandidat za ravnatelja član upravnog vijeća. Dodatno su propisane odredbe o vršitelju dužnosti ravnatelja.
Za ravnatelja je, osim pravnika s položenim pravosudnim ispitom, predviđena mogućnost da se imenuje socijalni radnik ili psiholog s položenim stručnim ispitom.
Predmetnim Zakonom propisane su odredbe o stručnom vijeću, njegovom sastavu, ovlastima, način rada i sudjelovanju predsjednika stručnog vijeća u radu upravnog vijeća.
Uvažavajući sve prisutniju specifičnost postupaka u kojima se imenuje poseban skrbnik, posebno u odnosu na djecu, potrebu kvalitetne zaštite prava korisnika, potrebu sprečavanja sekundarne traumatizacije korisnika kao i specifičnosti postupanja prilikom utvrđivanja mišljenja korisnika nameće se potreba zapošljavanja drugih stručnih radnika s posebnim iskustvom, znanjem, kompetencijama i vještinama u pogledu komunikacije i utvrđivanja mišljenja. Sukladno navedenom uređeno je da stručne radnike, osim pravnika s položenim pravosudnim ispitom, čine i socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom.
Pravnik obavlja poslove posebnog skrbnika u skladu sa zakonom koji uređuje obiteljske odnose te isti prilikom pribavljanja mišljenja djeteta i odrasle osobe, obavještavanja djeteta ili odrasle osobe o predmetu spora, tijeku i ishodu spora te upoznavanja djeteta ili odrasle osobe
sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe koristi pomoć socijalnog radnika ili psihologa, osim ako sam ima stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja.
Radi kvalitetnije zaštite prava korisnika propisani su uvjeti glede stručnih radnika u pogledu potrebnih godina radnog staža, dodatnih edukacija za pravnike kao i radnog iskustva u području rada s djecom i/ili odraslim osobama te stručnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja djeteta i odrasle osobe za socijalne radnike i psihologe.
Također su dodatno razrađene odredbe glede stručnih radnika u pogledu iskaznice stručnih radnika, profesionalne tajne, izuzeća od polaganja stručnih ispita, obveze stručnog usavršavanja i prava na superviziju.
Dodatno su uređene odredbe u pogledu zasnivanja radnog odnosa stručnih radnika, te uz zapreke za prijem u radni odnos i obavljanje poslova radnika, propisane su zapreke za stručne radnike za pružanje usluga i sklapanje ugovora o otuđenju ili opterećenju nekretnina štićenika.
Predmetnim Zakonom uređuje se obveza vođenja evidencije i dokumentacije te dostava izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
Također su odredbe u pogledu nadzora nad radom Centra jasnije precizirane i nadopunjene tako da se propisuje unutarnji i upravni nadzor te sadržaj i način provođenja istih.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Ovim Zakonom uređuje se status, djelatnost i ustrojstvo Centra kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
Zakonom se propisuje djelatnost Centra, poslovi na temelju javnih ovlasti i drugi stručni poslovi vezani uz njih. Propisuje se financiranje djelatnosti Centra.
Propisuje se ustrojstvo Centra, mogućnost osnivanja podružnica te tijela Centra.
Propisuju se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova, trajanje mandata, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje članova upravnog vijeća prije isteka mandata kao i način donošenja odluka.
Propisuju se ovlasti ravnatelja, trajanje mandata, uvjeti za ravnatelja, postupak imenovanja, način sklapanja ugovora o radu, postupanja prilikom isteka mandata, zamjena u slučaju privremene spriječenosti, način i situacije razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan te vršitelj dužnosti ravnatelja.
Propisuje se stručno vijeće, sastav, ovlasti i način rada.
Propisuju se opći akti, s posebnim naglaskom na statut i način donošenja istih.
Propisuje se tko čini stručne radnike i poslovi koje isti obavljaju kao i uvjeti koje moraju ispunjavati.
Propisuje se iskaznica za stručne radnike, obveza obavljanja poslova u skladu sa pravilima struke i profesionalne etike, čuvanje profesionalne tajne, zasnivanje radnog odnosa, situacije u kojima nije potrebno polagati stručni ispit, zapreke za rad u Centru, zapreke za pružanje usluga i sklapanje ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine štićenika, stručno usavršavanje i supervizija.
Propisuje se obveza vođenja evidencije i dokumentacije te dostavljanje izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
Propisuju se vrste nadzora, sadržaj i način obavljanja istih.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Uređenjem Centra omogućiti će se nesmetani nastavak djelatnosti, odnosno osiguravanje djeci i odraslim osobama zastupanje u sudskim postupcima od strane neovisnog tijela.
Propisivanjem mogućnosti osnivanja podružnica, uvjeta za obavljanje djelatnosti kao i utvrđivanja istih utječe se na kvalitetnije obavljanje djelatnosti, poboljšanje kvalitete radnih mjesta te unapređenje rada drugih sustava poput sudova i centara za socijalnu skrb.
Jasnijim propisivanjem odredbi u pogledu upravnog vijeća i ravnatelja sprječavaju se određene nejasnoće u primjeni i omogućava nesmetan rad Centra.
Propisivanjem stručnog vijeća i njegovih ovlasti omogućiti će se poboljšanje stručnog rada ustanove.
S obzirom na specifičnosti Centra omogućavanjem osnivanja podružnice omogućiti će se nesmetaniji rad i unapređenje organizacijskih i stručnih pitanja na području RH.
Propisivanjem drugih struka kao stručnih radnika Centra sa definiranim sadržajem poslova koje će obavljati, te svih uvjeta koje moraju ispunjavati kao i zapreka za rad i pružanje usluga osigurati će se kvalitetnija zaštita prava štićenika.
Propisivanjem obveze vođenja evidencije i dokumentacije osigurati će se bolji uvjeti za praćenje obavljanja djelatnosti, a samim time i kvalitetnije planiranje određenih promjena.
Propisivanjem vrste, sadržaja i načina obavljanja nadzora Centra ispraviti će se određene nejasnoće u primjeni, osigurati kvalitetnije praćenje i unapređenje stručnog rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102– Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje status, djelatnost i ustrojstvo Centra za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Centar) koji je kao javna ustanova osnovan rješenjem Ministarstva socijalne politike i mladih.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
(1) Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za obitelj .
(2) Centar ima svojstvo pravne osobe i upisan je u sudski registar.
(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(4) Na Centar se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II. DJELATNOST CENTRA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
(1) Na temelju javnih ovlasti, putem imenovanog posebnog skrbnika, Centar:
1. zastupa djecu pred sudovima i drugim tijelima u skladu sa zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi i
2. zastupa odrasle osobe pred sudovima i drugim tijelima u skladu sa zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(2) Osim javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, Centar obavlja i druge stručne poslove vezane uz zastupanje iz stavka 1. ovoga članka:
1. obavještava dijete ili odraslu osobu o predmetu spora, tijeku i ishodu spora , na način koji je primjeren djetetovoj dobi
2. po potrebi kontaktira s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu ili odrasloj osobi bliske
3. upoznaje dijete ili odraslu osobu sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe
4. pribavlja mišljenje djeteta ili odrasle osobe
5. druge poslove stavljene u nadležnost Centra zakonom i statutom.
(3) Centar može obavljati i druge djelatnosti utvrđene statutom koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Sredstva za financiranje djelatnosti Centra osiguravaju se u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III. USTROJSTVO CENTRA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
(1) Ustrojstvo Centra pobliže se uređuje statutom.
(2) Centar može osnivati podružnice koje obavljaju djelatnost sukladno članku 3. ovoga Zakona.
(3) Opseg djelatnosti podružnica pobliže se uređuje statutom Centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Upravno vijeće
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
(1) Centrom upravlja upravno vijeće kojeg čine dva predstavnika osnivača i jedan predstavnik radnika Centra.
(2) Predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje ministar nadležan za obitelj.
(3) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Centru imenuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, biraju ga radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, sukladno posebnom propisu.
(4) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća između predstavnika osnivača.
(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
Predstavnici osnivača u upravnom vijeću moraju imati završen najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i radni staž na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi ili iznimno u drugoj društvenoj ili humanističkoj djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
(1) Ovlasti upravnog vijeća te druga pitanja o radu upravnog vijeća utvrđuju se zakonom, aktom o osnivanju i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova.
(3) P redsjednik upravnog vijeća dužan je obavijestiti osnivača o isteku mandata upravnog vijeća odnosno člana upravnog vijeća, 30 dana prije isteka mandata.
(4) Naknadu za rad članova upravnog vijeća C entra, u ime osnivača, odlukom utvrđuje ministar nadležan za obitelj, ako za tu namjenu C entar ima osigurana sredstva.
(5) Upravno vijeće donosi poslovnik o radu kojim utvrđuje način rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
(1) Član upravnog vijeća može biti razriješen i prije isteka mandata.
(2) Odluku o razrješenju člana upravnog vijeća, predstavnika osnivača, donosi ministar nadležan za obitelj.
(3) Predstavnika radnika razrješuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno razrješuju ga radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
(4) Istovremeno s razrješenjem člana upravnog vijeća imenuje se ili bira novi član upravnog vijeća kojemu mandat traje do isteka mandata razriješenog člana upravnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ravnatelj
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 9.
(1) Ravnatelj predstavlja i zastupa Centar , organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra.
(2) Ravnatelj u dijelu radnog vremena obavlja poslove stručnog radnika.
(3) Ovlasti ravnatelja Centra utvrđene su zakonom, aktom o osnivanju i statutom C entra .
(4) Mandat ravnatelja traje četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 10.
(1) Za ravnatelja može biti imenovan hrvatski državljanin:
1. koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava s položenim pravosudnim ispitom ili koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili psihologije s položenim stručnim ispitom
2. koji ima najmanje pet godina radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju
3. koji nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18)
4. koji nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
5. kojem nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji i
6. protiv kojeg se ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18).
(2) Odredba stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija.
(3) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka ili za prekršaj iz stavka 1. točke 5. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 11.
(1) Ravnatelja Centra imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj.
(2) Kandidat za ravnatelja koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja C entra .
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 12.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja Centra sklapa s upravnim vijećem ugovor o radu u punom radnom vremenu , na vrijeme od četiri godine.
(2) Ako je za ravnatelja Centra imenovana osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Centru, po isteku mandata za ravnatelja, a najduže po isteku dva uzastopna mandata, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radila ili na druge odgovarajuće poslove , ako podnese zahtjev za povrat i ako se na te poslove vrati u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.
(3) Zahtjev za povrat na poslove na kojima je osoba iz stavka 2. ovoga članka prethodno radila ili na odgovarajuće poslove, podnosi se u roku od deset dana nakon isteka mandata, u protivnom gubi pravo iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na radno mjesto osobe imenovane za ravnatelja, zasniva se radni odnos s drugom osobom, na određeno vrijeme.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 13.
(1) Ravnatelja Centra , u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova , zamjenjuje stručni radnik kojega odredi ravnatelj.
(2) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima pravo i dužnost obavljati poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 14.
(1) Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja Centra i prije isteka mandata za koji je izabran , uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj, ako:
1. ravnatelj to osobno zahtijeva
2. nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu
3. je nastupila zapreka iz članka 10. stavka 1. točke 3.,4.,5. ili 6. ovoga Zakona
4. ravnatelj bez opravdanog razloga ne provodi program rada koji je donijelo Upravno vijeće
5. ravnatelj u svojem radu ne postupa u skladu s propisima i općim aktima Centra, neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima
6. ravnatelj nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči C entru veću štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ili
7. je upravnim nadzorom ustanovljena teža povreda propisa i općih akata C entra ili su utvrđene veće nepravilnost u radu ravnatelja.
(2) Upravno vijeće dužno je, prije donošenja odluke o razrješenju, obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima pisano izjasni.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 15.
(1) U slučaju razrješenja ravnatelja C entra prije isteka mandata ili u slučaju da se na natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude imenovan, do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, najduže do godinu dana.
(2) Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Stručno vijeće
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 16.
(1) Centar ima stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće čine svi stručni radnici Centra.
(3) Stručno vijeće raspravlja i daje ravnatelju mišljenje i prijedloge o:
1. stručnim pitanjima koja se odnose na djelatnost Centra utvrđenu zakonom i drugim propisima
2. ustroju Centra
3. godišnjem planu i programu rada Centra
4. potrebi stručnog usavršavanja i
5. drugim pitanjima utvrđenim statutom Centra.
(4) Djelokrug rada stručnog vijeća uređuje se statutom Centra.
(5) Predsjednik stručnog vijeća dužan je sudjelovati u radu upravnog vijeća bez prava glasa kada se raspravlja o poslovima iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Stručno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način rada stručnog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Opći akti
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 17 .
(1) Centar ima statut i druge opće akte utvrđene statutom.
(2 ) Statut Centra donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obitelj.
3) Druge opće akte Centar donosi na način utvrđen statutom.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Stručni radnici
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 18 .
(1) Stručne poslove u Centru obavljaju pravnik s položenim pravosudnim ispitom, socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom.
(2) Pravnik s položenim pravosudnim ispitom obavlja poslove posebnog skrbnika.
(3) Prilikom pribavljanja mišljenja djeteta i odrasle osobe, obavještavanja djeteta ili odrasle osobe o predmetu spora, tijeku i ishodu spora te upoznavanja djeteta ili odrasle oso be sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalb e, poseban skrbnik koristi pomoć socijalnog radnika ili psihologa, osim ako sam ima stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 19.
(1) Stručni radnici iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona moraju imati najmanje tri godine radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju.
(2) Pravnik s položenim pravosudnim ispitom mora imati dodatne edukacije u području zaštite prava djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(3) Socijalni radnik i psiholog moraju imati radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine u području rada s djecom i/ili odraslim osobama te stručna znanja, vještine i kompetencije potrebne za komunikaciju i utvrđivanje mišljenja djeteta i odrasle osobe.
(4) Dodatne edukacije iz stavka 2. ovoga članka i stručna znanja, vještine i kompetencije iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 20 .
(1) Stručni radnici imaju iskaznicu kojom dokazuju svojstvo službene osobe, identitet i ovlasti.
(2) Sadržaj i oblik iskaznice pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 21 .
(1) Stručni radnici obavljaju poslove u skladu s pravilima struke i profesionalne etike uz poštivanje osobnosti korisnika, dostojanstva i nepovredivosti njegova osobnog i obiteljskog života.
(2) Stručni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što saznaju o osobnom i obiteljskom životu korisnika.
(3) Čuvanje profesionalne tajne obvezuje i druge radnike Centra.
(4) Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveza iz radnog odnosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 22 .
(1) Socijalni radnik ili psiholog koji je položio stručni ispit u odgovarajućoj stručnoj spremi u drugoj djelatnosti, primit će se na rad u Centru bez obveze polaganja stručnog ispita.
(2) Nije dužan polagati stručni ispit socijalni radnik ili psiholog koji ima znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja društvenih, odgojnih i medicinskih znanosti u onim poljima, odnosno granama koje imaju dodirne točke s djelatnošću socijalne skrbi, položen državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno koji ima više od 20 godina radnog staža u struci.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 23 .
(1) Radni odnos na neodređeno vrijeme u Centru , na koji se primjenjuje propis kojim se uređuju plaće u javnim službama , zasniva se ugovorom o radu na temelju javnog natječaja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Centar može bez javnog natječaja sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa zaposlenikom druge ustanove socijalne skrbi na koju se primjenjuje propis kojim se uređuju plaće u javnim službama ili ministarstva nadležnog za obitelj na temelju sporazuma ustanova, uz pisanu suglasnost zaposlenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 24 .
(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u Centru niti poslove u Centru može obavljati osoba:
1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18)
2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji i
4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18).
(2) Odredba stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija.
(3) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka ili za prekršaj iz stavka 1. točke 3. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 25 .
(1) Ako stručni radnik Centra, njegov bračni drug ili izvanbračni drug ili dijete pruža socijalne usluge korisnicima socijalne skrbi u obiteljskom domu, kao osnivač ustanove socijalne skrbi ili ima udio u trgovačkom društvu koje pruža socijalne usluge, socijalne usluge ne može pružati na temelju rješenja centra za socijalnu skrb.
(2) Stručni radnik Centra, njegov bračni drug ili izvanbračni drug ne mogu biti udomitelji osim u slučaju srodničkog udomiteljstva.
(3) Stručni radnik Centra, njegov bračni ili izvanbračni drug ili srodnik u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva ne smije sa štićenikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju njegove nekretnine.
(4) Ugovor sklopljen suprotno odredbama ovoga članka je ništetan.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 26 .
(1) Stručni radnici u Centru imaju pravo i dužnost trajno se stručno usavršavati.
(2) Pod trajnim stručnim usavršavanjem podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u struci u području socijalnog rada, prava, psihologije i drugih područja važnih za učinkovito i kvalitetno obavljanje poslova.
(3) Godišnji program stručnog usavršavanja stručnih radnika Centra donosi ministarstvo nadležno za obitelj najkasnije do rujna tekuće godine za iduću godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 27 .
(1) Stručni radnici u Centru imaju pravo na superviziju.
(2) Supervizija je proces učenja, razvoja i metoda podrške stručnim radnicima koji im omogućava usvajanje novih znanja, razvijanje vještina, usvajanje profesionalnih i osobnih spoznaja kroz osobno iskustvo stručnog rada, u cilju poboljšanja kvalitete rada s korisnicima.
(3) Superviziju mogu obavljati licencirani supervizori.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 28.
(1) Centar i podružnica dužni su na propisan način voditi evidenciju i dokumentaciju o štićenicima i obavljanju djelatnosti te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za obitelj.
(2) Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije te način i rokove za dostavu izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za obitelj.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
IV. NADZOR NAD RADOM CENTRA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 29.
Nadzor nad radom Centra obuhvaća:
1. unutarnji nadzor i
2. upravni nadzor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 30.
(1) Centar provodi unutarnji nadzor nad stručnim radom.
(2) Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta Centra i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora.
(3) Općim aktom iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se način obavljanja unutarnjeg nadzora.
(4) Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora Centar je dužan izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 31.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 32.
Ministar nadležan za obitelj dužan je u roku od 30 dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove upravnog vijeća Centra , sukladno odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 33.
Upravno vijeće Centra dužno je u roku od 30 dana od dana imenovanja raspisati natječaj za imenovanje ravnatelja Centra , u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 34.
Centar je dužan uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 35.
Ministar nadležan za obitelj dužan je donijeti provedbene propise iz članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 2., i članka 28. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 544. do članka 550. Obiteljskog Zakona („Narodne novine“, broj 103/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ .
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Članak 1.
Ovim člankom se definira područje uređenja ovoga Zakona.
Članak 2.
Ovim člankom se propisuje osnivač i sjedište Centra kao i da je Centar pravna osoba koja se upisuje u sudski registar.
Članak 3.
Ovim člankom se propisuje djelatnost Centra uz posebno navođenje poslova koje obavlja na temelju javnih ovlasti te drugih stručnih poslova utvrđenih ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom te financiranje Centra.
Članak 4 .
Ovim člankom se propisuje uređenje ustrojstva Centra te osnivanje i opseg djelatnosti podružnice.
Članak 5.
Ovim člankom se propisuje upravno vijeće koje upravlja Centrom, njegov sastav, imenovanje predstavnika osnivača i imenovanje, odnosno, biranje člana upravnog vijeća predstavnika radnika, mandat članova, kao i biranje predsjednika upravnog vijeća.
Članak 6.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za člana upravnog vijeća.
Članak 7.
Ovim člankom propisuju se ovlasti, način donošenja odluka, obveza obavještavanja osnivača o isteku mandata upravnog vijeća, naknada za rad člana upravnog vijeća i donošenje poslovnika o radu.
Članak 8.
Ovim člankom propisuje se razrješenje člana upravnog vijeća prije isteka mandata, način na koji se donosi odluka o razrješenju člana upravnog vijeća i obveza imenovanja ili biranja novog člana kao i trajanje njegovog mandata.
Članak 9.
Ovim člankom se propisuju ovlasti ravnatelja, trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja.
Članak 10.
Ovim člankom se propisuju uvjeti za ravnatelja, postupanje u dijelu uvjeta u odnosu na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija te dužnost poslodavca za prikupljanje dokaza za određene uvjete.
Članak 11.
Ovim člankom se propisuje način imenovanja ravnatelja i postupanje u slučaju kada je kandidat za ravnatelja član upravnog vijeća.
Članak 12.
Ovim člankom se propisuje način sklapanja ugovora o radu s osobom koja je imenovana za ravnatelja te postupanje u slučaju kada osoba koja je imenovana za ravnatelja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Centru.
Članak 13.
Ovim člankom se propisuje zamjena ravnatelja u slučaju privremene spriječenosti.
Članak 14.
Ovim člankom se propisuju situacije u kojima je upravno vijeće dužno razriješiti ravnatelja prije isteka mandata na koji je izabran te postupanje prilikom razrješenja ravnatelja.
Članak 15.
Ovim člankom se propisuju situacije u kojima se imenuje vršitelj dužnosti ravnatelja, rok na koji se imenuje i uvjeti koje osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati.
Članak 16.
Ovim člankom se propisuje stručno vijeće, tko ga čini, ovlasti, način rada i sudjelovanja u radu upravnog vijeća kao i donošenje poslovnika o radu.
Članak 17.
Ovim člankom se propisuju statut i način donošenja istog te drugi opći akti ustanove.
Članak 18.
Ovim člankom se propisuje tko obavlja stručne poslove u Centru te sadržaj poslova koji obavljaju pravnici s položenim pravosudnim ispitom ili socijalni radnici i psiholozi s položenim stručnim ispitom.
Članak 19.
Ovim člankom se propisuju uvjeti glede godina radnog staža za stručne radnike, obveza dodatnih edukacija za pravnike te obveza radnog iskustva, stručna znanja, vještine i kompetencija socijalnih radnika i psihologa. Nadalje, propisuje se obveza donošenja pravilnika kojim će se pobliže urediti potrebne dodatne edukacije, stručna znanja, vještine i kompetencije.
Članak 20.
Ovim člankom se propisuje da stručni radnici imaju iskaznicu te da će sadržaj i oblik iste biti propisan pravilnikom.
Članak 21.
Ovim člankom se propisuje način obavljanja poslova, dužnost čuvanja profesionalne tajne i posljedice u slučaju povrede čuvanja profesionalne tajne.
Članak 22.
Ovim člankom se propisuje u kojoj situaciji se osoba prima na rad bez obveze polaganja stručnog ispita kao i situacije u kojima nije dužna polagati stručni ispit.
Članak 23.
Ovim člankom se propisuje način zasnivanja radnog odnosa radnika.
Članak 24.
Ovim člankom se propisuju zapreke za prijem u radni odnos i obavljanje poslova radnika, postupanje u dijelu uvjeta u odnosu na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija te dužnost poslodavca za prikupljanje dokaza za određene uvjete.
Članak 25.
Ovim člankom se propisuju zapreke za stručne radnike Centra u pogledu pružanja usluga i sklapanja ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine štićenika.
Članak 26.
Ovim člankom se propisuje pravo i dužnost stručnih radnika na stručno usavršavanje, sadržaj trajnog usavršavanja i obveza donošenja programa stručnog usavršavanja stručnih radnika Centra.
Članak 27.
Ovim člankom se propisuje pravo na superviziju, sadržaj supervizije i osobe koje obavljaju superviziju.
Članak 28.
Ovim člankom se propisuje obveza Centra i podružnice na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o štićenicima i o obavljanju djelatnosti te o tome dostavljati izvješća Ministarstvu u skladu s odredbama pravilnika kojeg donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Članak 29.
Ovim člankom se propisuju vrste nadzora nad radom Centra.
Članak 30.
Ovim člankom se propisuje sadržaj unutarnjeg nadzora i njegov način provođenja.
Članak 31.
Ovim člankom se propisuje nadležnost tijela koje provodi upravni nadzora.
Članak 32.
Ovim člankom se propisuje obveza i rok ministra nadležnog za obitelj za imenovanje članova upravnog vijeća u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 33.
Ovim člankom se propisuje obveza i rok upravnog vijeća za raspisivanje natječaja za imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 34.
Ovim člankom se propisuje dužnost Centra i rokovi u pogledu usklađivanja općih akata sa odredbama ovoga Zakona.
Članak 35.
Ovim člankom se propisuje dužnost i rok ministra nadležnog za obitelj u pogledu donošenja provedbenih propisa.
Članak 36.
Ovim člankom se propisuje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju određene odredbe zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a koji su dosada uređivali navedeno područje.
Članak 37.
Ovim člankom se propisuje objava ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o Centru za posebno skrbništvo
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Obiteljskim zakonom (Narodne novine, broj 75/14) propisano je osnivanje Centra za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Centar) kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima propisanim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji predmetnog zakona donesen je novi Obiteljski zakon (Narodne novine, broj 103/15) prema kojem je Centar nastavio s radom.
Osnivačka prava nad Centrom ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poslove obitelji.
Za obavljanje djelatnosti Centar ima, osim sjedišta u Zagrebu, tri dislocirane jedinice i to: Dislocirana jedinica Osijek, Dislocirana jedinica Rijeka i Dislocirana jedinica Split.
Sjedište Centra u Zagrebu obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Bjelovaru, Čakovcu, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Križevcima, Kutini, Samoboru, Sesvetama, Sisku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zaboku, Zagrebu, Zaprešiću i Zlataru.
Sjedište Centra u Zagrebu obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Bjelovaru, Čakovcu, Čazmi, Donjoj Stubici, Dugoj Resi, Dugom Selu, Đurđevcu, Garešnici, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Ivancu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Križevcima, Kutini, Ludbregu, Novom Marofu, Novskoj, Petrinji, Samoboru, Sisku, Sv. Ivanu Zelini, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zaboku, Zaprešiću, Zlatar Bistrici i Zagrebu.
Dislocirana jedinica u Osijeku obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Belom Manastiru, Daruvaru, Đakovu, Našicama, Novoj Gradišci, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Slatini, Valpovu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Županji.
Dislocirana jedinica u Osijeku obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Belom Manastiru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Đakovu, Našicama, Novoj Gradišci, Osijeku, Pakracu, Požegi, Slatini, Slavonskom Brodu, Valpovu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Županji.
Dislocirana jedinica u Rijeci obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Bujama-Buie, Crikvenici, Delnicama, Gospiću, Krku, Labinu, Malom Lošinju, Ogulinu, Opatiji, Pagu, Pazinu, Pula-Pola, Poreč-Parenzo, Rabu, Rijeci i Rovinju-Rovignio.
Dislocirana jedinica u Rijeci obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Bujama-Buie, Cresu-Lošinju, Crikvenici, Gospiću, Krku, Labinu, Ogulinu, Opatiji, Pazinu, Pula-Pola, Poreč-Parenzo, Rijeci, Rovinju-Rovignio, Senju i Slunju.
Dislocirana jedinica u Splitu obavlja djelatnost za područje općinskih sudova u: Benkovcu, Dubrovniku, Imotskom, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Metkoviću, Sinju, Splitu, Starom Gradu, Supetru, Šibeniku, Trogiru i Zadru.
Dislocirana jedinica u Splitu obavlja djelatnost za područje centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica: Benkovcu, Biogradu na moru, Braču-Supetru, Drnišu, Dubrovniku, Imotskom, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Metkoviću, Omišu, Pločama, Sinju, Splitu, Šibeniku, Trogiru i Zadru.
U Centru za posebno skrbništvo zaposlena su 24 radnika ( 22 na neodređeno i dva na određeno vrijeme).
U sjedištu Centra u Zagrebu zaposleno je 8 pravnika s položenim pravosudnim ispitom od kojih je jedan na određeno vrijeme, ravnatelj te jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Osijeku zaposlena su 4 pravnika s položenim pravosudnim ispitom i jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Splitu zaposlena su 3 pravnika s položenim pravosudnim ispitom i jedan administrator.
U Dislociranoj jedinici u Rijeci zaposlena su 4 pravnika s položenim pravosudnim ispitom od kojih je jedan na određeno vrijeme i jedan administrator.
Zaprimljenih predmeta od 1.1. do 31.12.2017. godine je ukupno 5635, dok je za 2018. godinu 7088 predmeta. Tijekom 2017. godine 3756 predmeta se odnosilo na mlt. djecu, a 1879. predmeta na odrasle osobe dok se tijekom 2018. godine 4468 predmeta se odnosilo na mlt. djecu, a 2620. predmeta na odrasle osobe.
S obzirom na određene nedorečenosti i nejasnoće u važećem propisu kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug Centra potrebno je pojedina područja dodatno razraditi, odnosno, jasnije precizirati, kao i urediti određena područja bitna za organizaciju rada. Sukladno navedenom, a s obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra najsvrsishodnije je isti regulirati posebnim zakonom, Zakonom o Centru za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Zakon).
Donošenjem Zakona osigurat će se bolja zaštita prava djece i odraslih osoba kroz poboljšanje kvalitete obavljanja djelatnosti Centra.
Predmetnim Zakonom proširuje se djelatnost Centra i na obavljanje drugih stručnih poslova vezanih uz zastupanje djece i odraslih osoba, uvodi se mogućnost osnivanja podružnica Centra, propisuje se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova i izbora predsjednika, mandat članova upravnog vijeća, uvjeti za njihovo imenovanje kao i razlozi za razrješenje prije isteka mandata te način donošenja odluka. Nadalje, dodatno su razrađena pitanja vezana za ovlasti ravnatelja tako da se propisuje da ravnatelj predstavlja i zastupa Centar , organizira i vodi poslovanje i stručni rad i odgovoran je za zakonitost rada Centra te da u dijelu radnog vremena obavlja i poslove stručnog radnika. Nadalje je propisano trajanje mandata i mogućnost ponovnog imenovanja na mjesto ravnatelja, uvjeti za imenovanje ravnatelja na način da se ravnateljem, osim pravnika s položenim stručnim ispitom, može imenovati i socijalni radnik ili psiholog s položenim stručnim ispitom. Nadalje je propisan način pribavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta za ravnatelja i neprimjenjivanje pojedinih odredbi za osobe kod kojih je nastupila rehabilitacija te da kandidat za ravnatelja koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja Centra. Također, u određenim slučajevima je propisana mogućnost povratka ravnatelja na prethodne poslove, zatim zamjene ravnatelja, razrješenja ravnatelja prije isteka mandata uz suglasnost ministra, kao i dužnost upravnog vijeća da prije odluke o razrješenju obavijesti ravnatelja i dade mu mogućnost da se pismeno izjasni te su propisane odredbe o vršitelju dužnosti ravnatelja. Nadalje, propisane su odredbe o stručnom vijeću, njegovom sastavu, ovlastima i načinu rada te sudjelovanju predsjednika stručnog vijeća u radu upravnog vijeća.
U cilju kvalitetnije zaštite prava djece i odraslih osoba predviđaju se kao stručni radnici, uz pravnike s položenim pravosudnim ispitom, socijalni radnici i psiholozi s time da pravnici s položenim pravosudnim ispitom obavljaju poslove posebnog skrbnika. Također su uređena određena područja u pogledu zasnivanja radnog odnosa stručnih radnika, zapreka za zapošljavanje, stručnog usavršavanja i supervizije.
Uvidom u prikaz skupa Edukacija za posebne skrbnike „pristup djetetu iz psihosocijalne perspektive“ objavljenog u Ljetopisu socijalnog rada 2018., 25 (3), 489-494., na kojem je sudjelovalo ukupno 16 posebnih skrbnika Centra, vidljivo je da je nešto više od polovice sudionika prethodno pohađalo program stručnog usavršavanja za komunikaciju s djetetom u pravosuđu, polovica edukaciju pravosudne akademije o primjeni obiteljskog zakona, nešto manji broj sudionika pohađao je edukaciju o procesnom položaju djece u pravosuđu, dok jedan od sudionika navodi kako mu je ovo prva edukacija. Nadalje, kao najznačajniji izvor profesionalnog stresa sudionici, između ostalog, ističu uvjete rada, specifičnije – preopterećenost predmetima, te nedostatak supervizije. Uz to, u značajnoj mjeri ističu obilježja klijenata – klijenti koji imaju nerealne zahtjeve, neinformiranost klijenata, klijenti koji su osobe s mentalnim oštećenjem ili žive u obiteljima u kojima postoje osobe s navedenim oštećenjem te neugodni/opasni klijenti (osobito kod lišenja poslovne sposobnosti). Napominju i kako im dodatni izvor profesionalnog stresa ponekad predstavlja (ne)jasnoća profesionalne uloge, odnosno, sukob koji se javlja između zastupanja volje i interesa djeteta. Također vidljivo je da sudionici općenito izražavaju potrebu za više edukacija, a posebno naglašavaju korisnost i potrebu za obrađivanje tema kroz raspravu i rad na slučajevima iz prakse te osmišljavanjem načina njihova rješavanja.
Kao preporuka, nakon provedene edukacije i evaluacije, a uzimajući u obzir istaknutu potrebu za dodatnim edukacijama, je realizacija daljnjih edukacija, prvenstveno na teme za koje su sami naveli (rad s osobama s invaliditetom, manipulacija djece prema odraslima). Iz navedenog nesporno proizlazi potreba za zapošljavanjem drugih stručnih radnika (socijalnih radnika i psihologa).
Također, uzevši u obzir naglašavanje potrebe posebnih skrbnika za rad na konkretnim slučajevima iz prakse i smjernicama za njihovo rješavanje, svakako bi trebalo osigurati prostor za uspostavu što bolje unutarsektorske i međusektorske suradnje te uvođenje metodske supervizije u cilju što bolje zaštite interesa i dobrobiti djece, tim više što posebni skrbnici ističu rad sa zahtjevnim klijentima kao jedan od izvora svog profesionalnog stresa. Nadalje, radi daljnjeg razvoja Centra preporuka je sustavno raditi na poboljšanju radnih uvjeta koje posebni skrbnici također ističu kao izvore profesionalnog stresa – preopterećenost posebnih skrbnika.
Nadalje u cilju djelotvornijeg obavljanja djelatnosti propisana je obveza vođenja evidencije i dokumentacije te su propisane vrste nadzora nad radom Centra, sadržaj i način provođenja istoga.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Predmetnim Zakonom, odnosno, jasnijim i preciznijim propisivanjem određenih područja djelatnosti kao i propisivanjem određenih područja koja dosada nisu bila uređena direktno se utječe na zaštitu prava djece i osoba s invaliditetom, čije zastupanje čini srž djelatnosti Centra te se posredno utječe na poboljšanje rada drugih ustanova kao što su centri za socijalnu skrb i sudovi.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Predmetnim Zakonom propisuje se zapošljavanje socijalnih radnika i psihologa kao stručnih radnika, uz pravnike, koji bi s obzirom na profesiju i dodatna znanja, vještine i kompetencije doprinijeli boljoj zaštiti prava djece i odraslih osoba. Nadalje, predviđenim donošenjem pravilnika kojim su propisani uvjeti glede prostora, opreme i broja potrebnih radnika utjecalo bi se na kvalitetu radnih mjesta u Centru.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Jasnijim i preciznijim uređenjem određenih područja te propisivanjem dosada neuređenih područja, sa ciljem poboljšanja djelotvornosti obavljanja djelatnosti, a imajući u vidu sam sadržaj djelatnosti utječe se na ostvarivanje pravne zaštite i pristupa sudu djece i osoba s invaliditetom te se unapređuje rad drugih tijela kao što su sud i centar za socijalnu skrb.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Nije obvezna provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa.
4.1.
Moguće opcije javnih politika
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
Ukoliko se ne poduzmu nikakve radnje neće se osigurati koherentni normativni okvir za unapređenje djelotvornosti obavljanja djelatnosti Centra.
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
Nema nenormativnih rješenja jer je ishod moguće postići isključivo normativnim rješenjem budući da je područje koje se uređuje i sada zakonski regulirano.
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«
S obzirom na opsežnost područja uređenja kao i važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra ishod nije moguće ostvariti izmjenama propisa kojim se sada regulira djelatnost Centra.
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«
S obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti Centra potrebno je isti regulirati zasebnim zakonom.
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi: Nema koristi
Troškovi: ne osiguravanje koherentnog normativnog okvira, ne utvrđivanje uvjeta glede prostora, opreme i radnika Centra, određene nejasnoće u primjeni, nemogućnost unapređenja kvalitetnije zaštite prava djece i odraslih osoba
Opcija 2.
Koristi: Ne razmatra se
Troškovi: -
Opcija 3.
Koristi: Ne razmatra se
Troškovi: -
Opcija 4.
Koristi: Osiguranje koherentnog normativnog okvira, brže i kvalitetnije obavljanje poslova, bolja suradnja sa drugim tijelima, logičniji i cjelovitiji način uređenja djelatnosti Centra
Troškovi: troškovi se osiguravaju u državnom proračunu.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
--
1
Opcija 2.
--
1
Opcija 3.
Ne razmatra se
Ne razmatra se
Opcija 4.
++
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Navedenim propisom se ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja
niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
S obzirom da su pitanja koja se uređuju Zakonom takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike nema potrebe za provođenjem SCM metodologije.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga Zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, I skaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa te se na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže donošenje Zakona o Centru za posebno skrbništvo kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju učinkovitije zaštite prava i interesa djece i odraslih osoba.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je procijeniti nakon godinu dana od primjene zakona.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
Datum: 1.10.2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
/
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku