MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., a u svezi s odredbom članka 63. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014.).
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito, pa tako i roditeljskog dopusta je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Sukladno tome, priznavanje prava korisnicima na vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Osobito je važno omogućiti roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji te osigurati vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna). Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je i nadalje usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2017. posebno upozorila na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.)dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Na potrebu izrade novog zakona ukazuje Prijedlog Nacionalnog programa reformi za 2019., koji predviđa kao cilj povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Slijedom navedenog, ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
Odredbama važećeg Zakona (članak 24. stavak 2.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 3.991,20 kuna). Daljnje povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, kao i povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanje uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu.
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170% proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna).
Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Ujedno se predlaže izmijeniti razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava iz članka 24. stavka 7. Zakona po uzoru na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13, i 137/13) na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže se 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
Prema važećem Zakonu (članak 29. stavak 2.) korisnica roditeljske poštede od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnicom, radi korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. Međutim, uvjet prijenosa prava na oca djeteta je ograničavajući u slučajevima kada se majka korisnica roditeljske poštede zapošljava, a otac djeteta je zaposlen, odnosno ima različit radnopravni status od nje, što za posljedicu ima odbijanje zahtjeva za prijenosom prava. S tim u svezi, zadovoljavanje navedenog uvjeta (da oba roditelja budu istog radnopravnog statusa prije prijenosa prava) ne traži se u slučaju prijenosa rodiljne i roditeljske brige o djetetu korisnika izvan sustava rada, pa čak niti tijekom prijenosa rodiljne poštede od rada već samo kod roditeljske poštede od rada, što se ovim Zakonom predlaže uskladiti.
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora o broju korisnika prava, procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava, primjena ovog Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine u iznosu od 160.650.000,00 kuna u 2020. godini; 214.189.117,75 kuna u 2021. godini te 214.189.117,75 kuna u 2022. godini, koja će se osigurati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu, na razdjelu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Financijska sredstva za provedbu predloženih izmjena osigurana su na glavi 05 – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na aktivnosti A653028 - Dodatni porodiljni dopust na skupini računa 37 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge u iznosu od 1.560.000.000,00 kunaza 2019. godinu; 1.560.000.000,00 kunaza 2020. godinu i 1.560.000.000,00 kunaza 2021. godinu.
Izmjenama ovoga Zakona mijenja se uvjet duljine trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu zaposlenom ili samozaposlenom roditelju u okviru korištenja rodiljnog dopusta, za koja se sredstva osiguravaju u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Za navedenu izmjenu osigurana su sredstva u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu (za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine) koja se procjenjuju u iznosu od 45.000.000,00 kuna odnosno na godišnjoj razini za 2021. godinu u iznosu od 65.000.000,00 kuna te za 2022. godinu u iznosu od 67.000.000,00 kuna.
TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM
Članak 1.
U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 24. stavku 2. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“.
U stavku 5. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“.
U stavku 7. broj: „12“ zamjenjuje se brojem: „devet“, a broj „18“ zamjenjuje se brojem: „12“.
Članak 2.
U članku 29. stavku 2. riječi: „koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom“ zamjenjuju se riječima: „sukladno njegovom radnopravnom statusu“.
Članak 3.
U članku 47. u stavku 2. riječi: „o svojoj suglasnosti“ zamjenjuju se riječima: „o zaprimljenoj obavijesti“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava za koja je novčana potpora uređena ovim Zakonom te koji su podneseni, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Korisnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj člankom 24. stavcima 2. i 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu plaće ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
(3) Zavod će korisnicima iz stavka 2. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati naknadu plaće u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
Članak 5.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. travnja 2020. godine.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovom odredbom mijenja se članak 24. stavak 2. koji propisuje da naknada plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice, te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i iznosi 170% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 5. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice, te se maksimalni iznos naknade plaće povećava te iznosi 170% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se uvjet staža osiguranja za ostvarivanje prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji (umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže se 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
Uz članak 2.
Ovom odredbom omogućava se da korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, sukladno njegovom radnopravnom statusu, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
Uz članak 3.
Ovom odredbom propisuje se da je na pisanu obavijest poslodavac dužan izdati pisanu izjavu o zaprimljenoj obavijesti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Uz članak 4.
Ovom odredbom uređuje se način ostvarivanja prava korisnika koji su podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava po važećem zakonu, kao i uvjeti korištenja prava zatečenih korisnika koji su danom stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni u korištenju prava po ranije važećem Zakonu.
Uz članak 5.
Ovom odredbom uređuje se stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
(5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 70% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 70% proračunske osnovice, neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice.
(10) Pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja tog prava.
Članak 29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj, odnosno roditelj izvan sustava rada ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za ostvarivanje prava za nezaposlenog roditelja, odnosno roditelja izvan sustava rada.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog roditelja u smislu stavka 2. ovoga članka.
1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Članak 47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da.
Naziv akta:
Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđena je Prijedlogom Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu, kojim je planirano donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna). Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prethodnim izmjenama i dopunama Zakona od srpnja 2017. godine (nakon 9 godina) povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje za 50% a izrazito pozitivan učinak vidljiv je u povećanju broja korisnika roditeljske naknade u 2018. godini s ove osnove i to na 35001 korisnika u odnosu na 32519 korisnika u 2016. godini što predstavlja povećanje od 7,6% broja korisnika. U periodu do lipnja 2017. godine visina roditeljske naknade iznosila je 2.660,80 kuna, a ovaj značajni pozitivan pomak osobito je relevantan jer je u 2017. godine rođeno manje 2,5% djece nego 2015. godine, odnosno 1,5% manje u 2018. nego u 2016 godini. 2018. i 2017. godina su referentne za usporedbu sa prethodne dvije godine s obzirom na korisnike roditeljske naknade čija su djeca rođena u tekućoj ili godini koja prethodi vremenu korištenja roditeljskog dopusta.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2018. nastavila upozoravati na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva. Također se ukazuje na potrebu razvijanja mjera u svrhu jačanja mogućnosti usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, a koje služe ekonomskom osnaživanju žena i to poticanjem obitelji na ravnomjernu podjelu odgovornosti o brizi i njezi djece uvođenjem mjera kao što su olakšice ili druge materijalne pogodnosti za one obitelji u kojima očevi odluče koristiti rodiljni ili roditeljski dopust.
Slijedom navedenog, ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.)dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Kako je navedeno, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna (120% proračunske osnovice) na 5.654,20 kuna (170% proračunske osnovice).
Pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje daje mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona kao i prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora u skladu s ovlastima predviđenim predmetnim Zakonom. Uz predstavnike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Povjerenstvo su uključeni po jedan predstavnik Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih udruga više razine. Uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka sastavljena je lista spornih pitanja (odredaba Zakona) o kojima je Povjerenstvo već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju.
Nastavno na rad Povjerenstva za praćenje Zakona u okviru predlaganja propisa razmotrene su pojedine zakonske odredbe za koje je tijekom provedbe uočena nužna potreba da se u normativnom smislu jasnije i preciznije urede kako bi se otklonili nedostaci i nedorečenosti u izričaju normi, a time i potencijalne nepravilnosti u primjeni.
Povodom učestalih upita stranaka i traženja informacija pisanim i usmenim putem ocjenjujemo važnim upoznavanje svakog pojedinog roditelja s pravima koja mu pripadaju za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a o kojima vrlo često roditelji ne znaju dovoljno kao niti kako i gdje pronaći potrebne informacije. Stoga jeMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pripremilo informativnu brošuru koja sadržava niz informacija o pravima roditelja koja im pripadaju tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora te drugih prava iz Zakona.
Stupila je na snagu nova DIREKTIVA (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU koja ima za cilj osigurati provedbu načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu prilagodbom i modernizacijom pravnog okvira EU-a, čime će se roditeljima i osobama koje skrbe o drugima olakšati usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u postupku izrade prijedloga ove Direktive, a jedno od rješenja koja Direktiva predviđa je uvođenje pojedinačnog prava na očinski dopust (10 radnih dana za očev dopust) te određene izmjene postojećeg prava vezanog uz roditeljski dopust i drugo. Diljem Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj žene su i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Žene su sve kvalificiranije i među diplomiranim studentima na sveučilištima više je žena nego muškaraca, no mnoge od njih nestaju s tržišta rada zbog toga što moraju skrbiti o djeci ili drugim članovima obitelji. Postojećim se mjerama nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile jednake mogućnosti za očeve i majke da rade i zajedno skrbe o dobrobiti djece i društva općenito. Slabije sudjelovanje žena na tržištu rada povezano je s rodno uvjetovanim razlikama u plaćama i sve većim razlikama u mirovinama što pridonosi socijalnoj isključenosti i povećanom riziku od siromaštva.
U narednom razdoblju kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Stoga je osnovni cilj donošenja Zakona dodatno osnažiti pronatalitetni učinak Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te utjecati na povećanje uključenosti roditelja na korištenje roditeljskog dopusta. Slijedom navedenog, planirane zakonske promjene usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust.
Uvažavajući složenost predmetnog propisa kao i stupanje na snagu navedene Direktive koja će u iziskivati normativne intervencije u Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (kroz uvođenje zakonskih rješenja u pogledu novih instituta koje važeći zakon ne poznaje odnosno izmjene postojećih) sveobuhvatne izmjene ovog propisa planiraju se u kasnijoj fazi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Zakonom o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice (sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja te se očekuje daljnje povećanje broja korisnika koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obzirom da se Zakonom uređuju pitanja vezana uz ostvarivanje prava na roditeljski dopust čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području obiteljskih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je kao tijelo nadležno za provođenje MSP testa, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) dana 16. svibnja 2019. godine iskazalo suglasnost sa iskazanom procjenom učinaka (KLASA: 011-01/19-01/2, URBROJ: 526-12-01/2-19-73).
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
S obzirom da se navedenim propisom ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije nema potrebe za provođenje SCM metodologije.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa bit će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrtaprijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zdravstva) i institucija (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, predstavnik sindikalnih udruga više razine).
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
-
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Predmetni Zakon predviđa se donijeti u skladu sa mjerom Nacionalnog programa reformi za 2019. godini.
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, na temelju pokazatelja koji se temelje na povećanju uključenosti roditelja u korištenje roditeljskog dopusta.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
Datum: 9. listopada 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., a u svezi s odredbom članka 63. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014.).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ocjena stanja
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito, pa tako i roditeljskog dopusta je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Sukladno tome, priznavanje prava korisnicima na vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Osobito je važno omogućiti roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji te osigurati vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna) . Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je i nadalje usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2017. posebno upozorila na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.) dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Na potrebu izrade novog zakona ukazuje Prijedlog Nacionalnog programa reformi za 2019., koji predviđa kao cilj povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Slijedom navedenog, ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
Odredbama važećeg Zakona (članak 24. stavak 2.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 3.991,20 kuna). Daljnje povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, kao i povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanje uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170% proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna).
Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Ujedno se predlaže izmijeniti razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava iz članka 24. stavka 7. Zakona po uzoru na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13, i 137/13) na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže se 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
Prema važećem Zakonu (članak 29. stavak 2.) korisnica roditeljske poštede od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnicom, radi korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. Međutim, uvjet prijenosa prava na oca djeteta je ograničavajući u slučajevima kada se majka korisnica roditeljske poštede zapošljava, a otac djeteta je zaposlen, odnosno ima različit radnopravni status od nje, što za posljedicu ima odbijanje zahtjeva za prijenosom prava. S tim u svezi, zadovoljavanje navedenog uvjeta (da oba roditelja budu istog radnopravnog statusa prije prijenosa prava) ne traži se u slučaju prijenosa rodiljne i roditeljske brige o djetetu korisnika izvan sustava rada, pa čak niti tijekom prijenosa rodiljne poštede od rada već samo kod roditeljske poštede od rada, što se ovim Zakonom predlaže uskladiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora o broju korisnika prava, procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava, primjena ovog Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine u iznosu od 160.650.000,00 kuna u 2020. godini ; 214 .189.117,75 kuna u 2021. godini te 214 .189.117,75 kuna u 2022. godini, koja će se osigurati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu, na razdjelu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Financijska sredstva za provedbu predloženih izmjena osigurana su na glavi 05 – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na aktivnosti A653028 - Dodatni porodiljni dopust na skupini računa 37 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge u iznosu od 1.560.000.000,00 kuna za 2019. godinu ; 1.560.000.000,00 kuna za 2020. godinu i 1.560.000.000,00 kuna za 2021. godinu.
Izmjenama ovoga Zakona mijenja se uvjet duljine trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu zaposlenom ili samozaposlenom roditelju u okviru korištenja rodiljnog dopusta, za koja se sredstva osiguravaju u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Za navedenu izmjenu osigurana su sredstva u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu (za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine) koja se procjenjuju u iznosu od 45.000.000,00 kuna odnosno na godišnjoj razini za 2021. godinu u iznosu od 65.000.000,00 kuna te za 2022. godinu u iznosu od 67.000.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 24. stavku 2. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“.
U stavku 5. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“.
U stavku 7. broj: „12“ zamjenjuje se brojem: „devet“, a broj „18“ zamjenjuje se brojem: „12“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
U članku 29. stavku 2. riječi: „koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom“ zamjenjuju se riječima: „sukladno njegovom radnopravnom statusu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
U članku 47. u stavku 2. riječi: „o svojoj suglasnosti“ zamjenjuju se riječima: „o zaprimljenoj obavijesti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava za koja je novčana potpora uređena ovim Zakonom te koji su podneseni, a nisu riješeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Korisnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj člankom 24. stavcima 2. i 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu plaće ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
(3) Zavod će korisnicima iz stavka 2. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati naknadu plaće u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. travnja 2020. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovom odredbom mijenja se članak 24. stavak 2. koji propisuje da naknada plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice , te se maksimalni iznos naknade plaće povećava i iznosi 170% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se stavak 5. koji propisuje da naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice, te se maksimalni iznos naknade plaće povećava te iznosi 170% proračunske osnovice mjesečno.
Mijenja se uvjet staža osiguranja za ostvarivanje prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji (umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže se 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
Uz članak 2.
Ovom odredbom omogućava se da k orisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, sukladno njegovom radnopravnom statusu, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
Uz članak 3.
Ovom odredbom propisuje se da je n a pisanu obavijest poslodavac dužan izdati pisanu izjavu o zaprimljenoj obavijesti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Uz članak 4.
Ovom odredbom uređuje se način ostvarivanja prava korisnika koji su podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava po važećem zakonu, kao i uvjeti korištenja prava zatečenih korisnika koji su danom stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni u korištenju prava po ranije važećem Zakonu.
Uz članak 5.
Ovom odredbom uređuje se stupanje Zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
(5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 70% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 70% proračunske osnovice, neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice.
(10) Pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 14. stavka 2. podstavka 2. Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja tog prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj, odnosno roditelj izvan sustava rada ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za ostvarivanje prava za nezaposlenog roditelja, odnosno roditelja izvan sustava rada.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog roditelja u smislu stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da.
Naziv akta:
Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđena je Prijedlogom Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu, kojim je planirano donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna) . Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prethodnim izmjenama i dopunama Zakona od srpnja 2017. godine (nakon 9 godina) povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje za 50% a izrazito pozitivan učinak vidljiv je u povećanju broja korisnika roditeljske naknade u 2018. godini s ove osnove i to na 35001 korisnika u odnosu na 32519 korisnika u 2016. godini što predstavlja povećanje od 7,6% broja korisnika. U periodu do lipnja 2017. godine visina roditeljske naknade iznosila je 2.660,80 kuna, a ovaj značajni pozitivan pomak osobito je relevantan jer je u 2017. godine rođeno manje 2,5% djece nego 2015. godine, odnosno 1,5% manje u 2018. nego u 2016 godini. 2018. i 2017. godina su referentne za usporedbu sa prethodne dvije godine s obzirom na korisnike roditeljske naknade čija su djeca rođena u tekućoj ili godini koja prethodi vremenu korištenja roditeljskog dopusta.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2018. nastavila upozoravati na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva. Također se ukazuje na potrebu razvijanja mjera u svrhu jačanja mogućnosti usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, a koje služe ekonomskom osnaživanju žena i to poticanjem obitelji na ravnomjernu podjelu odgovornosti o brizi i njezi djece uvođenjem mjera kao što su olakšice ili druge materijalne pogodnosti za one obitelji u kojima očevi odluče koristiti rodiljni ili roditeljski dopust.
Slijedom navedenog, ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.) dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Kako je navedeno, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna (120% proračunske osnovice) na 5.654,20 kuna (170% proračunske osnovice).
Pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje daje mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona kao i prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora u skladu s ovlastima predviđenim predmetnim Zakonom. Uz predstavnike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Povjerenstvo su uključeni po jedan predstavnik Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih udruga više razine. Uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka sastavljena je lista spornih pitanja (odredaba Zakona) o kojima je Povjerenstvo već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju.
Nastavno na rad Povjerenstva za praćenje Zakona u okviru predlaganja propisa razmotrene su pojedine zakonske odredbe za koje je tijekom provedbe uočena nužna potreba da se u normativnom smislu jasnije i preciznije urede kako bi se otklonili nedostaci i nedorečenosti u izričaju normi, a time i potencijalne nepravilnosti u primjeni.
Povodom učestalih upita stranaka i traženja informacija pisanim i usmenim putem ocjenjujemo važnim upoznavanje svakog pojedinog roditelja s pravima koja mu pripadaju za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora , a o kojima vrlo često roditelji ne znaju dovoljno kao niti kako i gdje pronaći potrebne informacije. Stoga je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pripremilo informativnu brošuru koja sadržava niz informacija o pravima roditelja koja im pripadaju tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora te drugih prava iz Zakona.
Stupila je na snagu nova DIREKTIVA (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU koja ima za cilj osigurati provedbu načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu prilagodbom i modernizacijom pravnog okvira EU-a, čime će se roditeljima i osobama koje skrbe o drugima olakšati usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u postupku izrade prijedloga ove Direktive, a jedno od rješenja koja Direktiva predviđa je uvođenje pojedinačnog prava na očinski dopust (10 radnih dana za očev dopust) te određene izmjene postojećeg prava vezanog uz roditeljski dopust i drugo. Diljem Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj žene su i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Žene su sve kvalificiranije i među diplomiranim studentima na sveučilištima više je žena nego muškaraca, no mnoge od njih nestaju s tržišta rada zbog toga što moraju skrbiti o djeci ili drugim članovima obitelji. Postojećim se mjerama nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile jednake mogućnosti za očeve i majke da rade i zajedno skrbe o dobrobiti djece i društva općenito. Slabije sudjelovanje žena na tržištu rada povezano je s rodno uvjetovanim razlikama u plaćama i sve većim razlikama u mirovinama što pridonosi socijalnoj isključenosti i povećanom riziku od siromaštva.
U narednom razdoblju kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Stoga je osnovni cilj donošenja Zakona dodatno osnažiti pronatalitetni učinak Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te utjecati na povećanje uključenosti roditelja na korištenje roditeljskog dopusta. Slijedom navedenog, planirane zakonske promjene usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust.
Uvažavajući složenost predmetnog propisa kao i stupanje na snagu navedene Direktive koja će u iziskivati normativne intervencije u Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (kroz uvođenje zakonskih rješenja u pogledu novih instituta koje važeći zakon ne poznaje odnosno izmjene postojećih) sveobuhvatne izmjene ovog propisa planiraju se u kasnijoj fazi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Zakonom o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice (sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja te se očekuje daljnje povećanje broja korisnika koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obzirom da se Zakonom uređuju pitanja vezana uz ostvarivanje prava na roditeljski dopust čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području obiteljskih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je kao tijelo nadležno za provođenje MSP testa, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) dana 16. svibnja 2019. godine iskazalo suglasnost sa iskazanom procjenom učinaka (KLASA: 011-01/19-01/2, URBROJ: 526-12-01/2-19-73).
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
4.2.
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
S obzirom da se navedenim propisom ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije nema potrebe za provođenje SCM metodologije.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa bit će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zdravstva) i institucija (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, predstavnik sindikalnih udruga više razine).
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
-
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Predmetni Zakon predviđa se donijeti u skladu sa mjerom Nacionalnog programa reformi za 2019. godini.
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, na temelju pokazatelja koji se temelje na povećanju uključenosti roditelja u korištenje roditeljskog dopusta.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
Datum: 9. listopada 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku