Članak 1.

U Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) u članku 1. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19.6.2018).

(4) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.) u dijelu koji se odnosi na rok i dinamiku donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.«.

Članak 2.

U članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:

1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje (Q _H,nd )  i primarne energije (E _prim ) na godišnjoj razini [(kWh/m2·a)] od najmanje 50% u odnosu na potrošnju energije prije obnove

2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje

3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu sa Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade

4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije

5. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanja, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [(kWh/m2·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade

6. generator topline je dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

- izgaranjem goriva, primjerice u kotlu

- Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima

- uzimanjem  opline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline

7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.

8. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključivo i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu

9. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja

10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski , završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

11. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

12. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC ) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu kvalitete energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe

13. i skolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

14. javnop ravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta, i/ili uvjeta priključenja odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina

15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina

16 . Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun  energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja, te se koristi u procesu izdavanja energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim web stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije

17. mikro izolirani sustav je bilo koji sustav s potrošnjom manjom od 500 GWh u 1996. godini, pri čemu ne postoji povezanost s drugim sustavima

18. mjesto za punjenje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila

19. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

20. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

21. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena

22. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

23. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena

24. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

26. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

27. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja

28. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

29. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina

30.   sustav automatizacije i upravljanja zgradom je sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade

31. tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora

32. ugovor o energetskom učinku je ugovor između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede

33. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine

34. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje

35. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN EN ISO 9836

36. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva

37. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu

38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

39. zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni posebnim propisom

40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi

41. značajna obnova je obnova zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25% površine ovojnice zgrade

Članak 3.

Iza članka 19. dodaje se naziv poglavlja, članak 19.a i naslov iznad njega koji glase:

» 3. ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU

Zahtjevi energetske učinkovitosti

Članak 19.a

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.«.

Članak 4.

Oznaka i naziv poglavlja i naslov iznad članka 20. brišu se.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti , ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.

(3) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta nove zgrade koja mora ispunjavati minimalne zahtjeve na energetskog svojstvo zgrade uzeti u obzir tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom,  e isto prikazati u glavnom projektu.

(4) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade i njezinih posebnih dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te s ciljem optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama i druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza , propisuje  ehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar. «.

Članak 5.

Naslov iznad članka 21. i članak 21. mijenjaju se i glase:

» Zgrade gotovo nulte energije

Članak 21.

(1) Od 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“.

(2) Oznaka za „zgradu gotovo nulte energije“ u Iskaznici energetskog svojstva zgrade i energetskom certifikatu zgrade je „nZEB“.

(3) Glavni projekt zgrade, koji se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije koje propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.«.

Članak 6.

Iza članka 21. dodaje se naslov iznad članaka i članci 21.a, 21.b, 21.c i 21.d koji glase:

» Promicanje elektromobilnosti i uspostava infrastrukture za punjenje u zgradama

Članak 21.a

Za nove i postojeće zgrade primjenjuju se zahtjevi za povećanje elektromobilnosti uspostavom infrastrukture za punjenje u zgradama.

Članak 21.b

(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, postavlja se barem jedno mjesto za punjenje te kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:

- parkiralište nalazi u zgradi i u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura zgrade ili

- parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

(2) Za sve zgrade čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, potrebno je postaviti najmanje jedno mjesto za punjenje do 1. siječnja 2025. godine.

(3) Zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je osigurati investitor odnosno vlasnik nekretnine.

Članak 21.c

(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena postavlja se kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:

- parkiralište nalazi u zgradi i u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura zgrade; ili

- parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

(2) Zahtjeve  iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati investitor odnosno vlasnik nekretnine.

Članak 21.d

(1) Zahtjevi iz članka 21.b ovoga Zakona ne primjenjuju se na zgrade čiji su vlasnici ili korisnici mala i srednja poduzeća.

(2) Zahtjevi za promicanje elektromobilnosti iz članaka 21.a, 21.b i 21.c ovoga Zakona ne primjenjuju se ako:

- je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ili istovjetni zahtjev podnesen do 10. ožujka 2021. godine

- bi potrebna kanalska infrastruktura ovisila o mikro izoliranim sustavima što bi prouzročilo znatne probleme u  radu lokalnih energetskih sustava  i ugrozilo stabilnost lokalne mreže

- su troškovi postavljanja infrastrukture za punjenje i kanalske infrastrukture veći od 7% ukupnog troška značajne obnove zgrade

Članak 7.

Naslov iznad članka 22. i članak 22. mijenjaju se i glase:

»Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi,
opremanje sustavima automatizacije

Članak 22.

Odredbe članaka 22.a, 22.b, 22.c i 22.d ovoga Zakona odnose se na sustav grijanja kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura odnosno sustav klimatizacije kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću kojih se nadzire temperatura odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti.«.

Članak 8.

Iza č lanka 22. dodaju se članci 22.a, 22.b, 22.c, 22.d i 22.e koji glase:

«Članak 22.a

(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, sa sustavom grijanja dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina, a što se može obaviti i zajedno s energetskim pregledom zgrade.

(2) Pregledi uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja generatora topline u usporedbi s potrebama grijanja zgrade i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

(3) Ako nije bilo promjena u sustavu grijanja ili u kombiniranom sustavu grijanja i ventilacije prostora ili u pogledu potreba grijanja zgrade nakon pregleda provedenog u skladu  sa stavkom 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja generatora topline.

Članak 22.b

(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 Kw najmanje jednom u deset godina, a što se može obaviti i zajedno s energetskim pregledom zgrade.

(2) Pregledi uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja sustava hlađenja ili klimatizacije u usporedbi s potrebama hlađenja zgrade i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava hlađenja ili klimatizacije odnosno kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

(3) Ako nije bilo promjena u sustavu hlađenja ili klimatizacije odnosno u kombiniranom sustavu klimatizacije i ventilacije prostora ili u pogledu potreba hlađenja zgrade nakon pregleda provedenog u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja sustava hlađenja ili klimatizacije.

Članak 22.c

(1) Vlasnik nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije, veća od 290 kW, mora osigurati opremanje zgrade sustavima automatizacije i upravljanja zgradom do 1. siječnja 2025. godine, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.

(2) Tehnički sustavi zgrade koji su izričito obuhvaćeni ugovornim sporazumom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetske učinkovitosti, poput ugovora o energetskom učinku, ili kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator te stoga podliježu mjerama praćenja učinkovitosti na strani sustava, izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenih u  člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona pod uvjetom da je ukupni učinak takvog pristupa istovjetan onom koji proizlazi iz članaka 22.a i 22.b ovoga Zakona.

(3) Zgrade koje su opremljene sustavima automatizacije i upravljanja zgradom karakteristika koje zadovoljavaju zahtjeve navedene u posebnom propisu kojim se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama, izuzimaju se od obveza navedenih u člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona.

Članak 22.d

Redoviti pregled sustava grijanja te sustava hlađenja ili klimatizacije zgrade završava izvješćem o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije zgrade, koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.

Članak 22.e

(1) Vlasnik, odnosno investitor dužan je osigurati da nove zgrade, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, budu opremljene uređajima za samoreguliranje koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj grijanoj zoni samostalne uporabne cjeline zgrade. U postojećim zgradama postavljanje takvih uređaja za samoreguliranje zahtijeva se kada se zamjenjuju generatori topline, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.«.

Članak 9.

U članku 23. stavku 1. riječi: »unutarnje projektne temperature« zamjenjuju se riječima: »određenih unutarnjih klimatskih uvjeta«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Dosadašnji stavak 4. briše se.

Članak 10.

U članku 26. stavku 4. ispred riječi »Korisnik« dodaju se riječi »Investitor, vlasnik, odnosno«.

Članak 11.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na neodređeno vrijeme.«.

Članak 12.

U članku 29. stavku 1. podstavak 3. briše se.

U stavku 2. podstavak 3. briše se.

Članak 13.

U članku 30. stavku 1. veznik »i« u podstavku 2. i podstavak 3. brišu se.

Članak 14.

U članku 31. stavku 1., 2. i 3. riječi: »podstavaka 1., 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »podstavaka 1. i 2.«

Članak 15.

Članak 32. briše se.

Članak 16.

U članku 33. stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»2. osigurati sve podatke i dokumentaciju s kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu neovisne kontrole.«

U stavku 4. riječi: »u roku trajanja ovlaštenja« zamjenjuju se riječju: »kontinuirano«.

Članak 17.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»(1) Program stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 i Program usavršavanja ovlaštenih osoba (u daljnjem tekstu: Program izobrazbe) te provjeru znanja stručne osposobljenosti provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva.

(2) Suglasnost za provedbu Programa izobrazbe daje Ministarstvo rješenjem.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka daje se na rok od pet godina, a može se ponovno izdati na isti rok na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje te suglasnosti i rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 18.

U članku 40. stavku 2. riječ »provedenom« zamjenjuje se riječju »redovitom.«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 19.

U članku 41. stavku 1. iza riječi: »Ministarstvo« dodaje se riječ »rješenjem.«.

Članak 20.

U članku 42. stavku 1. na kraju podstavka 2. dodaju se riječi »te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom«.

Članak 21.

U članku 43. i za stavka 2 . dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlaštenja u roku trajanja ovlaštenja i o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od nastale promjene.«.

Članak 22.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi:

1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju zgrade, te izradi energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu

3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji

4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing

5. za koju je upravitelj zgrade

6. za koju je opskrbljivač energijom ili vodom.

(2) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi za koji je bila naručitelj ili je izdala pravna osoba u kojoj:

1. je zaposlena

2. ima dionice ili poslovne udjele

3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik

4. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.«.

Članak 23.

Naslov iznad članka 45. i članak 45. mijenjaju se i glase:

»Ukidanje ovlaštenja i suglasnosti

Članak 45.

(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, ovlaštenje za kontrolu i suglasnost za provedbu Programa izobrazbe, ukida se rješenjem osobi koja:

1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno suglasnost

2. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i važećim propisima

3. obavlja poslove za koje nije ovlaštena ili

4. je podnijela zahtjev za ukidanje.

(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ukida se rješenjem osobi, uz razloge navedene u stavku 1. ovoga članka i ako se stručno ne usavršava na način propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.

(3) Rješenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka donosi Ministarstvo.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje, odnosno suglasnost iz razloga navedenih u stavku 1. i stavku 2. ovoga članka, može podnijeti zahtjev za davanje novog ovlaštenja nakon isteka roka od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju.

(6) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade,  prilikom podnošenja zahtjeva za davanje novog ovlaštenja dužna je imati najmanje jedno Uvjerenje o pohađanju Programa usavršavanja koje nije starije od godinu dana.«.

Članak 24.

Naslov iznad članka 46. i članak 46. mijenjaju se i glase:

»Informacijski sustav energetskih certifikata

Članak 46.

(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC).

(2) U IEC-u se prikupljaju podaci o izračunatoj potrošnji energije sukladno Metodologiji, kao i ostali podaci iz energetskog certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.

(3) Agregirani anonimni podaci, koji su u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka  prema posebnom propisu, stavljaju se na zahtjev na raspolaganje u statističke i istraživačke svrhe te vlasniku zgrade.«.

Članak 25.

Iza članka 46. dodaju se članci 46.a i 46.b koji glase:

»Članak 46.a

(1) Ministarstvo putem IEC-a vodi registar:

1. ovlaštenih osoba za energetsko certificiranje

2. osoba ovlaštenih za kontrolu

3. osoba koje provode program izobrazbe

4. izdanih energetskih certifikata s izvješćima o provedenim energetskim pregledima    

zgrada

5. izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.

(2) Registar je javan.

(3) Ministarstvo može dio podatka iz registra učiniti javno dostupnim na mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način, a u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka prema posebnom propisu.  

Članak 46.b

Ministarstvo pruža informacije o energetskim certifikatima, njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama te načinima financiranja energetske obnove zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti putem službenih mrežnih stranica Ministarstva, te na drugi prikladan način.«.

Članak 26.

Naslov iznad članka 47. i članak 47. mijenjaju se i glase:

»Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju,
ovlaštenim osobama te neovisnoj kontroli

Članak 47.

Uvjete i način provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj izvješća o tim pregledima, način energetskog certificiranja, sadržaj i izgled energetskog certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, način davanja ovlaštenja osobama za provedbu energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade i redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, način davanja ovlaštenja osobama za provedbu neovisne kontrole, sadržaj i način provedbe neovisne kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, način davanja suglasnosti osobama za provedbu Programa izobrazbe, sadržaj i način provedbe Programa izobrazbe, provjere znanja stručne osposobljenosti, sadržaj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada , redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije te neovisne kontrole, propisuje ministar pravilnicima. «.

Članak 27.

Iza članka 47. dodaje se naslov i članci 47.a, 47.b, 47.c i 47.d  koji glase:

»Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i programi

Članak 47.a

(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, donosi dugoročnu strategiju obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih, javnih i privatnih zgrada, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine, olakšavajući troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.

(2) Strategija iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati perspektivu od najmanje 30 godina  u skladu s primjenjivim obvezama planiranja i izvješćivanja te obuhvaća:

1. pregled nacionalnog fonda zgrada

2. utvrđivanje troškovno učinkovitog pristupa obnovi ovisno o vrsti zgrade i klimatskoj zoni, uzimajući u obzir kada je primjenjivo relevantne pokretačke točke u životnom ciklusu zgrade

3. politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite dubinske obnove zgrada, uključujući postupne dubinske obnove te za podupiranje ciljanih troškovno učinkovitih mjera obnove

4. pregled politika i mjera koje su usmjerene na segmente nacionalnog fonda zgrada s najgorim svojstvima, dileme suprotstavljenih interesa najmodavca i najmoprimca i nedostatke tržišta, te opis relevantnih nacionalnih mjera kojima se doprinosi ublažavanju energetskog siromaštva

5. politike i mjere usmjerene na sve zgrade javnog sektora

6. pregled nacionalnih inicijativa za promicanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica kao i vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti i

7. na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi, kao što su koristi povezane sa zdravljem, sigurnošću i kvalitetom zraka.

(3) U okviru Strategije utvrđuje se plan s mjerama i mjerljivim pokazateljima napretka utvrđenima na domaćoj razini s obzirom na dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji za 80-95 % do 2050. godine u usporedbi s 1990., kako bi se osigurao energetski visokoučinkovit i dekarboniziran nacionalni fond zgrada i kako bi se olakšalo troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije, a koji treba sadržavati okvirne relevantne ključne točke za 2030, 2040. i 2050. godinu te se u njemu navodi kako će se njima doprinijeti postizanju ciljeva Unije u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom 2012/27/EU.

(4) Strategija se donosi svakih 10 godina te se dostavlja Europskoj komisiji zajedno s Nacionalnim integriranim energetskim i klimatskim planom, a po potrebi se može ažurirati svakih pet godina.

(5) S ciljem potpore mobilizaciji ulaganja u obnovu koja je potrebna za postizanje ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u sklopu Dugoročne strategije razrađuje se olakšanje pristupa odgovarajućim mehanizmima za:

- agregiranje projekata, među ostalim putem platformi ili skupina za ulaganja i konzorcija malih i srednjih poduzeća, kako bi se investitorima omogućio pristup i osigurala rješenja u paketu za potencijalne klijente

- smanjenje percipiranog rizika zahvata u području energetske učinkovitosti za investitore i privatni sektor

- upotrebu javnih sredstava za povećanje potencijala dodatnog ulaganja privatnog sektora ili rješavanje specifičnih nedostataka tržišta

- usmjeravanje ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata i

- pristupačne i transparentne savjetodavne alate, poput jedinstvenih kontaktnih točaka za potrošače i savjetodavnih službi u području energije, o relevantnim energetskim obnovama i financijskim instrumentima. Putem jedinstvenih kontaktnih točaka pružaju se i informacije o energetskim certifikatima, troškovno učinkovitim mjerama za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim alternativama.

(6) Dugoročna strategija sadrži analizu politika i mjera kojima se prilikom energetske obnove zgrade doprinosi povećanju zaštite od požara i zaštite od rizika povezanih s djelovanjem potresa, koji utječu na životni vijek zgrade te daje preporuke za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s djelovanjem potresa  za zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi.

(7) Dugoročna strategija sadrži analizu  mjera za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama usredotočujući se na moguće regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo u području vlasništva i najma nekretnina.

(8) U Dugoročnoj strategiji razmatra se potreba za koherentnim politikama u pogledu zgrada, održive i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.

(9) S ciljem potpore izradi dugoročne strategije provodi se savjetovanje sa stručnom javnošću putem Otvorenog dijaloga partnera te javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a sažetak rezultata javnih savjetovanja prilaže se Europskoj komisiji prilikom dostavljanja dugoročne strategije.

(10) Dugoročnoj strategiji prilažu se pojedinosti o provedbi, između ostalog i o planiranim politikama i mjerama.

Članak 47.b

(1) Programe energetske obnove zgrada za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(2) Programi energetske obnove zgrada između ostaloga potiču primjenu visokoučinkovitih alternativnih sustava, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo, kada se zgrade podvrgavaju značajnoj obnovi.

(3) U programima iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se financijske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

- energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije

- standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije u zgradama

- ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom rezultata energetskih pregleda i energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove

- glavnom projektu

- rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.

Članak 47.c

(1) Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske  na prijedlog Ministarstva.

(2) U programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture kojima se između ostaloga utječe na povećanje energetske učinkovitosti zgrada, smanjenje emisije CO ₂ te smanjenje temperature u područjima toplinskih otoka u urbanim područjima.

Članak 47.d

(1) Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(2) U programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se između ostaloga potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.«.

Članak 28.

U članku 61. na kraju stavka 1. briše se točka i dodaju riječi: »prema posebnom propisu kojim se uređuje udruživanje u komoru arhitekata i komore inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.«.

Oznaka stavka (1) i stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 29.

Članak 62. briše se.

Članak 30.

U članku 108. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 31.

U članku 162. stavku 2. dodaju se podstavci 18., 19. i 20. koji glase:

»18. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta (članak 21.b stavak 1.)

19. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje do 1. siječnja 2025. godine (članak 21. b. stavak 2.)

20. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture za svako parkirališno mjesto (članak 21.c stavak 1.).«.

Članak 32.

U članku 165. stavku 1. podstavku 1. riječi »stavak 1.« brišu se.

U članku 165. stavku 2. riječi: »oduzimanje ovlaštenja« zamjenjuju se riječima: »zabrane obavljanja poslova«.

Članak 33.

U članku 171. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»1. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, najmanje jednom u deset godina (članak 22.a stavak 1.)«.

Iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

»2. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 Kw, najmanje jednom u deset godina (članak 22. b stavak 1.)«.

Dosadašnji podstavci 2., 3. i 4. postaju podstavci 3., 4. i 5.

U dosadašnjem podstavku 5. koji postaje podstavak 6. riječi:  »stavci 1. i 2.« brišu se.

Iza podstavka 6. dodaju se podstavci 7., 8. i 9. koji glase:

»7. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta (članak 21.b stavak 1.)

8. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje do 1. siječnja 2025. godine (članak 21. b. stavak 2.)

9. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture za svako parkirališno mjesto (članak 21.c stavak 1.).«.

Članak 34.

U članku 172. stavku 1. podstavak 4. briše se.

Dosadašnji podstavci 5. do 7. postaju podstavci 4. do 6.

U stavku 2. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 43. stavak 3.)«.

Dosadašnji podstavak 6. koji postaje podstavak 7. mijenja se i glasi:

»7. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi unatoč zabrani iz članka 44. Zakona.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Postupci započeti po Zakonu o gradnji (»Narodne novine, br.153/13., 20/17. i 39/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu.

Članak 36.

Osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade i energetsko certificiranje zgrade te osobe ovlaštene za provedbu kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine, br.153/13., 20/17. i 39/19.) nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene do isteka važenja ovlaštenja.

Članak 37.

Odredba članka 5. ovoga Zakona ne odnosi se na zgrade za koje je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2019. godine, a za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2017. godine.

Članak 38.

Prva dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada iz članka 27. ovoga Zakona donosi se do 10. ožujka 2020. godine.

Članak 39.

(1) Ministar će tehnički propis iz članka 20. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13., 20/17. i 39/19.) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će pravilnike iz članka 47. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13., 20/17. i 39/19.) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona primjenjuju se Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« broj 128/15, 70/18, 73/18, 86/18), Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine« broj 88/17.), Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine« broj  73/15., 133/15.) i Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine« broj  73/15.)

(4) Ministar će Programe iz članaka 47.b, 47.c i 47.d koji su dodani člankom 27. ovoga Zakona donijeti do 30. lipnja 2021. godine.  

Članak 40.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu osmog dana od dana objave, osim članaka 21.a, 21.b, 21.c, 21.d, 22.c i 22.e koji stupaju na snagu 10. ožujka 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Odredbama ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona o gradnji kojima se utvrđuje da se ovim Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina Europske unije.

Uz članak 2.

Odredbama ovoga članka radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Direktiva EU 2018/844)  izmijenjene su odredbe članka 3. stavka 1. Zakona o gradnji kojima se određuju pojmovi korišteni u pojedinim odredbama Zakona, tako da se dodaju novi pojmovi: dubinska obnova , energetski certifikat, energetska obnova zgrade, energetsko svojstvo zgrade, generator topline, Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC), metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade, m ikro izolirani sustav, m jesto za punjenje, sustav automatizacije i upravljanja zgradom, tehnički sustav zgrade, ugovor o energetskom učinku, zgrada gotovo nulte energije, značajna obnova. Također, dopunjuje se pojam energetsko svojstvo zgrade, a brišu se pojmovi kotao i sustav za klimatizaciju . Obzirom da se izmjenama intervenira u veći broj podstavaka izmijenjen je cijeli stavak 1. članka 3. Zakona o gradnji.

Uz članak 3.

Odredbama ovoga članka mijenja se naslov poglavlja 3. Zakona o gradnji jer se proširuje područje na koje se odnose odredbe iz tog poglavlja.

Također, odredbama ovoga članka dodaje se novi članak 19.a u Zakon o gradnji kojim se pojašnjava na koje se zgrade primjenjuju odredbe poglavlja 3.

Uz članak 4.

Odredbama ovoga članka brišu se oznaka i naziv poglavlja i naslov iznad članka 20. Zakona o gradnji te se isti mijenja u skladu s člankom 1.Direktive EU 2018/844, u dijelu koji se odnosi na članak 6. stavak 2. i članak 8. stavak 1. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada.

Uz članak 5.

Odredbama ovoga članka briše se dosadašnji članak 21. Zakona o gradnji kojim je bila propisana obveza izrade elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom s obzirom da je ista obaveza donošenjem Direktive EU 2018/844 ukinuta.

Također, odredbama ovoga članka mijenja se naslov iznad članka 21. u Zakonu o gradnji tako da odgovara sadržaju izmijenjenog članka 21. istog Zakona.

Sadržaj novog članka 21. odnosi se na obavezu  uvođenja standarda gradnje zgrade gotovo nulte energije propisanu člankom 9. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada .

Uz članak 6.

Odredbama ovoga članka dodaje se naslov odjeljka kojim se opisuje sadržaj novih članaka 21.a, 21.b, 21.c i 21.d koji se dodaju u Zakon o gradnji.

Odredbama ovoga članka dodaju se novi članci 21.a, 21.b, 21.c i 21.d u Zakon o gradnji u skladu sa člankom 1. Direktive (EU) 2018/844, kojima se dopunjuje članak 8. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada , zahtjevima za povećanje elektromobilnosti uspostavom infrastrukture za punjenje u zgradama.

Uz članak 7.

Odredbama ovoga članka mijenja se naslov odjeljka u Zakonu o gradnji kojim se opisuje sadržaj članka 22. te se mijenja članak 22. Zakona o gradnji kojim se pojašnjava na koje se tehničke sustave odnose odredbe dodanih članaka 22.a, 22.b, 22.c i  22.d.

Uz članak 8.

Odredbama ovoga članka dodaju se novi članci 22.a, 22.b, 22.c, 22.d i 22.e u Zakon o gradnji u skladu sa člankom 1. Direktive (EU) 2018/844  u dijelu koji se odnosi na članak 8. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada radi pojednostavljenja pregleda sustava grijanja i pregleda sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.

Uz članak 9.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 23. Zakona o gradnji tako da se u stavku 1. riječi: »unutarnje projektne temperature« zamjenjuju riječima: »određenih unutarnjih klimatskih uvjeta«, radi usklađivanja s terminologijom iz Direktive EU 2018/844 i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, te se iza stavka 2. dodaje novi stavak 3. kojim se propisuje da se energetski certifikat izrađuje elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4., a dosadašnji stavak 4. se briše.

Uz članak 10.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 26. Zakona o gradnji, tako da se u stavku 4. ispred riječi »Korisnik« dodaju riječi »Investitor, vlasnik, odnosno« radi uspostave uvjeta ovlaštenoj osobi za obavljanje energetskog pregleda zgrade.

Uz članak 11.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 27. stavak 3. Zakona o gradnji na način da se propisuje da se ovlaštenje opisano u stavku 1. istog članka daje na neodređeno vrijeme, radi usklađenja sa člankom 11. Direktive 2006/123 EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, čime se ujedno provodi i administrativno rasterećenje ovlaštenih osoba budući da više ne moraju podnositi zahtjev za produženje ovlaštenja.

Uz članak 12.

Odredbama ovoga članka u članku 29. brišu se podstavak 3. stavka 1. i podstavak 3. stavka 2.. Zakona o gradnji budući da se ukida obveza sklapanja ugovora o osiguranju od profesionalne odgovornosti za dobivanje ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade za fizičke osobe , radi administrativnog rasterećenja podnositelja zahtjeva.

Uz članak 13.

Odredbama ovoga članka u članku 30. stavku 1. brišu se veznik  »i« u podstavku 2. i podstavak 3. budući da se ukida obveza sklapanja ugovora o osiguranju od profesionalne odgovornosti za dobivanje ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade za pravne osobe, radi administrativnog rasterećenja podnositelja zahtjeva.

Uz članak 14.

U članku 31. stavku 1., 2. i 3. riječi: »podstavaka 1., 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »podstavaka 1. i 2.« budući da je podstavak 3. koji se odnosi na obvezu sklapanja ugovora o osiguranju od profesionalne odgovornosti brisan.

Uz članak 15.

Odredbama ovoga članka briše se članak 32. Zakona o gradnji, kojim se navode kaznena djela zbog kojih se ne može izdati ovlaštenje, jer ova obveza nije propisana odredbama Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive EU 2018/844, čime se ujedno provodi i administrativno rasterećenje podnositelja zahtjeva.

Uz članak 16.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 33. Zakona o gradnji tako da se u stavku 3. mijenja dosadašnji podstavak 2. kojim se propisuje dodatna obveza ovlaštenim osobama u cilju osiguranja preduvjeta za kvalitetnu provedbu neovisne kontrole. Budući da je Ministarstvo uspostavilo i vodi Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC), koji između ostalog služi za izdavanje i pohranu energetskih certifikata i izvješća o energetskim pregledima zgrada, te redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, dosadašnja odredba podstavka 2. postaje bespredmetna te je izmijenjena.

Budući da se ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade više ne izdaje na rok od pet godina nego na neodređeno vrijeme,  uvjeti za izdavanje ovlaštenja moraju biti ispunjeni kontinuirano, stoga se u stavku 4. riječi: »u roku trajanja ovlaštenja« zamjenjuju  riječju: »kontinuirano«.

Uz članak 17.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 37. Zakona o gradnji tako da se mijenja izričaj stavka 1. i stavka 4.

Uz članak 18.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 40. Zakona o gradnji tako da se u stavku 2. riječ »provedenom« zamjenjuje  riječju »redovitom.«. Briše se stavak 3. kojim je propisna obveza da je ovlaštena osoba, čiji je energetski certifikat proglašen nevažećim, odnosno čije je izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja/klimatizacije u zgradi ocijenjeno negativno, dužna izdati ili osigurati izradu novog energetskog certifikata, odnosno izraditi ili osigurati izradu novog izvješća, bez naknade i naknade troškova izdavanja, odnosno izrade istog , jer odredbama Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive EU 2018/844 ova obveza nije propisana.

Propisuje se da dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Uz članak 19.

Odredbom ovoga članka mijenja se članak 41. Zakona o gradnji tako da se u stavku 1. na kraju rečenice dodaje riječ »rješenjem«.

Uz članak 20.

Odredbama ovoga članka u članku 42. stavku 1. na kraju podstavka 2. dodaju se riječi »te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom«, čime se usklađuju uvjeti propisani za izdavanje ovlaštenja za kontrolu energetskih certifikata sa uvjetima koji su propisani za izdavanje ovlaštenja i rad osoba ovlaštenih za certificiranje.

Uz članak 21.

Odredbama ovoga članka dopunjuje se članak 43. Zakona o gradnji zbog uočenog nedostatka u propisivanju obveza osoba ovlaštenih za kontrolu, te ujednačavanja s istovrsnim uvjetima propisanima člankom 33. stavak 4. Zakona o gradnji, koji se odnose na ovlaštene osobe.

Uz članak 22.

Odredbom ovoga članka, mijenja se članak 44. Zakona o gradnji zbog uočenih nedostataka u propisivanju ograničenja u provedbi kontrole radi sprječavanja mogućeg dolaska u sukob interesa osoba ovlaštenih za kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, te ujednačavanja s istovrsnim odredbama iz članka 34. koje se primjenjuju na ovlaštene osobe prilikom izdavanja energetskog certifikata, obavljanja energetskog pregleda zgrade ili redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.

Uz članak 23.

Odredbama ovoga članka mijenja se naslov odjeljka u Zakonu o gradnji kojim se opisuje sadržaj članka 45. tako da se brišu riječi »ovlaštenja za kontrolu«, a dodaje riječ »suglasnosti«.

Također, odredbama ovoga članka mijenja se članak 45. Zakona o gradnji tako da se zbog nedostatka uočenog u praksi, propisuje i mogućnost ukidanja ovlaštenja na vlastiti zahtjev te iz razloga neispunjavanja obaveze stručnog usavršavanja na način propisan pravilnikom iz članka 47. Zakona o gradnji.

Također se propisuje koje uvjete mora zadovoljiti osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje za energetski pregled zgrade i energetsko certificiranje, prilikom podnošenja zahtjeva za davanje novog ovlaštenja.

Uz članak 24.

Odredbama ovoga članka mijenja se naslov odjeljka kojim se opisuje sadržaj članaka 46. koji se mijenja te članaka  46.a i 46.b koji se dodaju u Zakon o gradnji.

Odredbama ovoga članka mijenja se članak 46. Zakona o gradnji tako da propisuju nove odredbe u skladu sa člankom 1. Direktive EU 2018/844, u dijelu koji se odnosi na članak 10.  Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada vezano za obvezu uspostavljanja baze podataka o energetskim certifikatima te stavljanja na raspolaganje barem agregiranih anonimnih podataka.

Uz članak 25.

Odredbama ovoga članka dodaju se članci 46.a i 46.b

Člankom 46. a propisuje se koje registre vodi Ministarstvo putem IEC-a, javnost registra te mogućnost da se dio podataka iz registra učini javno dostupnim.

Člankom 46.b  propisuju se da Ministarstvo pruža informacije o energetskim certifikatima, njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama te načinima financiranja energetske obnove zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti putem službenih mrežnih stranica Ministarstva, te na drugi prikladan način u skladu sa člankom 1. Direktive EU 2018/844 u dijelu koji se odnosi na odredbe članka 20. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada.

Uz članak 26.

Odredbama ovoga članka mijenja se naslov odjeljka iznad postojećeg članka 47. radi ujednačavanja naziva u ostalim odgovarajućim odredbama Zakona i članak 47. radi preciznijeg propisivanja sadržaja pravilnika koje donosi ministar vezano za energetski pregled zgrade, energetsko certificiranje, ovlaštene osobe, Program izobrazbe te neovisnu kontrolu.

Uz članak 27.

Odredbama ovoga članka dodaje se novi naslov odjeljka kojim se opisuje sadržaj  novih članaka 47.a, 47.b, 47.c i 47.d koji se dodaju u Zakon o gradnji.

Odredbama članaka 47.a i 47.b propisuju nove odredbe u skladu sa člankom 1. Direktive EU 2018/844 u dijelu koji se odnosi na obavezu donošenja Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada na način da je članak 47.a u skladu sa člankom 2.a, člankom 8. i člankom 20. Direktive, a članak 47.b u skladu sa člankom 7. stavak 5. i člankom 10. stavak 6. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada.

Uz članak 28.

Odredbama ovoga članka, u članku 61. Zakona o gradnji, na kraju stavka 1. briše se točka i  dodaju riječi: “prema posebnom propisu kojim se uređuje udruživanje u komoru arhitekata i komore inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.“ Brišu se stavci 2. i 3. zbog daljnjeg usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju  stručnih kvalifikacija. Uvjeti za revidente uredit će se odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Uz članak 29.

Odredbama ovoga članka, članak 62. Zakona o gradnji briše se zbog daljnjeg usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. Uvjeti za revidente sukladni navedenoj direktivi propisati će se odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Uz članak 30.

Odredbama ovoga članka u  članku 108. Zakona o gradnji  briše se stavak 4. kojim je bila propisana obaveza izrade elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom i prilaganja zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole s obzirom da je ista obaveza donošenjem Direktive EU 2018/844  ukinuta.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Uz članak 31.

Odredbama ovoga članka dopunjuje se članak 162. stavak 2. Zakona o gradnji podstavcima 18., 19. i 20.  na način da se propisuju prekršaji za neispunjavanje obveza uvedenih člancima  21.b stavak 1. i 2. i 21.c.st.1.

Uz članak 32.

Odredbom stavka 1. ovoga članka briše se upućivanje na stavak 1. članka 61. Zakona o gradnji, obzirom da članak 61. uslijed predloženih izmjena i dopuna vise nema stavke.

Odredbom stavka 2. ovoga članka, u članku 165. Zakona o gradnji  stavak 2.  mijenja se na način da se riječi: “oduzimanje ovlaštenja“ zamjenjuju riječima: “zabrane obavljanja poslova“ zbog daljnjeg usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. Uvjeti za revidente uredit će se odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Uz članak 33.

Odredbama ovoga članka, u članku 171. stavku 1. Zakona o gradnji podstavak 1. i dodaje novi podstavak 2. radi usklađivanja prekršaja sa odredbama novog članaka 22. a i 22. b ovog Zakona kojima se uvodi obveza vlasnika zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela da osigura redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi te se usklađuje numeracija članaka.

U stavku 1. dodaju se podstavci 7., 8. i 9. kojima se uvode prekršaji za neispunjavanje obveza iz članka 21.b stavaka 1. i 2. te članka 21.c stavak 1. ovog Zakona.

Uz članak 34.

Odredbama ovoga članka briše se prekršaj iz članka 172.  stavka 1. podstavka 4. Zakona o gradnji vezano na dostavljanje Ministarstvu izdanih energetskih certifikata i  izvješća o energetskim pregledima budući da takva obaveza više ne postoji jer se energetski certifikati izdaju putem Informacijskog sustava energetskih certifikata te se usklađuje numeracija.

U stavku 2. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. kojim se uvodi prekršaj za postupanje protivno obvezi članka 43. stavka 3. Zakona o gradnji koji je dodan odredbom članka 21. ovoga Zakona

U stavku 2. dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7 i mijenja se na način da se prekršaj usklađuje s izmijenjenim odredbama članka 44. Zakona o gradnji.

Uz članak 35.

Odredbom ovoga članka propisuje se da će se postupci započeti po Zakonu o gradnji (»Narodne novine, br.153/13., 20/17. i 39/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti po tom Zakonu.

Uz članak 36.

Odredbom ovog članka propisuje se da o sobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade i energetsko certificiranje zgrade te osobe ovlaštene za provedbu kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine, br.153/13., 20/17. i 39/19.) nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene do isteka važenja ovlaštenja.

Uz članak 37.

Odredbom ovog članka propisuje se da se odredba članka 5. ovoga Zakona ne odnosi na zgrade za koje je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2019. godine, a za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2017. godine. Rokovi od kada zgrade trebaju biti zgrade gotovo nulte energije određeni su Direktivom 2010/31/EU europskog parlamenta i vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada. Ista propisuje da države članice osiguravaju da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije i nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela. Ova odredba prenesena je u nacionalno zakonodavstvo Tehničkim propisom  o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine, br. 128/15) na način da glavni projekt zgrade, osim zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji  se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama stavka 2. članka 9., u kojem su definirani uvjeti za zgrade gotovo nulte energije, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine. Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama stavka 2. članka 9. Tehničkog propisa ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017. godine. Ovakvi rokovi propisani su obzirom da postoji određen protek vremena između  podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, ishođenja građevinske dozvole, te početka izgradnje zgrade.

U skladu s navedenim, ako je građevinska dozvola za zgradu dobivena na osnovu glavnog projekta za zgradu koja nije gotovo nulte energije ne može ista zgrada u toku same izgradnje postati zgrada gotovo nulte energije (ako nije tako projektirana). Iz ovog razloga mora postojati razlika u roku za podnošenje zahtjeva za  izdavanje  građevinske dozvole zgrade gotovo nulte energije te samog roka da zgrada ima energetsko svojstvo zgrade gotovo nulte energije.

Uz članak 38.

Odredbom ovoga članka propisuje se krajnji rok donošenja prve dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iz članka 27. ovoga Zakona.

Uz članak 39.

Odredbama ovoga članka propisuje se rok u kojem će ministar uskladiti tehnički propis iz članka 20. i pravilnike iz članka 47. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) s ovim Zakonom, te se propisuje da se d o stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju članaka 20. i  47. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13., 20/17. i 39/19.) u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona primjenjuju Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« broj 128/15, 70/18, 73/18, 86/18), Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine« broj 88/17.), Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine« broj  73/15., 133/15.) i Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine« broj  73/15.).

Također, propisuje se da će ministar Programe iz članaka 47.b, 47.c i 47.d koji su dodani člankom 27. ovoga Zakona donijeti do 30. lipnja 2021. godine.  

Uz članak 40.

Odredbom ovoga članka propisuje se objava i datum stupanja na snagu ovoga Zakona i pojedinih njegovih odredaba.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

1. OPĆE ODREDBE

Predmet i cilj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima.

(2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.).

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje

2. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje

3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula

4. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključivo i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu

5. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja

6. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

7. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

8. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

9. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja , odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina

10. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina

11. kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobađa izgaranjem u vodu

12. ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

13. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

14. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena

15. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

16. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena

17. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

18. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s  posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

19. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

20. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja

21. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

22. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina

23. sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora

24. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine

25. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje

26. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011

27. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva

28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu

29. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

30. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

3. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE

Zahtjevi energetske učinkovitosti

Članak 20.

(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti, ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.

(3) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom te druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza propisuje tehničkim propisom ministar.

Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

Članak 21.

(1) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti izraditi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru.

(2) Alternativni sustavi u smislu stavka 1. ovoga članka su:

1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora

2. kogeneracija

3. daljinsko grijanje ili hlađenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora

4. dizalice topline.

Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

Članak 22.

(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela sa sustavom grijanja na tekuća, plinovita ili kruta goriva dužan je osigurati redoviti pregled:

1. sustava grijanja koji sadrži jedan ili više kotlova pojedinačne maksimalne toplinske snage za grijanje prostora veće od 20 kW i manje ili jednake od 100 kW, jednom u deset godina

2. sustava grijanja koji sadrži jedan ili više kotlova ukupne maksimalne toplinske snage za grijanje prostora veće od 100 kW, jednom u dvije godine

3. iznimno od točke 2. ovoga stavka, sustava grijanja koji sadrži jedan ili više kotlova na plin ukupne maksimalne toplinske snage za grijanje prostora veće od 100 kW, jednom u četiri godine.

(2) Vlasnik zgrade ili njezina posebnog dijela sa sustavom za hlađenje ili klimatizaciju, čiji su rashladni uređaji pojedinačne nazivne rashladne snage veće od 12 kW, dužan je osigurati redoviti pregled tog sustava jednom u deset godina.

(3) Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije zgrade završava izvješćem o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije zgrade, koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.

Energetski certifikat zgrade

Članak 23.

(1) Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za:

1. zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti

2. privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim energetskim potrebama

3. stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje

4. slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2.

(2) Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.

(3) Energetski certifikat važi deset godina od dana njegova izdavanja.

(4) Sadržaj i izgled energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom.

(5) Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.

Energetski pregled zgrade

Članak 26.

(1) Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.

(2) Energetski pregled zgrade završava izvješćem o energetskom pregledu zgrade koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.

(3) Vlasnik zgrade dužan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i čuvati izvješće o energetskom pregledu zgrade najmanje deset godina od dana njegova primitka.

(4) Korisnik zgrade ili njezina posebnog dijela koja podliježe obvezi energetskog pregleda i energetskog certificiranja dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu energetskog pregleda i energetsko certificiranje te druge uvjete za neometani rad.

Osoba ovlaštena za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti

pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

Članak 27.

(1) Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

(2) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo rješenjem.

(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na rok od pet godina.

(4) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlaštenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 29.

(1) Ovlaštenje se daje fizičkoj osobi koja:

1. ima završen diplomski sveučilišni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke ili specijalistički diplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova

2. ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja, nakon završetka studija iz podstavka 1. ovoga stavka

3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i

4. je uspješno završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom, osim osobama iz stavka 1. ovoga članka, daje se i fizičkoj osobi koja:

1. ima završen preddiplomski sveučilišni, odnosno preddiplomski stručni studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke

2. ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci ili pet godina radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja, nakon završetka studija iz podstavka 1. ovoga stavka

3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i

4. je uspješno završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja:

1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade

2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. ovoga Zakona i

3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti.

Članak 31.

(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ili stavka 2. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 1 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program osposobljavanja.

(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom daje se pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.

(3) Ovlaštenje za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom daje se fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i koja je uspješno završila program stručnog osposobljavanja Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu fizičku osobu koja je uspješno završila navedeni program stručnog osposobljavanja, i to u dijelu njezine struke, kako slijedi:

1. za strojarski dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba strojarske struke

2. za elektrotehnički dio tehničkog sustava ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke

3. za sustave automatskog reguliranja i upravljanja ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke ili strojarske struke

4. za građevinski dio zgrade ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke.

Članak 32.

Ovlaštenje se ne može dati osobi koja je osuđena za jedno ili više sljedećih kaznenih djela:

1. udruživanje za počinjenje kaznenih djela

2. primanje mita u gospodarskom poslovanju

3. davanje mita u gospodarskom poslovanju

4. zlouporabu položaja i ovlasti

5. zlouporabu obavljanja dužnosti državne vlasti

6. protuzakonito posredovanje

7. primanje mita

8. davanje mita

9. prijevare

10. računalne prijevare

11. prijevare u gospodarskom poslovanju ili prikrivanje protuzakonito dobivenog novca.

Članak 33.

(1) Ovlaštena osoba dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, neovisno i nepristrano.

(2) Ovlaštena osoba je odgovorna da energetski certifikat, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi bude izrađen točno i u skladu s važećim propisima i pravilima struke.

(3) Ovlaštena osoba dužna je:

1. voditi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

2. dostavljati Ministarstvu izdane energetske certifikate te izviješća o energetskim pregledima zgrada i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

3. čuvati dokumentaciju o tome najmanje deset godina i

4. stručno se usavršavati na način propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.

(4) Ovlaštena osoba dužna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlaštenja u roku trajanja ovlaštenja i o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od nastale promjene.

Provedba programa izobrazbe

Članak 37.

(1) Program stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona, provjeru znanja stručne osposobljenosti i obvezno usavršavanje ovlaštenih osoba (u daljnjem tekstu: program izobrazbe) provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost.

(2) Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje Ministarstvo rješenjem.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka daje se na rok od pet godina, a može se ponovno izdati na isti rok na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(4) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje te suglasnosti i rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Neovisna kontrola energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregled

sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

Članak 40.

(1) Ovlaštena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu Ministarstva.

(2) Ministarstvo rješenjem proglašava nevažećim energetski certifikat, odnosno izvješće o provedenom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi koje je u provedbi neovisne kontrole ocijenjeno negativno.

(3) Ovlaštena osoba čiji je energetski certifikat proglašen nevažećim, odnosno čije je izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja/klimatizacije u zgradi ocijenjeno negativno dužna je izdati ili osigurati izradu novog energetskog certifikata, odnosno izraditi ili osigurati izradu novog izvješća, bez naknade i naknade troškova izdavanja, odnosno izrade istog.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 41.

(1) Ovlaštenje za provedbu neovisne kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (u daljnjem tekstu: ovlaštenje za kontrolu) daje Ministarstvo.

(2) Ovlaštenje za kontrolu daje se na rok od pet godina.

(3) Podnositelj zahtjeva za davanje ovlaštenja za kontrolu dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju svih uvjeta propisanih za davanje tog ovlaštenja.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka i rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlaštenja iz tog stavka te rješenja o obustavi postupka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 42.

(1) Ovlaštenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja:

1. ima ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom

2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna arhitektonske ili građevinske struke

3. ima iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i

4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.

(2) Ovlaštenje za kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama daje se pravnoj osobi koja:

1. je ovlaštena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom

2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke

3. ima iskustvo u provedbi energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje tri godine i

4. je izradila više od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom.

Članak 43.

(1) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, nepristrano i neovisno.

(2) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je:

1. voditi evidenciju o provedenim kontrolama

2. čuvati dokumentaciju najmanje deset godina

3. dostavljati Ministarstvu izvješća o obavljenoj kontroli.

Članak 44.

Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama u čijoj je izradi sudjelovala ili koji su izdani od pravne osobe u kojoj je zaposlena.

Ukidanje ovlaštenja i ovlaštenja za kontrolu

Članak 45.

(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, odnosno ovlaštenje za kontrolu ukida se rješenjem osobi koja:

1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno ovlaštenje za kontrolu
2. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i važećim propisima ili

3. obavlja poslove za koje nije ovlaštena.

(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, odnosno ovlaštenje za kontrolu ne može podnijeti zahtjev za davanje novog ovlaštenja prije isteka roka od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju ovlaštenja.

Registar

Članak 46.

(1) Ministarstvo vodi registar:

1. ovlaštenih osoba

2. osoba ovlaštenih za kontrolu

3. izdanih energetskih certifikata

4. izdanih izvješća o provedenim energetskim pregledima zgrada

5. izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.

(2) Registar je javan.

(3) Ministarstvo može podatke iz registra učiniti javno dostupnim na mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način.

Pravilnik o energetskim pregledima i energetskom certificiranju zgrada, te neovisnoj kontroli izvješća o energetskom pregledu i energetskog certifikata

Članak 47.

Način i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj izvješća o tim pregledima, način energetskog certificiranja, sadržaj i izgled energetskog certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, način i uvjete provedbe neovisne kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj i način provedbe programa stručnog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2, provjere znanja stručne osposobljenosti i obveznog usavršavanja ovlaštenih osoba, sadržaj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog certificiranja zgrada i neovisne kontrole izvješća o energetskom pregledu i energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom.

Revident

Članak 61.

(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.

(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.

(3) Protiv ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje tog ovlaštenja, rješenja o obustavi postupka i rješenja o ukidanju tog ovlaštenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 62.

(1) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Pobliže uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

Članak 108.

(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana

4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.

(3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže:

1. lokacijsku dozvolu i

2. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom.

(4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.

(5) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.

10. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji investitora

Članak 162.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:

1. ne osigura stručni nadzor građenja (članak 49. stavak 3.)

2. je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 50. stavak 1.)

3. pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom (članak 106. stavci 1. i 2.)

4. građenju građevine za koju je lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice pristupi s pravomoćnom, odnosno izvršnom građevinskom dozvolom, a u katastru nije formirana građevna čestica (članak 106. stavak 3.)

5. ne ukloni građevinu iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku (članak 129. stavak 2.)

6. oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 130.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:

1. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina dijela prije izdavanja uporabne dozvole (članak 24. stavak 1.)

2. projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje ili stručni nadzor građenja povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 49. stavak 2.)

3. ne odredi glavnog izvođača radova (članak 55. stavak 2.)

4. ne odredi glavnoga nadzornog inženjera (članak 57. stavak 2.)

5. trajno ne čuva građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt (članak 65. stavak 1.)

6. revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 94. stavak 4.)

7. ne zatraži izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora u propisanom roku (članak 127. stavak 1.)

8. gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta propisanog pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili protivno tom projektu, odnosno aktu (članak 128. stavak 2.)

9. ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 131. stavak 1.)

10. ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 133. stavak 5.)

11. ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 134. stavak 5.)

12. trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. podstavaka 5., 7., 8. i 9. ovoga Zakona (članak 135. stavak 3.)

13. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 136. stavak 1.)

14. koristi građevinu ili njezin dio protivno njezinoj namjeni (članak 136. stavak 3.)

15. ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 143. stavak 1.)

16. ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 143. stavak 2.)

17. započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 143. stavak 4.).

(3) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, a za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna.

(4) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 50. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ako projektira ili provodi stručni nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete.(5) Novčane kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u slučaju građenja građevine iz 3.a i 3.b skupine umanjuju se za 50 %.

Prekršaji u vezi s kontrolom projekta

Članak 165.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:

1. obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 61. stavak 1.)

2. projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (članak 63. stavak 1.)

3. obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 63. stavak 3.)

4. ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način (članak 94. stavak 2.)

5. upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova (članak 94. stavak 4.).

(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revidentu se može izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Članak 171.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik zgrade ako:

1. ne osigura provedbu redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (članak 22. stavak 1., 2. i 3.)

2. ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezina posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing (članak 24. stavak 2. podstavak 1.)

3. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga ne preda energetski certifikat ili njegovu fotokopiju (članak 24. stavak 2. podstavak 2.)

4. u oglasima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing koji se objavljuje u medijima ne izrazi energetsko svojstvo zgrade ili njezina posebnog dijela (članak 24. stavak 2. podstavak 4.)

5. javno ne izloži energetski certifikat zgrade za koju je izlaganje energetskog certifikata propisano ovim Zakonom (članak 25. stavci 1. i 2.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se vlasnik zgrade fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ako u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup koji se objavljuje u medijima ne navede energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (članak 24. stavak 4.).

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se ovlašteni posrednik u prometu nekretnina fizička osoba za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.

Prekršaji osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade te ovlaštenih za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

Članak 172.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ako:

1. poslove za koje je ovlaštena ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 33. stavak 1.)

2. energetski certifikat, energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ne izradi točno i u skladu s važećim propisima i pravilima struke (članak 33. stavak 2.)

3. ne vodi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (članak 33. stavak 3. podstavak 1.)

4. ne dostavlja Ministarstvu izdane energetske certifikate, izviješća o energetskim pregledima zgrada ili redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (članak 33. stavak 3. podstavak 2.)

5. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje deset godina (članak 33. stavak 3. podstavak 3.)

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 33. stavak 4.)

7. izda energetski certifikat, obavi energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije unatoč zabrani iz članka 34. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za neovisnu kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ako:

1. po nalogu Ministarstva ne provodi neovisni sustav kontrole (članak 40. stavak 1.)

2. poslove neovisnog sustava kontrole ne obavlja stručno, samostalno, neovisno ili nepristrano (članak 43. stavak 1.)

3. ne vodi evidenciju o provedenim kontrolama (članak 43. stavak 2. podstavak 1.)

4. ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje 10 godina (članak 43. stavak 2. podstavak 2.)

5. ne dostavlja Ministarstvu izvješća o obavljenoj kontroli (članak 43. stavak 2. podstavak 3.)

6. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi u čijoj je izradi sudjelovala ili ako je zaposlena u pravnoj osobi koja ih je izdala (članak 44.).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu ovlaštene osobe za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.