MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ProgramA provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) za razdoblje do 2020.
Sadržaj:
Popis kratica …………………………………………………………………… 4
1.Uvod………………………………………………………………………… 7
2.Strateška područja………………………………………………..…….… 10
2.1. Obrazovanje i cjeloživotno učenje……………………………………... 10
2.1.1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o
ekonomskom statusu pojedinca 10
2.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s
teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanjate studenata s invaliditetom u sustav redovitog visokog obrazovanja 19
2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama23
2.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih
u programe obrazovanja25
2.2. Zapošljavanje i pristup zapošljavanju……………………………………..28
2.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja28
2.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguranjem prava
za vrijeme nezaposlenosti 30
2.2.3. Poticanje poduzetništva, samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništva
kroz poticanje afirmativnih projekata 32
2.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja
hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji33
2.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri
zapošljavanju sukladno posebnim propisima37
2.2.6. Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada 38
2.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanja razvojem i institucionalnom podrškom lokalnim
partnerstvima za zapošljavanje39
2.3. Stanovanje i dostupnost energije…………………………………………….40
2.3.1.Unapređenje sustava najamnog stanovanja40
2.3.2. Osnivanje i podrška programima prihvatilišta i programima nužnog
2.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjima 84
2.8.2. Poboljšanje i dostupnost komunalnih usluga 87
2.8.3. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja 90
2.8.4. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski
ugroženim područjima 95
2.8.5. Provedba mjera ruralnog razvoja 99
2.8.6. Osigurati statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini
(na razini županija) 104
3.Praćenje provedbe i izvještavanje……………………………………………. 105
KRATICE:
1.AORT – Agencija za osiguranje radničkih tražbina
2.APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
3.APZ – Aktivna politika zapošljavanja
4.APPRRR - Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
5.ASOO - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
6.AZOO - Agencija za odgoj i obrazovanje
7.AZVO - Agencija za znanost i visoko obrazovanje
8.BDP – bruto domaći proizvod
9.CEB (eng. Council of Europe Development Bank) – Razvojna banka vijeća Europe
10.CEZIH – Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske
11.CK – Crveni križ
12.CZSS – Centar za socijalnu skrb
13.DZ – Dom zdravlja
14.DZO – dopunsko zdravstveno osiguranje
15.DZS – Državni zavod za statistiku
16.ECDC (eng. European Centre for Disease Prevention and Control) –Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti
17.EK – Europska komisija
18.ERDF (eng. European Regional Development Fund) – Europski fond za regionalni razvoj
19.ESF – Europski socijalni fond
20.EU – Europska unija
21.EUROSTAT- Statistički ured europskih zajednica
22.FEAD (eng. Fund for European Aid to the Most Deprived) – Fond za europsku pomoć najugroženijima
23.FINA – Financijska agencija
24.HCK – Hrvatski crveni križ
25.HGK – Hrvatska gospodarska komora
26.HKO - Hrvatski kvalifikacijski okvir
27.HMP – Hitna medicinska pomoć
28.HMS – Hitna medicinska služba
29.HNB - Hrvatska narodna banka
30.HRVI – Hrvatski ratni vojni invalidi
31.HRZTM – Hrvatski zavod za telemedicinu
32.HUP – Hrvatska udruga poslodavaca
33.HZHM – Hrvatski zavod za hitnu medicinu
34.HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo
35.HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
36.HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje
37.HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
38.JLS- jedinice lokalne samouprave
39.JP(R)S – jedinice područne (regionalne) samouprave
40.KB – klinička bolnica
41.KBC – klinički bolnički centar
42.MDI – Ministarstvo državne imovine
43.MHB – Ministarstvo hrvatskih branitelja
44.MFIN – Ministarstvo financija
45.MFIN PU – Ministarstvo financija - Porezna uprava
46.MGIPU – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
47.MINGPO – Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
48.MINT - Ministarstvo turizma
49.MiZ – Ministarstvo zdravstva
50.MK- Ministarstvo kulture
51.MLRD. - milijarda
52.MORH- Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
53.MP – Ministarstvo pravosuđa
54.MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
55.MPS – Ministarstvo poljoprivrede
56.MRMS – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
57.MRRFEU- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
58.MDOMSP – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
59.MU – Ministarstvo uprave
60.MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
61.MZOE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
62.MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
63.NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
64.NISpVU – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta
65.NISpuSŠ – Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole
66.NKZ - Nacionalna klasifikacija zanimanja
67.NUTS 2 (eng. Nomenclature of Territorial Units for Statistics) – Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku
68.OB – opća bolnica
69.OCD – organizacije civilnog društva
70.OP – operativni plan
71.OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
72.OPULJP – Operativni program učinkoviti ljudski potencijali
73.OSI – osobe s invaliditetom
74.OŽB – opća županijska bolnica
75.POU – Pučko otvoreno učilište
76.PROGRAM – Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.) za razdoblje od 2018. do 2020.
85.ULJPPNM - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
86.VRH - Vlada Republike Hrvatske
87.ZHMP – Zavod za hitnu medicinsku pomoć
88.ZMN – zajamčena minimalna naknada
89.ZOSI – Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
90.ŽZJZ – županijski zavod za javno zdravstvo
Uvod
Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.), za razdoblje do 2020. (dalje: Program) drugi je Program provedbe izrađen sukladno strateškim aktivnostima naznačenima uStrategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) (dalje Strategija), koji je Vlada Republike Hrvatske, usvojila 27. ožujka 2014. godine.
Strategija je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku politiku, uvažavajući ciljeve strategije Europa 2020 te Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i međunarodne obveze. Temelji se na prikazu postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u RH, kao i uzrocima koji su doveli do tog stanja te daje društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. Strategija definira najranjivije skupine društva koje su izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti prema uzrocima, pri čemu su posebno naglašene četiri kategorije stanovništva koje su u najvećoj mjeri izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe i OSI.
Polazni pristup u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti je orijentiranost na pojedinca i njegove potrebe uz načelo nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava.
Strategija ističe tri osnovna prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti:
-osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu,
-osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba,
-uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije.
Uz navedene prioritete zadani su glavni ciljevi koji se predviđaju realizirati u okviru osam strateških područja:
1.obrazovanje i cjeloživotno učenje,
2.zapošljavanje i pristup zapošljavanju,
3.stanovanje i dostupnost energije,
4.pristup socijalnim naknadama i uslugama,
5.pristup zdravstvenom sustavu,
6.skrb o starijim osobama,
7.borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost,
8.uravnoteženi regionalni razvoj.
Za koordinaciju izrade Programa zaduženo je MDOMSP, dok su za koordinaciju aktivnosti pojedinih strateških područja zadužena resorna ministarstva.
Kao jedno od prioritetnih područja u suzbijanju i sprječavanju siromaštva i socijalne isključenosti ističe se obrazovanje i cjeloživotno učenje, budući da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utječu na životne prilike pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i društva te time osnovni alat za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno siromaštva djece i mladih. Planiranim mjerama povećat će se dostupnost odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca, poticati inkluzivno obrazovanje kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te studenata s invaliditetom u sustav redovitog obrazovanja, unaprijediti kvaliteta obrazovanja na svim razinama, poticati cjeloživotno učenja te poduzimati mjere u svrhu povećanja broja odraslih osoba uključenih u programe obrazovanja.
Na području zapošljavanja u svrhu postizanja planiranih ciljeva provodit će se mjere usmjerene korištenju mjera APZ, osiguravanju pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti, poticanju poduzetništva i samozapošljavanja, kao i razvoju socijalnog poduzetništva kroz poticanje afirmativnih projekata, praćenju provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim propisima, uspostavi sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, regionalnim razvojem zapošljavanja kroz razvoj i institucionalnu podršku lokalnim partnerstvima za zapošljavanje, provedu i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
Kako bi se unaprijedilo područje stanovanja i dostupnosti energije provodit će se mjere usmjerene unapređenju sustava najamnog stanovanja, osnivanju i potpori programima prihvatilišta i nužnog smještaja, učinkovitom gospodarenju energijom, unapređenju standarda stanovanja ranjivih skupina, osiguravanju stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata.
U svrhu poboljšanja pristupa socijalnim naknadama i uslugama provodit će se mjere usmjerene unapređenju sustava socijalnih naknada i potpora programima namijenjenim najpotrebitijim građanima, unapređenju dostupnosti, priuštivosti i kvaliteti socijalnih usluga, skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji, pružanju potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenost.
Također, u svrhu poboljšanja pristupa zdravstvenom sustavu i dugotrajnoj skrbi, poduzimat će se mjere usmjerene zdravstvenoj zaštiti najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite, poboljšanjem pokazatelja zdravlja, osiguravanjem podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem, te razvijanjem i unapređivanjem sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju.
Na području skrbi o starijim osobama provodit će se mjere usmjerene unapređenju kvalitete života starijih osoba i širenja usluga u zajednici, unapređenju položaja umirovljenika, osiguranju održivosti mirovinskog sustava, te socijalne adekvatnosti mirovina.
U svrhu borbe protiv zaduženosti i financijske neovisnosti provodit će se mjere u svrhu dugoročne održivosti javnih financija i fiskalne konsolidacije, nastavka reforme porezne politike, kao i financijskog obrazovanja građana. Također, u svrhu uravnoteženog regionalnog razvoja, provodit će se mjere: povećanja investiranja u depriviranim područjima, poboljšanja i dostupnosti socijalnih usluga, poticanja obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, provedbe stambenog programa i poticanja stanovanja u demografski ugroženim područjima, provedbe ruralnog razvoja, kao i osiguranja statističkog praćenja siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija).
Program obuhvaća navedena strateška područja i predviđene glavne strateške aktivnosti koje su ukratko opisane na način da se navode prepreke i slabosti sustava. Za svaku pojedinu stratešku aktivnost definirane su mjere koje se planiraju provesti u trogodišnjem razdoblju uz navođenje glavnog i posebnog cilja, nositelja i sunositelja mjere, ciljnih skupina, načina praćenja provedbe, rokovi izvršenja te izvori financiranja i troškovi provedbe.
Program uključuje i preporuku izrade regionalnih i lokalnih strategija koje moraju biti jasne, konkretne i sažete te imati mjerljive indikatore uspješnosti. Pritom je posebno potrebno istaknuti nužnost uspostave efikasne koordinacije između pojedinih dionika koji sudjeluju u procesu provedbe ovoga Programa, kao i regionalnih i lokalnih strategija.
Mjere navedene u Programu planirane su za razdoblje od dvije godine prema trenutačno raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima. To podrazumijeva da je Program nužno prilagođavati promijenjenim okolnostima i standardu što će se činiti na osnovu analiza godišnjih izvješća, kao i provedenih istraživanja.
Provedba Programa financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna te sredstvima fondova EU kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima.
2. Strateška područja
2.1. Strateško područje: Obrazovanje i cjeloživotno učenje
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO)
Glavna strateška aktivnost:
2.1.1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca
Iako je formalno obrazovanje u RH besplatno, troškovi školovanja, poput nabave udžbenika i opreme za školu, putovanja i dr. predstavljaju značajne izdatke za kućni budžet. Bez obzira što se u hrvatskom obrazovnom sustavu ne bilježi značajno odustajanje od srednjoškolskog obrazovanja, stanovanje u udaljenijim ili slabije razvijenim područjima može utjecati na šanse ili mogućnosti za nastavak obrazovanja. Također, nakon trogodišnjeg strukovnog obrazovanja do sada su postojale prepreke za nastavak školovanja. Slijedom toga, a s ciljem zadržavanja učenika u sustavu, prevencije ranog napuštanja školovanja, omogućavanja vertikalne prohodnosti te radi stjecanja novih kompetencija, osobito za ranjive skupine učenika, provodit će se sljedeće mjere:
Mjera 1:Povećanje udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovnim programima od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Rane intervencije usmjerene prema učenicima romske nacionalne manjine u okviru Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2020. godine, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje pridonose zadržavanju djece Roma u obrazovanom sustavu i time smanjenju njihova rizika od siromaštva. Sufinanciranjem roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja za djecu pripadnike romske nacionalne manjine, sufinanciranjem produženog boravka u školi te dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine pridonijet će se boljoj integraciji Roma.
b) aktivnosti mjere
Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020. godine:
-sufinanciranje roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja,
-sufinanciranje produženog boravka u školi,
-dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.
c) glavni cilj
Povećati obuhvat romske djece u odgojno-obrazovnim ustanovama na svim razinama.
d) posebni ciljevi
Stvaranje uvjeta za veću konkurentnost pripadnika romske nacionalne manjine za nastavak obrazovanja te tržište rada.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MZO
b)sunositelji:ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, osnivači tih ustanova, JLS, JP(R)S-i, roditelji, druge ustanove.
Ciljne skupine/korisnici: djeca i učenici pripadnici romske nacionalne manjine
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, Šifra programa 3701 - Razvoj odgojno obrazovnog sustava:
A767003 – Srednjoškolske stipendije za učenike Rome:
Iznos: 3.500.000,00 kn - 2018. godina
3.700.000,00 kn - 2019. godina
3.712.950,00 kn - 2020. godina
A767015 – Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013-2020:
Iznos: 5.000.000,00 kn - 2018. godina
5.650.000,00 kn - 2019. godina
5.669.775,00 kn - 2020. godina
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj učenika pripadnika romske nacionalne manjine koji su uspješno završili osnovnu školu.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: MZO redovito surađuje sa srednjim i osnovnim školama te posebno s dječjim vrtićima po pitanju mogućnosti uključivanja i osiguravanja potpore djeci i učenicima romske nacionalne manjine. Također, redovito objavljuje sve informacije na internetskim stranicama. Ovom mjerom i navedenim pozicijama Državnog proračuna ne planiraju se kampanje niti tiskanje publikacija stoga predloženo u napomeni nećemo navoditi.
Mjera 2: Osiguranje sufinanciranja troškova obrazovanja za učenike slabijeg socio-ekonomskog statusa i učenike koji pravo na potporu ostvaruju po posebnim propisima
a) definicija (opis) mjere
Mjera se odnosi na izjednačavanje uvjeta pristupa odgojno-obrazovnom procesu u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja i stjecanje temeljnih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tržištu rada za ranjive skupine učenika.
b) aktivnosti mjere
–(su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji su članovi kućanstva koje je korisnik ZMN sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi na temelju Odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za potrebe učenika osnovnih i srednjih škola u RH za šk.god. 2018./2019. (NN, broj 84/2018),
–(su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo u skladu s Pravilnikom o uvjetima, postupku i načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike vojnih i civilnih invalida rata (NN, broj 73/2014),
–(su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo u skladu s člankom 120. i 122. Zakona o protuminskom djelovanju (NN, broj 110/2015) kao djeca smrtno stradalih osoba ili osoba s 100% invaliditetom nastalim pri obavljanju poslova pirotehničara ili inspektora razminiranja.
c) glavni cilj
Ujednačavanje mjera u cilju smanjenja ranog napuštanja školovanja za ranjive skupine učenika i djecu koja prava ostvaruju sukladno drugim propisima.
d) posebni ciljevi
Osiguranje besplatnih udžbenika učenicima koji su članovi kućanstva korisnika ZMN-a, djeci vojnih i civilnih invalida rata i poginulih pirotehničara.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere:MZO
b)sunositelji: MDOMSP, MF, CZSS
Ciljne skupine/korisnici:
–učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao članovi kućanstva koje je korisnik ZMN,
–učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao djeca civilnih i vojnih invalida rata,
–učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao djeca smrtno stradalih osoba ili osoba s 100% invaliditetom nastalim pri obavljanju poslova pirotehničara ili inspektora razminiranja.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:Razdjel: 080 – MZO, Glava: 05, Program: 3701 – Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, A578045 – Sufinanciranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola (Sufinanciranje nastavnih materijala i opreme za učenike osnovnih i srednjih škola – novi naziv), Konto: 3721 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade. Iznosi planiranih financijskih sredstava:
2018. godina: planirano 15.724.979,00 kn, nakon rebalansa 9.724.979,00 kn
Pokazatelji učinka: Broj učenika i studenata kojima se financiraju/sufinanciraju udžbenici.
Način praćenja provedbe: Izvješća o broju korisnika na osnovu baze podataka korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina
Ostale napomene:Od šk.god. 2014./2015. do 2017./2018. sufinanciranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji su pravo ostvarivali sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji bilo je u nadležnosti MZO. Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, broj 121/2017) propisano je da ostvarivanje prava na besplatne udžbenike za učenike koji prema njemu imaju pravo na njih prelazi u nadležnost MHB od početka šk.god. 2018./2019.
Budući da se prema članku 14. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN, broj 118/2018.) sredstva za nabavu udžbenika za učenike osnovnih škola osiguravaju u DPRH, svi učenici osnovnih škola u RH, pa samim time i korisnici ZMN, za šk.god. 2019./2020. dobit će besplatne udžbenike. Vlada RH može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku šk.god. odlučiti o financiranju/ sufinanciranju nabave udžbenika za učenike srednjih škola te o financiranju/sufinanciranju nabave drugih obrazovnih materijala. Stoga je Odlukom Vlade RH za šk.god. 2019./2020. potrebno osigurati (su)financiranje nabave udžbenika za potrebe učenika srednjih škola članove kućanstava koja su korisnici ZMN. Prethodno je potrebno donijeti odluku hoće li se udžbenici za učenike srednjih škola financirati ili sufinancirati te hoće li se financirati ili sufinancirati nabava drugih obrazovnih materijala.
Mjera 3: Ostvarivanje prava na besplatne udžbenike sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
a) definicija (opis) mjere
Mjera se odnosi na osiguravanje osnovnih preduvjeta za obrazovanje u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja za ranjive skupine učenika. Provedbom mjere osiguravaju se osnovni preduvjeti za obrazovanje i čini ga se dostupnijim osobama iz ciljne skupine sa slabijim imovinskim statusom.
b) aktivnosti mjere
Sufinanciranje udžbenika za osobe iz ciljne skupine za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama te redovitoga ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima.
c) glavni cilj
Olakšati pristup obrazovanju i povećati konkurentnost osoba iz ciljne skupine i ublažiti težinu posljedica rata osoba iz ciljne skupine u pogledu pristupa obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Osiguravanje besplatnih udžbenika za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama te redovitog/izvanrednog školovanja na visokim učilištima osobama iz ciljne skupine.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MHB
b)sunositelj: UDU-i, MZO
Ciljne skupine/korisnici: djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, djeca HRVI iz Domovinskog rata, djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta RH sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 - MHB, Glava 04105, Aktivnost A 558043 - Jednokratna prava iz zakona i ostale naknade hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, račun 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu:
2018. - 18.080.000,00 kn
2019. - 18.650.000,00 kn
2020. - 24.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: - broj korisnika prava.
Način praćenja: izvješća o broju korisnika na osnovu baze podataka korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 4:Provođenje programa učenja hrvatskog jezika za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom
a) definicija (opis) mjere
Sukladno donesenim zakonodavnim i strateškim dokumentima, a u svrhu integracije ranjivih skupina stranaca (azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom) kojima je odobrena međunarodna zaštita provodit će se program učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture.
b) aktivnosti mjere
Financiranje programa učenja hrvatskoga jezika za one azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom koji nisu u sustavu odgoja i obrazovanja već se uključuju u hrvatsko društvo.
c) glavni cilj
Sprječavanje diskriminirajućih postupaka i ponašanja prema ranjivim skupinama stranaca, u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu s ciljem integracije u hrvatsko društvo.
d) posebni ciljevi
Osigurati potrebno učenje hrvatskoga jezika odraslim azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom u svrhu olakšavanja njihove integracije u društvo.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere:MZO
b) sunositelji:MUP, MDOMSP, UDU-i, pučka otvorena učilišta, osnovne škole i druge ustanove verificirane za izvođenje tečaja hrvatskoga jezika.
Ciljne skupine/korisnici: azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, program 3701 - Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, aktivnost A767042 – Obrazovanje osoba bez hrvatskog državljanstva:
2018. godina - 850.000,00 kn
2019. godina - 1.888.200,00 kn
2020. godina - 1.880.409,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom koji su pohađali tečaj hrvatskoga jezika.
Način praćenja provedbe:
MUP prati i upućuje one osobe koje zadovoljavaju uvjete za pohađanje tečaja hrvatskoga jezika te o istome obavještava MZO.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo donesen je u prosincu 2014. (NN, broj 154/14). Sredstva za pohađanje tečaja hrvatskog jezika osiguravaju se u DPRH.
Mjera 5: Osiguravanje programa nastavka obrazovanja nakon završavanja trogodišnjeg školovanja
a ) definicija (opis) mjere
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, broj 86/12) te Pravilnika o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (NN, broj 8/16) omogućen je nastavak obrazovanja učenicima koji su stekli nižu razinu srednjeg obrazovanja ili su završili obrazovni program u trajanju od tri godine i to u statusu redovitog učenika.
b) aktivnosti mjere
Odobravanje upisa ovisno o traženjima i zadovoljenju uvjeta.
c) glavni cilj
Omogućiti učenicima stjecanje dodatnih kompetencija i novih kvalifikacija potrebnih za tržište rada i/ili uvjeta za nastavak obrazovanja na visokoškolskim učilištima.
d) posebni ciljevi
Omogućavanje nastavka obrazovanja na visokoškolskim ustanovama (oni koji s uspjehom završe četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje).
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MZO
b) sunositelji:srednje strukovne škole
Ciljne skupine/korisnici: učenici dvogodišnjih i trogodišnjih strukovnih programa.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005 – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj učenika koji su prijavili nastavak obrazovanja i broj učenika koji su uspješno završili navedeno obrazovanje,
-praćenje odustajanja/napretka,
-praćenje vertikalne prohodnosti kroz sustav (polaganje državne mature, upis na visoka učilišta i dr.).
Način praćenja provedbe: izvješće o upisanim učenicima i broj izdanih suglasnosti.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina
Ostale napomene:
Upis učenika u programe obrazovanja u kojima nastavljaju svoje obrazovanje odobrava se sukladno Pravilniku o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (NN, broj: 8/16) koji je donesen 2016.
Mjera 6: Povećati dostupnost visokog obrazovanja u RH kroz NISpVU
a) definicija (opis) mjere
Uspostavom i razvojem elektroničkih prijava na visoka učilišta povećava se dostupnost visokog obrazovanja.
b) aktivnosti mjere
Polaganje državne mature i elektronička prijava upisa na visoka učilišta uvedeno je školske godine 2009./2010. Temeljem rezultata Državne mature, objektivno i nepristrano se ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika te se dobiva usporediva ocjena svih učenika u RH, čime se omogućava nastavak daljnjeg školovanja.
c) glavni cilj
Povećanje broja studenata upisanih na visoka učilišta.
d) posebni ciljevi
Elektroničkim prijavama za upis na visoka učilišta povećava se transparentnost samog postupka upisa, visoko obrazovanje postaje dostupnije svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, smanjuju se troškovi upisa, osigurava se zakonitost provedbe upisa te bolji nadzor nad upisnim procesom i provedbom te dostupnost točnih podataka.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji:NCVVO, AZVO, visokoškolske institucije.
Ciljne skupine/korisnici: učenici završnih razreda srednje škole, kandidati koji žele nastaviti obrazovanje na visokim učilištima.
Ostali sudionici i korisnici: Školske ustanove, visoka učilišta
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: pozicija – Razdjel: 080 – MZO, Glava: 05, Program: 3705 – Visoko obrazovanje,
K621194 – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta
2018. godina: 760.000,00 kn
2019. godina: 530.000,00 kn
2020. godina: 531.855,00 kn
K628067 – Izrada središnjeg registra za državnu maturu
2018. godina: 665.000,00 kn
2019. godina: 156.187,00 kn
2020. godina: 156.734,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj učenika koji polažu ispite državne mature,
- broj kandidata koji polažu ispite državne mature,
- broj upisanih studenata na visoka učilišta.
Način praćenja provedbe: Nacionalnim informacijskim sustavom prijava na visoka učilišta prati se provedba upisa u svim fazama te po završetku upisa dobivaju važne informacije koje služe za planiranje daljnje politike upisa.
Rokovi: 2018. 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
U narednom razdoblju preporuka je omogućiti prijave preddiplomskih i integriranih studija i na engleskom jeziku te sučelje sustava za prijavu prilagoditi svim veličinama ekrana.
Sustavom stipendiranja osigurati dostupnost visokom obrazovanju redovitim studentima hrvatskim državljanima i državljanima EU s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u RH i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, broj: 70/15 i 127/17)koji su upisani na sveučilišne i stručne studije u RH te studentima s invaliditetom i studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisanim na poslijediplomske sveučilišne studije, a koji su slabijeg socio-ekonomskog statusa.
b) aktivnosti mjere
-izrada i objava Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa,
-priprema i objava javnog natječaja za dodjelu državnih stipendija,
-obrada zaprimljenih zahtjeva,
-dodjela i isplata stipendija.
c) glavni cilj
Omogućiti jednaku dostupnost visokom obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Povećati broj studenata koji pohađaju redovite studijske programe, studenata s invaliditetom i broj studenata bez odgovarajuće roditeljske skrbi na poslijediplomskim sveučilišnim studijima.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MZO
b)sunositelji: visoka učilišta
Ciljne skupine/korisnici:
redoviti studenti državljani RH i državljani EU s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u RH i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji su upisani na sveučilišne i stručne studije u RH, studenti/djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8., studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji su slabijega socio-ekonomskog statusa.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
Sredstva za isplatu minimalno 5.000 državnih stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, osigurana su u DPRH za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., Razdjel 080 MZO, Glava 06, Aktivnost: A679067 - Stipendije za redovite studente slabijega socio-ekonomskog statusa, Konto: 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu:
2019. 43.240.000,00 kn
2020. 43.391.340,00 kn
b) Ostali izvori:
Sredstva za isplatu dodatnih 4.500 državnih stipendija – godišnje, redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, studentima s invaliditetom i studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi poslijediplomskih sveučilišnih studija a koji su slabijega socio-ekonomskog statusa osigurana su u EU fondovima.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-udio studenata slabijega socio-ekonomskog statusa koji studiraju na visokim učilištima,
-analiza troškova i potreba studenata slabijega socio-ekonomskog statusa, uz izradu preporuka za poboljšanje nacionalnih politika,
-broj novih studenata slabijega socioekonomskog statusa koji primaju državnu stipendiju,
-broj novih studenata – djece osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj: 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03 i 148/13),
-analiza troškova i potreba studenata s invaliditetom i studenata bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisanih na poslijediplomske sveučilišne studije, uz izradu preporuka za poboljšanje nacionalnih politika.
Način praćenja provedbe:
-u koordinaciji s korisnicima i sunositeljima mjere pratiti aktivnosti u svrhu njezine uspješne provedbe.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Mjesečni iznos potpore starim korisnicima državne stipendije (53 studenta) je u visini od 500,00, 700,00 i 800,00 kuna, a novim korisnicima državne stipendije (5.425 studenta) u visini od 1.200,00 kuna sukladno novom Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju.
Mjera 8: Bolja socijalna uključenost djece i mladih u RH, kroz veće sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na prevladavanje ograničenja pristupa djece i mladih osoba kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima (geografska izoliranost, nepovoljne financijske prilike, invaliditet i dr.). Povećana mogućnost pristupa takvim sadržajima pomaže djeci i mladima da razviju društvene i kulturne veze te vještine i znanja koja, osim što doprinose njihovom osobnom razvoju, pomažu i njihovoj boljoj integraciji u društvo. Mjerom se pruža financijska potpora projektima u području kulture i umjetnosti, u kojima aktivno sudjeluju djeca i mladi u dobi do 25 godina.
b) aktivnosti mjere
1.Sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s nositeljima, čiji su projektni prijedlozi odabrani za financiranje u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ''Umjetnost i kultura za mlade'' i ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade'',
2.Praćenje provedbe ugovorenih projekata u okviru Poziva ''Umjetnost i kultura za mlade'' i ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade''.
c) glavni cilj
Bolja socijalna uključenost djece i mladih u RH, kroz veće sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima
d) posebni ciljevi
-razvijanje socijalnih i kreativnih vještina i znanja koja doprinose socijalnom uključivanju djece i mladih,
-poboljšanje pristupa djece i mladih kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MK
b)sunositelj:OCD, ustanove u kulturi i JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici:
djeca imladi u dobi do 25 godina, posebno oni u nepovoljnom položaju, poput OSI ili pripadnika romske i drugih nacionalnih manjina.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Razdjel 055 MK, Glava: 05505, Šifra programa: 3907 Ostale djelatnosti kulture
- nacionalno sufinanciranje: izvor 12 - 6.450.000,00 kn (A785011 OP ULJP)
a)Ostali izvori:
izvor 561 - ESF (OP ULJP 2014.-2020.): 36.550.000,00 kn (A785011 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali) - navedeni iznos se odnosi na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ''Umjetnost i kultura za mlade'', ukupne financijske alokacije 18.000.000,00 kn, koji je objavljen u prosincu 2016., te na Poziv ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade'', ukupne financijske alokacije 25.000.000,00 kn, kojeg je objava planirana u 2019. godini).
NAPOMENA:
Navedeni iznosi predstavljaju ukupnu vrijednost poziva (oba poziva, za cijelo vrijeme provedbe).
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u okviru poziva „Umjetnost i kultura za mlade“ iznosi 17.968.221,23 kn.
Provedba projekata započela je u 2017. (ukupno isplaćeno u 2017.: 162.754,94 kn).
U 2018. godini ukupno je isplaćeno 11.579.872,90 kn.
Isplata preostalih sredstava planirana je u 2019.
Ukupna vrijednost poziva „Umjetnost i kultura za djecu i mlade“ iznosi 25.000.000,00 kn. Objava poziva planirana je u lipnju 2019.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj ugovora sklopljenih sa uspješnim prijaviteljima na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Umjetnost i kultura za mlade“ i „Umjetnost i kultura za djecu i mlade“,
-broj djece i mladih u dobi do 25 godina koji su sudionici u projektnim aktivnostima.
Način praćenja provedbe: - izvješća korisnika.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Mjera se provodi kroz OP ULJP 2014.-2020.
Poticanje razvojnih izvanškolskih programa za djecu i mlade. Mjera je usmjerena na poticanje kreativnog izražavanja djece i mladih te razvoj socijalnih i drugih vještina.
b) aktivnosti mjere
- objava Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi (muzejska djelatnost),
- odabir i ugovaranje programa,
- praćenje provedbe.
c) glavni cilj
Povećati obuhvat djece i mladih predškolske i školske djece u muzejskim ustanovama i potaknuti kreativno razmišljanje i stvaralaštvo.
d) posebni ciljevi
Osiguranje uvjeta za razvijanje vještina i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će svakom djetetu ili mladoj osobi razviti svijest o vlastitim sposobnostima, kao i potaknuti razvoj spoznajnih procesa.
Državni muzeji, općinski, županijski: 33 programa – 361.000,00 kn - Gradski muzeji: 44 programa - 378.500,00 kn.
Sredstva za 2019.:
gradski muzeji: 27 programa – 311.000,00 kn - Općinski, županijski, udruge u HAZU: 6 programa – 54.999,99 kn.
Sredstva za 2020. se ne mogu predvidjeti jer broj i iznos programa ovise o broju prijava na javnom Pozivu. Ministarstvo kulture kontinuirano svake godine sufinancira prijavljene programe za edukaciju djece u muzejskim ustanovama.
NAPOMENA: Sredstva se planiraju u ukupnom iznosu za sve muzejsko–galerijske programe, a sredstva namijenjena za ostvarenje Mjere 9. ovise u prijavama i broju i kvaliteti programa prijavljenih ja javni Poziv
b) ostali izvori:muzeji, JLP(R)S, donacije…
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Realizirane pedagoško-edukativne radionice, predavanja, okrugli stolovi i sl.
Način praćenja provedbe:
Programska i financijska izvješća o realiziranim muzejskim programima podržanima iz sredstava DP prijavljenih na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u RH.
Rokovi:2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 10: Omogućavanje dostupnosti kulturnih i umjetničkih programa i približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima, u prometno slabije povezanim područjima
a)definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na izjednačavanje uvjeta pristupa kulturnim i umjetničkim programima za djecu i mlade.
b) aktivnosti mjere
Osiguravanje sredstava za provedbu programa i/ili radionica „Ruksak (pun) kulture“.
c) glavni cilj
Razvijanje kreativnog obrazovanja i senzibiliziranje djece i mladih za područje umjetnosti i kulture te omogućavanje djeci i mladima pristup svim vrstama umjetnosti i kulture.
d) posebni ciljevi
Povećanje dostupnosti programa primjerenih djeci i mladima koji im omogućuju upoznavanje s umjetničkim i kulturnim djelima, izričajem visoke kvalitete i profesionalnih standarda, obuhvaćajući široko područje izvedbenih umjetnosti (kazalište, ples, glazba), vizualne umjetnosti, filmsku umjetnost, književnost i kulturnu baštinu.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere:MK
b) sunositelj:MZO
Ciljne skupine/korisnici: djeca i mladi (dječji vrtići, osnovne i srednje škole, centri za odgoj i obrazovanje djece i mladih).
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 055, Glava 05505 MK, Aktivnost A781009 sudjelovanje u kulturi i razvoj publike, Šifra programa: 3907 Ostale kulturne djelatnosti:
2018. - 1.000 000,00 kn
2019. - 1.500 000,00 kn
2020. - 1.700 000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: Broj uključene djece i mladih u program „Ruksak (pun) kulture“ i broj izvedenih programa i/ili radionica.
Način praćenja provedbe: Praćenje programa na mjestu izvedbe, izvještaji izvoditelja programa, interaktivna karata programa, evaluacije sudionika i izvoditelja programa.
Rokovi:2018., 2019. i 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te studenata s invaliditetom u sustav redovitog visokog obrazovanja
U svrhu osiguravanja dostupnosti obrazovanja za svakog učenika te ostvarivanja socijalne uključenost i djelovanja u korist učenika s teškoćama u razvoju, odnosno povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju uključenih u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja nužno je osiguravanje prijevoza te pružanje ostale potpore kako bi se provodilo uključivo obrazovanje na svim razinama. Također, ukupan broj OSI u visokom obrazovanju iznimno je malen, a statistika o njima vodi se na različite načine na visokim učilištima. Studenti koji su u sustavu susreću se s mnogobrojnim teškoćama koje im otežavaju studiranje jer sustav često ne može ispuniti njihove potrebe zbog različitih razloga, bilo socio-ekonomskih, infrastrukturnih ili sličnih, koji ponajviše ovise o dostupnom financiranju. Redovitim studentima s invaliditetom na visokoškolskim institucijama svake akademske godine osigurano je ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza.
Mjera 1: Financiranje prijevoza redovitim studentima s invaliditetom pri uključivanju u sustav redovitog visokog obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Mjerom se pruža financijska potpora za podmirenje dijela troškova prijevoza redovitim studentima s invaliditetom, čime se olakšava njihov pristup visokoškolskom obrazovanju i osigurava njihovom ravnopravnom uključivanju u društvo.
b) aktivnosti mjere
- dodjela novčane potpore za financiranje dijela troškova prijevoza redovitim studentima s invaliditetom.
c) glavni cilj
Omogućiti dostupnost visokog obrazovanja studentima s invaliditetom.
d) posebni ciljevi
Povećati broj studenata s invaliditetom koji pohađaju redovite studijske programe.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji:visoka učilišta
Ciljne skupine/korisnici: redoviti studenti s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i studenti s invaliditetom poslijediplomskih studija
Način praćenja provedbe: vođenje evidencije o korisnicima za svaku akademsku godinu.
Pokazatelji učinka: broj realiziranih potpora studentima.
Rokovi:2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Sustavno osiguravanje financijske potpore učenicima s teškoćama u razvoju u srednjoškolskom obrazovanju
a) definicija (opis) mjere
Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim srednjoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po prilagođenom nastavnom planu i programu. Mjera se sastoji u kontinuiranom financiranju prijevoza te nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe, u svrhu osiguravanja dostupnosti obrazovanja za svakog učenika, ostvarivanja socijalne uključenost i djelovanja u korist učenika s teškoćama u razvoju, odnosno povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja.
b) aktivnosti mjere
-financiranje prijevoza učenicima s teškoćama u razvoju,
-financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe.
c) glavni cilj
Omogućiti svakom učeniku s teškoćama u razvoju obrazovanje dostupnim i prohodnim te ostvariti uvjete za socijalno uključivanje.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja i u društvo.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MZO
b) sunositelji: srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova)
Ciljne skupine/korisnici:učenici s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A 580004 – Standard učenika s posebnim potrebama:
2018. godina - 2.000.000,00 kn
2019. godina - 2.500.000,00 kn
2020. godina - 2.508.750,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
broj novih učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe.
Način praćenja provedbe: praćenje broja korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz i troškovi posebnih nastavnih sredstava i pomagala.
Mjera 3: Povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju kojima se osigurava financijska potpora za osnovnoškolsko obrazovanje
a) definicija (opis) mjere
Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu. U osnovnoškolskim programima se sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima za učenike s teškoćama u razvoju, osigurava financiranje prijevoza bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. Uz to se financiraju i posebna nastavna sredstva i pomagala te sufinancira prehrana učenika.
b) aktivnosti mjere
-financiranje prijevoza učenicima s teškoćama i njihovim pratiteljima,
-financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala,
-financiranje prehrane učenika s teškoćama uključenih u osnovnoškolske programe.
c) glavni cilj
Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, učiniti ga prohodnim, ostvariti socijalnu uključenost.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja i društvo u cjelini.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MZO
b)sunositelji: osnovnoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova)
Ciljne skupine/korisnici: učenici s teškoćama u razvoju u osnovnim školama
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005,A579003 – Odgoj i naobrazba učenika s teškoćama u razvoju:
2018. godina - 23.823.281,00 kn
2019. godina - 25.240.000,00 kn
2020. godina - 25.328.340,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj učenika kojima je sufinanciran prilagođeni prijevoz,
-broj učenika kojima su sufinancirani troškovi prehrane,
-broj učenika kojima su osigurana sredstva za nastavu i pomagala.
Način praćenja provedbe: Izvješća o broju korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz, sufinanciranje prehrane i posebnih nastavnih pomagala.
Mjera 4: Osiguravanje sustava potpore pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju
a) definicija (opis) mjere
Uključivanjem pomoćnika u neposredan rad s učenicima s teškoćama u razvoju omogućava se njihovo potpuno uključivanje u odgojno-obrazovni sustav. Učenici s teškoćama u razvoju na temelju utvrđenog psihofizičkog stanja i rješenja o primjerenom programu školovanja UDU ostvaruju pravo na primjerene programe i potpore njihovom školovanju. Primjereni programi i oblici školovanja, kao i primjereni oblici potpore ostvaruju se kroz programsku i profesionalnu potporu te prostornu i pedagoško-didaktičku prilagodbu. Profesionalnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju u sustavu odgoja i obrazovanja, pored stručnih djelatnika osnovnoškolskih i srednjoškolskih redovitih i posebnih ustanova, pružaju i stručnjaci različitih specijalnosti, savjetnici agencija i pomoćnici u nastavi.
b) aktivnosti mjere
- financiranje rada pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju.
c) glavni cilj
Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, kao i uvjete i podršku kroz horizontalnu i vertikalnu prohodnost tijekom školovanja te ostvariti njihovu socijalnu uključenost.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u sustav odgoja i obrazovanja.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MZO
b)sunositelji:osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova), OCD-i,AZOO
Ciljne skupine/korisnici:
učenici s teškoćama u razvoju uključeni u osnovnoškolske i srednjoškolske programe
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, program 3701 - Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, aktivnost A 578041 – Pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju:
2018. godina - 10.520.686,00 kn
2019. godina - 10.905.254,00 kn
2020. godina - 11.231.383,00 kn
b) ostali izvori: ESF
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka: broj uključenih pomoćnika u nastavi.
Način praćenja provedbe: dostavljanje izvješća prijavitelja projekta.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama
Razvijanjem i provođenjem HKO i uspostavom Registra HKO, povećanjem broja izrađenih i usvojenih novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, uspostavom sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, unaprijedit će se kvaliteta obrazovanja.
Mjera 1: Provedba HKO-a
a) definicija (opis) mjere
Dovršetak zakonodavnog okvira za punu primjenu HKO-a te izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija kao podloga za izradu obrazovnih i studijskih programa.
b) aktivnosti mjere
-donijeti izmijenjene propise u području obrazovanja radi usklađivanja s HKO-om,
-poticati daljnju izradu standarda zanimanja, standarda kvalifikacija te obrazovnih ili studijskih programa usklađenih s HKO-om.
c) glavni cilj
Podizanje kvalitete, relevantnosti, učinkovitosti i transparentnosti obrazovnog sustava.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, prijelaz s koncepta znanja na koncept ishoda učenja, sinergija obrazovanja i gospodarstva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MZO
b)sunositelji:MRMS, MRRFEU
Ciljne skupine/korisnici: učenici, studenti, radno aktivno stanovništvo.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005 (u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija)
b) ostali izvori:EU fondovi
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-izmijenjeni propisi u obrazovanju na načelima HKO-a,
-broj standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i programa upisanih u Registar HKO-a.
Način praćenja provedbe:
- putem propisa objavljenih u Narodnim novinama i javno dostupnog Registra HKO-a.
Rokovi:
-izmijeniti propise u području obrazovanja radi usklađivanja s HKO-om - do kraja 2018.,
-raspisati natječaj za izradu programa usklađenih s HKO-om - do kraja 2018.
Ostale napomene:
HKO je reformski instrument uređenja sustava kvalifikacija u RH i od općeg je društvenog interesa jer usklađuje obrazovni sustav s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva sa ciljem povećanja mobilnosti i većeg obuhvata cjeloživotnog učenja.
Mjera 2:Donošenje novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta rada
a) definicija (opis) mjere
Donošenjem novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i usklađenih s potrebama tržišta rada i traženih kvalifikacija, obrazovni će sustav u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odgovoriti na potrebe gospodarstva i potrebe društva.
b) aktivnosti mjere
-provesti evaluaciju eksperimentalnih strukovnih kurikuluma po školama,
-nastaviti razvoj novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta rada.
c) glavni cilj
Stvaranje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, osiguranje veće zapošljivosti.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, sinergija strukovnog obrazovanja i potreba tržišta rada i društva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MZO
b)sunositelji: ASOO, MINPO, MRMS, HZZO, srednje strukovne škole, ustanove za obrazovanje odraslih, sindikati, komore.
Ciljne skupine/korisnici: polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; radno aktivno stanovništvo koje će stjecanjem novih znanja i vještina osigurati kompetencije za ostanak u svijetu rada ili za zapošljavanje.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A580050 – Razvoj modela kurikuluma za opće, strukovno i umjetničko obrazovanje (u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija – ovisno o glavnom izvoru financiranja).
b) Ostali izvori:EU fondovi i Švicarski instrument - u sklopu projekta „Modernizacija strukovnih programa obrazovanja i osposobljavanja“ - Švicarsko-hrvatski program suradnje - glavni izvor financiranja.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj odobrenih strukovnih kurikuluma te njihova implementacija u obrazovanje i osposobljavanje
Način praćenja provedbe: izvješća o provedbi.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja
a) definicija (opis) mjere:
Donošenjem strateških i zakonodavnih propisa bit će omogućena uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja.
b) aktivnosti mjere:
1.donijeti strateški dokument kao konceptualnu podlogu za razvoj sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
2.donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,
3.donijeti izmijenjene propise u području obrazovanja radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
4.raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO.
c) glavni cilj
Omogućavanje priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja radi bržeg stjecanja kvalifikacija koje će povećati zapošljivost ili olakšanog pristupa obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, podizanje razine socijalne uključenosti za građane (sada učenike ili polaznike u obrazovanju odraslih), povećanje zapošljivosti.
Ciljne skupine/korisnici: radno aktivno stanovništvo koje formalnim priznavanjem već stečenih znanja i vještina može dulje ostati u svijetu rada ili ukoliko je nezaposleno, povećati svoju zapošljivost.
b) Ostali izvori: EU fondovi (natječaji za izradu standarda kvalifikacija, programa vrednovanja .
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-donesen strateški dokument radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
-donesen Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,
-izmijenjeni propisi u području obrazovanju radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
-objavljen natječaj za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem.
Način praćenja provedbe:
Usvojeni i izmijenjeni propisi javno su dostupni.
Rokovi:
-donijeti strateški dokument radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
-donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja - tijekom 2018. godine,
-izmijeniti propise u području obrazovanja radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja – tijekom 2018. godine,
-raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO-a - tijekom 2019. godine.
Ostale napomene: Provedba mjere ovisi o uspješnosti provedbe HKO-a i planiranih pratećih aktivnosti.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih u program osnovnog obrazovanja
Povećanje broja polaznika osnovnog obrazovanja odraslih, programa osposobljavanja i usavršavanja osigurat će se aktivnim promicanjem važnosti cjeloživotnoga učenja, izradom kvalitetnijih programa obrazovanja odraslih te financiranjem polaznika.
Mjera 1: Standardizacija, povećanje kvalitete i financiranje programa obrazovanja odraslih
a) definicija (opis) mjere
Nužno je izraditi novi Kurikulum za osnovno obrazovanje odraslih polaznika temeljen na ključnim kompetencijama. Polaznicima osnovnog obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih potrebno je i nadalje financirati pohađanje programa. Težiti usklađivanju programa osposobljavanja i usavršavanja s potrebama tržišta rada i to kroz HKO.
b) aktivnosti mjere
Financirati osnovno obrazovanje odraslih polaznika.
c) glavni cilj
Jasno definiranim ishodima učenja koje polaznik stječe završetkom odgovarajućeg programa obrazovanja stvoriti priliku za bolju zapošljivost i uključenost u društvo.
d) posebni ciljevi
Izraditi novi Kurikulum osnovnog obrazovanja odraslih i usklađivati programe obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MZO
b)sunositelji:ASOO
Ciljne skupine/korisnici: polaznici programa obrazovanja odraslih
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, pozicija, Šifra programa-3704 - Srednjoškolsko obrazovanje:
2018. - 4.255.446,00 kn
2019: - 4.755.031,00 kn
2020. - 4.755.031,00 kn
b) ostali izvori:EU fondovi
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj programa usklađenih s odrednicama HKO-a, broj polaznika uključenih u osnovno obrazovanje odraslih.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Omogućavanje dodatne financijske potpore studentima koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa u okviru programa Erasmus+ (kroz praćenje broja studenata koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa)
a) definicija (opis) mjere
U okviru programa Erasmus+ (programa EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport) studenti koji su na natječaju visokog učilišta odabrani za odlazak na mobilnost dobivaju mjesečnu stipendiju za pokrivanje troškova života i putovanja u inozemstvu. Iznos stipendije ovisi o odredišnoj zemlji. Program Erasmus+ poseban naglasak stavlja na jednake mogućnosti za odlazak na mobilnost, stoga se studentima slabijeg socioekonomskog statusa i studentima s invaliditetom te osobama u statusu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom omogućuje dodatna financijska potpora u iznosu od 200 eura mjesečno. Uvjeti za ostvarivanje prava na dodatak određuju se na nacionalnoj razini i to: mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 65 % proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. Kao dokaz studenti na svom matičnom visokom učilištu trebaju dostaviti potvrdu nadležne PU za sve članove zajedničkog kućanstva za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije. Za članove zajedničkog kućanstva koji su u mirovini ili su korisnici obiteljske mirovine, osim potvrde nadležne PU, prilažu i potvrdu nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje o visini isplaćene mirovine za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije. Osim toga, dostavlja se popunjena izjava o članovima zajedničkog kućanstva (pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive na istoj adresi prebivališta i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo).
b) aktivnosti mjere
-u okviru informativnih aktivnosti AMPEU će studente slabijeg socioekonomskog statusa i studente s invaliditetom te osobe u statusu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom informirati o mogućnosti dodatne financijske potpore radi poticanja sudjelovanja ranjivih skupina u programima međunarodne mobilnosti
-AMPEU će pratiti broj Erasmus+ studenata koji ostvaruju pravo na dodatnu financijsku potporu na temelju podataka koji su dostupni u alatima EK za provedbu mobilnosti.
c) glavni cilj
Povećati dostupnost informacija o mogućnosti dodatne financijske potpore u okviru za ranjive skupine u okviru programa Erasmus +.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MZO
b)sunositelj: AMPEU
Ciljne skupine/korisnici: Studenti slabijeg socioekonomskog statusa upisani na visoka učilišta koja sudjeluju u programu Erasmus+ .
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Mjera će se provoditi kroz predviđene aktivnosti i financiranje AMPEU
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa u okviru programa Erasmus+.
Način praćenja provedbe: Izvješća
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 3: Poticanje cjeloživotnog učenja kroz socio-kulturne programe narodnih knjižnica
a)definicija (opis) mjere
Narodne knjižnice njeguju tradiciju otvorenog pristupa izvorima informacija čime omogućavaju stjecanje dodatnih vještina i znanja za razne društvene skupine. Programima narodnih knjižnica osiguravaju se uvjeti za cjeloživotno učenje te se omogućava neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija.
b) aktivnosti mjere
-objava Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi (knjižnična djelatnost),
-ocjena programskih prijedloga,
-odabir programa i ugovaranje.
c) glavni cilj
Povećati dostupnost knjižničnih sadržaja te sudjelovanje raznih društvenih skupina, a posebno osoba u riziku od socijalne isključenosti u aktivnostima narodnih knjižnica.
d) posebni ciljevi
Poticanje čitanja te povećanje broja korisnika narodnih knjižnica.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MK
b)sunositelj:narodne knjižnice
Ciljne skupine/korisnici: sve obrazovne i društvene skupine s posebnim naglaskom na socijalno ranjive skupine (djeca, mladi, azilanti, osobe starije životne dobi itd.)
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: MK, Razdjel/glava 05505, Program P3905, Aktivnost A781003, Djelatnost Programi knjižnične djelatnosti
2018.
- 296 programa u narodnim knjižnicama u iznosu od 16.820.300,00 kn (221 program nabave knjižne i neknjižne građe – 16.305.000,00kn, 56 programa akcija i manifestacija – 365.100,00 kn i 9 razvojnih programa – 150.200,00 kn)
2019.
- 316 programa u narodnim knjižnicama u iznosu od 17.229.500,00 kn (229 programa nabave knjižne i neknjižne građe – 16.755.000,00 kn, 85 programa akcija i manifestacija – 454.500,00 kn i 2 razvojna programa – 20.000,00 kn)
2020.
- Predviđeni proračun za Aktivnost A781003 je 18.000.000,00 kn, a broj odobrenih programa i visina sredstava ovisit će o broju i kvaliteti prijavljenih programa na Javni poziv.
b)ostali izvori:narodne knjižnice, osnivači knjižnica, županije, vlastita ili sponzorska sredstva knjižnica
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: Realizirane inkluzivne manifestacije i programi narodnih knjižnica.
Način praćenja provedbe: Programska i financijska izvješća o realiziranim programima narodnih knjižnica podržanima iz sredstava DPRH prijavljenih na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u RH.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
2.2. Strateško područje: Zapošljavanje i pristup zapošljavanju
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS)
Glavna strateška aktivnost:
2.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja
APZ usmjerena je na skupine nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u nepovoljnom položaju na tržištu rada s posebnim naglaskom na mlade, starije, dugotrajno nezaposlene, niskokvalificirane i neaktivne osobe.
Krajem prosinca 2017. VRH je donijela „Smjernice za razvoj i provedbu APZ u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine“ koje predstavljaju strateški dokument i okvir za korištenje mjera APZ koje provodi HZZ. Također, OSI imaju velike teškoće u konkuriranju za slobodna radna mjesta i pristup tržištu rada. Proces zapošljavanja je izrazito kompetitivan te je mjere osiguranja konkurentnosti OSI na otvorenom tržištu rada potrebno poduzimati od trenutka stjecanja invaliditeta. ZOSI kroz svoje aktivnosti kontinuirano radi na omogućavanju i poboljšavanju uvjeta za aktivno uključivanje OSI na tržište rada.
Mjera 1: Provedba mjera aktivne politike zapošljavanje (APZ)
a) definicija (opis) mjere
Poticanje zapošljavanja, obrazovanja i uključenosti nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
b) aktivnosti mjere
-osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva,
-poticati zapošljavanje,
-poticati samozapošljavnje,
-osigurati aktivaciju najteže zapošljivah skupina,
-osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti.
c) glavni cilj
Povećati mogućnosti zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
d) posebni ciljevi
-poticati zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada,
-smanjiti udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (dugotrajno nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, osobe starije životne dobi, osobe niže razine obrazovanja, OSI, posebne skupine nezaposlenih).
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
razdjel: 086 MRMS, glava: 08625 HZZ:
Aktivnost A689023 - Aktivna politika zapošljavanja:
- 2018. - 375.508.000,00 kn
- 2019. - 228.995.000,00 kn
- 2020. - 263.475.000,00 kn Aktivnost A689016 - Profesionalno usmjeravanje i informiranje i zadržavanje postojeće zaposlenosti:
- 2018. - 3.790.000,00 kn
Aktivnost A689027 – Nacionalna strategija za uključivanje Roma:
- 2018. - 12.342.000,00 kn
- 2019. - 12.200.000,00 kn
- 2020. - 12.238.000,00 kn
Aktivnost A689036 – Naknade korisnicima mjera APZ – za rashode novčanih pomoći i putnih troškova osobama koje su uključene u aktivnosti obrazovanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te novčane pomoći za stalnog sezonca:
- 2018. - 452.390.750,00 kn
- 2019. - 280.000.000,00 kn
- 2020. - 263.000.000,00 kn
b) ostali izvori
T689035 – OP Učinkoviti ljudski potencijali – planirana sredstva za mjere APZ i rashode novčanih pomoći iz sredstava DPRH (za nacionalno sufinanciranje projekata) u iznosu od 44.879.439,00 kn:
- 2018. - 753.382.000,00 kn
- 2019. - 768.555.800,00 kn
- 2020. - 840.833.000,00 kn
T813036 Operativni plan za uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom:
- 2018. - 5.121.000,00 kn
- 2019. - 1.500.000,00 kn
- 2020. - 1.500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka:
-broj osoba uključenih u mjere APZ po vrsti intervencije,
-broj i udio dugotrajno nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a i zaposlenih dugotrajno nezaposlenih osoba iz evidenciji HZZ-a.
Način praćenja: redovita godišnja izvješća o stanju zapošljavanja.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Mjere se provode temeljem Smjernica za razvoj i provedbu mjera APZ za razdoblje 2018. – 2020.
Mjera 2: Provedba aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom
a) definicija (opis) mjere
ZOSI kroz svoje aktivnosti kontinuirano radi na omogućavanju i poboljšavanju uvjeta za aktivno uključivanje OSI na tržište rada.
b) aktivnosti mjere
- poticanje zapošljavanja i održavanje zaposlenosti OSI,
- provođenje senzibilizacije poslodavaca prema zapošljavanju OSI.
c) glavni cilj: Poticanje zapošljavanja OSI.
d) posebni ciljevi: Povećati broj zaposlenih OSI za koje poslodavci koriste poticaje.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: ZOSI
b) sunositelji: MRMS
Ciljne skupine/korisnici: OSI
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 086 MRMS glava: 08635 - ZOSI, šifra programa: 3301 – APZ, aktivnost: A875003 - Olakšice i poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom:
- 2018. - 86.000.000,00 kn
- 2019. - 140.000.000,00 kn
- 2020. - 140.000.000,00 kn
(sve sa izvora financiranja 43 - namjenska sredstva prikupljena s osnova novčane naknade poslodavaca zbog nezapošljavanja OSI)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka:
- broj poslodavaca korisnika državnih poticaja,
-broj zaposlenih OSI za koje poslodavci koriste poticaje,
-informativne aktivnosti (broj stručnih skupova, tv emisija i informativnog materijala).
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi: kontinuirano - 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene: Provedba mjere ovisi o dostatnosti sredstava prikupljenih s osnova novčane naknade poslodavaca zbog nezapošljavanja OSI (izvor 43), a koja se koriste za isplatu poticaja/potpora poslodavcima koji zapošljavaju OSI.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti
Kako bi se umanjile posljedice nezaposlenosti, posebno uslijed gubitka posla, nužno je osigurati novčanu naknadu za nezaposlene. Pravo na naknadu primjenjuje se za slučaj nezaposlenosti kako za radnike u radnom odnosu tako i za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Također, zbog složenosti, formalnosti i dugotrajnosti stečajnog postupka, potrebno je u jednom dijelu zaštiti radnička potraživanja nastala temeljem radnog odnosa i osigurati njihovu isplatu odmah po utvrđenju, neovisno od pravomoćnosti rješenja u stečajnom postupku.
Mjera 1: Osiguravanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti radnicima koji su bili u radnom odnosu i osobama koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost
a) definicija (opis) mjere
Osiguravanje prava na novčanu naknadu nezaposlenim osobama koji su bili u radnom odnosu te nezaposlenim osobama po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.
Osigurati pravo na novčanu naknadu nezaposlenim osobama kako po prestanku radnog odnosa, tako i po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti osoba po prestanku radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe po prestanku radnog odnosa, odnosno samostalne djelatnosti.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel: 086 MRMS, Glava: 08625 HZZ, Aktivnost A689014 - Sredstva za isplatu na ime prava s osnova nezaposlenosti:
- 2018. - 861.000.000,00 kn,
 e projekcije
- 2019. - 851.000.000,00 kn,
- 2020. - 860.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj podnesenih i broj riješenih zahtjeva za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Način praćenja provedbe:
- broj rješenja donesenih u zakonskom roku u odnosu na ukupni broj izdanih rješenja.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene: Prava nezaposlenih osoba uređena su novim Zakonom o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 16/17) koji se naslanja na radno zakonodavstvo čija je svrha doprinijeti učinkovitom funkcioniranju tržišta rada i stvaranju neophodnih zakonskih temelja za osiguranje odgovarajućeg stupnja socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba.
Mjera 2: Osiguravanje prava u slučaju stečaja poslodavca
a) definicija (opis) mjere
Pružanje socijalne zaštite radnicima nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak na način da se istima osigurava dio njihova potraživanja po osnovi plaće i drugih davanja po osnovi rada.
b) aktivnosti mjere
-utvrditi uvjete za ostvarivanje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca,
-pravodobno donijeti upravno rješenje o osiguranim pravima radnika,
-pravodobno izvršiti isplatu osiguranih prava radnika,
-AORT preuzima funkciju stečajnog vjerovnika u stečajnom postupku za isplaćena tražbine radnicima.
c) glavni cilj
Zaštititi radničke tražbine u slučaju stečaja poslodavca na društveno prihvatljivoj razini.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti radnika nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: AORT, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: radnici poslodavca nad kojima je otvoren stečajni postupak i kojima nisu isplaćena materijalna prava na osnovi rada.
aktivnost: A837002 Osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca:
- 2018. - 39.027.000,00 kn
- 2019. - 28.940.000,00 kn
Projekcija:
- 2020. - 28.973.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj radnika kojima je izvršena isplata osiguranih potraživanja na temelju konačnih i izvršnih rješenja AORT-a,
-udio isplata izvršenih u zakonskom roku, u ukupnom broju izvršenih isplata.
Način praćenja provedbe:
Izvješća AORT-a u slučaju stečaja poslodavca.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Osiguravanje prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
a) definicija (opis) mjere
Zaštita prava na isplatu plaće i naknade plaće iz radnog odnosa radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće/naknade plaće koju je bio dužan isplatiti poslodavac.
b) aktivnosti mjere
-utvrditi uvjete za ostvarivanje prava poslodavca odnosno radnika u slučaju blokade računa poslodavca,
-pravodobno donijeti upravno rješenje o pravu na isplatu neisplaćenih plaća/naknada plaća,
-pravodobno izvršiti uplatu iznosa iz rješenja radnicima,
-AORT preuzima prava ovrhovoditelja u postupku ovrhe na novčanim sredstvima.
c) glavni cilj
Zaštita i osiguranje tražbina radnika u slučaju blokade računa poslodavca.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti radnika onog poslodavca koji u slučaju blokade računa nije u mogućnosti isplatiti plaću.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: AORT, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: radnici poslodavca kojem je blokiran račun zbog nemogućnosti izvršenja zahtjeva za prisilnu naplatu neisplaćene plaće/naknade plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, a koji je podnio zbirni zahtjev za isplatu plaće/naknade plaće u visini minimalne plaće AORT-u.
Aktivnost A837006 Osiguranje potraživanja radnika u slučaju blokade računa poslodavca:
- 2018. - 23.790.000,00
- 2019. - 33.038.000,00 kn
projekcija:
- 2020. - 33.070.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Udio izvršenih rješenja/isplata u zakonskom roku, u ukupnom broju izvršenih isplata; udio ovršnih postupaka u kojima AORT aktivno sudjeluje u odnosu na ukupni broj postupaka u kojima je podnijet zahtjev za izravnu naplatu.
Način praćenja provedbe:
izvješća AORT-a u slučaju blokade računa poslodavca.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.3. Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništva kroz poticanje afirmativnih projekata
U svrhu poticanja samozapošljavanja nezaposlenih osoba, HZZ dodjeljuje potpore za samozapošljavanje osobama koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih te imaju razrađenu ideju za samozapošljavanje. Nezaposlene osobe koje imaju poduzetničku ideju često imaju nedostatak ne samo financijskih sredstava nego i motivacije i vještina za razradu vlastite, održive poduzetničke ideje. Nezaposlene osobe koje iskažu interes za samozapošljavanje na jednom mjestu mogu dobiti sve relevantne informacije o samozapošljavanju, edukaciji i pomoć u razradi poduzetničke ideje i izradi Poslovnog plana, načinu registracije, besplatnim i drugim edukacijama, potporama i subvencijama drugih davatelja. HZZ potiče umrežavanje s partnerima na lokalnoj razini kroz partnerstva za samozapošljavanje kako bi svi dionici sinergijski poticali i pomogli razvoj i opstanak novog poduzetničkog pothvata.
Mjera 1: Poticanje samozapošljavanja
a) definicija (opis) mjere
Poticanje samozapošljavanja kroz mjere za nezaposlene osobe prijavljene na HZZ.
b) aktivnosti mjere
-pružanje stručne pomoći i podrške osobama koje se odlučuju na samozapošljavanje te
-dodjeljivanje potpore za samozapošljavanje.
c) glavni cilj
Povećati udio nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a u aktivnostima samozapošljavanja.
d) posebni ciljevi
Povećati udio poslovnih subjekata koji su održali poslovnu aktivnost nakon 12 mjeseci i koji zapošljavaju nove radnike.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe koje žele pokrenuti samostalni posao.
A689027 – Nacionalna strategija za uključivanje Roma:
- 2018. - 105.000,00 kn
- 2019. - 220.000,00 kn
- 2020. - 220.000,00 kn
b) ostali izvori: ESF, T813035 – OPULJP:
- 2018. - 125.515.000,00 kn
- 2019. - 336.982.249,38 kn
- 2020. - 336.982.249,38 kn
Mjera poticanja samozapošljavanja jedna je od mjera aktivne politike zapošljavanja, izvori financiranja dio su ukupnih sredstava prikazanih u Mjeri 1 Glavne strateške aktivnosti 2.2.1. Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ).
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj nezaposlenih osoba kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje,
-broj korisnika potpore za samozapošljavanje koji su po isteku sufinanciranog razdoblja koristili potpore za zapošljavanje drugih osoba.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji
Otežan pristup tržištu rada teže zapošljivih i socijalno najranjivijih društvenih skupina, u koje se ubrajaju hrvatski branitelji, kao i djeca smrtno stradalih, ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca dragovoljaca i djeca HRVI-a koja ulaze u svijet rada te kao mladi bez radnog iskustva potencijalno mogu predstavljati dugotrajno nezapošljivu skupinu.
Mjera 1: Poticanje obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Poticanjem obrazovanja i promjene zanimanja želi se utjecati na poboljšanje kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba iz ciljne skupine te tako olakšati pristup tržištu rada i utjecati na povećanje njihove zapošljivosti. Ova mjera omogućuje osobama iz ciljne skupine da kroz programe obrazovanja usklade svoje kompetencije s promjenama na tržištu rada, što utječe na smanjivanje rizika od socijalne isključenosti.
b) aktivnosti mjere
-priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
-pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
-sklapanje ugovora o korištenju mjere,
-kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c)glavni cilj
Doprinijeti pružanju podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada korištenjem obrazovnih programa za stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikacije, osposobljavanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d)posebni ciljevi
Unaprijediti kompetencije nezaposlenim osobama iz ciljne skupine radi olakšavanja pristupa tržištu rada.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere:MHB
b) sunositelj: HZZ, ASOO
Ciljne skupine/korisnici: nezaposleni HB-i, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih HB-a, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721:
- 2018. - 54.250,00 kn,
- 2019. - 400.000,00 kn,
- 2020. - 400.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj korisnika mjere.
Način praćenja: praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano: 2018., 2019. i 2020.
Mjera 2: Potpora za samozapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Osobe iz ciljne skupine koje pokreću vlastitu samostalnu djelatnost (obrt, trgovačko društvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i dr.) te ispunjavaju propisane uvjete mogu koristiti potporu u iznosu do 80.000,00 kuna za pokretanje svoje djelatnosti.
b) aktivnosti mjere
-priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
-pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni  im pri nadležnom Ministarstvu,
-sklapanje ugovora o korištenju mjere,
-kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Doprinijeti pružanju podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada povećanjem njihove zapošljivosti kroz dodjelu potpore za samozapošljavanje, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Poboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima, nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlenoj djeci dragovoljaca i nezaposlenoj djeci HRVI-a iz Domovinskog rata poticanjem na poduzetništvo.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelj:MPS, HZZ, HUP, HOK
Ciljne skupine/korisnici: nezaposleni hrvatski branitelji, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB:
Aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721:
- 2018. – 5.395.750,00 kn
- 2019. – 4.000.000,00 kn
- 2020. – 4.000.000,00 kn
Aktivnost A 753027 „OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“:
Račun 3721:
- 2019. - 2.298.000,00 kn
-2020. - 3.000.000,00 kn
Račun 3723:
- 2019. - 5.671.081,00 kn
- 2020. - 9.630.500,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj korisnika mjere.
Način praćenja: praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine
Mjera 3: Potpora za novo zapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Mjera je namijenjena poslodavcima koji uspješno posluju te namjeravaju zaposliti osobe iz ciljne skupine, pri čemu potpora iznosi 50.000,00 kuna po zaposlenoj osobi, a MHB može dodijeliti potporu za zapošljavanje najviše tri osobe. Ovisno o broju osoba iz ciljne skupine koje će poslodavac zaposliti potpora iznosi od 50.000,00 kuna za zapošljavanje jedne osobe do najviše 150.000,00 kuna za zapošljavanje tri osobe.
b) aktivnosti mjere
-priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
-pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
-sklapanje ugovora o korištenju mjere,
-kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Zapošljavanje osoba iz ciljne skupine kod poslodavca, te stvaranje uvjeta za njihovo što uspješnije uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Poboljšati uvjete za pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima, nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlenoj djeci dragovoljaca i nezaposlenoj djeci HRVI-a iz Domovinskog rata te povećati konkurentnost osoba iz ciljne skupine na tržištu rada.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelj:HZZ, HUP I HOK
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni hrvatski branitelji, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, Aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721:
- 2018. – 650.000,00 kn
- 2019. – 1.650.000,00 kn
- 2020. – 1.650.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj zaposlenih osoba iz ciljne skupine.
Način praćenja provedbe:
Praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 4: Potpora radu zadruga hrvatskih branitelja
a) definicija (opis) mjere
Registriranim zadrugama hrvatskih branitelja koje kvalitetnim poslovnim planom i brojem zadrugara s utvrđenim statusom osoba iz ciljne skupine ispunjavaju postavljene kriterije može se odobriti korištenje novčane potpore u iznosu do 150.000,00 kuna, kako bi njeni članovi kroz rad u zadruzi mogli organizirano obavljati svoje djelatnosti.
b) aktivnosti mjere
-priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
-pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
-sklapanje ugovora o korištenju mjere,
-kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Doprinijeti integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada kroz udruživanje u zadruge, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Olakšati proces socijalnog uključivanja kroz osiguranje pristupa tržištu rada i poticanje na društveno poduzetništvo.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelj:MGPO, MPS
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni hrvatski branitelji i nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, račun 3811
- 2018. – 1.500.000,00 kn
- 2019. – 1.500.000,00 kn
- 2020. – 1.500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
broj osoba iz ciljne skupine uključenih u rad zadruga,
Način praćenja provedbe:
praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, obilazak korisnika na terenu.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 5: Potpora za proširenje postojeće djelatnosti
a) definicija (opis) mjere
Mjera omogućava sufinanciranje projekata zadruga i drugih malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika, pri čemu je moguće ostvariti do najviše 100.000,00 kuna potpore.
b) aktivnosti mjere
-priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva za korištenje mjere,
-pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
-sklapanje ugovora o korištenju mjere,
-kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Unaprijediti učinkovitost proizvodnih procesa, jačati proizvodne kapacitete i omogućiti postizanje boljih poslovnih rezultata korisnika potpore, a koji će doprinijeti zapošljavanju i stvaranju uvjeta za socijalno uključivanje osoba iz ciljne skupine.
d) posebni ciljevi
Olakšati proces zapošljavanja i socijalnog uključivanja osoba iz ciljne skupine.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelj:MGPO, MPS
Ciljne skupine/korisnici: zadruge hrvatskih branitelja, te korisnici mjere samozapošljavanja iz ranijih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:
Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3811:
- 2018. – 3.030.000,00 kn
- 2019. – 3.200.000,00 kn
- 2020. – 3.200.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj korisnika mjere,
Način praćenja provedbe:
Praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim propisima
Kako bi se osigurala provedba propis kojima je regulirano pravo prednosti pri zapošljavanja u državnoj službi, a time i olakšao pristup zapošljavanju u državnoj službi posebno ranjivih skupina, neophodan je nadzor nad provedbom propisa, koji, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, provodi Ministarstvo uprave.
Mjera 1: Promicanje načela nediskriminacije na tržištu rada
a) definicija (opis) mjere
Provedba obrazovnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na poslodavce o odredbama anti-diskriminacijskog zakonodavstva u području rada i zapošljavanja.
U okviru aktivnosti Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019. godine ULJPPNM planira provoditi edukacije poslodavaca o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova i skupinama u opasnosti od diskriminacije na tržištu rada sa ciljem osvještavanja poslodavaca o njihovoj odgovornosti za stvaranje radnog okruženja oslobođenog od diskriminacije kao i o dužnosti zaštite dostojanstva radnika.
U istom provedbenom periodu planirane su i edukacije radničkih predstavnika o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova i skupinama u opasnosti od diskriminacije na tržištu rada, posebice o tome kako prepoznati diskriminaciju i kako pomoći diskriminiranoj osobi.
b) aktivnosti mjere
Edukacije, diskusije, okrugli stolovi i kampanje.
c) glavni cilj
Doprinijeti povećanju zaposlenosti osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonima.
d) posebni ciljevi
Povećati znanja poslodavaca o odredbama antidiskriminacijskog zakonodavstva u području rada i zapošljavanja.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:ULJPPNM,
b)sunositelj:MRMS, HZZ, HUP, HGK, HOK, OCD-ovi koji djeluju u podruju zaštite i promicanja ljudskih prava.
Ciljne skupine/korisnici: predstavnici poslodavaca i sindikata, osobe potencijalno izložene diskriminaciji na tržištu rada.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 020 VRH, Glava 87 ULJPPNM, A5103052 Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014.-2020.):
2018. - 2.500,00 kn,
2019. - 2.500,00 kn
2020. - 2.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-samoevaluacija, povećanja znanja i razumijevanja polaznika,
-broj zaposlenih osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonima.
Način praćenja provedbe:
-broj edukacija,
-broj polaznika.
Rokovi: 2018., 2019., 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.6.Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada
Suvremeno tržište rada karakterizira strukturna neusklađenost ponude i potražnje vještina te značajne razlike između potreba za kompetencijama koje traže poslodavci i ponude radne snage, različitih obrazovnih ishoda učenja i kvalifikacija, te potreba tržišta rada, što se prvenstveno može umanjiti mjerama obrazovne politike. Uspostava HKO-a, kao mehanizma dinamičnog prilagođavanja ponude rada potražnji za radom kroz sustav cjeloživotnog učenja osigurat će sustav garancije kvalitete i standarda obrazovanja i znanja stečenog kroz sve oblike rada i učenja. Standardi zanimanja podloga su za standarde kvalifikacija koji osiguravaju analizu potražnje prije nego što se planira obrazovna ponuda. Cilj standarda zanimanja je stvoriti detaljnu sliku o specifičnim vještinama i znanjima koja moraju posjedovati osobe nekoga određenog zanimanja.
Mjera 1: Priprema podloga za izradu standarda zanimanja – donošenje unaprjeđene Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i 15 novih profila sektora
a) definicija (opis) mjere
Metodologijom za izradu i tumačenje profila sektoradefinira se postupak izrade i način tumačenja profila sektora za potrebe izrade prijedloga standarda zanimanja. Profili sektora su dokumenti koji ocrtavaju stanje određenog sektora u određenom vremenskom trenutku, a prikazuju najvažnije elemente unutar svakog sektora.
b) aktivnosti mjere
Donošenje unaprijeđene Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i 15 novih profila sektora koji su nužni alati za izradu standarda zanimanja, posebice sektorske utemeljenosti konkretnih standarda.
c) glavni cilj
Osigurati predlagateljima standarda zanimanja nužne alate HKO-a za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada.
d) posebni ciljevi
Navedene podloge za izradu standarda zanimanja služit će za unaprjeđenje politika i procesa u području povezivanja tržišta rada i obrazovanja.
-izrađena Metodologija za izradu i tumačenje profila sektora,
-izrađeno 15 profila sektora.
Način praćenja provedbe: objava Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i profila sektora na www.kvalifikacije.hr
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Ostale napomene:
MRSM-u je odobren projekt Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada u okviru kojeg će se provesti navedena mjera.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanja razvojem i institucionalnom podrškom lokalnim partnerstvima za zapošljavanje
RH ima velike regionalne razlike s obzirom na stopu nezaposlenosti i zapošljavanja. Nisu dovoljno prepoznate specifičnosti regionalnih potreba (gospodarstvene kao i one vezane uz ljudske resurse i usklađenosti ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada), a dolazi i do iseljavanja stanovništva prema bogatijim regijama čime se stvara sve veća neujednačenost. Stoga jedino ulaganje u partnerski pristup osigurava platformu za razvoj inovativnih i održivih rješenja u smanjivanju nezaposlenosti na lokalnoj razini, s obzirom na specifičnosti lokalnog tržišta rada.
Mjera 1: Razvoj i institucionalna podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Ulaganjem u partnerstva kroz programe dodjele bespovratnih sredstava putem otvorenih poziva jačaju se kapaciteti Lokalnih partnerstva za zapošljavanje, čime se postiže održivo funkcioniranje partnerstva koje će biti podržano kroz razvoj relevantnih strateških dokumenata. Također, unaprjeđuje se partnerski pristup, jača povjerenje među partnerima te se stvaraju inovativne ideje za ciljane skupine, odnosno njihovu lokalnu zajednicu.
b) aktivnosti mjere
-izrada i provedba programa dodjele bespovratnih sredstava za razvoj i jačanje lokalnih partnerstava, posebno projekti koji doprinose Strategiji razvoja ljudskih potencijala,
-provođenje aktivnosti za jačanje lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja.
c) glavni cilj
Doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s lokalnim potrebama i strateškim dokumentima.
d) posebni ciljevi
-omogućiti učinkovitu provedbu županijskih strategija razvoja ljudskih potencijala,
-osigurati održivo funkcioniranje Lokalnih partnerstava za zapošljavanje.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MRMS
b)sunositelj:ustanova (škole, HZZ, ustanove za obrazovanje odraslih, visokoškolske ustanove), OCD, trgovačka društva i obrti, sindikati, udruge sindikata više razine, udruga poslodavaca, udruga poslodavaca više razine, Poduzetničko potporne institucije evidentirane u jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, JLRS, zadruge, komore.
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni pripadnici ranjivih skupina kako je definirano županijskim strategijama za razvoj ljudskih potencijala, učenici osnovnih i srednjih škola, zaposlenici institucija članova Lokalnih partnerstava za zapošljavanje, predstavnici članova Lokalnih partnerstava za zapošljavanje.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Troškovi projekata financirat će se s Razdjela 086 MMRS, Glava 08605, Aktivnost T854021.008 UP.01.3.1.01 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III:
- 2018. 26.005.733,40 kn
- 2019. 24.688.000,00 kn
- 2020. 24.688.000,00 kn
a)ostali izvori: ESF.
Maksimalna stopa sufinanciranja iznosi 85 % ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020., (u okviru Specifičnog cilja 8.vii.1. Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje i povećano zapošljavanje najranjivijih skupina na lokalnim tržištima rada), iz sredstava ESF dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati iz DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: proveden poziv na dostavu projektnih prijedloga.
Način praćenja provedbe: broj sklopljenih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Rokovi: 2019. i 2020. godina.
Mjera se planira nastaviti financirati i nakon 2020. Također, u okviru već objavljenog Poziva, sredstva za provedbu mjere planirana su i za 2021. Ukupni iznos bespovratnih sredstava za ovaj Poziv iznosio je 73.440.000,00 kn. Zbog visokokvalitetnih projektnih prijedloga pristiglih za ovaj Poziv iznos alokacije je uvećan kako bi se obuhvatilo financiranje projektnih prijedloga koji su se nalazili na rezervnoj listi.
Ostale napomene:
Kroz modalitet otvorenog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava financirat će se projekti koji doprinose provedbi Strategija razvoja ljudskih potencijala te nastavak rada Lokalnih partnerstva za zapošljavanje temeljen na prethodnim iskustvima i postignućima u regionalnoj razvojnoj politici te oblicima partnerstava koja već postoje u županijama.
Očekivani rezultati uključuju povećanje zapošljivosti korisnika intervencija te vrsta i broja usluga prilagođenih lokalnim prilikama (koje su osobito usmjerene na pripadnikeugroženih skupina – npr. mlade). Uloga lokalnih partnerstava za zapošljavanje jest poticanje razrade i provedbe lokalnih strategija, u skladu s priznatim trenutnim potrebama nekog područja i podacima o situaciji na terenu, što omogućuje točnije usmjeravanje aktivnosti i usluga.
2.3. Strateško područje: Stanovanje i dostupnost energije
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU)
Glavna strateška aktivnost:
2.3.1. Unapređenje sustava najamnog stanovanja
Građani često nisu u mogućnosti dobiti i otplaćivati stambene kredite zbog nesigurnosti radnih mjesta i relativno malih primanja te nisu u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje. Stoga je potrebno razviti sustav najamnog stanovanja u javnom sektoru.
Mjera 1: Donošenje programa za izradu modela stanovanja
a) definicija (opis) mjere
Sustav najamnog stanovanja reguliran je donošenjem Programa društveno poticanog najma stanova – PON, koji prema kriterijima izrade prioritetnih lista omogućuje najam stanova i socijalno osjetljivim skupinama koje su u riziku od siromaštva.
b) aktivnosti mjere
Izrada programa za izradu modela stanovanja, kojim je u većim gradovima RH predviđeno osiguranje određenog broja stambenih jedinica za najam, od kojeg broja bi dio stambenih jedinica bio namijenjen socijalno osjetljivim skupinama, stanovništvu s nižim primanjima i ostalim skupinama.
c) glavni cilj
Regulacija sustava najamnog stanovanja za populaciju stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati tržišnu cijenu najma stana.
d) posebni ciljevi
Povećanje broja dostupnih stanova za najam u javnom sektoru za dio stanovništva koje bi pod povoljnijim uvjetima moglo osigurati najam stana u odnosu na tržište najma. To se odnosi i na sigurnost najmoprimca, te regulaciju ugovornog odnosa najmodavca i najmoprimca na način osiguranja stabilnijih i dugoročnijih uvjeta stanovanja u najmu.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MGIPU
b)sunositelji: MDOMSP, JLS i APN
Ciljne skupine/korisnici: socijalno osjetljive i ranjive skupine koje su u riziku od siromaštva, osobito mlade obitelji te obitelji s više djece
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 07 MGIPU, Glava 07605 – Program za izradu modela stanovanja – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: evaluacija provedba programa
Način praćenja provedbe: izvješća
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.2. Osnivanje i potpora programima prihvatilišta i programima nužnog smještaja ostvarivanjem programa za beskućnike, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, žrtve trgovanja ljudima i žrtve nasilja u obitelji; osnivanjem pučkih kuhinja; korištenjem stambenih kapaciteta u vlasništvu RH za socijalna pitanja.
Mjera 1: Razvoj usluga u lokalnoj zajednici za beskućnike
a) definicija (opis) mjere
U okviru trogodišnjih programa podupirati razvoj usluga u lokalnoj zajednici za beskućnike.
b) aktivnosti mjere
-poticanje razvoja usluge dnevnog boravka,
-poticanje razvoja stambenih zajednica,
-podrška u integraciji i uključivanju u život zajednice te podršci pri zapošljavanju i razvoju novih vještina beskućnika.
c) glavni cilj
Smanjenje i prevencija socijalne isključenosti te socijalno uključivanje i integracija u život zajednice.
d) posebni ciljevi
Jačanje kapaciteta OCD za pružanje usluga beskućnicima.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MDOMSP
b) sunositelji: OCD
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Program 4002 Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi, račun 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu (izvor 41):
- 2018. - 500.000, 00 kn
- 2019. - 500.000,00 kn
- 2020. – 500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1. broj pružatelja usluge dnevnog boravka,
2. broj financiranih stambenih zajednica,
3. broj beskućnika kojima je dana podrška u procesu integracije.
Način praćenja: izvješća.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 2: Razvijanje programa za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo
a) definicija (opis) mjere
U okviru godišnjih poziva za prijavu projekata za dodjelu bespovratnih sredstava OCD-ima poticati razvijanje programa za osobe pod međunarodnom zaštitom.
b) aktivnosti mjere
- Poticanje razvijanja programa usmjerenih uključivanju osoba pod međunarodnom zaštitom u svakodnevni život lokalne zajednice.
c) glavni cilj
Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u društvo.
d) posebni ciljevi
Senzibiliziranje zajednice za probleme s kojima se susreću osobe pod međunarodnom zaštitom.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelj: OCD
Ciljne skupine/korisnici: Osobe pod međunarodnom zaštitom
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Program 4002 Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (Izvor 41):
- 2018. - 500.000, 00 kn
- 2019. - 500.000,00 kn
- 2020. – 500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj financiranih projekata namijenjenih osobama pod međunarodnom zaštitom
- broj osoba pod međunarodnom zaštitom uključenih u financirane projekte
Načina praćenja: izvješća
Rokovi:kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.3. Učinkovito gospodarenje energijom
Siromaštvo je globalni problem današnjice koji svakako uključuje i energetsko siromaštvo, odnosno ugrožene kupce energenata. Uslijed gospodarske i financijske krize došlo je do porasta nezaposlenosti i broja siromašnih kućanstava. Dostupni podaci pokazatelj su da je trošak toplinske i električne energije zapravo najveći trošak kućanstava, a ona kućanstva koja ih ne mogu plaćati postaju energetski siromašna. Posljedice su vidljive kroz ozbiljne zdravstvene probleme članova kućanstva, sve veće zaduženosti i u konačnici produbljivanje siromaštva. U Hrvatskoj trenutno nema jasne definicije energetskog siromaštva niti sveobuhvatne definicije ugroženih potrošača energije. Jedan od izazova s kojim se MDOMSP ponajprije susrelo uvodeći naknadu za ugroženog kupca energenata je definiranje energetskog siromaštva i utvrđivanje najugroženijih skupina, te nakon toga pružanje zaštite ugroženih potrošača energije putem konkretnih mjera u cilju rješavanja problema energetskog siromaštva gdje se utvrdi da ono postoji.
Mjera 1: Osiguranje dostupnosti energije subvencijama troškova energije za energetski siromašne građane
a) definicija (opis) mjere
Kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima RH, kao i dodatne potpore građanima koji žive u područjima s niskim indeksom razvijenosti potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (DPRH, proračun JLP(R)S i solidarna naknada). Posebice je potrebno osigurati mjere za boljim obuhvatom korisnika ZMN-a sa naknadom za stanovanje budući je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da naknadu za troškove stanovanja ostvaruju korisnici ZMN, a priznaju je JLS, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa ZMN samcu odnosno kućanstvu.
b) aktivnosti mjere
1.izrada analize korisnika naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i naknade za ugroženog kupca energenta (NUKE),
2.izrada modela redefiniranja naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i naknade za ugroženog kupca energenta,
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
◊broj korisnika naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i NUKE u odnosu na broj korisnika ZMN,
◊broj konzultativnih sastanaka i broj izrađenih modela,
◊izmjena zakonodavnog okvira,
◊broj izrađenih analiza o primjeni modela.
Način praćenja provedbe:
- statistički podaci MDOMS,
- prijedlog/zi novog modela,
- statistička izvješća CZSS o provedbi novog modela (primjena modela).
Rokovi: 1. 2018.; 2. i 3. 2019.; 4. 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.4. Unapređenje standarda stanovanja ranjivih skupina
SDUOSZ provodi program stambenog zbrinjavanja i program obnove na područjima posebne državne skrbi i izvan područja posebne državne skrbi te sukladno novom Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čiji je postupak donošenja u tijeku, (vidi 2.8. Strateško područje Uravnoteženi regionalni razvoj).
U svrhu unapređenja standarda stanovanja ranjivih skupina kontinuirano se prati provedba podmirivanja troškova stanovanja i ogrjeva za korisnike ZMN.
Mjera 1: Unapređenje standarda stanovanja ostalih ranjivih skupina osiguranjem podmirivanja troškova stanovanja
a) definicija (opis) mjere
Praćenjem izvršavanja obveza JP(R)S-a i JLS-a u podmirivanju troškova stanovanja i ogrjeva te uspostavom bolje komunikacije i koordinacije nadležnih ministarstva i JP(R)S-a i JLS-a osigurati da svi građani koji ispunjavaju Zakonom propisane uvjete i ostvare svoje pravo na pomoć.
b) aktivnosti mjere
Pojačati upravni nadzor nad JP(R)S i JLS kod ostvarivanja prava na naknadu za troškove stanovanja te u tom smislu zapošljavanje novih ovlaštenih državnih službenika u ustrojstvenoj jedinici MDOMSP.
c) glavni cilj
Osigurati ostvarivanje prava na naknadu za troškove stanovanja i ogrjeva korisnicima koji za navedeno ispunjavaju propisane uvjete.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti kontinuirani nadzor na JP(R)S i JLS.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelj: JLS i JP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN-a
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj provedenih upravnih nadzora,
-broj korisnika obuhvaćenih naknadom za troškove stanovanja.
Način praćenja provedbe:
-izvješće o provedenim upravnim nadzorima,
-statističko izvješće.
Rokovi:2018. , 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Provedba ciljeva ApolitikA - Arhitektonske politike RH 2013. - 2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja
a) definicija (opis) mjere
Arhitektonske politike su dio ukupne politike države kojim se iskazuje opći interes za kvalitetu sveukupnog prostora te kao takve trebaju postati katalizator procesa održivog razvoja i unapređenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, zaštiti klime i sigurnosti.
Jedno od poglavlja navedenog dokumenta je „Stanovanje“ koje kao najvažnija sastavnica socijalnog razvoja društva, a posljedično i gospodarskog napretka treba biti društveno regulirano i kontrolirano područje ne samo po pitanju dostupnosti stana nego i po pitanju osiguranja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja, kao i omogućavanja da cijene stanova budu prihvatljive ranjivim skupinama stanovništva.
b) aktivnosti mjere
Za ostvarenje inicijativa Arhitektonskih politika iz područja stanovanja predviđene su sljedeće inicijative i akcije u vremenskom periodu od 2013. do 2020. godine:
1.inicijativa: izrada novih modela stanovanja,
akcije: izrada prijedloga modela stanovanja kojim se definira i predlaže kvaliteta stanovanja i energetska samodostatnost, provedba rasprava na razini zainteresirane javnosti kako bi se identificirali nedostaci i način rada na izradi mjera i propisa.
2.inicijativa: donošenje mjera i propisa za unapređenje kvalitete stanovanja
akcije: izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje stambenih zgrada, izrada kriterija i smjernica za planiranje stambenih zona i naselja, poticanje i reguliranje različitosti (bogatstva tipologija) stambene izgradnje.
c) glavni cilj
ApolitikA je usmjerena na ostvarivanje tri osnovna cilja: kulturu građenja koja je preduvjet za kvalitetu izgrađenog prostora, zatim na kvalitetu izgrađenog prostora kao osnove za dobar život svakog pojedinca, te na kvalitetnu arhitekturu koja treba postati poticaj nacionalnom razvoju i napretku.
d) posebni ciljevi
Za ostvarivanje glavnih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih područja, a jedno od njih je Stanovanje unutar kojeg su definirani izazovi: Pravo na stanovanje; Kvaliteta stanovanja; Kultura stanovanja; Tipologija stanovanja.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MGIPU - za ostvarivanje akcija iz tematskog područja: stanovanje
b)sunositelji: nadležna ministarstva, znanstveni instituti, strukovne organizacije (komore, udruge), akademska zajednica
Ciljne skupine/korisnici: Potrebno je ponuditi i regulirati različite modele rješavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom statusu, dobi i brojnosti članova obitelji, također treba putem cjelovito osmišljene stambene politike osigurati dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog, uključujući osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan život, jer je dom potreba svakog pojedinca.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 07 MGIPU, Glava 07605, aktivnost A576256 – Unapređenje stanovanja i komunalnog gospodarstva – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- primijenit će se mehanizmi predmeta za praćenje ApolitikA-Arhitektonske politike RH 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.
Način praćenja provedbe: izvješća Radne skupine.
Rokovi:
-2017.- 2019. godine Informativno edukativni moduli u svrhu promocije Arhitektonske politike RH
-2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.5. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata
Svake godine na Listi za stambeno zbrinjavanje nalazi se oko 11.000 zahtjeva, a dinamika rješavanja zahtjeva vezana je za proračunska sredstva, slobodne stambene jedinice i vrijeme potrebno za osiguranje građevinskog zemljišta i izgradnju stambenih jedinica.
MHB stambeno zbrinjavanje provodi kroz dodjelu stambenih kredita, financijskih potpora za kupnju prve nekretnine na tržištu te dodjelom i otkupom stanova i kuća.
Mjera 1: Dodjela stambenih kredita i financijske potpore za kupnju prve nekretnine
a) definicija (opis) mjere
Pravo na dodjelu stambenih kredita imaju članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata koji su podnijeli zahtjev za dodjelu stambenog kredita i za koje se neposrednim rješavanjem utvrdi da ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita. Pravo na dodjelu bespovratne financijske potpore, pored gore navedenih osoba, imaju i dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji su u obrani suvereniteta sudjelovali najmanje dvije godine.
b) aktivnosti mjere
1.podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje (do 30.11. tekuće godine),
2.bodovanje zahtjeva i objava Liste prvenstva (Lista se primjenjuje od 01.03. tekuće godine i vrijedi do objave nove Liste),
3.rješavanje zahtjeva neposrednim rješavanjem i donošenje rješenja,
4.kontrola namjenskog utroška sredstava.
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
d) posebni ciljevi
Olakšati pristup stambenom zbrinjavanju braniteljske i stradalničke populacije.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MHB
b)sunositelj: JLS
Ciljne skupine/korisnici: članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata) i dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora koji su u obrani suvereniteta RH sudjelovali najmanje 2 godine.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 041 MHB, Glava 04105, Program 4015, A522022 „Stambeno zbrinjavanje invalida iz Domovinskog rata“, 5121 (dani zajmovi u neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu (izvor 81):
– 2018. - 44.000.000,00 kn.
– 2019. - 40.000.000,00 kn.
– 2020. - 40.000.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj dodijeljenih i isplaćenih stambenih kredita i financijskih potpora.
Način praćenja provedbe:
-izvješća o ukupno dodijeljenim i ukupno isplaćenim stambenim kreditima i financijskim potporama.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Ostale napomene:
Dodjela stambenih kredita je nastavak postojeće mjere stambenog zbrinjavanja koja postoji od osnutka MHB (1998.) dok je dodjela financijske potpore mjera koja se provodi od 2014.
Mjera 2: Izgradnja stanova za stradalnike iz Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
Organizirana izgradnja stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata provodi se u suradnji s APN-om, a na građevinskom zemljištu koje osigurava JLS.
b) aktivnosti mjere:
1.osiguranje građevinskog zemljišta od strane JLS, u suradnji s APN-om, provedba postupka izbora projektanta, nadzora i izvođača, izgradnja stanova sukladno izabranom projektu od strane odabranog izvođača,
2.provedba postupka utvrđivanja korisnika na dodjelu stana u organiziranoj stambenoj izgradnji sukladno mjestu s Liste prvenstva.
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
d) posebni ciljevi
Olakšati pristup stambenom zbrinjavanju stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: APN i JLS
Ciljne skupine/korisnici:
Članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata).
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 041 MHB, Glava 04105, Program 4015, Aktivnost A522022 „Stambeno zbrinjavanje invalida iz Domovinskog rata“, Račun 4211 (stambeni objekti – izvor 11, 52, 71 i 43):
– 2019. godina 87.600.000,00 kn.
– 2020. godina 41.400.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj izgrađenih stambenih jedinica,
-broj stambeno zbrinutih stradalnika iz Domovinskog rata.
Način praćenja provedbe:
-godišnje izvješće,
-izvješća o dodjeli stanova u organiziranoj stambenoj izgradnji i izvješće o stradalnicima stambeno zbrinutim putem organizirane stambene izgradnje.
Rokovi: kontinuirano od 2019. do 2020. godine
Ostale napomene: Program će se nastaviti provoditi kontinuirano do konačnog stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.
2.4. Strateško područje: Pristup socijalnim naknadama i uslugama
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP)
Glavna strateška aktivnost:
4.1.1.Unaprjeđenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima
namijenjenim najpotrebitijim građanima
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada.
Uredba Europskog parlamenta i Vijeća EU kojom je uspostavljen Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) stupila je na snagu 12. ožujka 2014. godine. FEAD je uspostavljen za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a u navedenom razdoblju za Republiku Hrvatsku su predviđena sredstva u iznosu od 36,7 milijuna eura. Sredstva FEAD-a pridonose smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Putem FEAD-a je moguće pružiti nefinancijsku pomoć najpotrebitijim osobama, poput hrane i osnovne materijalne pomoći te aktivnosti socijalnog uključivanja usmjerene na najpotrebitije osobe. FEAD-om, u dijelu doniranja hrane, moguće je financiranje nabave, transporta, skladištenja i distribucije hrane kao i tehničke pomoći.
Mjera 1: Redefiniranje sustava novčanih naknada i unapređenje propisa u svrhu učinkovitije zaštite pojedinačnih prava građana
a) definicija (opis) mjere
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, iako u opadanju, i dalje je visok, posebice za određene skupine građana: djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Stopa rizika od siromaštva smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na 2015. i u 2016.i iznosi 19,9%, odnosno prema konačnim rezultatima 826.097 osoba u RH živi u riziku od siromaštva.
Prema pokazatelju „Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti“ razvidno je njegovo smanjenje sa 29,9% u 2013. do 27,9% u 2016. (u usporedbi s EU 23,5%). Od toga su korisnici ZMN činili u 2016. oko 14% od ukupnog broja osoba u riziku od relativnog siromaštva. To je iz razloga što je linija za utvrđivanje osoba u riziku od siromaštva znatno viša od dohodovnog cenzusa za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade te je potrebno poboljšati adekvatnost (visinu) iste na način da omogućuje značajnije smanjenje jaza siromaštva ili izlazak iz siromaštva. Također, istraživanja/praksa pokazuju da je potrebno poboljšati obuhvat ZMN-om na način da je naknada dostupna svima u potrebi koji su bez dovoljnih financijskih resursa. Dodatno je uočena potreba poboljšanja korištenja navedenog prava, jer su istraživanja pokazala da određeni broj osoba iz različitih razloga ne koriste prava za koje ispunjavanju uvjete.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada.
U cilju unaprjeđenja sustava izradit će se novi Zakon o socijalnoj skrbi temeljem dostupnih analiza i istraživanja, prijedloga provedbenih tijela i korisnika te socijalnih partnera na način da se poboljša adekvatnost socijalnih naknada i osigura usklađivanje sa minimalnom plaćom i stupnjem (indeksom) razvijenosti JLP(R)S. Na navedeni način omogućit će se veći obuhvat korisnika, odnosno dostupnost predmetnih naknada.
b) aktivnosti mjere
Donošenje Zakona o socijalnoj skrbi.
c) glavni cilj
Unapređenje sustava socijalnih naknada.
d) posebni ciljevi
Unaprijediti zakonodavni okvir koji uređuje područje socijalne skrbi u cilju boljeg obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MDOMSP
b)sunositelji:JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: građani RH u riziku od siromaštva
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: bolji obuhvat korisnika,
Način praćenja provedbe: statističko izvješće MDOMSP.
Rokovi: 2019., 2020
Mjera 2: Osiguranje pravovremenog i kontinuiranog upravnog nadzora nad zakonitosti rada i postupanja centara za socijalnu skrb u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi
a) definicija (opis) mjere
Redovitom provedbom upravnog nadzora nad zakonitosti rada i postupanja u rješavanju u upravnim stvarima te nadzorom djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada osigurava se zakonitost i ujednačenost u postupanju te prati obavljanje djelatnosti socijalne skrbi i predlažu mjere za kvalitetno i efikasno obavljanje iste.
b) aktivnosti mjere
Povećati broj izvršitelja u Službi za upravni nadzor kako bi se osigurao pravovremeni i kontinuirani nadzor nad radom CZSS kod ostvarivanja prava iz socijalne skrbi.
c) glavni cilj
Osigurati ujednačeno postupanje CZSS kod ostvarivanja prava iz socijalne skrbi te pravovremeno utvrđivanje eventualnih propusta, odnosno nezakonitog postupanja sa ciljem da svi građani ostvare prava za koja ispunjavaju propisane uvjete.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti kontinuirani nadzor na centrima za socijalnu skrb.
Nositelji/sunositelji
c)nositelj mjere: MDOMSP
d)sunositelj: centri za socijalnu skrb
Ciljne skupine/korisnici:
Korisnici prava i usluga u sustavu socijalne skrbi
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj provedenih upravnih nadzora
Način praćenja provedbe: Izvješće o provedenim upravnim nadzorima
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Osiguravanje humanitarne pomoći u naravi te drugih programa podrške najpotrebitijima (programa financiranih fondovima EU)
a) definicija (opis) mjere
RH provodi Operativni programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć financiran iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije za razdoblje 2014.-2020., koji ima za cilj promicanje socijalne kohezije i socijalne uključenosti pridonoseći smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Kroz provedbu aktivnosti pruža se potpora u podjeli hrane i osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama.
b) aktivnosti mjere
1.Objava programa dodjele bespovratnih sredstava - Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, u 2018. godini,
2.Objava programa dodjele bespovratnih sredstava - Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, u 2019. godini.
c) glavni cilj
Osigurati hranu i osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama u svrhu smanjenja siromaštva, sprečavanja daljnjeg siromaštva te socijalnog isključivanja ranjivih skupina.
d) posebni ciljevi
-ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele hrane u osnovnim školama;
-ublažavanje najgorih oblika siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovnih materijalnih potrepština, te pružanjem popratnih mjera koje će doprinijeti boljem socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelji: Partnerske organizacije, OCD, JLRS, škole
Ciljne skupine/korisnici:
djeca koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva te koja su polaznici obveznog školskog programa i definirana su kao najpotrebitija prema kriterijima partnerskih organizacija; samci i kućanstva koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva i definirani su kao najpotrebitiji prema kriterijima partnerskih organizacija.
b)ostali izvori – Sredstva FEAD-a, (85 % ), Aktivnost T792013 , izvor 561:
- 2018. – 53.727.016,00 kn
- 2019. – 51.242.000,00 kn
- 2020. – 46.644.176,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj objavljenih natječaja
-broj sklopljenih ugovora s korisnicima
Način praćenja provedbe:
-izvješća partnerskih organizacija o provedbi,
-godišnja izvješća o provedbi Operativnog programa za FEAD.
Rokovi: 1.2018. i 2019. godina,
2. 2019. i 2020. godina.
Mjera 4: Razvoj volonterstva i dobrosusjedske pomoći
a)definicija (opis) mjere
Volonterstvo potiče razvoj solidarnosti i kohezije u društvu te doprinosi razvoju demokracije i oblikovanju pozitivnih promjena u društvu. Iako volontiranje prvenstveno donosi dobrobit zajednici u kojoj se provodi, i sam volonter kroz taj proces za sebe ostvaruje određenu dobrobit; osim osjećaja da volonterskim aktivnostima aktivno doprinosi razvoju svoje lokalne zajednice, volonter stječe brojne vještine i kompetencije što je od iznimnog značaja za sve dobne skupine volontera, a naročito za mlade te druge skupine osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s obzirom da tako stečene vještine i kompetencije mogu pridonijeti lakšem zapošljavanju. Iako je učestalost volontiranja s jedne strane uvjetovana kulturom, s druge strane uvelike ovisi i o stupnju razvijenosti volonterske infrastrukture. S tim u vezi, potrebno je nadalje nadograđivati volontersku infrastrukturu u RH s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva, u političkom, društvenom i ekonomskom smislu.
b)aktivnosti mjere:
-izrada Nacionalnog programa za razvoj volonterstva 2020. - 2024. godine,
-provedba Nacionalnog programa za razvoj volonterstva.
c)glavni cilj
-osiguravanje poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva u RH.
d)posebni ciljevi
-stvaranje poticajnog okruženja za razvoj volonterstva,
-promicanje odgoja za volontiranje i kulturu volontiranja mladih,
-poticanje vrednovanja volonterskog angažmana kao doprinosa zapošljavanju,
-poticanje raznolikih mogućnosti za volontiranje,
-osiguravanje poticajnog i sigurnog okruženja za volontiranje u kriznim situacijama,
-daljnja promocija i vrednovanje volontiranja.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelji: nositelji i sunositelji mjera određeni Nacionalnim programom za razvoj volonterstva (TDU, JLS, JP(R)S, neprofitne organizacije i dr.)
Ciljne skupine/korisnici: volonteri, korisnici volonterskih usluga, volonterski centri te organizatori volontiranja (udruge, zaklade, ustanove, JLS, JP(R)S, državna tijela.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: – sredstva za izradu Nacionalnog programa i druge aktivnosti Ministarstva usmjerene promociji i razvoju volonterstva osigurana su u razdjelu MDOMSP na aktivnosti A754006 Razvoj volonterstva u RH u iznosu od 2.791.708,00 za 2019. godinu te 2.861.972,00 kuna za 2020. godinu
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-izrađen i usvojen Nacionalni program za razvoj volonterstva (posljednji kvartal 2019. godine)
-povećanje broja TDU, javnih ustanova, JLS i JP(R)S koja su donijela planove za razvoj volontiranja u svom djelokrugu rada,
-povećanje broja volontera i organizatora volontiranja,
-povećanje broja usluga i/ili unaprjeđenje kvalitete usluga u javnom sektoru.
Način praćenja provedbe:
-analiza godišnjih izvješća o provedbi Nacionalnog programa.
Rokovi: od 2019. do 2024. godine
Glavna strateška aktivnost:
2.4.2. Unaprjeđenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih usluga
Danas, kada su ljudsko dostojanstvo, autonomija i uključivanje u život zajednice sve više prepoznati kao izrazito važni, društvo se treba usmjeriti na modele skrbi koji su humaniji, individualizirani, usmjereni na pojedinca. Sami korisnici i njihove obitelji trebaju postati partneri i sudjelovati u donošenju odluka. Vodeći se tim principima, u sustavu socijalne skrbi potrebno je nastaviti proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi s ciljem smanjenja ulaska i povećanja izlaska iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju. Također je potrebno unaprjeđivati i širiti mrežu socijalnih usluga kako bi se stvorili preduvjeti za provođenje spomenutih procesa. Posebna pažnja usmjerit će se na razvoj udomiteljstva i uvođenje standarda kvalitete pružatelja usluga.
Radi unaprjeđenja razvoja mreže socijalnih usluga poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga, razvijat će se programi usmjereni socijalnom uključivanju i prevenciji ovisnosti kao i uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi.
Mjera 1: Razvoj i širenje mreže usluga u zajednici te intenziviranje procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi
a) definicija (opis) mjere
Aktivna politika deinstitucionalizacije nužan je preduvjet za mogućnost ostvarivanja prava na život u zajednici svih osoba različitih korisničkih skupina, kao i razvoj odgovarajućih službi podrške u zajednici i izvaninstitucionalnih usluga te je nužno da se oba procesa odvijaju paralelno, a s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije korisnika i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.
b) aktivnosti mjere
1.razvijati socijalne usluge koje se korisniku pružaju u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvaninstitucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu;
2.razvijati usluge udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji, posebno u područjima u kojima ova usluga nije zastupljena u potrebnom opsegu, pružanje podrške udomiteljima);
3.izraditi pojedinačne planove transformacije i deinstitucionalizacije domova kojima je osnivač RH u svrhu daljnjeg intenziviranja procesa korištenjem sredstava EU fondova;
4.izraditi instrumente za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa transformacije i deinstitucionalizacije, osiguravanje vanjske i unutarnje evaluacije;
5.izraditi novi Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova za naredno razdoblje u koji će pored domova kojima je osnivač RH biti uključeni i ostali pružatelji usluge.
6.Provedba projekata odabranih u okviru ESF poziva za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih razvoju, širenju i unaprjeđenju kvalitete izvaninstitucijskih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije
7.Provedba projekata odabranih u okviru ERDF poziva za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih unapređivanju infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije
c) glavni cilj
Osiguravanje prava na život u zajednici djeci s teškoćama u razvoju, djeci i mladima bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi i s problemima u ponašanju i odraslim osobama s invaliditetom (odraslih osobama s tjelesnim, osjetilnim, intelektualnim i mentalnim oštećenjima) te njihovo uključivanje i aktivno sudjelovanje u društvu i životu zajednice.
d) posebni ciljevi
Razvoj i širenje mreže usluga u zajednici za sve korisničke skupine s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere:MDOMSP
b) sunositelji:JLS, JP(R)S, ustanove socijalne skrbi, OCD, privatni pružatelji usluga, članovi obitelji/roditelji/skrbnici, udomitelji, MDI, MZO, HZZ
Ciljne skupine/korisnici: djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca i mladi bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi i s problemima u ponašanju
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A734190 PUP, A734192 djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, A734193 osobe s duševnim smetnjama, A 734194 OSI, K 618350 Stambene zajednice – u okviru redovnih djelatnosti
b) ostali izvori:ERDF, ESF, donatori
A792015 OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA - INFRASTRUKTURA
2018. – 0,00
2019. - 31.953.652,00
2020. - 90.754.000,00
A791011 OPERATIVNI PLAN KONKURENTNOST I KOHEZIJA - INFRASTRUKTURA
2018. - 7.290.824,00
2019. - 12.071.667,00
2020. - 23.805.000,00
A799010 OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI
2014 - 2020 - PRIORITET 2 I 5"
2018. – 9.038.821
2019. - 38.000.008,00
2020. – 50.000.000,00
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1.broj novih korisnika izvaninstitucijskih usluga,
2.broj novih udomiteljskih obitelji,
3.broj deinstitucionaliziranih korisnika svih korisničkih skupine,
4.izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje procesa deinstitucionalizacije,
5.broj izrađenih pojedinačnih planova transformacije i deinstitucionalizacije domova,
6.izrađen novi Operativni plan deinstitucionalziacije i transformacije za naredno razdoblje.
Način praćenja provedbe: evaluacija programa i projekata.
Rokovi: Tijekom 2018. i nadalje kontinuirano.
Ostale napomene:
Mjera je nastavak provođenja Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i Republici Hrvatskoj 2014.-2016. i u skladu s Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.).
Mjera 2: Širenje mreže socijalnih usluga koje podupiru socijalnu uključenost i regionalnu ujednačenost, pridonose usklađenju obiteljskog i poslovnog života i pridonose zapošljavanju, jačanjem suradnje s OCD-a i poticanjem volontiranja
a) definicija (opis) mjere
U svrhu unaprjeđenja socijalne uključenosti i osiguravanja prava na život u zajednici pripadnicima najranjivijih skupina potrebno je širiti mrežu socijalnih usluga u zajednici u RH pružanjem financijske potpore razvoju socijalnih usluga koje pružaju različiti pružatelji, poput ustanova i OCD-i putem programa dodjele bespovratnih sredstava koji se sufinanciraju iz ESF. Također, potrebno je osigurati dostupnost usluga koje pridonose usklađivanju poslovnog i obiteljskog života obitelji koje skrbe o ovisnim članovima.
b) aktivnosti mjere
1.Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga – Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici faza I, sufinanciranog iz ESF-a, kroz sljedeće komponente:
KOMPONENTA 1 - Aktivnosti usmjerene na starije osobe, osobe oboljele od Alzheimerove demencije ili drugih demencija, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 2 - Aktivnosti usmjerene na odrasle osobe s invaliditetom, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 3 - Aktivnosti usmjerene na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mlade s problemima u ponašanju, djecu bez pratnje, djecu s teškoćama u razvoju, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 4: Aktivnosti usmjerene na osobe s problemima ovisnosti, žrtve obiteljskog nasilja i članove njihovih obitelji, beskućnike, osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
2.Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe Poziva Širenje mreže socijalnih usluga faza I
3.Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga - Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom faza II, sufinanciranog iz ESF-a
4.Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odobrenih za financiranje u sklopu Poziva Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom faza II
5.Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga - Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, sufinanciranog iz ESF-a
6.Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odobrenih za financiranje u sklopu Poziva Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
c) glavni cilj
Unaprijediti socijalnu uključenost i promicati pomirenje poslovnog i obiteljskog života pružajući podršku razvoju i unaprjeđenju kvalitete postojećih socijalnih usluga.
d) posebni ciljevi
-povećati uključenost u društvo skupina u riziku od socijalne isključenosti širenjem i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici,
-veća socijalna uključenost i unaprjeđenje kvalitete života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, gluhih, slijepih i gluhoslijepih osoba,
-omogućiti bolju ravnotežu poslovnog i obiteljskog života članova obitelji koji skrbe o ovisnom članu kroz pružanje i razvoj usluga u zajednici i usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelji: OCD, JLS, JP(R)S, ustanove
Ciljne skupine/korisnici: starije osobe; osobe oboljele od Alzheimerove demencije ili drugih demencija; odrasle OSI; djeca predškolske dobi; djeca i mladi s problemima u ponašanju; djeca bez pratnje; djeca s teškoćama u razvoju; osobe s problemima ovisnosti; žrtve obiteljskog nasilja; beskućnici; osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom; članovi obitelji/udomiteljskih obitelji koji skrbe o ovisnim članovima;
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Nacionalno sufinanciranje (15%): aktivnost A788015 OP ULJP 2014-2020 PRIORITET 2 i 5, Izvor financiranja 12.
b)ostali izvori:Sredstava ESF-a (85%): Aktivnost A788015 OP ULJP 2014-2020 PRIORITET 2 i 5, Izvor financiranja 561:
- 2018. – 88.644.845,00 kn
- 2019. – 142.955.000,00 kn
- 2020. – 108.077.163,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj objavljenih Poziva na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz ESF-a,
-broj sklopljenih ugovora s nositeljima projekata.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća o napretku.
Rokovi:
1.2018. godina,
2.2018./2019. godina,
3.2018. godina,
4.2018./2019. godina,
5.2018. godina,
6.2018./2019. godina.
Mjera 3: Poticanje tematskih umrežavanja organizacija civilnoga društva i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti
a) definicija (opis) mjere
Pružanjem socijalnih usluga u zajednici, OCD-i pridonose unapređenju pristupa socijalnim pravima, smanjenju socijalne isključenosti ranjivih društvenih skupina te jačanju socijalne kohezije. OCD-i su predvodnici u inoviranju socijalnih programa i mobiliziranju dodatnih resursa za podmirenje različitih socijalnih potreba te su prepoznati u svojoj ulozi zagovornika prava socijalno osjetljivih skupina, kao pružatelji socijalnih usluga i kao katalizatori zapošljavanja i socijalne kohezije na lokalnim razinama. Pružanje socijalnih usluga od strane OCD-a regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17 i 130/17), kojim je također uređena i obveza uključivanja OCD-a u procese lokalnog socijalnog planiranja, kao i uvođenje standarda kvalitete socijalnih usluga i metodologije izrade cijena socijalnih usluga.
b) aktivnosti mjere
1.Objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava: Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada, sufinanciranog iz ESF-a.
2.Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe natječaja Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada.
c)glavni cilj
-ojačati socijalno uključivanje osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
d) posebni ciljevi
-Razvijanje dijaloga i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja koje će doprinijeti stvaranju kvalitetne suradnje u tematskim područjima od interesa za RH.
-Uključivanje socijalnih partnera, prvenstveno sindikata, u aktivnosti zagovaranja, promicanja i osmišljavanja inovativnih načina suradnje s poslodavcima u kontekstu poticanja i kreiranja boljih uvjeta rada svih radnika, a posebice sezonskih radnika.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MRMS
b)sunositelj: OCD, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: OCD-i, socijalni partneri, znanstvene organizacije, JLP(R)S, javne ustanove u čijem djelokrugu je zapošljavanje i/ili rad i/ili radni odnosi i/ili sigurnost na radu i/ili zaštita na radu i/ili prava radnika, CZSS-i.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a)Državni proračun: 12.000.000,00 kn – nacionalno sufinanciranje za program dodjele bespovratnih sredstava.
b)ostali izvori: 68.000.000,00 kn – ESF
Razdjel 086 MRMS, Glava 08605, Aktivnost T854021.026 UP.04.2.1.06. Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada:
- 2018. - 33.000.000,00 kn
- 2019. - 28.000.000,00 kn
- 2020. - 19.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-jedan objavljen natječaj u sklopu ESF-a,
-broj sklopljenih ugovora u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava,
-broj partnerstava OCD i socio-ekonomskih partnera usmjerenih ka širenju mreže.
Način praćenja provedbe: Plan nabave za OP ULJP 2014.-2020.
Rokovi:
1. 2018. godine,
2. 2019. godine,
3. 2020. godine.
U Godišnjem planu objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2019., sufinanciranih iz OP ULJP 2014.-2020. MRMS planira objavu faze II. predmetnog Poziva u vrijednosti 50.000.000,00 kn. Mjera se na taj način planira nastaviti financirati i nakon 2020. Također, u okviru već objavljenog Poziva, sredstva za provedbu mjere planirana su i za 2021.
Mjera 4: Jačanje kapaciteta organizatora volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa
a) definicija (opis) mjere
Volonterstvo je jedna od ključnih vrijednosti na kojima počiva društveni razvoj, građansko sudjelovanje, socijalna kohezija i socijalno uključivanje u RH. Unatoč tome, volonterstvo se još uvijek ne ističe kao resurs koji bi se koristio u javnim ustanovama koje pružaju usluge od javnog interesa. Stoga je, uz aktivnosti usmjerene prema jačanju sposobnosti OCD, nužno dodatno osnažiti sposobnosti za menadžment volontera i u javnim ustanovama. Poseban izazov razvoju volonterstva predstavlja razmjerno niska stopa mladih koji volontiraju te će se kroz ovu mjeru financirati projekti kojima će se poticati uključivanje mladih u volontiranje kako bi se dodatno naglasile koristi aktivnog sudjelovanja mladih osoba u društvu putem volontiranja kao i stjecanje vrijednih kompetencija, vještina i iskustava koje će moći primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju.
b) aktivnosti mjere
-sklapanje ugovara s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“ sufinanciranog iz ESF-a.
c) glavni cilj
-Osnažiti doprinos volonterstva u provođenju reformi za društveni i gospodarski rast i demokratski razvoj.
d) posebni ciljevi
-unaprijediti kapacitete organizatora volontiranja za učinkovit menadžment volontera u svrhu poboljšanja kvalitete usluga od općeg interesa te
-povećati broj kvalitetnih i održivih volonterskih programa te programa školskog volontiranja i odgoja za volontiranje.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: UZUVRH
b)sunositelj: OCD, odgojno-obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, učenički domovi); javne ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu; javne ustanove iz područja zaštite okoliša i prirode; socijalne zadruge registrirane kao neprofitne organizacije; JLP(R)S.
Ciljne skupine/korisnici: zaposlenici organizatora volontiranja (OCD-a, javnih ustanova), djeca i mladi, volonteri
Izvor financiranja/sufinanciranja
a)Državni proračun: Pozicija UZU VRH 020 10, Aktivnost A509069 - nacionalno sufinanciranje za program dodjele bespovratnih sredstava - 5.073.723,24 kn
b)ostali izvori: 28.751.098,3 kn – ESF
2018. – 12.058.770,25 kn – isplaćeno
Plan:
2019. – 2.700.000,00 kn
2020. - 4.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
◊broj sklopljenih ugovora u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊broj planiranih volonterskih sati u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊broj zaposlenika organizatora volontiranja (OCD-a, javnih ustanova) koji su prošli izobrazbu/obuku za menadžment volontera u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊broj volonterskih programa i programa školskog volontiranja u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava.
Način praćenja provedbe:
Plan nabave za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Rokovi: 1. 2018., 2019. i 2020.
Mjera 5: Podizanje kvalitete socijalnih usluga
a) definicija (opis) mjere
U svrhuzaštite socijalno osjetljivih skupina građana od kršenja njihovih prava te osiguranje kvalitete pruženih usluga, poduzimat će se mjere u svrhu poboljšanja provedbe Pravilnika o standardima kvalitete socijalnih usluga (NN, broj 143/14), odnosno unaprjeđenja sustava upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi poboljšanjem standarda kvalitete i uvođenja vanjskog vrednovanja.
b) aktivnosti mjere
-provedba edukacija o standardima kvalitete,
-praćenje i vrednovanje standarda kvalitete,
-vanjsko praćenje i vrednovanje standarda kvalitete.
c) glavni cilj
Osiguranje kvalitete socijalnih usluga sukladno stvarnim potrebama korisnika te razvijanje kulture kontinuiranog poboljšanja kvalitete.
d) posebni ciljevi
-ujednačenost profesionalne prakse,
-postojanost postupaka koji korisniku jamče najracionalniji proces pružanja usluga,
-veća učinkovitost i efikasnost pružanja usluga,
-ušteda troškova.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelji mjere: MDOMSP
b)sunositelji: pružatelji socijalnih usluga (ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač RH), JLR i JP(R)S i korisnici socijalne skrbi.
Ciljne skupine/korisnici:
pružatelji socijalnih usluga: domovi socijalne skrbi, centri za socijalnu skrb; domovi za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač županija odnosno RH, udruge, vjerske zajednice, druge pravne i fizičke osobe te obrtnici
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792000 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj provedenih edukacija,
- izrađena metodologija vanjskog praćenja i vrednovanja standarda kvalitete,
- broj konzultativnih sastanaka,
- broj terenskih evaluacija,
- broj pružatelja usluga usklađenih sa standardima kvalitete.
Način praćenja provedbe:
-izvješća pružatelja usluga o usklađenosti sa standardima kvalitete,
-izrađeno izvješće o uvođenju i usklađenosti sa standardima kvalitete,
-konzultacije s timovima za kvalitetu pružatelja socijalnih usluga, kvartalno/godišnje,
-terenske posjete.
Rokovi: 2019. godina.
Ostale napomene: potreban angažman vanjskih stručnjaka za vrednovanje.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.3. Skrb o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji
Specifičnost ratnih zbivanja i činjenica da rat izravno ili neizravno utječe ne samo na same sudionike ratnih aktivnosti, već i širu populaciju, zahtijeva organizaciju sustava skrbi na način da uključuje različita područja djelovanja, poput psihosocijalne skrbi, zdravstvene skrbi, ali i područja socijalnog uključivanja. U RH uspostavljen je sustav skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji, ali ne postoji ustanova koja omogućava sveobuhvatnu skrb na jednom mjestu, a koja nije isključivo zdravstvenog ili socijalnog karaktera.
S obzirom na značajan protek vremena od završetka Domovinskog rata, starenje braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata te posljedične probleme u zdravstvenom stanju ciljane populacije, ali i probleme povezane sa socijalnom isključenosti poput nezaposlenosti i teške socio-ekonomske situacije dijela populacije, potrebno je omogućiti pružanje sveobuhvatne skrbi te poduzimati mjere i aktivnosti s ciljem uspostave kvalitetnih programa i usluga usmjerenih na podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji.
Mjera 1. Uspostava veteranskih centara u RH
a) definicija (opis) mjere
Mjera uključuje pripremu cjelovite projektne dokumentacije za uspostavu veteranskih centara te gradnju/adaptaciju i opremanje centara.
Nakon izrađene studije predizvodljivosti koja, uz analizu potreba korisnika, potencijalnih lokacija, metode odabira lokacija i načina djelovanja, donosi i preporuke za sljedeće razdoblje provedbe projekta, donesena je Odluka o odabiru lokacija za uspostavu veteranskih centra u Republici Hrvatskoj i Pravilnik o minimalnim uvjetima za početak rada i pružanje usluga ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji i drugim osobama (Narodne novine, broj 123/15).
Osim toga, za potencijalne lokacije za uspostavu veteranskih centara, izrađeni su idejni projekti te idejno rješenje temeljem kojih su provedeni postupci javne nabave za izradu projektne dokumentacije. Slijedom toga, izrađeni su glavni i izvedbeni projekti, ishođene građevinske dozvole te je izrađena Studija izvodljivosti s Analizom troškova i koristi za pojedine lokacije.
Temeljem izrađenih glavnih i izvedbenih projekata za pojedinu lokaciju veteranskog centra, a nakon ex-ante provjere SAFU-a, potrebno je provesti otvoreni postupak javne nabave, kojim će se odabrati izvođači radova za izgradnju/adaptaciju i opremanje pojedinog veteranskog centra.
b) aktivnosti mjere
1.pripremiti cjelovitu projektnu dokumentaciju za uspostavu veteranskih centara,
2.izgraditi i opremiti veteranski centar u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku.
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji i njihovom uključivanju u život zajednice poboljšanjem razine pružanja usluga.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti veteranske centre na odabranim lokacijama u Republici Hrvatskoj.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MHB
b)sunositelji: JLS
Ciljne skupine/korisnici:
ratni veterani i članovi obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (HB i stradalnici DR-a te članovi njihovih obitelji, članovi obitelji smrtno stradalog i nestalog te umrlog HB iz DR-a, HRVI iz Domovinskog rata, osobe stradale u obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija, stradali pirotehničari i članovi obitelji stradalih pirotehničara), civilne žrtve Domovinskog rata.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
I) aktivnost mjere
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A522028 - OPKK 2014. - 2020. , računi: 3237 (Izvor 12):
2018.:
- Intelektualne i osobne usluge: 1.224.375,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 6.938.125,00 kn
2019.:
- Intelektualne i osobne usluge: 444.000,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 1.095.718,00 kn
2020.:
- Intelektualne i osobne usluge: 222.000,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 712.657,00 kn
II) aktivnost mjere
razdjel 041 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, glava 04105 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A522028 – OPKK 2014. - 2020., računi: 4212 (Izvor 12)
-privremene građevinske situacije u projektiranju, izvođenju i nadzorom u skladu s vremensko-financijskim planom napretka radova i potpisanim Ugovorom s izvođačem radova.
Način praćenja provedbe:
-polugodišnji i godišnji izvještaji,
-privremene građevinske situacije u projektiranju, izvođenju i nadzorom nad izvođenjem uz prisutan konzalting od strane MHB.
Rokovi: kontinuirano do 2020. godine
Mjera 2: Razvoj postojećih i kreiranje novih programa psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
MHB unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali programirao je projekte usmjerene na psihosocijalno osnaživanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Prva je faza operacije (od tri) projekt sufinanciran sredstvima ESF-a koji se provodio u 2017. i 2018. godini, a na njega će se u 2019. godini nadovezati drugi i treći EU projekt  e će zajedno činiti komplementaru cjelinu usmjerenu na jačanje sustava pružanja psihosocijalne pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji. Prvi je projekt uspješno proveden, a obuhvaćao je analizu postojećeg sustava psihosocijalne pomoći i znanstveno istraživanje o potrebama i kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Znanstvenim istraživanjem definirane su potrebe ciljane populacije i pojedinih specifičnih podskupina unutar nje, te je na taj način osiguran temelj za osmišljavanje i provedbu novih, visokokvalitetnih i ciljanih programa i usluga čiji prijedlog je definirala multidisciplinarna stručna radna skupina.
Drugi projekt obuhvaća jačanje kapaciteta Područnih jedinica MHB te provedbu psihosocijalnih programa od strane Područnih jedinica i PSP centara.
Treći projekt obuhvaća dodjelu sredstava udrugama iz Domovinskog rata, zadrugama hrvatskih branitelja i drugim pravnim osobama koje će kroz svoje projekte pružati izvaninstitucionalne usluge psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji.
b) aktivnosti mjere
1.razviti postojeće i kreirati nove programe psihosocijalnog osnaživanja za ciljanu populaciju,
2.adaptirati i opremiti Područne jedinice MHB-a i PSP centara, koji su neophodni za provedbu psihosocijalnih programa.
3.sudjelovati u objavi natječaja sufinanciranog sredstvima ESF za udruge iz Domovinskog rata, zadruge hrvatskih branitelja te druge pravne osobe koje provode projekte kojim pružaju izvaninstitucionalne usluge psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata te članova njihovih obitelji te njihovom uključivanju u život zajednice poboljšanjem razine pružanja usluga.
d) posebni ciljevi
-razviti postojeće i kreirati nove programe usmjerene na psihosocijalno osnaživanje ciljane populacije u skladu s njihovim stvarnim potrebama,
-jačati infrastrukturne, tehničke i ljudske kapacitete Područnih jedinica MHB-a i PSP centara za pružanje psihosocijalne pomoći hrvatskim braniteljima, stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji,
-jačati kapacitete udruga iz Domovinskog rata, zadruga hrvatskih branitelja za pružanje izvaninstitucionalnih usluga psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MHB
b)sunositelji: JLS
Ciljne skupine/korisnici: hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji, udruge iz Domovinskog rata; zadruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata; druge pravne osobe koje pružaju usluge psihosocijalne skrbi za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
1. projekt
- za 2018. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 173.475,00 kn i 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 983.025,00 kn
2. projekt
- za 2018. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 4231 (Izvor 12) - Osobni automobili: 450.000,00 kn i 4231 (Izvor 561) - Osobni automobili: 2.550.000,00 kn
- za 2019. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 492.300,00 kn, 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 1.214.914,00 kn, 4124 (Izvor 12) - Ostala prava: 291.190,00 kn, 4124 (Izvor 561) - Ostala prava: 717.185,00 kn, 4221 (Izvor 12) - Uredska oprema i namještaj: 150.000,00 kn, 4221 (Izvor 561) - Uredska oprema i namještaj: 370.175,00 kn
- za 2020. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 850.800,00 kn, 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 2.731.209,00 kn, 4124 (Izvor 12) - Ostala prava: 2.739.400,00 kn, 4124 (Izvor 561) - Ostala prava: 8.792.533,00 kn, 4221 (Izvor 12) - Uredska oprema i namještaj: 150.000,00 kn, 4221 (Izvor 561) - Uredska oprema i namještaj: 481.525,00 kn
3. projekt:
- za 2019. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 – OPULJP 2014.-2020., računi: 3811 (Izvor 12)- Tekuće donacije u novcu: 3.000.000,00 kn, 3813 (Izvor 561)- Tekuće donacije u novcu iz EU sredstava: 7.403.500,00kn
- za 2020. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3811 (Izvor 12) - Tekuće donacije u novcu: 3.000.000,00 kn i 3813 (Izvor 561)- Tekuće donacije u novcu iz EU sredstava: 9.630.500,00kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-razvijeni postojeći i kreirani novi programi psihosocijalnog osnaživanja za ciljanu populaciju,
-adaptirani i opremljeni prostori Područnih jedinica MHB-a i PSP centara.
Način praćenja provedbe:
-priopćenja za medije,
-polugodišnji i godišnji izvještaj.
Rokovi: kontinuirano do 2020. godine.
Ostale napomene: Navedena sredstava predstavljaju projekciju izraženu temeljem trenutnog financijskog plana.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.4. Unapređenje sustava skrbi o beskućnicima
Beskućnici predstavljaju jednu od najranjivijih skupina u društvu koja je suočena s izazovima ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti. Uzroci beskućništva najčešće su povezani s više nepovoljnih životnih okolnosti kao što su nezaposlenost, slaba obiteljska podrška, ovisnost te ukupno loši materijalni uvjeti života kao i odluka osobe da živi životom beskućnika. Zbog svega navedenog potrebno je identificirati adekvatne, održive i ciljane mjere usmjerene razvoju sveobuhvatne skrbi za beskućnike. Jedan od problema u skrbi o beskućnicima jest činjenica da programi za beskućnike nisu podjednako razvijeni u svim županijskim središtima iz čega proizlazi niz problema za beskućnike s tih područja. Također, problem predstavljaju i nedovoljni smještajni kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta na području RH, kao i nerazvijenost alternativnih, novih oblika skrbi, ponajprije skrbi rukovođene principom „stanovanje prvo“ (housing first). S obzirom da se radi o društvenoj skupini koja je suočena s ekstremnim siromaštvom i socijalnom isključenosti, potrebno je poticati koordinaciju među svim dionicima koji skrbe oovoj skupini građana s ciljem unapređivanja postojećih i otvaranja novih mogućnosti skrbi.
Mjera 1: Poticanje koordinacije među dionicima (JLS, OCD, druga nadležna tijela)
a)definicija (opis) mjere
U skrb o beskućnicima uključeno je više dionika stoga je neophodno usklađivati njihov rad kako bi krajnji korisnik dobio pomoć koja će pridonijeti njegovom što bržem izlasku iz začaranog kruga beskućništva. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (dalje Zakon) veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilištima ili prenoćištima za beskućnike. Centri za socijalnu skrb (dalje CZSS) duženi su pomagati svim osobama koje se nalaze u teškim životnim situacijama na način i u opsegu kako je to propisano Zakonom. Pružatelji usluge smještaja za beskućnike su nezamjenjivi dionici u skrbi o beskućnicima kao i organizacije civilnog društva koje razvijaju dodatne programe za beskućnike (dalje: OCD). Samo kontinuirano usklađivanje rada navedenih dionika može polučiti dobar rezultat.
b)aktivnosti mjere
Iniciranje radnih sastanaka predstavnika gradova (u kojima se nalaze sjedište županije ili velikih gradova koji osiguravaju sredstva za prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike), CZSS i pružatelja usluga smještaja za beskućnike.
c)glavni cilj
Razmjena primjera dobre prakse skrbi o beskućnicima.
d)posebni ciljevi
Ujednačavanje skrbi za beskućnike na prostoru cijele države.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MDOMSP
b)sunositelj:JLS ( gradovi sjedišta županija i veliki gradovi koji osiguravaju sredstva za prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike), CZSS, pružatelji usluga smještaja za beskućnike i OCD
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
a)pokazatelji učinka: broj održanih sastanakai broj uključenih osoba koje su prisustvovale sastancima.
b)način praćenja provedbe:
Vođenje evidencijskih listi osoba koje su sudjelovale na svakom pojedinom sastanku.
Rokovi: kontinuirano
Mjera 2: Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje beskućnika
a)definicija (opis) mjere
Beskućnici su u najvećem broju slučajeva osobe koje se spletom nesretnih okolnosti nalaze izvan radnih procesa. Među beskućnicima ima sigurno i onih koji su u potpunosti zadovoljni svojim statusom i ne žele ništa mijenjati. Na njih društvo neće moći puno utjecati. Međutim, ukoliko se radi o osobama koje su zainteresirane za preuzimanje odgovornosti za svoj život obaveza društva je pružiti im pomoć kako bi u tome uspjele.
b)aktivnosti mjere
Financijski podupirati projekte udruga kojima je osnovni cilj radna aktivacija beskućnika.
c)glavni cilj:
Integracija beskućnika u život zajednice.
d)posebni ciljevi:
-vraćanje samopouzdanja,
-stjecanje novih socijalnih veza,
-osvještavanje vlastitih vještina i kompetencija.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MDOMSP
b)sunositelj: OCD
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (izvor 41) u iznosu od 500.000,00 kn za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.)
Način praćenja/pokazatelji učinka
način praćenja provedbe: Godišnje izvješće udruga o provedbi projekata.
pokazatelji učinka: Broj financiranih projekata i broj uključenih beskućnika u projekte.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 3: Poticanje programa usmjerenih jačanju beskućnika za samostalan život
a)definicija (opis) mjere
Beskućnici su u pravilu osobe kojima je uvelike poljuljano samopouzdanje i motivacija za nastavak života izvan začaranog kruga beskućništva. Za rad na povratku samopouzdanja i motivacije za drugačiji život daleko od beskućništva ovim osobama su potrebni dodatni poticaji. Osiguravanjem samo smještaja i prehrane društvo ne čini ništa više doli održavanja golog života što svakako ne smije biti jedini cilj. Svi oblici rada s ovom populacijom moraju biti usmjereni njihovom potpunom integriranju u zajednicu. Na putu postizanja proklamiranog cilja potrebna je suradnja svih dionika uključenih u skrb o beskućnicima.
b)aktivnosti mjere
Financijski poticati projekte udruga koje imaju za cilj rad s beskućnicima kroz poludnevne boravke na jačanju samopouzdanja i motivacije za preuzimanje odgovornosti za vlastiti život.
c)glavni cilj
Izlazak osobe iz statusa beskućništva.
d) posebni ciljevi
-postizanje samopouzdanja kod beskućnika,
-povratak vjere u vlastitu samostalnost.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelj: OCD, JLS i CZSS
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (izvor 41) u iznosu od 500.000,00 kn za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
pokazatelji učinka: broj financijski poticanih projekata i broj uključenih osoba u projekte.
način praćenja provedbe: godišnje izvješće o provedbi projekta.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.5. Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenosti
Poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga kroz zapošljavanje osposobljenih profesionalaca i angažiranje zainteresiranih volontera, s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi.
Volontiranje je važno ojačati kao aktivnost na nacionalnoj razini što je potrebno jednim dijelom ostvariti i putem programa i projekata OCD-a. Navedenim se doprinosi zajednici i socijalnom uključivanju, kroz volontiranje se stječu nove vještine, građanska odgovornost i poboljšava zapošljivost. Uključivanje radno sposobnih korisnika socijalnih naknada u društveni život putem javnih radova ili volonterskih aktivnosti pridonosi sprječavanju socijalne isključenosti i približavanju svijeta rada te će se u tom smislu pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo uključivanje u navedene aktivnosti.
Mjera 1: Uvođenje u formalni i neformalni svijet rada osobito za radno sposobno stanovništvo
a) definicija (opis) mjere
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na ZMN, odnosno ZMN umanjuje se za pripadajući udio tog člana kućanstva ako se na odazove pozivu JLP(R)S za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade. U svrhu organizacije istih CZSS jednom mjesečno dostavlja podatke o korisnicima ZMN-a JLP(R)S, a iste su dužne jednom mjesečno dostaviti podatke CZSS o korisnicima koji se nisu odazvali na poziv na iste. Korisnici koji su bili zaposleni u radovima za opće dobro ukoliko se zaposle u javnom radu ZMN se ne ukida, odnosno umanjuje za prihod ostvaren u javnom radu. Predmetne odredbe značajno utječu na uvođenje korisnika ZMN-a u formalni i neformalni svijet rada, no podaci CZSS o broju uključenih korisnika, kao i kontakti sa pojedinim JLP(R)S ukazuju na potrebu poboljšanja i ujednačavanja prakse organizacije radova za opće dobro i javnih radova, a u svrhu veće uključenosti korisnika.
b) aktivnosti mjere
1.prikupljanje podataka od JLP(R)S i CZSS o organizaciji i provedbi radova za opće dobro i javnih radova,
2.analiza podataka od JLP(R)S i CZSS o organizaciji i provedbi radova za opće dobro i javnih radova,
3.izrada preglednika primjera dobre prakse i smjernica za organizaciju.
c) glavni cilj
Povećanje uključenosti korisnika ZMN u radove za opće dobro i javne radove.
d) posebni ciljevi
-poboljšanje uvida u organizaciju javnih radova i radova za opće dobro,
-ujednačavanje prakse organizacije radova za opće dobro i javnih radova za korisnike ZMN
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelj: JLiPRS, CZSS
Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj JLP(R)S od kojih su prikupljeni podaci i uspoređeni sa podacima CZSS te izrađena analiza podataka,
-izrađen preglednik i smjernice za organizaciju.
Način praćenja provedbe:
-izvješća JLP(R)S i CZSS,
-bilješke sa konzultativnih sastanaka, prijedlozi primjera dobre prakse i smjernica.
Rokovi: 1.) 2019. godina,
2.) 2020. godina.
Mjera 2: Financiranje višegodišnjih programa kojima je cilj osnaživanje pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada programima koji podupiru socijalno mentorstvo, asistente i dr.
a) definicija (opis) mjere
MDOMSP će kroz trogodišnji program “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog društva“ i trogodišnji program udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom nastaviti programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pružaju OCD-i u području socijalne skrbi u okviru sredstava iz Državnog Proračuna i dijela prihoda od igara na sreću.
b) aktivnosti mjere
Osiguravanje financijske potpore za:
- udruge OSI i udruge koje djeluju u korist OSI,
- udruge koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću,
- udruge koje provode programe kojima je cilj osnaživanje pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada .
c) glavni cilj
- prevencija socijalne isključenosti i povećanje socijalnog uključivanja korisnika te pružanje podrške procesima transformacije i deinstitucionalizacije institucija i pružanja usluga u zajednici.
d) posebni ciljevi
-razvoj usluga i aktivnosti usmjerenih na djecu i mlade koje pridonose prevenciji izdvajanju djece iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice u kojoj žive,
-prevencija izdvajanja djece i mladih s problemima u ponašanju iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice i djelotvornija provedba izvaninstitucionalnih mjera za maloljetne počinitelje kaznenih djela,
-socijalno uključivanje mladih nakon duljeg boravka u domu socijalne skrbi ili u udomiteljskoj obitelji te koji se nalaze u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima,
-podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose prevenciji institucionalizacije odraslih osoba s invaliditetom i većoj kvaliteti života osoba s invaliditetom, prevenciji institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba,
-podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose socijalnom uključivanju žrtava nasilja u obitelji i razvoju mreže usluga na područjima u kojima ta usluga nije dostupna,
-razvoj usluga kojima se osigurava reintegracija socijalno osjetljivih skupina u život zajednice.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MDOMSP
b)sunositelj: OCD
Ciljne skupine/korisnici: djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s problemima u ponašanju, djeca bez pratnje, djeca s teškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom, odrasle OSI (osobe s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim/psihičkim, intelektualnim i osjetilnim teškoćama), žrtve nasilja u obitelji, beskućnici i druge socijalno ugrožene skupine
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP glava 10205:
- program 4006 – Socijalno osnaživanje osoba s invaliditetom, Aktivnost A754019 – Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, račun 3811- Prihod od igara na sreću – IZVOR 11 i 41:
2018. - 40.109.753,00 kn, od toga izvor 11: 13.200.000,00 kn i izvor 41: 26.909.753,00 kn
2019. - 48.064.929,00 kn, od toga izvor 11: 13.200.000,00 kn i izvor 41: 34.864.929,00 kn
plan za 2020.: 48.064.929,00 kn, od toga izvor 11: – 13.200.000,00 kn i izvor 41: 34.864.929,00 kn
- program 4002 - Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 - Udruge u socijalnoj skrbi, račun 3811- Tekuće donacije u novcu – IZVOR 41:
2018. - 33.370.000,00 kn
2019. - 33.370.000,00 kn
2020. - 33.370.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Način praćenja provedbe:
-praćenje rezultata kroz polugodišnja i godišnja izvješća.
Pokazatelji učinka:
-rezultati o provedbi programa i djelovanja na ciljane korisnike,
-broj financiranih programa po pruženim uslugama i aktivnostima ciljnim skupinama i broj obuhvaćenih korisnika (prema ciljnim skupinama).
Rokovi: 2018. – 2020. godina.
2.5. Strateško područje: Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb
2.5.1. Zdravstvena zaštita najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite
Kako bi se u javnom interesu osigurala bolja dostupnost zdravstvenih usluga svim pacijentima, a posebice najranjivijim skupinama, MiZ je pristupio donošenju Nacionalnog plana razvoja bolnica. U rujnu 2018. donesen je Nacionalni plan razvoja KBC, KB, klinika i OB u RH od 2018.-2020. Isti definira nastavak aktivnosti vezano uz provedbu mjera prethodnog Nacionalnog plana koje se odnose na načelo funkcionalne integracije, a koja podrazumijeva suradnju odnosno povezivanje bolnica restrukturiranjem kako bi se postigla bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, ishodi liječenja te zadovoljstvo korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga. Svrha ove mjere je poboljšanje pristupa bolničkoj zdravstvenoj zaštiti povećanjem kapaciteta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, te funkcionalnom integracijom bolnica odnosno povezivanjem djelatnosti u bolnicama, povećanje broja pruženih zdravstvenih usluga kroz specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te kroz postelje za produženo liječenje te postelje za palijativnu skrb.
Problem nedostupnosti zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu stvara dodatne troškove liječenja te popratne troškove oko organizacije, putovanja, prehrane i smještaja i time ih dovodi u položaj samoprocjene opravdanosti pravovremenog odlaska liječniku čime se dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje, a što najčešće rezultira i puno višim troškovima liječenja. Cilj ulaganja u razvoj Osnovne mreže telemedicinskih centara je podizanje kvalitete života i zaustavljanje migracija stanovništva na udaljenim područjima te osiguranje uvjeta kojima će se zadržati mlađe stanovništvo na ruralnim područjima uz mogućnost osobnog i profesionalnog usavršavanja kroz upotrebu informacijsko-komunikacijskih sustava. Svrha je smanjiti na najmanju moguću mjeru problem dostupnosti zdravstvene zaštite koje imaju stanovnici otočnih, ruralnih i određenih urbanih područja, gdje je zdravstvena zaštita svedena na povremene dolaske liječnika, uz otežanu opskrbu lijekovima i otežan transport u slučaju hitnosti.
Psihosocijalna potpora socijalno najugroženijem stanovništvu i omogućavanje pravilne prehrane u smislu zadovoljavajuće opskrbe hranjivim i zdravstveno ispravnim namirnicama što je preduvjet opstanka i zaštite zdravlja ljudi, otklanjanje socijalne ugroženosti i podizanje kvalitete života socijalno najugroženijeg stanovništva.
Mjera 1: Organizacija i izgradnja osnovne mreže telemedicinskih centara u RH
a) definicija (opis) mjere
Daljnji razvoj telemedicine ostvariti će se donošenjem poticajnog cjenika telemedicinskih usluga, povećanje cijene zdravstvenih usluga od 10% u odnosu na redovne dijagnostičko terapijske postupke povećati će se broj pruženih telemedicinskih usluga te organizacijom i izgradnjom osnovne mreže telemedicinskih centara kojom se osigurava veća dostupnost zdravstvenih usluga na cijelom području RH.
b) aktivnosti mjere
1.reorganizacija postojeće mreže telemedicinskih centara,
2.otvaranje novih telemedicinskih centara,
3.daljnji razvoj telemedicinskih centara u vozilima HMP te integracija sa sustavom hitne medicine,
6.uvođenje novih telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav RH.
c) glavni cilj
Osiguranje veće dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na teritoriju RH.
d) posebni ciljevi
-smanjeni troškovi zdravstvene zaštite,
-organiziran program e-Usavršavanja zdravstvenih radnika s ciljem održivog razvoja ljudskih potencijala i poticanja procesa cjeloživotnog učenja,
-povećana zdravstvena sigurnost na otocima, ruralnim i brdsko-planinskim područjima te područjima od posebne državne skrbi i prevencija te rano otkrivanje bolesti.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelji: HRZTM, zdravstvene ustanove uključene u Osnovnu mrežu telemedicinskih centara i HZZO.
Ciljne skupine/korisnici: svi korisnici hitnih medicinskih i redovnih zdravstvenih usluga, posebno stanovnici koji žive na otocima, ruralnim područjima i područjima od posebne državne skrbi/osobe starije životne dobi i korisnici koji žive na područjima otežane dostupnosti specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Razdjel 096 MiZ, HRZTM-Glava 3601 Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja -A881001 u okviru redovnih sredstva za isporučene telemedicinske usluge.
b) ostali izvori:
donacije, turističke naknade, sredstva ESF i sredstva fondova prekogranične suradnje
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj telemedicinskih centara,
- broj telemedicinskih usluga,
- broj područja medicinske struke za koja se pružaju telemedicinske usluge,
- broj slušača na programu e-Usavršavanja.
Način praćenja provedbe:
- dinamika popunjavanja Osnovne mreže telemedicinskih centara,
- kroz evidencije usluga i baze podataka telemedicinskih usluga,
- kroz financijski sustav HZZO-a.
Rokovi: kontinuirano kroz 2018., 2019., 2020. godinu.
Ostale napomene:
Provedba sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva u RH 2012.-2020., te prema Planu i programu razvoja HRZTM-a 2015. - 2020. godine.
Mjera 2: Unaprjeđenje sustava hitne medicinske službe
a)definicija (opis) mjere
Daljnji razvoj hitne medicinske službe ostvariti će se kroz izgradnju i organizaciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema, uspostavu hitne helikopterske medicinske službe i HMS brzim brodovima te izobrazbom zdravstvenih radnika.
b)aktivnosti mjere
1.Priprema dokumentacije u svrhu početka gradnje i organizacije objedinjenog hitnog bolničkog prijema:
a)2019 za KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KB Dubrava, OB Dubrovnik, OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, OB Varaždin, OB Bjelovar, OB Nova Gradiška, Opća i veteranska bolnica „Hrvatski ponos“ Knin
2.uspostava hitne helikopterske medicinske službe ovisno o smjernicama i postignutim međuresornim dogovorima na nivou VRH-a;
3.uspostava HMS brzim brodovima - izrađena studija izvodljivosti i objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama"
4.oblikovanje edukacijskih programa cjeloživotnog obrazovanja/trajne izobrazbe te sudjelovanje u provedbi i nadzor edukacije i stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika hitne medicine – započelo provođenje projekta „Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine“
5.uvođenje telemedicinskih usluga u djelatnost hitne medicine sukladno odluci VRH o pripajanju HRZTM HZHM.
c) glavni cilj
Unaprjeđen sustav HMS koji može osigurati odgovarajuću hitnu medicinsku skrb, posebice stanovništvu na otocima i u ruralnim područjima.
d) posebni ciljevi
-povećan broj bolnica s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom,
-uspostavljena hitna helikopterska medicinska služba i HMS brzim brodovima,
-povećan broj educiranih zdravstvenih radnika,
-uvođenje telemedicinske podrške u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelj: HZHM, akutne bolnice, županijski zavodi za hitnu medicinu, JP(R)S, JLS, druga nadležna ministarstva
Ciljne skupine/korisnici: stanovnici otočnih i ruralnih područja, ali i svi građani RH i turisti
Izvor financiranja/sufinanciranja
a)Državni proračun:pozicija MiZ za 2018., 2019. i 2020. – Redovna financijska sredstva za rad HZHM i redovna financijska sredstva za pružanje hitne medicinske skrbi na pozicijama HZZO-a, Aktivnost A618160
b)ostali izvori: međunarodni resursi:
-EU fondovi za uspostavu HMS brzim brodovima i provedbu projekta „Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine“ kojemu je nositelj MiZ
-Sredstva JP(R)S i JLS
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
Kvantitativni:
- broj bolnica sa izgrađenim/organiziranim objedinjenim hitnim bolničkom prijemom,
- broj organiziranih tečajeva i ostalih vidova stručnog usavršavanja,
- broj telemedicinskih usluga u djelatnosti hitne medicine.
Kvalitativni:
- funkcionalnost hitne helikopterske medicinske službe i HMS brzim brodovima.
Način praćenja provedbe:
Prikupljanje podataka o provedbi pojedinih aktivnosti.
Rokovi: do kraja svake proračunske godine 2018., 2019. i 2020. godine.
Mjera 3: Reorganizacija bolničkih djelatnosti
a)definicija (opis) mjere
Funkcionalnom integracijom bolnica u regionalne bolničke mreže omogućit će se preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga te povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.
b) aktivnosti mjere
1.Izrada i usvajanje Nacionalnog plana razvoja KBC, KB, klinika i OB u RH 2018.-2020.
2.Funkcionalna integracija bolničkih ustanova te preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta prema Nacionalnom planu 2018.-2020.
c) glavni cilj
Podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, veća dostupnost bolničkih zdravstvenih usluga, racionalnije korištenje svih resursa bolničkog zdravstvenog sustava (radnici, oprema, prostor), provođenje učinkovitije zdravstvene skrbi te smanjenje listi čekanja.
d) posebni ciljevi
- povećani bolnički kapaciteti za dugotrajno liječenje te palijativnu skrb,
- povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MiZ
b)sunositelj:HZZO i bolničke zdravstvene ustanove
Ciljne skupine/korisnici:
svi pacijenti, posebno osobe starije životne dobi i palijativni pacijenti.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Pozicija 096 MiZ, Glava 09605 - redovna financijska sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu HZZO-a (A 1032) i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu na pozicijama HZZO-a (A 1033)
b) ostali izvori:
OP „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. (Aktivnost K80006)
Način praćenja/pokazatelji učinka
pokazatelji učinka:
- povećani bolnički kapaciteti za dugotrajno liječenje te palijativnu skrb,
- povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama
način praćenja provedbe:
Provedbu Nacionalnog plana pratit će Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020. godine.
Rokovi:
- lipanj 2018. - dovršetak izrade Nacionalnog plana,
- 2018.-2020.: preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta unutar integriranih bolničkih ustanova.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.2. Poboljšanje pokazatelja zdravlja
Uspostava sustava praćenja podataka koji sada nedostaju u sustavu i kontinuirane zdravstvene skrbi, promicanja zdravlja, ranog otkrivanja zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanja širenja preventabilnih zaraznih bolesti među ranjivim skupinama kao što su romska djeca i žene Romkinje, te beskućnici, tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH smješteni u prihvatilištima, kao i sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.
Zdravlje romske djece treba još uvijek ostati predmet posebne skrbi, imajući na umu loše uvjete života u segregiranim romskim naseljima i područjima s visokom koncentracijom romske populacije te nisku razinu svijesti i znanja za pružanje odgovarajuće skrbi te zaštiti zdravlja djece i načinima prevencije pojave infektivnih bolesti poput hepatitisa i dizenterije, takozvanih „bolesti prljavih ruku“, koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom. Također i zdravlje beskućnika i ilegalnih imigranata u prihvatilištima treba biti predmet posebne skrbi, uzimajući u obzir specifične uvjete života i povremeno vrlo velik broj osoba u prihvatilištima, te da tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH dolaze iz različitih zemalja, koje su često visoko rizične za neke teške zarazne bolesti.
Mjera 1: Promicanje zdravlja i prevencija zaraznih te kroničnih nezaraznih bolesti među ranjivim skupinama
a) definicija (opis) mjere
Osiguravanje pružanja usluga hitne medicinske pomoći, djelatnosti patronaže beskućnicima u prihvatilištima i pružanja usluga koje su nužne u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje, lijekova i druge neodgodive zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite za tražiteljima međunarodne zaštite i strance koji nezakonito borave u RH, smještenih u Prihvatilištima za tražitelje azila/Prihvatnom centru za strance.
b) aktivnosti mjere
-zaključivanje/produžavanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite – DZ Zagreb-Centar, DZ Zagrebačke županije i DZ Kutina - za usluge u djelatnosti opće/obiteljske medicine i pedijatrije: provedba kontinuirano;
-zaključivanje/produžavanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite za usluge dentalne zdravstvene zaštite u hitnim stanjima (za osobe smještene u Zagrebu i Kutini pružaju se u DZ Zagreb-Centar i DZ - Kutina, a za osobe smještene u Prihvatnom centru za strance u Ježevu pružaju se u KB Dubrava): provedba kontinuirano;
-propisivanje lijekova s Osnovne liste lijekova HZZO-a (na posebno označenim receptima), a lijekovi će se preuzimati isključivo u ugovorenim ljekarnama: za Prihvatni centar Kutina - Ljekarna Nives Miloš, Sisak, Trg kralja Tomislava 9; za Prihvatni centar Ježevo - Ljekarne Sruk i Ljekarne Grgošić (Dugo Selo); za Prihvatni centar Porin - Ljekarna Ljubić, Kavur, Šabić, Zagreb, Kauzlarićev prilaz 7: provedba kontinuirano;
-uspostava/nastavak pružanja kontinuirane patronažne skrbi beskućnicima smještenim u prihvatilištima kroz redovite posjete medicinskih sestara patronažne djelatnosti domova zdravlja nadležnih na području na kojem su organizirana prihvatilišta za beskućnike: provedba kontinuirano.
c) glavni cilj
Zaštita i unaprjeđenje zdravlja beskućnika, tražitelja međunarodne zaštite i stranaca koji nezakonito borave u RH smještenih u prihvatilištima/prihvatnim centrima.
d) posebni ciljevi
Promicanje zdravlja, rano otkrivanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanje širenja preventabilnih zaraznih bolesti među skupinama beskućnika, tražitelja azila i strancima koji nezakonito borave u RH, a koji su smješteni u prihvatilištima te sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska medicina, patronaža, dentalna zdravstvena zaštita), HZJZ, ŽZJZ-i, ZHMP, HZZO.
Ciljne skupine/korisnici: populacija beskućnika, tražitelji međunarodne zaštite i stranci koji nezakonito borave u RH
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:redovna djelatnost za primarnu zdravstvenu zaštitu HZZO-a (A1029) i redovna djelatnost s pozicija 096 MIZ-a, Glava 09605, A 793007
Način praćenja/pokazatelji učinka:
-posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe HZJZ-a, MiZ-a i HZZO-a.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Praćenje i unaprjeđenje zdravlja u romskoj populaciji
a) definicija (opis) mjere
Neophodno je pratiti zdravstvene pokazatelje romske populacije te temeljem istih predložiti i razviti specifične preventivne aktivnosti unaprjeđenja zdravlja.
b) aktivnosti mjere
-praćenje zdravstvenih pokazatelja romske populacije utvrđivanjem vodećih uzroka pobola i smrtnosti te usporedbom s općom populacijom,
-jačanje provedbe nacionalnih preventivne programe (promicanje zdravlja, cijepljenje, rano otkrivanje raka, slabovidnost i karijes/Zubna putovnica) u romskoj populaciji.
c) glavni cilj
Smanjenje nejednakosti u zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite romske populacije.
d) posebni ciljevi
- evaluacija aktivnosti uz pomoć dobivenih pokazatelja,
- planiranje novih aktivnosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelji: HZJZ, HZZO, ŽZJZ-i, djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnost za zdravstvenu zaštitu djece, patronažna djelatnost, djelatnost za zdravstvenu zaštitu školske djece i mladih, higijensko-epidemiološka djelatnost, MUP(zbog podataka o Romskoj populaciji).
Ciljne skupine/korisnici: romska populacija.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: A884001- u okviru sredstava za redovne aktivnosti s pozicije 26346 HZJZ
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe: praćenja zdravstveno-statističkih pokazatelja, redovite i posebne publikacije HZJZ-a, posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe MiZ-a, MDOMSP-a, ULJPPNM, ECDC.
Pokazatelji učinka: - izrađen plan specifičnih preventivnih aktivnosti
Rokovi: Kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.3. Osiguravanje podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem
Od plaćanja sudjelovanja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni su osiguranici koji boluju od određenih bolesti. Također određene kategorije osiguranika direktno su oslobođene plaćanja DZO-a te ukoliko ispunjavaju propisane kriterije (prihodovni cenzus), premiju DZO za njih plaća DPRH. Sustavno su uspostavljene pravovremene vjerodostojne evidencije o broju osiguranika koji pravo na DZO ostvaruju putem prihodovnog cenzusa, umrežavanjem podataka MFIN-PU-a i HZMO-a. Slabosti sustava leže u neažurnosti u razmjeni i dostavi podataka HZZO-u.
Potpunom i pravovremenom umreženosti svih korisnika sustava osiguralo bi se objektivno terećenje DPRH za kategorije osiguranika kojima pravo na policu DZO-a po osnovi prihodovnog cenzusa uistinu pripada.
Mjera 1: Osiguravanje DZO-a za socijalno ugroženo stanovništvo
a) definicija (opis) mjere
Uspostava ažurnije razmjene i dostave podataka HZZO-u, o broju osiguranika koji pravo na DZO ostvaruju temeljem prihodovnog cenzusa.
b) aktivnosti mjere
Mjere iz točke a) realizirati na godišnjoj razini do kraja 2020. godine, i dalje ih održavati i unaprjeđivati.
c) glavni cilj
Objektivizirati potrebna sredstva koja se moraju osigurati u DPRH za ove namjene.
d) posebni ciljevi
Osiguravanje dostupnosti svih zdravstvenih usluga i lijekova najsiromašnijem stanovništvu.
Državni proračun: pozicija HZZO, Razdjel: 09615 Aktivnost: A800003 – transfer proračunskih sredstava HZZO, Program: 363 – pomoći unutar općeg proračuna (to je novo iz 2019.):
-2018. godina - 600.000.000,00 kn
-2019. godina - 520.000.000,00 kn
-te se očekuje za 2020. - 600.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj osiguranika i ukupan iznos premije izračunat temeljem tog broja.
Način praćenja provedbe: putem redovitih izvješća (kvartalno, polugodišnje i godišnje).
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.4. Razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju
Kako je tijekom Domovinskog rata 25% stanovnika RH bilo izloženo izravnom ratnom stresu, a još je veći broj osoba uslijed ratnih događanja i sekundarno traumatiziran, nastala je potreba za organiziranom osnovnom emocionalnom podrškom, socijalnom, psihološkom i zdravstvenom pomoći ratom traumatiziranim osobama, a koja je i danas, iako nešto manjeg intenziteta, još uvijek poprilično izražena. Dugoročne posljedice koje rat ostavlja na tjelesno i psihičko zdravlje osoba koje su žrtve primarne i sekundarne viktimizacije zahtjeva posebno organiziran sustav skrbi te njegov daljnji razvoj koji uključuje programe psihosocijalne integracije u društvo te poboljšanje kvalitete življenja ove posebno ranjive socijalne skupine.
S obzirom na dugogodišnje iskustvo i kontinuirano praćenje provedbe programa, i nadalje postoji potreba da se braniteljskoj i stradalničkoj populaciji nastavi pružati organizirana psihosocijalna, zdravstvena i savjetodavna pomoć koja prati njihove probleme i odgovara njihovim specifičnim potrebama.
Mjera 1: Provedba Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji i članovima njihovih obitelji
a) definicija (opis) mjere
Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populacijii članovima njihovih obitelji, korisnicima se pruža psihosocijalna, zdravstvena, savjetodavna i primarna pravna pomoć. Psihosocijalna pomoć je stupnjevita ovisno o vrsti traumatskog iskustva, intenzitetu reakcije na stres te životnim okolnostima, a pruža se stacionarno i putem mobilnih timova županijskih PSP Centara.
Sustav PSP Centara primarno se bavi pomaganjem u domeni “nepatoloških” psihosocijalnih potreba čije zadovoljavanje omogućava optimalnu psihosocijalnu integraciju, a Regionalni centri za psihotraumu (koji imaju status posebnih odjela u sastavu KBC u Splitu, Osijeku i Rijeci) i Nacionalni centar za psihotraumu pri KBC Zagreb, provode dio programa zdravstvene pomoći koji se odnosi na dijagnosticiranje i liječenje ratom psihički traumatiziranih osoba najsuvremenijim postupcima i metodama liječenja, razvijaju visoko diferentne dijagnostičke postupke liječenja, provode istraživanja u području dijagnosticiranja i tretmana ratom uzrokovanih psihičkih trauma, kao i potrebne analize s ciljem dugoročnog poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja ciljnih skupina.
b) aktivnosti mjere
1.pružanje psihosocijalne, savjetodavne i primarne pravne pomoći u PSP Centrima – individualno psihosocijalno savjetovanje, grupni psihosocijalni tretmani, pravna pomoć i informiranje,
2.pružanje psihosocijalne, savjetodavne i primarne pravne pomoći na terenu putem mobilnih timova PSP Centara – redoviti i hitni posjeti domu i obitelji hrvatskih branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, smrti, izrazito lošeg socijalno-ekonomskog, stambenog ili zdravstvenog stanja,
3.pružanje zdravstvene pomoći u Regionalnim centrima za psihotraumu i Nacionalnom centru za psihotraumu – dijagnosticiranje i liječenje.
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata na području cijele RH.
d) posebni ciljevi
Utjecati na smanjenje broja kriznih intervencija u ukupnom broju intervencija poduzetih u okviru provedbe Nacionalnog programa, kao pokazatelja pružanja kvalitetne pomoći.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelji: PSP Centri (u svakoj županiji, uz izuzetak jednog centra za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te dva centra u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški), Regionalni centri za psihotraumu (Rijeka, Split i Osijek), Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb), JLP(R)S.
Ciljne skupine/korisnici:
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, stradalnici iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, civilne žrtve rata, osobe koje su bile izložene seksualnom nasilju za vrijeme rata te osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih misija i članovi njihovih obitelji
-broj pruženih intervencija i broj korisnika u svakom PSP Centru,
-broj izvršenih obrada i pregleda u svakom Regionalnom centru/Nacionalnom centru za psihotraumu.
Način praćenja provedbe:
Mjesečna i godišnja izvješća o radu svakog PSP Centra, Regionalnih centara za psihotraumu i Nacionalnog centra za psihotraumu.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 2: Programi usmjereni na poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
S obzirom na specifične zdravstvene teškoće i socioekonomske karakteristike hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te njihovo starenje potrebno je dodatno jačati programe usmjerene na poboljšanje zdravlja i ukupne kvalitete življenja s ciljem smanjenja stope pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja, dostupnosti i bolje kvalitete zdravstvenih usluga te razvijanje programa palijativne skrbi za braniteljsku populaciju. Za ostvarenje postavljenih ciljeva planiraju se mjere koje uključuju promoviranje zdravog načina života s ciljem smanjena čimbenika rizika, provedbu dodatnih edukacija zdravstvenih djelatnika o rizičnim faktorima unutar braniteljske populacije, provedbu aktivnosti usmjerenih na rano otkrivanje bolesti te osiguranje dodatnih bolničkih palijativnih kreveta i mobilnih palijativnih timova u skladu sa specifičnim potrebama ove populacije.
Naglasak je stavljen na praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizaciju preventivnih sistematskih pregleda u cilju što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti te razvoj dodatnih palijativnih programa.
b) aktivnosti mjere
1.praćenjepokazatelja o zdravstvenom stanju i korištenju zdravstvene zaštite u populaciji hrvatskih branitelja u suradnji s HZJZ,
2.organizacija preventivnih sistematskih pregleda za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,
3.razvijanje programa palijativne skrbi za braniteljsku populaciju.
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju ukupne kvalitete života hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i smanjiti stope pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja te osigurati dostupnost i bolju kvalitetu zdravstvenih usluga za braniteljsku populaciju unutar postojećeg zdravstvenog sustava.
d) posebni ciljevi
Motivirati hrvatske branitelje na aktivno sudjelovanje u očuvanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja te osigurati provedbu dodatnih edukacija i informiranje zdravstvenih djelatnika o rizičnim faktorima unutar braniteljske populacije.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MHB
b)sunositelji:HZJZ, MiZ, zdravstvene ustanove,
Ciljne skupine/korisnici: hrvatski branitelji iz Domovinskog rata.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Razdjel 041 – MHB, Glava 04105-MHB, aktivnosti 754011 „Poboljšanje kvalitete življenja za obitelji HB i HRVI “:
- 2018. 18.375.000,00 kn,
- 2019. 21.390.000,00 kn,
- 2020. 21.390.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1.uspostavljena suradnja s HZJZ kroz razmjenu baza podataka na temelju kojih možemo pratiti pokazatelje o zdravstvenom stanju i korištenju zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja,
2.praćenje podataka o odazivu pozvanih osoba i broju obavljenih pregleda, stvaranje evidencije korisnika i godišnje izvješće o provedbi programa preventivnih sistematskih pregleda,
3.Rezultati znanstvene analize objavljeni u godišnjim i završnim izvješćima o provođenju projekata te u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu.
Način praćenja provedbe:
1.praćenje izvršenja ugovornih obveza potpisnika sporazuma o provođenju preventivnih sistematskih pregleda,
2.obrada podataka o izvršenim pregledima,
3.znanstvena analizai praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja temeljem podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile preventivnom sistematskom pregledu.
Rokovi:kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
2.6. Strateško područje: Skrb o starijim osobama
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS)
Glavna strateška aktivnost:
2.6.1. Unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba i širenje usluga u zajednici
U svrhu unapređenja kvalitete života starijih osoba osim smještaja i nadalje se razvijaju različiti oblici skrbi koji su dostupni starijim osobama u okruženju u kojem žive, u skladu s njihovim potrebama. Ostanak i aktivno sudjelovanje starijih osoba u životu zajednice pridonosi kvaliteti njihovog života. Stoga se potiče razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi kao što su pomoć u kući, raznih dnevnih aktivnosti u skladu s mogućnostima i potrebama starijih osoba te savjetovanja u svrhu podizanja svijesti o zdravom životu na lokalnoj razini.
Mjera 1: Podizanje razine svijesti o zdravom životu/aktivno starenje
a) aktivnosti mjere
-trajna edukacija iz osnova gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege,
-trajna edukacija i reedukacija stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba kao i samih starijih osoba s redovitom primjenom semantičkog diferencijala o stavovima prema starijim osobama,
-provedba redovitih Gerontoloških tribina i radionica sa redovitom primjenom sematičkog diferencijala ispitujući stavove stručnjaka o starijim osobama. Edukacija je namijenjena stručnjacima koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih osoba (liječnicima, socijalnim radnicima, gerontostomatolozima, medicinskim sestrama, radnim terapeutima, pravnicima, ekonomistima, arhitektima, fizioterapeutima i dr.),
-provođenje kategorizacijskog postupnika s primjenom gerijatrijske zdravstvene njege kroz četiri stupnja u državnim i privatnim domovima za starije,
-sudjelovanje u daljnjem razvoju Gerontoloških centara (izvaninstitucionalna skrb za starije osobe) pri domovima za starije kako bi se spriječila socijalna izoliranost starijih osoba i omogućio što duži boravak u vlastitoj kući, dnevnih boravaka te odjela za oboljele od Alzheimerove bolesti pri domovima za starije.
b) glavni cilj
Uspostava i razvoj Gerontoloških centara - izvaninstitucionalne skrbi za starije s primjenom geroprofilaktičkih mjera sa svrhom očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba i unapređenje zaštite zdravlja i sprečavanje i odgađanje institucijske skrbi za starije osobe.
c) posebni ciljevi
Ojačati razvoj programa Aktivno zdravo starenje i osigurati dodatna financijska sredstva.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MiZ
b)sunositelji: Referentni centar MiZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ (www.stampar.hr/gerontologija) i Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom; Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, ZJZ-a, JP(R)S, OCD-i, pružatelji usluga skrbi za starije osobe - Državni i privatni domovi za starije, Gerontološki centri, Ustanove za zdravstvenu njegu u kući; HCK; 25 društava CK
Ciljne skupine/korisnici: osobe starije životne dobi 65+: ranija starost (65-74 g.), srednja starost (75-84 g.) i duboka starost (>85 g.).
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: HZZO u okviru sredstava za redovne aktivnosti, a sukladno mreži javno zdravstvene djelatnosti (ugovori sa ZJZ)
b) ostali izvori:društva CK, JLP(R)S
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe:
-redovito izvješćivanje iz svakog doma za starije o primjeni kategorizacijskog postupnika, upitnika kvalitete u domu za starije - putem inovacijskog informacijskog sustava GeroS-a/CEZIHa, provedbenim panelima za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (negativno zdravstveno ponašanje, funkcionalna sposobnost/fizička pokretljivost i psihička samostalnost, revizija lijekova u starijih >3 lijeka u kroničnog gerijatrijskog bolesnika, stanje uhranjenosti debljina i pothranjenost NRS 2002 /Web servis),
-izvješća o radu društava CK.
Pokazatelji učinka:
-gerontološko javnozdravstvenom analizom stupnja pokretljivosti kod korisnika starijih od 65 godina u odabranim domovima za starije po dobnim skupinama u Hrvatskoj.
-Gerontološko javnozdravstvena analiza stupnja samostalnosti kod korisnika starijih od 65 godina u odabranim domovima za starije u Hrvatskoj po dobnim skupinama
-Utvrđivanje, praćenje, proučavanje te evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starije populacije.
Rokovi: kontinuirano 2018. - 2020. godina.
Mjera 2: Aktivnije uključivanje OCD-a i drugih dionika u osmišljavanju i provedbi projekata i programa namijenjenih aktivnom starenju te pružanjem usluga u zajednici
a) definicija (opis) mjere
Poticanje OCD-a i drugih dionika (pružatelji usluga za starije osobe) da se prijavljuju na natječaje koje raspisuje MDOMSP za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih razvijanju i provedbi novih projektnih ideja vezano za aktivno starenje i pružanje usluga u zajednici.
b) aktivnosti mjere
-aktivno provođenje vremena uključivanjem u organizirane dnevne aktivnosti,
-poticanje starijih osoba da se uključuju u volontiranje u zajednici,
-osiguravanje prijevoza za starije osobe u prometno izoliranim područjima kao i u situacijama kad je starijoj osobi neophodan prijevoz za odlazak na njoj važna mjesta (doktor, terapija i sl.), a tu potrebu ne može zadovoljiti na drugi način.
c) glavni cilj
Povećavanje kvalitete života starijih osoba.
d) posebni ciljevi
Sprečavanje socijalne isključenosti starijih osoba, osiguravanje izvaninstitucionalnih usluga za starije osobe i uključivanje starijih osoba u volontiranje u zajednici.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MDOMSP
b) sunositelji: OCD i pružatelji usluga za starije osobe
Ciljne skupine/korisnici: starije osobe
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi račun 3811 Tekuće donacije (izvor 41) u iznosu od 5.100.000, 00 kuna za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.).
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj starijih osoba po županijama uključenih u organizirane dnevne aktivnosti,
-broj starijih osoba uključenih u volontiranje u zajednici,
-broj starijih osoba kojima se osigurava prijevoz.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 6: Obrazovanje na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi
a) definicija (opis) mjere
Kontinuirana izobrazba relevantnih dionika na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi.
b) aktivnosti mjere
Osmisliti i provoditi obrazovne i preventivne aktivnosti u području suzbijanja diskriminacije s posebnim naglaskom na diskriminaciju po dobnoj osnovi.
c) glavni cilj
Pridonijeti smanjenju diskriminacije po dobnoj osnovi.
d) posebni ciljevi
Osvještavanje javnosti o pojavnim oblicima diskriminacije i načinima suzbijanja.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere:ULJPPNM
b) sunositelj:MDOMSP, MRMS, JLS, JP(R)S te OCD
Ciljne skupine/korisnici: državni i javni službenici, poslodavci, javnost, predstavnici OCD i medija
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:U okviru redovnih sredstava sa pozicije 020 Vlada RH, Glava 87 ULJPPNM.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-izrađeni materijali za provedbu obrazovnih/preventivnih aktivnosti,
-izvješća mjerodavnih tijela i OCD-a koja djeluju u području suzbijanja diskriminacije.
Rokovi: Kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene:
ULJPPNM je nositelj izrade Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019.
Vlada RH je na sjednici održanoj dana 1.12.2017. usvojila Odluku o donošenju Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2019. U tijeku je prikupljanje podatka za izradu Izvješća o provedbi Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za 2017. i 2018.
Mjera 7: Socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima
a) definicija (opis) mjere
Osobe starije životne dobi često su nedovoljno uključene u život zajednice te iz različitih razloga u ograničenoj mjeri sudjeluju u kulturnim i umjetničkim aktivnostima. Razlozi mogu biti geografska izoliranost, nepovoljne financijske prilike, invaliditet i dr. Manjak svijesti o potrebama za specifičnom vrstom stručnog usavršavanja u području kulturne i umjetničke edukacije i medijacije usmjerene na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine dodatno nepovoljno utječe na dostupnost njima namijenjenih kulturnih sadržaja. Mjera je usmjerena na povećanje mogućnost pristupa takvim sadržajima što će doprinijeti kvaliteti života, aktivaciji i većoj uključenosti u društvo osoba starijih od 54 godine.
b) aktivnosti mjere
1.Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Umjetnost i kultura 54+“,
2.Sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s nositeljima, čiji su projektni prijedlozi odabrani za financiranje u sklopu provedbe poziva „Umjetnost i kultura 54+“,
3.Praćenje provedbe ugovorenih projekata.
c) glavni cilj
Socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima.
d) posebni ciljevi
-poboljšanje socijalnih, kognitivnih, emocionalnih i kreativnih vještina osoba starijih od 54 godine te povećanje njihove vidljivosti u društvu,
-jačanje kapaciteta kulturnih djelatnika i umjetnika za rad usmjeren na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine .
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MK
b)sunositelj: -
Ciljne skupine/korisnici: osobe starije od 54 godine.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:
Razdjel 055 MK, Glava: 05505, Šifra programa: 3970 Ostale kulturne djelatnosti, Aktivnost A785011 OP ULJP: nacionalno sufinanciranje od 15% (izvor 12): 3.000.000,00 kn, izvor 561 - ESF:17.000.000,00 kn , što ukupno iznosi 20.000.000,00 kn:
- 2018. - 7.726.381,30 kn
- 2019. - 9.760.000,00 kn
- isplata preostalih sredstava planirana je u 2020.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj ugovora sklopljenih sa uspješnim prijaviteljima na natječaj „Umjetnost i kultura 54+“,
-broj osoba starijih od 54 godine koji su sudionici u projektnim aktivnostima.
Način praćenja provedbe: Objavljen poziv na mrežnim stranicama strukturnih fondova i ESF-a, izvješća korisnika.
Rokovi: 2018., 2019., 2020. godina.
Ostale napomene: Mjera se provodi kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.6.2. Unaprjeđenje položaja umirovljenika
U prosincu 2018. bilo je 1.236.258 milijuna korisnika mirovine i 1.506.912 milijuna osiguranika što je omjer od 1:1,22. Ukupno je bilo 250 918 korisnika najniže mirovine, za prosječni staž od 26 godina, 7 mjeseci i 16 dana.
Mjera 1: Praćenje provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju
a) definicija (opis) mjere
Cjelovito uređenje zakonodavnog okvira obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup).
b) aktivnosti mjere
Provedba Zakona o mirovinskom osiguranju.
c) glavni cilj
Postizanje i održavanje socijalne adekvatnosti i financijske održivosti mirovina.
d) posebni ciljevi
Povoljnije usklađivanje mirovina, proširenje kruga korisnika koji uz korištenje mirovine mogu raditi, jačanje mogućnosti zapošljavanja prema preostaloj radnoj sposobnosti, povećanje osnovne mirovine, povećanje najniže mirovine, uvođenje instituta dodanog staža majkama za svako rođeno i posvojeno dijete.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MRMS
b)sunositelji:HZMO, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: sadašnji i budući korisnici mirovina.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Za financiranje praćenja provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju nisu potrebna dodatna sredstva u DPRH već je navedeno u okviru redovnog financiranja rada HZMO-a.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1.donesen zakon,
2.udio povećanja visine mirovine sukladno usklađivanju prema novoj formuli,
3.povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji rade (a kojima je obustavljena isplata mirovine (ZOMO)
4.povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji imaju 65 godina života i 40 i više godina mirovinskog staža,
5.povećanje/smanjenje broja osoba s preostalom radnom sposobnošću vraćenih u svijet rada,
6.smanjenje broja korisnika invalidske mirovine (ZOMO),
7.povećanje iznosa osnovne mirovine.
Način praćenja provedbe:
-Godišnje praćenje statističkih podataka (administrativni izvori podatka Zavoda – baze podataka, publikacija Statističke informacije HZMO i internetska stranica HZMO)
-Praćenje svote najniže mirovine.
Rokovi: I., II, III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini.
Glavna strateška aktivnost:
2.6.3. Osiguranje održivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne adekvatnosti mirovina
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja u 2018. iznosili su 39,247 mlrd. kn (10,27% BDP-a), a prihodi od doprinosa iznosili su 22,783 mlrd. kn. U narednom razdoblju nastavlja se praćenje provedbe zakonodavnog okvira sustava individualne kapitalizirane štednje (obveznog i dobrovoljnog).
Sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima. Budući su se znatno promijenili uvjeti rada, uvođenjem novih tehnologija, unaprjeđenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada te primjenom općih i posebnih mjera zaštite na radu, prestala je potreba za primjenom staža osiguranja s povećanim trajanjem na pojedinim radnim mjestima.
Mjera 1: Praćenje učinaka Zakona o mirovinskom osiguranju
a) definicija (opis) mjere
Postizanje fiskalne održivosti mirovinskoga sustava.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju.
c) glavni cilj
Postizanje fiskalne održivosti mirovinskog sustava u uvjetima demografskog starenja stanovništva, nepovoljnih gospodarskih prilika i nezaposlenosti; smanjenje nepovoljnog odnosa broja osiguranika i umirovljenika; smanjenje udjela troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u.
d) posebni ciljevi
Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu; smanjenje broja korisnika prijevremene starosne mirovine; smanjenje broja korisnika invalidskih mirovina; poticanje dužeg zadržavanja u svijetu rada.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MRMS
b) sunositelji: HZMO, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici i korisnici mirovina.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
Za financiranje praćenja učinaka Zakona o mirovinskom osiguranju nisu potrebna dodatna sredstva DPRH, već je navedeno u okviru redovnog financiranja rada HZMO-a..
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
1.Donesen zakon;
2.Povećanje/smanjenje troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u;
3.Povećanje/smanjenje troškova za mirovine koji se financiraju iz državnog proračuna;
4.Povećanje/smanjenje broja korisnika prijevremene starosne i invalidske mirovine;
5.Povećanje/smanjenje prosječne dobi umirovljenja za starosnu mirovinu.
Način praćenja provedbe:
godišnje praćenje statističkih podataka
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
Mjera 2: Praćenje provedbe izmijenjenog zakonodavnog okvira kapitaliziranog mirovinskog sustava
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje s ciljem bolje socijalne sigurnosti i zaštite osiguranika.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
c) glavni cilj
Veća socijalna sigurnost osiguranika uključenih u II. mirovinski stup, poticanje uključivanja u III. mirovinski stup.
d) posebni ciljevi
Mogućnost izbora ostvarivanja povoljnije mirovine osiguranicima II. stupa, smanjenje administrativnih troškova, liberalizacija ulaganja u cilju ostvarivanja većih prinosa te posljedično većih iznosa mirovna budućih umirovljenika, veća zaštita imovine članova obveznih mirovinskih fondova u razdoblju od nekoliko godina do umirovljenja; jačanje nadzora nad radom mirovinskih društava. Promjenom formule za usklađivanje mirovina II. mirovinskog stupa, dva puta godišnje, prema kretanju potrošačkih cijena prema podacima DZS, omogućava se određivanje prve mirovine u većem iznosu te se nastoji zaštititi realnu vrijednost mirovina. Mogućnost dodatnog povećanja mirovina s osnove raspoređivanja viška sredstava ako ih društvo ostvari ulaganjem imovine za pokriće tehničkih pričuva.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MRMS
b)sunositelji:MFIN, HZMO, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Središnji registar osiguranika, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici, članovi obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:Za provedbu navedenih zakona nije potrebno osigurati sredstva u DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Doneseni propisi, broj osiguranika po pojedinim tzv. podportfeljima, broj korisnika mirovine koji su ostvarili pravo na mirovinu iz II. stupa, broj korisnika mirovine s ostvarenim stažem osiguranja s povećanim trajanjem koji su ostvarili pravo na mirovinu iz II. stupa, broj osiguranika u III. mirovinskom stupu.
Način praćenja provedbe:
Udio broja osiguranika u podportfeljima, povećanje/smanjenje broja osiguranika u III. mirovinskom stupu; povećanje razine mirovina ostvarenih iz oba obvezna mirovinska stupa.
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
Mjera 3: Izmjena zakonodavnog okvira staža osiguranja s povećanim trajanjem
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje instituta staža osiguranja s povećanjem trajanjem.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe novog zakonodavnog okvira.
c) glavni cilj
Osiguravanje zaštite zdravlja na radu i prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem samo na onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta.
d) posebni ciljevi
Manji broj radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, u cilju dužeg ostanka u svijetu rada i posljedično većih očekivanih iznosa mirovina.
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici - radnici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim poslovima. Osobe sa statusom invalidnih osoba sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Za provedbu mjere nisu potrebna sredstva iz DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- doneseni propis,
- broj osiguranika koji ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Način praćenja: - broj korisnika mirovine sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
2.7. Strateško područje: Borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost
2.7.1. Postizanje održivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacije
Nastavak provedbe odgovorne fiskalne politike, koja je dovela do velikog napretka u relativno kratkom vremenskom razdoblju i nadalje ostaje prioritet MF, odnosno VRH. U narednim godinama kretanje proračunskog salda i javnog duga bit će usklađeno s odredbama preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, kojeg se RH obvezna pridržavati nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. To znači da do 2020. godine RH treba imati uravnotežen proračun, odnosno ostvariti višak od 0,5% BDP-a u 2021. godini. Nastavlja se sa svim aktivnostima usmjerenima na provedbu reformi kojima je cilj ojačati dugoročni potencijal hrvatskog gospodarstva, te dosadašnjom razboritom fiskalnom politikom, kojima će se stvoriti preduvjeti za snažniji i dugoročno održivi rast hrvatskog gospodarstva i realnu konvergenciju.
Mjera 1: Dugoročna održivost javnih financija i fiskalna konsolidacija
a)definicija (opis) mjere
U nadolazećem razdoblju fiskalna politika RH biti će određena naporima u svrhu daljnjeg jačanja fiskalne održivosti te poticanja ekonomskog rasta i razvoja uz osiguravanje primjerene skrbi za građane RH.
b) aktivnosti mjere
Reforme predviđene Nacionalnim programom reformi:
- jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije.
c) glavni cilj
Stroga kontrola proračunske potrošnje te korištenje svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje stanovništva i poduzeća.
d) posebni ciljevi
Dugoročni potencijal hrvatskog gospodarstva, nastavak smanjivanja makroekonomskih neravnoteža, strukturne reforme usmjerene na jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zaposlenosti, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te osiguranje održivosti javnih financija.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MFIN
b)sunositelj: sva ministarstva, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: građani RH, odnosno korisnici DPRH s posebnim naglaskom na ranjive skupine koje se nalaze u riziku siromaštva i socijalne isključenosti
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Sve jedinice proračuna opće države prema ESA (Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa) 2010 metodologiji.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: - BDP, višak opće države, javni dug
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.7.2. Nastavak reforme porezne politike
Smanjenje poreznog opterećenja dohotka od nesamostalnog rada, propisano je prije svega kako bi se na taj način utjecalo pozitivno na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada. Aktivnost je posebice usmjerena ka dijelu gospodarskog sektora u kojima postoji izrazita potreba za sezonskim radom (turizam, poljoprivreda, građevinarstvo…), sve kako bi se zadržao kvalitetan stručni kadar u zemlji.
Mjera 1. Promjene u oporezivanju porezom na dohodak
a) definicija (opis):trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, pod propisanim uvjetima, ne smatra se dohotkom od nesamostalnog rada od 1. siječnja 2018. godine
b) aktivnosti mjere
U okviru porezne reforme donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak s ciljem poreznog rasterećenja rada i poduzetništva i poticanje zapošljavanja.
c) glavni cilj:porezno rasterećenje poslodavaca čije poslovanje ima sezonski karakter
d) posebni ciljevi: – borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti putem smanjenja poreznog opterećenja sezonskog rada.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere:MFIN, Porezna uprava (PU)
b) sunositelj: -
Ciljne skupine/korisnici:zaposlenici zaposleni putem ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavci
Izvor financiranja/sufinanciranja
a)Državni proračun: - Radi provođenja navedene mjere nije bilo potrebno osigurati sredstva u DPRH.
b) Ostali izvori: poslodavac
Propisima o porezu na dohodak nisu uređena prava na isplatu navedenih primitaka već samo mogućnost neoporezive isplate istih. Naime, prava na isplatu uređuju se propisima radnog prava (Kolektivni ugovori, ugovori o radu i sl.) odnosno ugovorenim uvjetima između radnika i poslodavca.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-donijet Pravilnik o porezu na dohodak,
-smanjenje poreznog opterećenja poslodavca za sezonske radnike,
-poticanje zapošljavanja za vrijeme sezone odnosno privlačenja radnika za sezonske poslove.
Način praćenja provedbe:kroz obračun plaća od strane poslodavca
Rokovi:2018., 2019. i 2020. godina
Glavna strateška aktivnost:
2.7.3. Financijsko obrazovanje građana
Kako bi se primjereno zaštitili pojedinci i podigla razina njihove financijske pismenosti, potrebno je ustrojiti i provoditi sveobuhvatno financijsko obrazovanje pojedinaca svih uzrasta, od predškolske djece do osoba starije životne dobi. Financijsko obrazovanje mora biti prilagođeno svakoj ciljanoj skupini te mora poticati odgovoran odnos pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama, s naglaskom na štednju i primjereno upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama.
Mjera 1: Provedba Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača
a)definicija (opis) mjere
Financijsko opismenjavanje je proces putem kojeg dolazi do poboljšanja razumijevanja potrošača o financijskim proizvodima putem informacija, uputa ili objektivnih savjeta.
b)aktivnosti mjere
Donošenje i implementacija Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koji se donosi za svaku godinu temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača (2015. - 2020.). i sklapanje Sporazuma o suradnji na unaprjeđenju financijske pismenosti potrošača u RH.
c)glavni cilj
Financijsko opismenjavanje potrošača i građana svih dobnih skupina radi boljeg razumijevanja financijskih proizvoda.
d) posebni ciljevi
Razvijanje posebnih vještina kako bi se izbjegli financijski rizici.
Nositelji/sunositelji
c)nositelj mjere:MF
d)sunositelj:MGPO, MZO, MiZ, HUP, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga banaka, HNB, HGK, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, FINA, AZOO, Zagrebačka burza, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski institut Zagreb, Institut za financijsko obrazovanje (ŠTEDOPIS), SSSH i Hrvatski institut za financijsku edukaciju (HIFE).
Ciljne skupine/korisnici: sve kategorije stanovništva, a posebice djeca i mladi, radno sposobno stanovništvo i umirovljenici.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:Razdjel 025 MFIN, Glava 02505, Aktivnost A538000 –Administracija i upravljanje. Planirani iznos sredstava je:
- 50.000,00 kn za 2018. godinu;
- 50.000,00 kn za 2019. godinu i
- 50.000,00 kn za 2020. godinu.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:Izvješće o provedbi Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koje sadrži pokazatelje uspješnosti provedbe Akcijskog plana (npr. br. održanih seminara, predavanja, konferencija, radionica, br. obuhvaćenih sudionika, posjetitelja, br. izdanih i objavljenih edukativnih materijala i sl.).
Način praćenja:Pokazatelji uspješnosti/indikatori provedbeAkcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača
Rokovi:do kraja 2018. i 2019. godina.
2.8. Strateško područje: Uravnoteženi regionalni razvoj
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)
Glavna strateška aktivnost:
2.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjima
Ova aktivnost je horizontalnog karaktera, a odnosi se na poduzetničke projekte, projekte socijalnog poduzetništva te infrastrukturne i druge razvojne projekte. Povećanjem multisektorskog investiranja u deprivirana potpomognuta područja postiglo bi se općenito smanjenje zaostajanja dijelova RH u odnosu na razvijena područja što direktno utiče na smanjenje siromaštva. Opće smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti posebno bi se odrazilo na stanje osjetljivih skupina kao što su povratnici i izbjeglice te Rome čiji je udio na depriviranim područjima veći nego na ostalim područjima RH.
Mjera 1: Provedba programa podrške razvoju potpomognutih područja i slabije razvijenih područja
a)definicija (opis) mjere
Podrška gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja i područja koja u svom razvoju zaostaju za nacionalnim prosjekom te jačanje socijalne kohezije i održivog razvoja provedbom usmjerenih programa. Programima se nastavlja pomagati održivosti razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.
b) aktivnosti mjere
Provedba godišnjih programa kao nacionalnih mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti.
c) glavni cilj
Cilj je doprinijeti ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijela razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije onih područja RH koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.
d) posebni ciljevi
Prepoznavanje specifičnih potrebasvakog područja i omogućavanje jednakih razvojnih prilika kako potpomognutih područja, tako i područja koja u svom razvoju zaostaju za nacionalnim prosjekom s ciljem ulaganja u infrastrukturu za rekonstrukciju objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MRRFEU
b)sunositelj:JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: lokalno stanovništvo na potpomognutim područjima/JLP(R)S.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
061 MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, Aktivnost 549110 Razvoj potpomognutih područja:
2018.- 80.249.146,00 kn
2019.- 94.600.000,00 kn
2020. -80.000.000,00 kn
b) ostali izvori:proračun JLP(R)S
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja:godišnje izvješće o provedbi.
Pokazatelji učinka:broj ugovorenih projekata na potpomognutim područjima.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina ( na godišnjoj razini).
Mjera 2: Priprema i provedba pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Priprema i provedba 5 pilot projekata integrirane fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije identificiranih depriviranih malih gradova (10.000 – 35.000 stanovnika) na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH. Projekt regeneracije uključuje provedbu projekata gradnje komunalne i socijalne infrastrukture, projekte stanovanja, ulaganja u razvoj poduzetništva uključujući socijalno poduzetništvo te ostale mjere vezane uz zapošljavanje, obrazovanje i podizanje kvalitete života u navedenim područjima. Projekti se razvijaju kroz partnerski model suradnje središnje vlasti s JLS.
b) aktivnosti mjere
1.Mapiranje siromaštva i područja sa stambeno-demografskim problemima što uključuje pregled dostupnosti socijalnih i komunalnih servisa, stanje stambenog fonda te socijalnih pokazatelja vezanih uz siromaštvo i socijalnu isključenost (poverty mapping) – provedba aktivnosti do kraja ožujka 2018. godine.
2.Razvoj modela integrirane regeneracije u suradnji s dionicima – definiranje aktivnosti koje pridonose uključivom rastu i smanjivanju razvojnih ograničenja depriviranih područja – provedba aktivnosti do kraja 2020. godine.
3.Provedba Intervencijskih planova odnosno projekata u 5 identificiranih depriviranih područja – provedba aktivnosti od 2015. do 2023. godine.
c) glavni cilj
Smanjenja razvojnih ograničenja depriviranih područja kroz potporu uključivom rastu te poboljšanje uvjeta života marginaliziranih zajednica s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti i isključenosti.
d) posebni ciljevi
Identificiranje depriviranih područja, izrada modela integrirane regeneracije takvih područja i provedba pilot projekata u nekoliko identificiranih područja uz perspektivu uključivanja u program regeneracije dodatnih identificiranih područja.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MRRFEU
b)sunositelj: MRMS, JLS (5 odabranih pilot gradova).
Ciljne skupine/korisnici: Stanovnici lokalnih jedinica u područjima provedbe pilot projekata u 5 malih gradova s 10.000 do 35.000 stanovnika u ranije ratom zahvaćenim područjima s niskim indeksom višestruke deprivacije s naglaskom na socijalno ranjive skupine kao što su Romi, povratnici, izbjeglice i raseljene osobe, hrvatski branitelji i obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:
Razdjel MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, K680034 Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.:
Razdjel MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, K680040 Fond za sufinanciranje EU projekata:
2018.- 11.294.117,65 kn
2019.- 15.431.569,43 kn
2020.- 14.690.105,34 kn
b)Ostali izvori: proračun JLS
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-broj ugovorenih projekata iz Intervencijskih planova
Način praćenja provedbe :
-praćenje izvršenja ugovora kroz Registar ugovora - Izvješća o provedbi projekata.
Rokovi:Program se nastavlja provoditi i nakon 2019. do završetka provedbe OPKK 2014.-2020. i OPULJR 2014. - 2020 . godine.
Ostale napomene:
Nastavno na iskustva stečena kroz provedbu pilot projekata moguća je provedba projekta integrirane regeneracije i u ostalim područjima malih i srednjih gradova s 10.000 do 35.000 stanovnika s razvojnim problemima koji će se identificirati na temelju mape siromaštva (provedba mjera ovisi o dostupnim sredstvima) - provedba aktivnosti od 2019. do 2023.
Mjera 3: Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima
a) definicija (opis) mjere
OCD u RH su jedan od ključnih dionika za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja otoka i nerazvijenih područja, što je naglašeno Zakonom o regionalnom razvoju RH. Zakon ističe partnerstvo i suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora kao jedne od temelja politike regionalnog razvoja. Jačanje kapaciteta OCD pridonosi se održivom razvoju otoka i nerazvijenih područja kroz aktivnosti vezane uz prirodnu i kulturnu baštinu, održivi i odgovorni turizam. OCD mogu poboljšati/povećati kvalitetu života ljudi kroz aktivnosti koje pridonose kvaliteti već dostupnih javnih usluga ili osmisliti nove i inovativne usluge kojima se rješavaju postojeći problemi. Društveno poduzetništvo, kao oblik poslovanja usmjeren primarno na ekonomsku, socijalnu i okolišnu održivost, pruža mogućnosti civilnom sektoru za ostvarivanje razvojnih ciljeva uz mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta.
b) aktivnosti mjere
-objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava: Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima, sufinanciranog iz ESF-a.
c) glavni cilj
-doprinijeti stvaranju preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj na hrvatskim otocima i nerazvijenim područjima.
d) posebni ciljevi
-ojačati kapacitete organizacija u svrhu povećanja kvalitete i dostupnosti različitih usluga (socijalnih, turističkih, kulturnih, sportskih, zdravstvenih),
-razviti nove i inovativne programe u području sporta, kulture i umjetnosti, socijalne i zdravstvene skrbi (uključujući društveno-poduzetničke inicijative) za kvalitetniji društveni i gospodarski razvoj otoka i nerazvijenih područja.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:UZUVRH
b)sunositelj:OCD, JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, korisnici usluga OCD, zaposlenici u OCD-ima, volonteri, zaposlenici JLP(R)S.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Budući da u Godišnjem planu objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2019. za ESF (objavljen 22. ožujka 2019.) nije uvršten poziv „Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima“ do daljnjega nije moguće upisati financijske projekcije
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-jedan objavljen natječaj u sklopu ESF-a,
-broj OCD-a čiji su kapaciteti osnaženi u svrhu doprinosa održivom razvoju otoka i nerazvijenih područja u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
-broj novih usluga kojima se rješavaju postojeći problemi otoka i nerazvijenih područja (dostupnost socijalnih usluga, nezaposlenost, dostupnost komunalnih usluga) u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava.
Način praćenja provedbe:Plan nabave za OPULJP 2014.-2020.
Rokovi: 2019. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.2. Poboljšanje i dostupnost komunalnih usluga
Glavni problem vezan za komunalne usluge u potpomognutim depriviranim područjima, osobito u ruralnim područjima, odnosi se na nezadovoljavajuće stanje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje, i to: neadekvatan stupanj priključenosti na javne sustave javne vodoopskrbe i odvodnje, nedostupnost i smanjena efikasnost sustava javne vodoopskrbe uzorkovana gubicima u vodoopskrbnoj mreži, postojanje lokalnih vodovoda (tzv. neuređenih sustava vodoopskrbe kojima ne upravljaju javni isporučitelji vodnih usluga i ne postoji sustav kontrole), problemi s kakvoćom vode za ljudsku potrošnju u određenim depriviranim područjima, kao i nizak stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Osim problema u sustavu javne vodoopskrbe i odvodnje, problem je i lokalna prometna povezanost koja osobito prati ruralna područja koja su najvećim dijelom deprivirana u fizičkom, socijalnom i ekonomskom smislu.
Mjera 1: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Cilj Programa ruralnog razvoja RH je, između ostaloga, osiguranjem kvalitetne komunalne i društvene infrastrukture učiniti ruralna područja poželjnim mjestom za život i rad. Određene mjere doprinose tom cilju putem ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima. Ulaganja u sustave javne vodoopskrbe osiguravaju dostupnost vode za ljudsku potrošnju dobre kvalitete i povećanje stope priključenosti stanovništva na sustav javne opskrbe vodom za ljudsku potrošnju i usmjerena su na povećanje učinkovitosti sustava javne vodoopskrbe čime doprinose smanjenju gubitaka vode te otkrivanju i uklanjanju istjecanja. Ulaganja u sustav javne odvodnje povećavaju stopu priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje. Izgradnja i/ili rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, malih postrojenja za obradu vode i sabirnih jama doprinijet će smanjenju štete na okoliš sprečavanjem ispuštanja onečišćenih otpadnih voda.
b) aktivnosti mjere
-izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava javne vodoopskrbe, sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima do 2.000 stanovnika. Provedba natječaja mjere počevši od 2016. godine.
c) glavni cilj
Razvoj lokalne infrastrukture kao ključnog čimbenika promicanja održivosti ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Izgradnja i dostupnost male komunalne infrastrukture.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MPS
b)sunositelj:APPPRR
Ciljne skupine/korisnici:
stanovnici JLS u ruralnim, slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a)Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12: RH 15% udjela, 13.958.824 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine,
b)Ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela 79.100.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
-povećana ukupna javna potpora u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
-broj projekata,
-populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi:kontinuirano do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine.
Ostale napomene: Provodi se kao podmjera M07.2. Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine unutar mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.
Mjera 2: Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
a) definicija (opis) mjere
Cilj Programa ruralnog razvoja RH je, između ostaloga, osiguranjem kvalitetne komunalne i društvene infrastrukture učiniti ruralna područja poželjnim mjestom za život i rad. Određene mjere doprinose tom cilju putem ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. s ciljem unapređenja kvalitete života u ruralnim područjima. Navedena ulaganja obuhvaćaju gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne aktivnosti, igrališta, sportskih i pratećih objekata, rekreacijskih zona u kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera, biciklističkih staza, tematskih putova i parkova, objekata za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu te ulaganja u javne površine.
b) aktivnosti mjere
Izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje u naseljima do 5.000 stanovnika za neku od aktivnosti vezanih za ulaganje u: vatrogasni dom, društveni dom/ kulturni centar, planinarski dom i sklonište, turističko informativni centar, dječje igralište, sportska građevina, objekt za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i dr.), rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklističke staze (koje nisu sastavni dio ceste), tematski put i park, objekti za predškolski odgoj i obrazovanje (dječji vrtić), javne zelene površine (park i sl.), pješačka staza (koje nisu sastavni dio ceste), pješačka zona, otvoreni odvodni kanal (koji nije sastavni dio ceste), groblje (komunalna infrastruktura i prateće građevine), tržnica, javna prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stuba i prolaz) u naseljima.
Provedba natječaja mjere počevši od 2017. godine.
c) glavni cilj
Pokretanje i proširenje infrastrukture za pružanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti kao čimbenik održivosti ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Dostupnost lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere:MPS
b)sunositelj:APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: stanovnici JLS u slabije razvijenim demografski ugroženim. ruralnim naseljima do 5.000 stanovnika.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12: RH 15% udjela, 15.952.941 eura u programskom razdoblju 2014.-2020. godine.
b) ostali izvori:proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela 90.400.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
-povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
-povećana ukupna javna potporu odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
-broj projekata,
-populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi:do kraja 2020. godine.
Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020..
Ostale napomene:
Provodi se kao podmjera M07.4. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.3. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja
Velike regionalne razlike vidljive su s obzirom na stopu obrazovanja te nezaposlenosti i zapošljavanja, što je izraženo u potpomognutim područjima a osobito u ruralnim područjima gdje je stupanj nezaposlenosti i siromaštva veći nego u drugim područjima.
Mjera 1: Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima
a) definicija (opis) mjere
Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u naseljima do 5.000 stanovnika doprinosi poboljšanju ekonomske situacije poljoprivrednih gospodarstava.
b) aktivnosti mjere
Sufinanciranje - do 100% prihvatljivih troškova aktivnosti sukladno poslovnom planom (ulaganja u turizam u ruralnom području, izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, preradu proizvoda). Provedba natječaja mjere počevši od 2018. godine.
c) glavni cilj
Omogućiti nove izvore prihoda i samozapošljavanje u ruralnim područjima posebno korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću u svrhu sprečavanja nastanka siromaštva.
d) posebni ciljevi
Iskoristiti resurse poljoprivrednih gospodarstava za stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima i pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MPS
b)sunositelji: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave poljoprivredom u ruralnim područjima, registrirani u naseljima do 5.000 stanovnika kao poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, trgovačka društva) i upisani u Upisnik poljoprivrednika koji vodi APPRRR.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela, 9.970.558 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine,
b)ostali izvori:proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela, 56.500.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: - broj korisnika.
Način praćenja provedbe: - godišnja izvješća.
Rokovi: kontinuirano do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu od 50.000 eura. Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima podupire se u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar - podmjere 6. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima.
Mjera 2: Razvoj mikro poduzeća kao dio ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Poticanje razvoja mikro poduzeća, osobito za područja izvan gradova u manjim naseljima s ograničenim mogućnostima zapošljavanja uz razvoj prikladnih kvalifikacija za obavljanje određenih djelatnosti, te stjecanje poslovnih i upravljačkih vještina.
b) aktivnosti mjere
- Razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima - kroz sufinanciranje do 70% od prihvatljivih troškova ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte, izradu suvenira, ulaganja u obnovljive izvore energije, pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonica za djecu, sportsko-rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe ili drugo).
- Provedba natječaja mjere („de minimis“ potpore), uz maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku do 200.000 eura kroz tri godine.
Kod odabira projekata kroz dodatne bodove prednost će se dati korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću.
c) glavni cilj
Otvaranje mogućnosti za zapošljavanje i optimizaciju korištenja radne snage i novih izvora prihoda za stanovnike ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Podržati lokalno zapošljavanje i kroz razvoj poduzetništva i ljudskih potencijala uz stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MPS
b) sunositelji: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću u ruralnim područjima, osnovani kao poljoprivredna gospodarstva (OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge) na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela, 9.970.558 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
b)ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela, 56.500.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj korisnika.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi:kontinuiranodo kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 3: Potpora mladim poljoprivrednicima
a) definicija (opis) mjere
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava u iznosu od 50.000 eura po korisnika za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu za ostvarivanje ciljeva unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta poljoprivrednog gospodarstva mladog poljoprivrednika, odnosno 20.000 eura u slučaju da se mladi poljoprivrednik ne mora zaposliti na poljoprivrednom gospodarstvu. Isplata potpore je u 3 rate u razdoblju od najviše 3 godine:
Provedba aktivnosti i ostvarenje cilja prikazanih u poslovnom planu moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od odluke o dodjeli potpore, a ekonomska/financijska održivost projekta mora biti dokazana u razdoblju od deset godina od odluke o dodjeli potpore.
b) aktivnosti mjere
-kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala
-kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU osim proizvoda ribarstva
-kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
-kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
-podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
-uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
-građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
-u poslovnom planu se mogu prikazati i prihvatljive aktivnosti: operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva te stjecanje potrebnih stručnih znanja isposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU.
c) glavni cilj
Cilj potpore je pomoći olakšati mladim poljoprivrednicima ostanak na poljoprivrednim gospodarstvima i potpora održivom razvoju poljoprivrednog gospodarstva.
d) posebni ciljevi
Generacijska obnova nositelja poljoprivrednih gospodarstava naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kroz povećanje kapaciteta i/ili modernizaciju proizvodnje doprinijeti stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima te pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MPS
b) sunositelji: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: Mladi poljoprivrednici koji su u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu punoljetni, odnosno imaju više od navršenih18 godina a manje od navršene 41 godine, a podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo koje ima ekonomsku veličinu iskazanu u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 do 49.999 eura. Mladi poljoprivrednik može biti nositelj/ odgovorna osoba u :
-obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG),
-obrtu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
-trgovačkom društvu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela), u kojem je mladi poljoprivrednik direktor i većinski vlasnik trgovačkog društva u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu i dalje u periodu od najmanje pet godina od podnošenja zadnjeg Zahtjeva za isplatu.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 10% udjela, 5.022.222 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b)b)ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 90% udjela, 45.200.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj korisnika.
Način praćenja provedbe:
-godišnja izvješća.
Rokovi:do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.
Mjera 4: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
a) definicija (opis) mjere
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava u iznosu od 15.000 eura po korisnika za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu za ostvarivanje ciljeva procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta malog poljoprivrednog gospodarstva.
Provedba aktivnosti i ostvarenje cilja prikazanih u poslovnom planu moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od odluke o dodjeli potpore, a ekonomska/financijska održivost projekta mora biti dokazana u razdoblju od deset godina od odluke o dodjeli potpore.
b) aktivnosti mjere
-kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala (isključujući kupnju jednogodišnjeg bilja i sjemenja),
-kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU osim proizvoda ribarstva
-kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
-kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
-podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
-uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
-građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
-u poslovnom planu se mogu prikazati i prihvatljive aktivnosti: operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva te stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU.
c) glavni cilj
Cilj potpore je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u modernizaciji i/ili povećanju proizvodnih kapaciteta poljoprivrednog gospodarstava kako bi mogli nastaviti ili proširiti poslovanje.
d) posebni ciljevi
Kroz povećanje kapaciteta i/ili modernizaciju proizvodnje doprinijeti stvaranju baze novih stabilnijih i konkurentnijih malih poljoprivrednih proizvođača koji kroz razvoj i potpore kroz druge mjere mogu doprinijeti novom zapošljavanju u ruralnim područjima te očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MPS
b)sunositelji: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici:
Za potrebe provedbe Programa ruralnog razvoja mala poljoprivredna gospodarstva su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva koje u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu moraju pripadati ekonomskoj ? od 2.000 eura do 7.999 eura.
-obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG),
-obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – glavna djelatnost poljoprivreda,
-trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela) – glavna djelatnost poljoprivreda,
-zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – glavna djelatnost poljoprivreda.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun:Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15% udjela, 11.964.706 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b)ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela, 67.800.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: - broj korisnika.
Način praćenja provedbe: - godišnja izvješća.
Rokovi: do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.4. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski ugroženim područjima
SDUOSZ obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje, pripremu, organizaciju i nadzor stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima za izbjeglice, prognanike i povratnike, bivše nositelje stanarskih prava te druge korisnike stambenih programa, rješava u drugom stupnju o zahtjevima za obnovu, zahtjevima za stambeno zbrinjavanje te zahtjevima za utvrđivanje statusnih prava izbjeglica, prognanika i povratnika, organizira skrb izbjeglica, prognanika i povratnika, daje u najam stambene jedinice u provedbi programa stambenog zbrinjavanja, planira priprema, organizira i nadzire provedbu obnove stambenih jedinica uništenih ratnim djelovanjem.
Stupanjem na snagu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN 106/2018) obuhvat djelovanja SDUOSZ proširen je za 151 JLS. Zakonom su obuhvaćene i tri nove županije koje do sad nisu bile u programu stambenog zbrinjavanja što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.
SDUOSZ u svrhu povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom Zakonu u RH i područjima koja se u smislu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima smatraju područjima posebne državne skrbi.
SDUOSZ svojim aktivnostima pridonosi stvaranju uvjeta za održivi povratak, ostanak i naseljavanje ranije ratom stradalih područja i drugih potpomognutih područja, osiguranju uvjeta stanovanja kao i aktivnostima sanacije/izgradnje objekata osnovne, komunalne i socijalne infrastrukture, u cilju prometne povezanosti i dostupnosti potrebnih roba i usluga u područjima obuhvata i provedbe, a u svrhu povećanja društvenog standarda hrvatskih građana, doprinosa uravnoteženog razvoja svih područja RH kao i demografske revitalizacije, između ostalog i naseljavanjem mladih obitelji.
Stambeno zbrinjavanje se provodi kroz više različitih modela koji pretpostavljaju osiguravanje dovoljnog broja za življenje uvjetnih stambenih jedinica za smještaj prognanika, povratnika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina. Modelom darovanja građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na zemljištu u vlasništvu korisnika osiguravaju se osnovni uvjeti za naseljavanje, ali i zadržavanje mlađeg stanovništva, odnosno ubrzava se demografska obnova područja koja još uvijek nisu dostigla prijeratni broj stanovnika, ili su izložena ozbiljnoj depopulaciji zbog loše razvojne perspektive.
Kroz poslovni proces darovanja stambenih jedinica i darovanja građevinskog zemljišta korisnicima koji ostvaruju to pravo, sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima izdaju se ugovori o darovanju na potpomognutim područjima. Stambeno zbrinjavanje po povlaštenim modelima provodi se na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave, odnosno na sve četiri skupine potpomognutih područja, što predstavlja 2/3 cijelog područja zemlje.
SDUOSZ obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje, pripremu, organizaciju i nadzor stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima za izbjeglice, prognanike i povratnike, bivše nositelje stanarskih prava te druge korisnike stambenih programa. Sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima SDUOSZ stambeno zbrinjava i osobe određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području jedinice lokalne samouprave (kadrovi), žrtve nasilja u obitelji koje se stambeno zbrinjavaju na cijelom području RH te osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom koje se stambeno zbrinjavanju iz postojećeg fonda u vlasništvu RH, ili najmom stambene jedinice od treće osobe.
Mjera 1: Nastavak provedbe stambenog zbrinjavanja povratnika, prognanika i izbjeglica
a) definicija (opis) mjere
Opći cilj aktivnosti obnove i stambenog zbrinjavanja je sanacija i obnova u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, čime se omogućuje povratak stanovništva u prijeratna prebivališta, stambeno zbrinjavanje obitelji u potrebi za stambenim rješenjem kao i poboljšanje uvjeta stanovanja na ratom stradalom području i potpomognutim područjima RH. Aktivnosti SDUOSZ-a usmjerene su na potpuni završetak programa povratka prognanog i izbjeglog stanovništva u područja koja su ranije bila zahvaćena ratom te zadržavanje postojećeg i naseljavanje novog stanovništva. Najveći dio područja koja su bila zahvaćena ratom ulaze po indeksu razvijenosti u slabije razvijene jedinice lokalne i područne samouprave (potpomognuta područja), a ranija dugogodišnja depopulacija je ratom dodatno ubrzana i dovela je do vrlo niske gustoće stanovništva ovih područja.
Osiguravanje zadovoljavajućih stambenih uvjeta na navedenim područjima, uz ulaganja u obnovu/izgradnju objekata osnovne komunalne i socijalne infrastrukture, kojima je cilj povećanje standarda življenja i kojima se osigurava prometna povezanost kao i dostupnost potrebnih roba i usluga, osnovni su preduvjeti za povratak i zadržavanje stanovništva na tim područjima te osnova i preduvjet za organizaciju i pokretanje bilo koje gospodarske aktivnosti u tim područjima.
Uz nacionalni program stambenog zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica, program se realizira i kroz međunarodni projekt usmjeren trajnom rješavanju svih preostalih izbjeglica u regiji. Osim na području RH stambena politika usmjerena je i na obnovu i poboljšanje stambenih uvjeta u područjima povratka i ostanka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, sukladno programu pomoći Vlade RH.
SDUOSZ je nadležan i za osiguravanje potrebnog broja stambenih jedinica za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima osiguravaju se preduvjeti za ažurniju i učinkovitiju provedbu programa stambenog zbrinjavanja uz neposrednu i koordiniranu suradnju s JLPS kao i TDU.
b) aktivnosti mjere
1.Stambeno zbrinjavanje povratnika, prognanika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina
-Novčane potpore i posebna prava za popravak stambenih jedinica I.-VI. stupanj ratne štete - Organizirana obnova kuća IV.-VI. kategorije ratne štete prema Zakonu o obnovi
-Opremanje domaćinstava predmetima kućanstva (namještajem) i aparatima bijele tehnike
-Stambeno zbrinjavanje korisnika organiziranom ugradnjom građevnog materijala
-Stambeno zbrinjavanje korisnika darovanjem građevnog materijala za izgradnju ili obnovu kuće na zemljištu u vlasništvu korisnika
-Stambeno zbrinjavanje darovanjem oštećenih obiteljskih kuća u državnom vlasništvu i građevnog materijala te darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala
-Poboljšanje uvjeta stanovanja u postojećem stambenom fondu koji nije obuhvaćen obnovom, ranije dodijeljenog korisnicima stambenog zbrinjavanja kroz sanaciju krovišta i fasada stambenih zgrada
-Stambeno zbrinjavanje korisnika sanacijom i izgradnjom višestambenih zgrada i pojedinačnih stanova u državnom vlasništvu.
-Regionalni program stambenog zbrinjavanja usmjeren trajnom rješavanju uvjeta stanovanja najranjivijih povratnika, prognanika i izbjeglica, odnosno bivših nositelja stanarskih prava i ranjivih skupina stanovništva
-Osiguravanje smještaja za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom
-Stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji
-Stambeno zbrinjavanje osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području JLS
-Izvanredno stambeno zbrinjavanje sukladno čl. 46 Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima
2.Upravljanje i gospodarenje nekretninama u državnom vlasništvu
-Upravljanje stambenim fondom u državnom vlasništvu održavanjem stambenih jedinica i plaćanjem troškova za iste s osnove vlasništva na potpomognutim područjima;
-Upravljanje stambenim fondom u državnom vlasništvu održavanjem stambenih jedinica i plaćanjem troškova za iste s osnove vlasništva izvan potpomognutih područja;
-Upravljanje stambenim jedinicama u državnom vlasništvu kroz postupke izdavanja ugovora o najmu i naplatu prihoda od najma u državni proračun;
-Otpis potraživanja s naslova najma stambenih jedinica na područjima posebne državne skrbi kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (Odluka Vlade RH)
3.Provedba programa pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini
-Stambeno zbrinjavanje korisnika darovanjem građevnog materijala za izgradnju ili obnovu kuća u vlasništvu Hrvata u Bosni i Hercegovini
-Sufinanciranje objekata osnovne komunalne i socijalne infrastrukture i objekata javne namjene.
4.Provođenje upravnih i sudskih postupaka radi ostvarivanja prava korisnika i zaštite interesa Republike Hrvatske
-Prodaja i darovanje stambenih jedinica i darovanje građevinskog zemljišta
c) glavni cilj
Stvaranje uvjeta za održivi povratak, ostanak i naseljavanje stanovništva.
d) posebni ciljevi
-Stambeno zbrinjavanje povratnika, prognanika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina
-Upravljanje i gospodarenje nekretninama u državnom vlasništvu
-Provedba programa pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini
-Provođenje upravnih i sudskih postupaka radi ostvarivanja prava korisnika i zaštite interesa RH
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: SDUOSZ
b) sunositelj: MRRFEU, države regije
Ciljne skupine/korisnici:
povratnici, izbjeglice i prognanici koji su u procesu povratka, obitelji u potrebi za stambenim zbrinjavanjem, osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, ostale ciljane i socijalno osjetljive skupine, te osobe ili obitelji u riziku od siromaštva na područjima posebne državne skrbi, osobito mlađe obitelji koje nemaju u vlasništvu drugi stambeni objekt.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Program - 4014 STAMBENO ZBRINJAVANJE PROGNANIKA, POVRATNIKA I IZBJEGLICA Razdjel/glava 033/05:
a) Državni proračun: 2018. - 208.097.882,00 kn;
2019. - 246.826.903,00 kn;
2020. - 218.910.000,00 kn
b) Ostali izvori:
1.AMIF (Asylum, Migration and Integration Fund):
2018. - 130.000,00 kn;
2019. - 3.000.000,00 kn;
2020. - 11.500.000,00 kn.
2.CEB (Council of Europe Development Bank):
2018. - 23.650.000,00 kn;
2019. - 17.050.000,00 kn;
2020. - 1.000.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
Nacionalni stambeni program i program obnove: organizacija i broj obnavljanih oštećenih stambenih objekata, broj isplaćenih potpora, broj i iznos uloženih sredstava u svrhu dovršenja radova obnove objekata, broj osiguranih stambenih jedinica, broj financiranih priključaka na elektroenergetsku mrežu, broj isporučenih kompleta građevinskog materijala, broj saniranih ili izgrađenih stambenih jedinica (kuća i stanova) u državnom vlasništvu itd.
Program sanacije/obnove i izgradnje stambenih jedinica u državnom vlasništvu provodi se kroz Godišnje planove prvenstveno s ciljem povećanja raspoloživog stambenog fonda za obitelji u potrebi.
Regionalni program stambenog zbrinjavanja: broj kupljenih i izgrađenih obiteljskih kuća na ruralnim područjima, na lokacijama koje su u vlasništvu korisnika kojima utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje/obnovu nije realizirano kroz nacionalni program stambenog zbrinjavanja.
Način praćenja provedbe:
Provodi se kroz praćenje realizacije Godišnjeg plana stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika, povratnika te bivših nositelja stanarskih prava te praćenje realizacije Godišnjeg plana stambenog zbrinjavanja ostalih korisnika koji se nalaze na listama prvenstva ureda državne uprave u županijama, Godišnjim planovima rada SDUOSZ-akaoi Strateškim planovima za trogodišnja razdoblja odnosno kroz provedbeni program sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH.
Praćenje izvršenja Regionalnog stambenog programa provodi se kroz ugovorno dogovorena redovita izvješća prema Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB-u), po svim potprojektima za koje je RH sklopila Sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava.
Rokovi: Provedba nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja i obnove ratom porušenih obiteljskih objekata realizirat će se u skladu s Godišnjim planovima stambenog zbrinjavanja i programima rada u skladu s osiguranim sredstvima u Državnom proračunu i raspoloživim stambenim fondom u državnom vlasništvu.
U budućem razdoblju kroz Regionalni stambeni program očekuje se završetak započetih aktivnosti iz 2017., te odobrenje novih potprojekata koji su nominirani za drugu fazu RHP-a za period 2018. – 2021.
Ostale napomene:
Kroz Nacionalni stambeni program i program obnove u narednom razdoblju očekuje se nastavak realizacije u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu te raspoloživim fondom stambenih jedinica u državnom vlasništvu.
U sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, slijedom provedenih postupaka evaluacije, jedan od zaključaka je da je potrebno osigurati održivost projekata (uključivanjem ekonomskih i socijalno-kulturnih elemenata u iste), uz podršku Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR-a).
Glavna strateška aktivnost:
2.8.5. Provedba mjera ruralnog razvoja
Siromaštvo u RH posebno je obilježje ruralnih područja čemu značajno pridonosi stanje poljoprivrede kao glavne tradicionalne proizvodne grane u tim područjima, koja bilježi nisku razinu samodostatnosti, nisku produktivnost i stagnaciju.
Mjera 1: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ulaganjem u fizičku imovinu
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na ulaganje u podizanje razine proizvodnje u otvorenim i zatvorenim sustavima te ulaganja u tehničko - tehnološku obnovu, sustav navodnjavanja i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji, skladištenju i pripremi proizvoda za tržište te promicanje proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača, unapređenja znanja i primjene novih tehnologija te proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti.
b) aktivnosti mjere
-ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za stoku, peradi ostale životinje,
-ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/il opremanje staklenika i plastenika,
-ulaganje u kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
-ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, sortiranje i pakiranje proizvoda,
-ulaganje u podizanje i/ili rekonstrukciju dugogodišnjih nasada,
-ulaganje u sustav navodnjavanja,
-ulaganje u obnovljive izvore energije.
c) glavni cilj
-stvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva,
-stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.
d) posebni ciljevi
-povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz izgradnju novih proizvodnih kapaciteta,
-povećanje postojećih proizvodnih kapaciteta,
-modernizacija postojećih gospodarstava,
-poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i
-stvaranje na tržištu održivih gospodarstava, odnosno, uspostava novih gospodarstava koja prate napredne tehnike i tehnologije.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere:MPS
b) sunositelji:APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije u ruralnim područjima. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela:
4.1.1. - 34.020.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
4.1.2. - 11.907.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
b) Ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela –
4.1.1. - 192.780.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
4.1.2. - 67.473.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
- Financijska sredstva korisnika - Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 70 %
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-broj gospodarstava koja primaju potporu radi ulaganja u poljoprivredna gospodarstva,
-broj aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja.
Način praćenja provedbe:
Dostava izvješća APPRRR Upravljačkom tijelu na mjesečnoj razini o statusu provedbe objavljenih natječaja.
Rokovi:do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene:
Podmjera 4.1 unutar mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 2: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kroz ulaganja u fizičku imovinu
a) definicija (opis) mjere
Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i poboljšanje učinkovitosti prerade, trženja, razvoja i promoviranja prerade poljoprivrednih proizvoda i uvođenje novih tehnologija i inovacija, učinkovito korištenje resursa i smanjenje troškova proizvodnje, prilagodba na novouvedene standarde, otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na kvalitetu.
b) aktivnosti mjere
-ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za prikupljanje, prijem, čišćenje, sušenje, sortiranje, pakiranje, skladištenje, hlađenje, kondicioniranje i trženje proizvoda,
-ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu proizvoda,
-ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme za preradu, skladištenje, manipulaciju i trženje proizvoda,
-ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za potrebe kemijske analize proizvoda,
-ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima,
-ulaganje u obnovljive izvore energije na gospodarstvu.
c) glavni cilj
-stvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva,
-stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.
d) posebni ciljevi
-razvoj novih i modernizacija postojećih prehrambeno prerađivačkih kapaciteta,
-unapređenje tehnološkog procesa i uvođenje novih tehnologija,
-učinkovitog korištenja sirovina,
-smanjenje utroška energije i poboljšanje energetske učinkovitosti,
-plasman i trženje proizvoda.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MPS
b)sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici:
obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije na ruralnim područjima, koje su ili će biti registrirani za preradu poljoprivrednih proizvoda. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela - 73.710.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
- Financijska sredstva korisnika - Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 70 %
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Struktura poljoprivrednih gospodarstava u RH, koju uglavnom čine mala obiteljska poljoprivredna gospodarstava sa slabom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga, ukazuje na slabu suradnju poljoprivrednih proizvođača. Zajedničkom suradnjom gospodarskih subjekata i institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno) postići će se bolja razmjena informacija, znanja i roba radi proizvodnje ili prerade zajedničkog proizvoda u poljoprivredi, šumarstvu te prehrambenom i industrijskom sektoru.
b)aktivnosti mjere
1.Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a;
2.Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta.
Provedba natječaja mjere od 2018. godine, uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova.
c)glavni cilj
Smanjenje jaza između znanstveno-istraživačke zajednice i krajnjeg korisnika njihovih dostignuća.
d)posebni ciljevi
Osnivanjem operativnih skupina unutar Europskog inovacijskog partnerstva osigurati će se razmjena stručnog znanja i dobre prakse i uspostava dijaloga između poljoprivrednika i znanstvene zajednice i olakšavanje uključivanja svih dionika u proces razmjene znanja.
Potrebno je osigurati lakši plasman robe do potrošača između ostaloga na lokalno tržište i smanjiti broj posrednika. Razvoj intenzivnije komunikacije između proizvođača i potrošača stvoriti će dodanu vrijednost proizvodu i razviti dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere:MPS
b)sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: operativne skupine koje čine fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika osnovane u RH, proizvođačke grupe i organizacije u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru, fizičke i pravne osobe osnovane u RH.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 10% udjela, 833.333 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 90 % udjela, 7.500.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
-dostava izvješća APPRRR Upravljačkom tijelu na mjesečnoj razini o statusu provedbe objavljenih natječaja,
-broj operativnih skupina.
Način praćenja provedbe:
-godišnja Izvješća.
Rokovi:do kraja 2020. godine. Program provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Mjera 16. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 4: Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva preduvjet je za povećanje konkurentnosti tih sektora te za prilagodbu proizvodnih procesa rastućim zahtjevima u segmentu zaštite okoliša, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti životinja. Viša razina osposobljenosti doprinosi većoj produktivnosti rada i time većojkonkurentnosti gospodarstava što je osobito važno s obzirom na nisku razinu obrazovanja i stručne osposobljenosti ruralnog stanovništva.
b) aktivnosti mjere
Stručno osposobljavanje ruralnog stanovništva uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova i maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu do 200.000 €.
c) glavni cilj
Stvaranje održivih gospodarstava kroz inovativne točno usmjerene aktivnosti; stvaranje uvjeta za nova zapošljavanja.
d) posebni ciljevi
Podignuti razinu stručne osposobljenosti za rad u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, kroz poboljšanje obrazovne strukture što će doprinijeti konkurentnosti njihovih gospodarstava i bržem rastu i razvoju ruralnih područja.
Nositelji/sunositelji:
a)nositelj mjere: MPS
b)sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: ruralno stanovništvo koje se bavi poljoprivrednom, prehrambeno-prerađivačkom, šumarskom djelatnošću, posjednici zemljišta i drugi poljoprivredni gospodarstvenici, odn. mikro, mala i srednja poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima u kojima je najniži stupanj obrazovanja i informiranosti te velika izloženost siromaštvu.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a)Državni proračun: Razdjel 060, glava 06050 Aktivnost A865006 Edukacija i savjetovanje – Program ruralnog razvoja, izvor 12, 15% udjela, 1.333.333,33 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b)ostali izvori: proračun EU, aktivnost A865006, izvor 565, 85% udjela, 12.000.000,00 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za mjere M01 i M02 PRR RH planirana su na istoj aktivnosti DP-a (aktivnost A865006) te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama isključivo za M01, već za obje mjere (M01 i M02) kumulativno. Planirani iznosi za aktivnost A865006 u kunama (dakle za M01 i M02 kumulativno) su sljedeći:
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe:
Savjetodavna služba koja vrši provedbu programa strukovnog osposobljavanja dostavlja izvješće o provedbi.
Pokazatelji učinka: broj polaznika i održanih tečajeva
Rokovi:do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Mjera 01 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.6. Osigurati statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija)
Redovno praćenje siromaštva u RH prema međunarodno usvojenoj metodologiji prati se samo na nacionalnoj razini od strane DZS-a. Zbog potreba ujednačavanja regionalnog razvoja i praćenja promjena u razdoblju od 2014-2020. pokazuje se svrhovitim osigurati dodatne podatke o stanju siromaštva na regionalnoj razini koji se do sada nisu pratili.
Mjera 1. Statističko praćenje siromaštva na razini NUTS2 regija
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na nastavak praćenja pokazatelja siromaštva na regionalnoj razini koji se izračunavaju iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (EU-SILC). Pokazatelji siromaštva izračunavaju se i objavljuju na razini NUTS2 regija od 2016. kako bi se osigurali detaljniji podaci o stanju siromaštva na regionalnoj razini. Pokazatelji koji se osiguravanju istraživanjem odnose se na stopu rizika siromaštva, pokazatelje materijalne deprivacije, udio osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Pokazatelji se objavljuju redovito u godišnjoj periodici.
b) aktivnosti mjere
Provedba statističkog istraživanja prema Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti na povećanom uzorku privatnih kućanstava koji osigurava reprezentativnost i statističku pouzdanost na razini NUTS2 regija.
c) glavni cilj
Osigurati osnovne pokazatelje siromaštva koji su reprezentativni na NUTS2 regija.
d) posebni ciljevi
Nastavak praćenja promjena Stope rizika od siromaštva i Stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji na razini NUTS2 regija.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: DZS
b) sunositelji: MRRFEU
Ciljne skupine/korisnici:
Stanovništvo koje je u riziku od siromaštva/TDU te područna (regionalna) samouprava koja provode programe poticanja razvitka na potpomognutim i depriviranim područjima.
b) ostali izvori – bespovratna sredstva (grant) odobrena od EUROSTAT-a u iznosu od 236.000 eura za 2018., Pozicija (aktivnost u proračunu): T658142, Razdjel: 160 DZS, Glava: 16005, Program: 2405 Statističke usluge (šifra programa)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: pouzdani statistički pokazatelji o siromaštvu na NUTS2 razini.
Način praćenja provedbe: Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti za svaku provedbenu godinu.
Rokovi: provedba od 2018. do 2020. godine.
3. Praćenje provedbe i izvještavanje
Ostvarenje prioriteta i ciljeva Strategije, odnosno realizacija Programa, proces je koji zahtijeva praćenje te prilagođavanje promijenjenim okolnostima i uvjetima. Posebno je važno procjenjivati učinkovitost predloženih mjera putem navedenih pokazatelja.
Svaki nositelj pojedinog strateškog područja obvezan je u svojoj nadležnosti provoditi i pratiti provođenje mjera te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za socijalnu politiku.
Ministarstvo nadležno za socijalnu politiku objedinjavat će rezultate provedenih aktivnosti svih resornih tijela zaduženih za realizaciju mjera iz pojedinih strateških područja na temelju čega će podnositi godišnja izvješća VRH.
Kako bi se na jasan i transparentan način pratila provedba mjera i aktivnosti te svih promjena koje utječu na njihovu realizaciju predviđeno je da se u Izvješću dodaju sljedeće stavke:
-ocjena stanja (provedba i utjecaj mjera, mogući problemi u provedbi) i
-preporuke za naredno razdoblje (prijedlog za izmjenama i prilagodbama mjere).
U kontekstu mogućih promjena stanja u društvu i gospodarstvu, prilikama i politikama te u smislu europskih i međunarodnih obveza, ovi dokumenti trebaju biti podložni izmjenama i dopunama sa svrhom poboljšanja kvalitete uz osiguranje provedivosti zadanih mjera, a u cilju zaštite i stvaranja uvjeta za normalan život najranjivijim skupinama stanovništva.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
NACRT PRIJEDLOGA ProgramA provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) za razdoblje do 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Sadržaj:
Popis kratica …………………………………………………………………… 4
1. Uvod ………………………………………………………………………… 7
2. Strateška područja ………………………………………………..…….… 10
2.1. Obrazovanje i cjeloživotno učenje ……………………………………... 10
2.1.1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o
ekonomskom statusu pojedinca 10
2.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s
teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanjate studenata s invaliditetom u sustav redovitog visokog obrazovanja 19
2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama23
2.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih
u programe obrazovanja25
2.2. Zapošljavanje i pristup zapošljavanju……………………………………..28
2.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja28
2.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguranjem prava
za vrijeme nezaposlenosti 30
2.2.3. Poticanje poduzetništva, samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništva
kroz poticanje afirmativnih projekata 32
2.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja
hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji33
2.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri
zapošljavanju sukladno posebnim propisima37
2.2.6. Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada 38
2.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanja razvojem i institucionalnom podrškom lokalnim
partnerstvima za zapošljavanje39
2.3. Stanovanje i dostupnost energije…………………………………………….40
2.3.1. Unapređenje sustava najamnog stanovanja40
2.3.2. Osnivanje i podrška programima prihvatilišta i programima nužnog
smještaja 41
2.3.3. Učinkovito gospodarenje energijom42
2.3.4. Unapređenje standarda stanovanja ranjivih skupina44
2.3.5. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata45
2.4. Pristup socijalnim naknadama i uslugama………………………………..47
2.4.1. Unaprjeđenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima
namijenjenim najpotrebitijim građanima47
2.4.2. Unaprjeđenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih usluga51
2.4.3. Skrb o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te
članovima njihovih obitelji58
2.4.4. Unaprjeđenje sustava skrbi o beskućnicima62
2.4.5. Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima
prijeti socijalna isključenosti 64
2.5. Pristup zdravstvenom sustavu…………………………………………….66
2.5.1. Zdravstvena zaštita najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti
zdravstvene zaštite66
2.5.2. Poboljšanje pokazatelja zdravlja70
2.5.3. Osiguravanje podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama
koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem72
2.5.4. Razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i
psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju72
2.6. Skrb o starijim osobama……………………………………………………75
2.6.1. Unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba i širenje usluga u zajednici75
2.6.2. Unapređenje položaja umirovljenika79
2.6.3. Osiguranje održivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne
adekvatnosti mirovina79
2.7. Borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost………………………… 82
2.7.1. Postizanje održivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacije 82
2.7.2. Nastavak reforme porezne politike 82
2.7.3. Financijsko obrazovanje građana 83
2.8. Uravnoteženi regionalni razvoj…………………………………………… 84
2.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjima 84
2.8.2. Poboljšanje i dostupnost komunalnih usluga 87
2.8.3. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja 90
2.8.4. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski
ugroženim područjima 95
2.8.5. Provedba mjera ruralnog razvoja 99
2.8.6. Osigurati statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini
(na razini županija) 104
3. Praćenje provedbe i izvještavanje……………………………………………. 105
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
KRATICE:
1. AORT – Agencija za osiguranje radničkih tražbina
2. APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
3. APZ – Aktivna politika zapošljavanja
4. APPRRR - Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
5. ASOO - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
6. AZOO - Agencija za odgoj i obrazovanje
7. AZVO - Agencija za znanost i visoko obrazovanje
8. BDP – bruto domaći proizvod
9. CEB (eng. Council of Europe Development Bank) – Razvojna banka vijeća Europe
10. CEZIH – Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske
11. CK – Crveni križ
12. CZSS – Centar za socijalnu skrb
13. DZ – Dom zdravlja
14. DZO – dopunsko zdravstveno osiguranje
15. DZS – Državni zavod za statistiku
16. ECDC (eng. European Centre for Disease Prevention and Control) –Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti
17. EK – Europska komisija
18. ERDF (eng. European Regional Development Fund) – Europski fond za regionalni razvoj
19. ESF – Europski socijalni fond
20. EU – Europska unija
21. EUROSTAT - Statistički ured europskih zajednica
22. FEAD (eng. Fund for European Aid to the Most Deprived) – Fond za europsku pomoć najugroženijima
23. FINA – Financijska agencija
24. HCK – Hrvatski crveni križ
25. HGK – Hrvatska gospodarska komora
26. HKO - Hrvatski kvalifikacijski okvir
27. HMP – Hitna medicinska pomoć
28. HMS – Hitna medicinska služba
29. HNB - Hrvatska narodna banka
30. HRVI – Hrvatski ratni vojni invalidi
31. HRZTM – Hrvatski zavod za telemedicinu
32. HUP – Hrvatska udruga poslodavaca
33. HZHM – Hrvatski zavod za hitnu medicinu
34. HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo
35. HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
36. HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje
37. HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
38. JLS - jedinice lokalne samouprave
39. JP(R)S – jedinice područne (regionalne) samouprave
40. KB – klinička bolnica
41. KBC – klinički bolnički centar
42. MDI – Ministarstvo državne imovine
43. MHB – Ministarstvo hrvatskih branitelja
44. MFIN – Ministarstvo financija
45. MFIN PU – Ministarstvo financija - Porezna uprava
46. MGIPU – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
47. MINGPO – Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
48. MINT - Ministarstvo turizma
49. MiZ – Ministarstvo zdravstva
50. MK - Ministarstvo kulture
51. MLRD . - milijarda
52. MORH - Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
53. MP – Ministarstvo pravosuđa
54. MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
55. MPS – Ministarstvo poljoprivrede
56. MRMS – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
57. MRRFEU- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
58. MDOMSP – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
59. MU – Ministarstvo uprave
60. MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
61. MZOE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
62. MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
63. NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
64. NISpVU – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta
65. NISpuSŠ – Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole
66. NKZ - Nacionalna klasifikacija zanimanja
67. NUTS 2 (eng. Nomenclature of Territorial Units for Statistics) – Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku
68. OB – opća bolnica
69. OCD – organizacije civilnog društva
70. OP – operativni plan
71. OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
72. OPULJP – Operativni program učinkoviti ljudski potencijali
73. OSI – osobe s invaliditetom
74. OŽB – opća županijska bolnica
75. POU – Pučko otvoreno učilište
76. PROGRAM – Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.) za razdoblje od 2018. do 2020.
77. PSP CENTAR – Centar za psihosocijalnu pomoć
78. PUP – problemi u ponašanju
79. RH – Republika Hrvatska
80. SKZZ – specijalistička konzilijarna zdravstvena zaštita
81. STRATEGIJA - Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.)
82. TDU – Tijela državne uprave
83. TETRA mreža – profesionalna digitalna mobilna mreža
84. UDU – Ured državne uprave
85. ULJPPNM - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
86. VRH - Vlada Republike Hrvatske
87. ZHMP – Zavod za hitnu medicinsku pomoć
88. ZMN – zajamčena minimalna naknada
89. ZOSI – Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
90. ŽZJZ – županijski zavod za javno zdravstvo
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Uvod
Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.), za razdoblje do 2020. (dalje: Program) drugi je Program provedbe izrađen sukladno strateškim aktivnostima naznačenima u Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) (dalje Strategija), koji je Vlada Republike Hrvatske, usvojila 27. ožujka 2014. godine.
Strategija je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku politiku, uvažavajući ciljeve strategije Europa 2020 te Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i međunarodne obveze. Temelji se na prikazu postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u RH, kao i uzrocima koji su doveli do tog stanja te daje društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. Strategija definira najranjivije skupine društva koje su izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti prema uzrocima, pri čemu su posebno naglašene četiri kategorije stanovništva koje su u najvećoj mjeri izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe i OSI.
Polazni pristup u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti je orijentiranost na pojedinca i njegove potrebe uz načelo nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava.
Strategija ističe tri osnovna prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti:
- osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu,
- osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba,
- uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije.
Uz navedene prioritete zadani su glavni ciljevi koji se predviđaju realizirati u okviru osam strateških područja:
1. obrazovanje i cjeloživotno učenje,
2. zapošljavanje i pristup zapošljavanju,
3. stanovanje i dostupnost energije,
4. pristup socijalnim naknadama i uslugama,
5. pristup zdravstvenom sustavu,
6. skrb o starijim osobama,
7. borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost,
8. uravnoteženi regionalni razvoj.
Za koordinaciju izrade Programa zaduženo je MDOMSP, dok su za koordinaciju aktivnosti pojedinih strateških područja zadužena resorna ministarstva.
Kao jedno od prioritetnih područja u suzbijanju i sprječavanju siromaštva i socijalne isključenosti ističe se obrazovanje i cjeloživotno učenje, budući da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utječu na životne prilike pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i društva te time osnovni alat za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno siromaštva djece i mladih. Planiranim mjerama povećat će se dostupnost odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca, poticati inkluzivno obrazovanje kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te studenata s invaliditetom u sustav redovitog obrazovanja, unaprijediti kvaliteta obrazovanja na svim razinama, poticati cjeloživotno učenja te poduzimati mjere u svrhu povećanja broja odraslih osoba uključenih u programe obrazovanja.
Na području zapošljavanja u svrhu postizanja planiranih ciljeva provodit će se mjere usmjerene korištenju mjera APZ, osiguravanju pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti, poticanju poduzetništva i samozapošljavanja, kao i razvoju socijalnog poduzetništva kroz poticanje afirmativnih projekata, praćenju provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim propisima, uspostavi sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, regionalnim razvojem zapošljavanja kroz razvoj i institucionalnu podršku lokalnim partnerstvima za zapošljavanje, provedu i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
Kako bi se unaprijedilo područje stanovanja i dostupnosti energije provodit će se mjere usmjerene unapređenju sustava najamnog stanovanja, osnivanju i potpori programima prihvatilišta i nužnog smještaja, učinkovitom gospodarenju energijom, unapređenju standarda stanovanja ranjivih skupina, osiguravanju stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata.
U svrhu poboljšanja pristupa socijalnim naknadama i uslugama provodit će se mjere usmjerene unapređenju sustava socijalnih naknada i potpora programima namijenjenim najpotrebitijim građanima, unapređenju dostupnosti, priuštivosti i kvaliteti socijalnih usluga, skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji, pružanju potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenost.
Također, u svrhu poboljšanja pristupa zdravstvenom sustavu i dugotrajnoj skrbi, poduzimat će se mjere usmjerene zdravstvenoj zaštiti najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite, poboljšanjem pokazatelja zdravlja, osiguravanjem podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem, te razvijanjem i unapređivanjem sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju.
Na području skrbi o starijim osobama provodit će se mjere usmjerene unapređenju kvalitete života starijih osoba i širenja usluga u zajednici, unapređenju položaja umirovljenika, osiguranju održivosti mirovinskog sustava, te socijalne adekvatnosti mirovina.
U svrhu borbe protiv zaduženosti i financijske neovisnosti provodit će se mjere u svrhu dugoročne održivosti javnih financija i fiskalne konsolidacije, nastavka reforme porezne politike, kao i financijskog obrazovanja građana. Također, u svrhu uravnoteženog regionalnog razvoja, provodit će se mjere: povećanja investiranja u depriviranim područjima, poboljšanja i dostupnosti socijalnih usluga, poticanja obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, provedbe stambenog programa i poticanja stanovanja u demografski ugroženim područjima, provedbe ruralnog razvoja, kao i osiguranja statističkog praćenja siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija).
Program obuhvaća navedena strateška područja i predviđene glavne strateške aktivnosti koje su ukratko opisane na način da se navode prepreke i slabosti sustava. Za svaku pojedinu stratešku aktivnost definirane su mjere koje se planiraju provesti u trogodišnjem razdoblju uz navođenje glavnog i posebnog cilja, nositelja i sunositelja mjere, ciljnih skupina, načina praćenja provedbe, rokovi izvršenja te izvori financiranja i troškovi provedbe.
Program uključuje i preporuku izrade regionalnih i lokalnih strategija koje moraju biti jasne, konkretne i sažete te imati mjerljive indikatore uspješnosti. Pritom je posebno potrebno istaknuti nužnost uspostave efikasne koordinacije između pojedinih dionika koji sudjeluju u procesu provedbe ovoga Programa, kao i regionalnih i lokalnih strategija.
Mjere navedene u Programu planirane su za razdoblje od dvije godine prema trenutačno raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima. To podrazumijeva da je Program nužno prilagođavati promijenjenim okolnostima i standardu što će se činiti na osnovu analiza godišnjih izvješća, kao i provedenih istraživanja.
Provedba Programa financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna te sredstvima fondova EU kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2. Strateška područja
2.1. Strateško područje: Obrazovanje i cjeloživotno učenje
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO)
Glavna strateška aktivnost:
2.1.1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca
Iako je formalno obrazovanje u RH besplatno, troškovi školovanja, poput nabave udžbenika i opreme za školu, putovanja i dr. predstavljaju značajne izdatke za kućni budžet. Bez obzira što se u hrvatskom obrazovnom sustavu ne bilježi značajno odustajanje od srednjoškolskog obrazovanja, stanovanje u udaljenijim ili slabije razvijenim područjima može utjecati na šanse ili mogućnosti za nastavak obrazovanja. Također, nakon trogodišnjeg strukovnog obrazovanja do sada su postojale prepreke za nastavak školovanja. Slijedom toga, a s ciljem zadržavanja učenika u sustavu, prevencije ranog napuštanja školovanja, omogućavanja vertikalne prohodnosti te radi stjecanja novih kompetencija, osobito za ranjive skupine učenika, provodit će se sljedeće mjere:
Mjera 1: Povećanje udjela djece pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovnim programima od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Rane intervencije usmjerene prema učenicima romske nacionalne manjine u okviru Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2020. godine, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje pridonose zadržavanju djece Roma u obrazovanom sustavu i time smanjenju njihova rizika od siromaštva. Sufinanciranjem roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja za djecu pripadnike romske nacionalne manjine, sufinanciranjem produženog boravka u školi te dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine pridonijet će se boljoj integraciji Roma.
b) aktivnosti mjere
Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020. godine:
- sufinanciranje roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja,
- sufinanciranje produženog boravka u školi,
- dodjeljivanje stipendija svim redovnim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.
c) glavni cilj
Povećati obuhvat romske djece u odgojno-obrazovnim ustanovama na svim razinama.
d) posebni ciljevi
Stvaranje uvjeta za veću konkurentnost pripadnika romske nacionalne manjine za nastavak obrazovanja te tržište rada.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b)sunositelji: ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, osnivači tih ustanova, JLS, JP(R)S-i, roditelji, druge ustanove.
Ciljne skupine/korisnici: djeca i učenici pripadnici romske nacionalne manjine
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun : Pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, Šifra programa 3701 - Razvoj odgojno obrazovnog sustava:
A767003 – Srednjoškolske stipendije za učenike Rome:
Iznos: 3.500.000,00 kn - 2018. godina
3.700.000,00 kn - 2019. godina
3.712.950,00 kn - 2020. godina
A767015 – Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013-2020:
Iznos: 5.000.000,00 kn - 2018. godina
5.650.000,00 kn - 2019. godina
5.669.775,00 kn - 2020. godina
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj učenika pripadnika romske nacionalne manjine koji su uspješno završili osnovnu školu.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: MZO redovito surađuje sa srednjim i osnovnim školama te posebno s dječjim vrtićima po pitanju mogućnosti uključivanja i osiguravanja potpore djeci i učenicima romske nacionalne manjine. Također, redovito objavljuje sve informacije na internetskim stranicama. Ovom mjerom i navedenim pozicijama Državnog proračuna ne planiraju se kampanje niti tiskanje publikacija stoga predloženo u napomeni nećemo navoditi.
Mjera 2: Osiguranje sufinanciranja troškova obrazovanja za učenike slabijeg socio-ekonomskog statusa i učenike koji pravo na potporu ostvaruju po posebnim propisima
a) definicija (opis) mjere
Mjera se odnosi na izjednačavanje uvjeta pristupa odgojno-obrazovnom procesu u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja i stjecanje temeljnih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tržištu rada za ranjive skupine učenika.
b) aktivnosti mjere
– (su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji su članovi kućanstva koje je korisnik ZMN sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi na temelju Odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za potrebe učenika osnovnih i srednjih škola u RH za šk.god. 2018./2019. (NN, broj 84/2018),
– (su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo u skladu s Pravilnikom o uvjetima, postupku i načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike vojnih i civilnih invalida rata (NN, broj 73/2014),
– (su)financiranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo u skladu s člankom 120. i 122. Zakona o protuminskom djelovanju (NN, broj 110/2015) kao djeca smrtno stradalih osoba ili osoba s 100% invaliditetom nastalim pri obavljanju poslova pirotehničara ili inspektora razminiranja .
c) glavni cilj
Ujednačavanje mjera u cilju smanjenja ranog napuštanja školovanja za ranjive skupine učenika i djecu koja prava ostvaruju sukladno drugim propisima.
d) posebni ciljevi
Osiguranje besplatnih udžbenika učenicima koji su članovi kućanstva korisnika ZMN-a, djeci vojnih i civilnih invalida rata i poginulih pirotehničara.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MZO
b) sunositelji: MDOMSP, MF, CZSS
Ciljne skupine/korisnici:
– učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao članovi kućanstva koje je korisnik ZMN,
– učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao djeca civilnih i vojnih invalida rata,
– učenici osnovnih i srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike kao djeca smrtno stradalih osoba ili osoba s 100% invaliditetom nastalim pri obavljanju poslova pirotehničara ili inspektora razminiranja.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel: 080 – MZO, Glava: 05, Program: 3701 – Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, A578045 – Sufinanciranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola (Sufinanciranje nastavnih materijala i opreme za učenike osnovnih i srednjih škola – novi naziv), Konto: 3721 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade. Iznosi planiranih financijskih sredstava:
2018. godina: planirano 15.724.979,00 kn, nakon rebalansa 9.724.979,00 kn
2019. godina: proračun 15.724.979,00 kn
2020. godina: projekcija proračuna 15.780.017,00 kn.
b) ostali izvori: proračuni JLS
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj učenika i studenata kojima se financiraju/sufinanciraju udžbenici.
Način praćenja provedbe: Izvješća o broju korisnika na osnovu baze podataka korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina
Ostale napomene: Od šk.god. 2014./2015. do 2017./2018. sufinanciranje udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji su pravo ostvarivali sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji bilo je u nadležnosti MZO. Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, broj 121/2017) propisano je da ostvarivanje prava na besplatne udžbenike za učenike koji prema njemu imaju pravo na njih prelazi u nadležnost MHB od početka šk.god. 2018./2019.
Budući da se prema članku 14. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN, broj 118/2018.) sredstva za nabavu udžbenika za učenike osnovnih škola osiguravaju u DPRH, svi učenici osnovnih škola u RH, pa samim time i korisnici ZMN, za šk.god. 2019./2020. dobit će besplatne udžbenike. Vlada RH može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku šk.god. odlučiti o financiranju/ sufinanciranju nabave udžbenika za učenike srednjih škola te o financiranju/sufinanciranju nabave drugih obrazovnih materijala. Stoga je Odlukom Vlade RH za šk.god. 2019./2020. potrebno osigurati (su)financiranje nabave udžbenika za potrebe učenika srednjih škola članove kućanstava koja su korisnici ZMN. Prethodno je potrebno donijeti odluku hoće li se udžbenici za učenike srednjih škola financirati ili sufinancirati te hoće li se financirati ili sufinancirati nabava drugih obrazovnih materijala.
Mjera 3: Ostvarivanje prava na besplatne udžbenike sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
a) definicija (opis) mjere
Mjera se odnosi na osiguravanje osnovnih preduvjeta za obrazovanje u cilju osiguranja jednakih mogućnosti školovanja za ranjive skupine učenika. Provedbom mjere osiguravaju se osnovni preduvjeti za obrazovanje i čini ga se dostupnijim osobama iz ciljne skupine sa slabijim imovinskim statusom.
b) aktivnosti mjere
Sufinanciranje udžbenika za osobe iz ciljne skupine za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama te redovitoga ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima.
c) glavni cilj
Olakšati pristup obrazovanju i povećati konkurentnost osoba iz ciljne skupine i ublažiti težinu posljedica rata osoba iz ciljne skupine u pogledu pristupa obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Osiguravanje besplatnih udžbenika za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama te redovitog/izvanrednog školovanja na visokim učilištima osobama iz ciljne skupine.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: UDU-i, MZO
Ciljne skupine/korisnici: djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, djeca HRVI iz Domovinskog rata, djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta RH sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 - MHB, Glava 04105, Aktivnost A 558043 - Jednokratna prava iz zakona i ostale naknade hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, račun 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu:
2018. - 18.080.000,00 kn
2019. - 18.650.000,00 kn
2020. - 24.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: - broj korisnika prava.
Način praćenja: izvješća o broju korisnika na osnovu baze podataka korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 4: Provođenje programa učenja hrvatskog jezika za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom
a) definicija (opis) mjere
Sukladno donesenim zakonodavnim i strateškim dokumentima, a u svrhu integracije ranjivih skupina stranaca (azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom) kojima je odobrena međunarodna zaštita provodit će se program učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture.
b) aktivnosti mjere
Financiranje programa učenja hrvatskoga jezika za one azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom koji nisu u sustavu odgoja i obrazovanja već se uključuju u hrvatsko društvo.
c) glavni cilj
Sprječavanje diskriminirajućih postupaka i ponašanja prema ranjivim skupinama stranaca, u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu s ciljem integracije u hrvatsko društvo.
d ) posebni ciljevi
Osigurati potrebno učenje hrvatskoga jezika odraslim azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom u svrhu olakšavanja njihove integracije u društvo.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MZO
b) sunositelji: MUP, MDOMSP, UDU-i, pučka otvorena učilišta, osnovne škole i druge ustanove verificirane za izvođenje tečaja hrvatskoga jezika.
Ciljne skupine/korisnici: azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, program 3701 - Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, aktivnost A767042 – Obrazovanje osoba bez hrvatskog državljanstva:
2018. godina - 850.000,00 kn
2019. godina - 1.888.200,00 kn
2020. godina - 1.880.409,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom koji su pohađali tečaj hrvatskoga jezika.
Način praćenja provedbe:
MUP prati i upućuje one osobe koje zadovoljavaju uvjete za pohađanje tečaja hrvatskoga jezika te o istome obavještava MZO.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo donesen je u prosincu 2014. (NN, broj 154/14). Sredstva za pohađanje tečaja hrvatskog jezika osiguravaju se u DPRH.
Mjera 5: Osiguravanje programa nastavka obrazovanja nakon završavanja trogodišnjeg školovanja
a ) definicija (opis) mjere
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, broj 86/12) te Pravilnika o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (NN, broj 8/16) omogućen je nastavak obrazovanja učenicima koji su stekli nižu razinu srednjeg obrazovanja ili su završili obrazovni program u trajanju od tri godine i to u statusu redovitog učenika.
b) aktivnosti mjere
Odobravanje upisa ovisno o traženjima i zadovoljenju uvjeta.
c) glavni cilj
Omogućiti učenicima stjecanje dodatnih kompetencija i novih kvalifikacija potrebnih za tržište rada i/ili uvjeta za nastavak obrazovanja na visokoškolskim učilištima.
d) posebni ciljevi
Omogućavanje nastavka obrazovanja na visokoškolskim ustanovama (oni koji s uspjehom završe četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje).
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: srednje strukovne škole
Ciljne skupine/korisnici : učenici dvogodišnjih i trogodišnjih strukovnih programa .
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005 – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj učenika koji su prijavili nastavak obrazovanja i broj učenika koji su uspješno završili navedeno obrazovanje,
- praćenje odustajanja/napretka,
- praćenje vertikalne prohodnosti kroz sustav (polaganje državne mature, upis na visoka učilišta i dr.).
Način praćenja provedbe: izvješće o upisanim učenicima i broj izdanih suglasnosti.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina
Ostale napomene:
Upis učenika u programe obrazovanja u kojima nastavljaju svoje obrazovanje odobrava se sukladno Pravilniku o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije (NN, broj: 8/16) koji je donesen 2016.
Mjera 6: Povećati dostupnost visokog obrazovanja u RH kroz NISpVU
a) definicija (opis) mjere
Uspostavom i razvojem elektroničkih prijava na visoka učilišta povećava se dostupnost visokog obrazovanja.
b) aktivnosti mjere
Polaganje državne mature i elektronička prijava upisa na visoka učilišta uvedeno je školske godine 2009./2010. Temeljem rezultata Državne mature, objektivno i nepristrano se ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika te se dobiva usporediva ocjena svih učenika u RH, čime se omogućava nastavak daljnjeg školovanja.
c) glavni cilj
Povećanje broja studenata upisanih na visoka učilišta.
d) posebni ciljevi
Elektroničkim prijavama za upis na visoka učilišta povećava se transparentnost samog postupka upisa, visoko obrazovanje postaje dostupnije svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, smanjuju se troškovi upisa, osigurava se zakonitost provedbe upisa te bolji nadzor nad upisnim procesom i provedbom te dostupnost točnih podataka.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: NCVVO, AZVO, visokoškolske institucije.
Ciljne skupine/korisnici : učenici završnih razreda srednje škole, kandidati koji žele nastaviti obrazovanje na visokim učilištima .
Ostali sudionici i korisnici: Školske ustanove, visoka učilišta
Izvor financiranja/sufinanciranja :
Državni proračun: pozicija – Razdjel: 080 – MZO, Glava: 05, Program: 3705 – Visoko obrazovanje,
K621194 – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta
2018. godina: 760.000,00 kn
2019. godina: 530.000,00 kn
2020. godina: 531.855,00 kn
K628067 – Izrada središnjeg registra za državnu maturu
2018. godina: 665.000,00 kn
2019. godina: 156.187,00 kn
2020. godina: 156.734,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj učenika koji polažu ispite državne mature,
- broj kandidata koji polažu ispite državne mature,
- broj upisanih studenata na visoka učilišta.
Način praćenja provedbe: Nacionalnim informacijskim sustavom prijava na visoka učilišta prati se provedba upisa u svim fazama te po završetku upisa dobivaju važne informacije koje služe za planiranje daljnje politike upisa.
Rokovi: 2018. 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
U narednom razdoblju preporuka je omogućiti prijave preddiplomskih i integriranih studija i na engleskom jeziku te sučelje sustava za prijavu prilagoditi svim veličinama ekrana.
Mjera 7: Stipendiranje redovitih studenata slabijega socio-ekonomskog statusa
a) definicija (opis) mjere
Sustavom stipendiranja osigurati dostupnost visokom obrazovanju redovitim studentima hrvatskim državljanima i državljanima EU s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u RH i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, broj: 70/15 i 127/17) koji su upisani na sveučilišne i stručne studije u RH te studentima s invaliditetom i studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisanim na poslijediplomske sveučilišne studije, a koji su slabijeg socio-ekonomskog statusa.
b) aktivnosti mjere
- izrada i objava Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa,
- priprema i objava javnog natječaja za dodjelu državnih stipendija,
- obrada zaprimljenih zahtjeva,
- dodjela i isplata stipendija.
c) glavni cilj
Omogućiti jednaku dostupnost visokom obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Povećati broj studenata koji pohađaju redovite studijske programe, studenata s invaliditetom i broj studenata bez odgovarajuće roditeljske skrbi na poslijediplomskim sveučilišnim studijima.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji : visoka učilišta
Ciljne skupine/korisnici:
redoviti studenti državljani RH i državljani EU s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u RH i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji su upisani na sveučilišne i stručne studije u RH, studenti/djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8., studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji su slabijega socio-ekonomskog statusa.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun :
Sredstva za isplatu minimalno 5.000 državnih stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, osigurana su u DPRH za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., Razdjel 080 MZO, Glava 06, Aktivnost: A679067 - Stipendije za redovite studente slabijega socio-ekonomskog statusa, Konto: 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu:
2019. 43.240.000,00 kn
2020. 43.391.340,00 kn
b) Ostali izvori:
Sredstva za isplatu dodatnih 4.500 državnih stipendija – godišnje, redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, studentima s invaliditetom i studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi poslijediplomskih sveučilišnih studija a koji su slabijega socio-ekonomskog statusa osigurana su u EU fondovima.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- udio studenata slabijega socio-ekonomskog statusa koji studiraju na visokim učilištima,
- analiza troškova i potreba studenata slabijega socio-ekonomskog statusa, uz izradu preporuka za poboljšanje nacionalnih politika,
- broj novih studenata slabijega socioekonomskog statusa koji primaju državnu stipendiju,
- broj novih studenata – djece osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj: 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03 i 148/13),
- analiza troškova i potreba studenata s invaliditetom i studenata bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisanih na poslijediplomske sveučilišne studije, uz izradu preporuka za poboljšanje nacionalnih politika.
Način praćenja provedbe:
- u koordinaciji s korisnicima i sunositeljima mjere pratiti aktivnosti u svrhu njezine uspješne provedbe.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Mjesečni iznos potpore starim korisnicima državne stipendije (53 studenta) je u visini od 500,00, 700,00 i 800,00 kuna, a novim korisnicima državne stipendije (5.425 studenta) u visini od 1.200,00 kuna sukladno novom Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju.
Mjera 8: Bolja socijalna uključenost djece i mladih u RH, kroz veće sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na prevladavanje ograničenja pristupa djece i mladih osoba kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima (geografska izoliranost, nepovoljne financijske prilike, invaliditet i dr.). Povećana mogućnost pristupa takvim sadržajima pomaže djeci i mladima da razviju društvene i kulturne veze te vještine i znanja koja, osim što doprinose njihovom osobnom razvoju, pomažu i njihovoj boljoj integraciji u društvo. Mjerom se pruža financijska potpora projektima u području kulture i umjetnosti, u kojima aktivno sudjeluju djeca i mladi u dobi do 25 godina.
b) aktivnosti mjere
1. Sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s nositeljima, čiji su projektni prijedlozi odabrani za financiranje u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ''Umjetnost i kultura za mlade'' i ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade'',
2. Praćenje provedbe ugovorenih projekata u okviru Poziva ''Umjetnost i kultura za mlade'' i ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade''.
c) glavni cilj
Bolja socijalna uključenost djece i mladih u RH, kroz veće sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima
d) posebni ciljevi
- razvijanje socijalnih i kreativnih vještina i znanja koja doprinose socijalnom uključivanju djece i mladih,
- poboljšanje pristupa djece i mladih kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MK
b)sunositelj: OCD, ustanove u kulturi i JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici:
djeca i mladi u dobi do 25 godina, posebno oni u nepovoljnom položaju, poput OSI ili pripadnika romske i drugih nacionalnih manjina.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Razdjel 055 MK, Glava: 05505, Šifra programa: 3907 Ostale djelatnosti kulture
- nacionalno sufinanciranje: izvor 12 - 6.450.000,00 kn (A785011 OP ULJP)
a) Ostali izvori:
izvor 561 - ESF (OP ULJP 2014.-2020.): 36.550.000,00 kn (A785011 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali) - navedeni iznos se odnosi na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ''Umjetnost i kultura za mlade'', ukupne financijske alokacije 18.000.000,00 kn, koji je objavljen u prosincu 2016., te na Poziv ''Umjetnost i kultura za djecu i mlade'', ukupne financijske alokacije 25.000.000,00 kn, kojeg je objava planirana u 2019. godini).
NAPOMENA:
Navedeni iznosi predstavljaju ukupnu vrijednost poziva (oba poziva, za cijelo vrijeme provedbe).
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u okviru poziva „Umjetnost i kultura za mlade“ iznosi 17.968.221,23 kn.
Provedba projekata započela je u 2017. (ukupno isplaćeno u 2017.: 162.754,94 kn).
U 2018. godini ukupno je isplaćeno 11.579.872,90 kn.
Isplata preostalih sredstava planirana je u 2019.
Ukupna vrijednost poziva „Umjetnost i kultura za djecu i mlade“ iznosi 25.000.000,00 kn. Objava poziva planirana je u lipnju 2019.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj ugovora sklopljenih sa uspješnim prijaviteljima na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Umjetnost i kultura za mlade“ i „Umjetnost i kultura za djecu i mlade“,
- broj djece i mladih u dobi do 25 godina koji su sudionici u projektnim aktivnostima.
Način praćenja provedbe : - i zvješća korisnika.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Mjera se provodi kroz OP ULJP 2014.-2020.
Mjera 9: Davanje podrške programima usmjerenima unaprjeđenju kvalitete dodatnog izvanškolskog obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Poticanje razvojnih izvanškolskih programa za djecu i mlade. Mjera je usmjerena na poticanje kreativnog izražavanja djece i mladih te razvoj socijalnih i drugih vještina.
b) aktivnosti mjere
- objava Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi (muzejska djelatnost),
- odabir i ugovaranje programa,
- praćenje provedbe.
c) glavni cilj
Povećati obuhvat djece i mladih predškolske i školske djece u muzejskim ustanovama i potaknuti kreativno razmišljanje i stvaralaštvo.
d) posebni ciljevi
Osiguranje uvjeta za razvijanje vještina i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će svakom djetetu ili mladoj osobi razviti svijest o vlastitim sposobnostima, kao i potaknuti razvoj spoznajnih procesa.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MK
b) sunositelj: Muzejske ustanove
Ciljne skupine/korisnici:
djeca i mladi.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
Razdjel/Glava 055/05 MK- Aktivnost A565027 Programi muzejsko-galerijske djelatnosti; Razdjel/Glava 055/40 MK, Aktivnost A780001 Programi muzejsko-galerijske djelatnosti, Šifra programa P3903:
Sredstva odobrena za 2018 :
Državni muzeji, općinski, županijski: 33 programa – 361.000,00 kn - Gradski muzeji: 44 programa - 378.500,00 kn.
Sredstva za 2019 .:
gradski muzeji: 27 programa – 311.000,00 kn - Općinski, županijski, udruge u HAZU: 6 programa – 54.999,99 kn.
Sredstva za 2020. se ne mogu predvidjeti jer broj i iznos programa ovise o broju prijava na javnom Pozivu. Ministarstvo kulture kontinuirano svake godine sufinancira prijavljene programe za edukaciju djece u muzejskim ustanovama.
NAPOMENA: Sredstva se planiraju u ukupnom iznosu za sve muzejsko–galerijske programe, a sredstva namijenjena za ostvarenje Mjere 9. ovise u prijavama i broju i kvaliteti programa prijavljenih ja javni Poziv
b) ostali izvori : muzeji, JLP(R)S, donacije…
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Realizirane pedagoško-edukativne radionice, predavanja, okrugli stolovi i sl.
Način praćenja provedbe:
Programska i financijska izvješća o realiziranim muzejskim programima podržanima iz sredstava DP prijavljenih na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u RH.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 10: Omogućavanje dostupnosti kulturnih i umjetničkih programa i približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima, u prometno slabije povezanim područjima
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na izjednačavanje uvjeta pristupa kulturnim i umjetničkim programima za djecu i mlade.
b) aktivnosti mjere
Osiguravanje sredstava za provedbu programa i/ili radionica „Ruksak (pun) kulture“ .
c) glavni cilj
Razvijanje kreativnog obrazovanja i senzibiliziranje djece i mladih za područje umjetnosti i kulture te omogućavanje djeci i mladima pristup svim vrstama umjetnosti i kulture.
d) posebni ciljevi
Povećanje dostupnosti programa primjerenih djeci i mladima koji im omogućuju upoznavanje s umjetničkim i kulturnim djelima, izričajem visoke kvalitete i profesionalnih standarda, obuhvaćajući široko područje izvedbenih umjetnosti (kazalište, ples, glazba), vizualne umjetnosti, filmsku umjetnost, književnost i kulturnu baštinu.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MK
b) sunositelj: MZO
Ciljne skupine/korisnici: djeca i mladi (dječji vrtići, osnovne i srednje škole, centri za odgoj i obrazovanje djece i mladih).
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 055, Glava 05505 MK, Aktivnost A781009 sudjelovanje u kulturi i razvoj publike, Šifra programa: 3907 Ostale kulturne djelatnosti:
2018. - 1.000 000,00 kn
2019. - 1.500 000,00 kn
2020. - 1.700 000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: Broj uključene djece i mladih u program „Ruksak (pun) kulture“ i broj izvedenih programa i/ili radionica.
Način praćenja provedbe: Praćenje programa na mjestu izvedbe, izvještaji izvoditelja programa, interaktivna karata programa, evaluacije sudionika i izvoditelja programa.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja kroz uključivanje djece i učenika s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja te studenata s invaliditetom u sustav redovitog visokog obrazovanja
U svrhu osiguravanja dostupnosti obrazovanja za svakog učenika te ostvarivanja socijalne uključenost i djelovanja u korist učenika s teškoćama u razvoju, odnosno povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju uključenih u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja nužno je osiguravanje prijevoza te pružanje ostale potpore kako bi se provodilo uključivo obrazovanje na svim razinama. Također, ukupan broj OSI u visokom obrazovanju iznimno je malen, a statistika o njima vodi se na različite načine na visokim učilištima. Studenti koji su u sustavu susreću se s mnogobrojnim teškoćama koje im otežavaju studiranje jer sustav često ne može ispuniti njihove potrebe zbog različitih razloga, bilo socio-ekonomskih, infrastrukturnih ili sličnih, koji ponajviše ovise o dostupnom financiranju. Redovitim studentima s invaliditetom na visokoškolskim institucijama svake akademske godine osigurano je ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza.
Mjera 1: Financiranje prijevoza redovitim studentima s invaliditetom pri uključivanju u sustav redovitog visokog obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Mjerom se pruža financijska potpora za podmirenje dijela troškova prijevoza redovitim studentima s invaliditetom, čime se olakšava njihov pristup visokoškolskom obrazovanju i osigurava njihovom ravnopravnom uključivanju u društvo.
b) aktivnosti mjere
- dodjela novčane potpore za financiranje dijela troškova prijevoza redovitim studentima s invaliditetom.
c) glavni cilj
Omogućiti dostupnost visokog obrazovanja studentima s invaliditetom.
d ) posebni ciljevi
Povećati broj studenata s invaliditetom koji pohađaju redovite studijske programe.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MZO
b) sunositelji: visoka učilišta
Ciljne skupine/korisnici: redoviti studenti s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i studenti s invaliditetom poslijediplomskih studija
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A621058 - Programi poboljšanja studentskog standarda, Konto: 3811:
2018. godina - 2.448.750,00 kn
2019. godina - 2.500.000,00 kn
2020. godina - 2.500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe: vođenje evidencije o korisnicima za svaku akademsku godinu.
Pokazatelji učinka: broj realiziranih potpora studentima.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Sustavno osiguravanje financijske potpore učenicima s teškoćama u razvoju u srednjoškolskom obrazovanju
a) definicija (opis) mjere
Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim srednjoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po prilagođenom nastavnom planu i programu. Mjera se sastoji u kontinuiranom financiranju prijevoza te nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe, u svrhu osiguravanja dostupnosti obrazovanja za svakog učenika, ostvarivanja socijalne uključenost i djelovanja u korist učenika s teškoćama u razvoju, odnosno povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja.
b) aktivnosti mjere
- financiranje prijevoza učenicima s teškoćama u razvoju,
- financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe.
c) glavni cilj
Omogućiti svakom učeniku s teškoćama u razvoju obrazovanje dostupnim i prohodnim te ostvariti uvjete za socijalno uključivanje.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja i u društvo.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji : srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova)
Ciljne skupine/korisnici: učenici s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun : pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A 580004 – Standard učenika s posebnim potrebama:
2018. godina - 2.000.000,00 kn
2019. godina - 2.500.000,00 kn
2020. godina - 2.508.750,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
broj novih učenika s teškoćama u razvoju uključenih u srednjoškolske programe.
Način praćenja provedbe: praćenje broja korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz i troškovi posebnih nastavnih sredstava i pomagala.
Mjera 3: Povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju kojima se osigurava financijska potpora za osnovnoškolsko obrazovanje
a) definicija (opis) mjere
Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu. U osnovnoškolskim programima se sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima za učenike s teškoćama u razvoju, osigurava financiranje prijevoza bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. Uz to se financiraju i posebna nastavna sredstva i pomagala te sufinancira prehrana učenika.
b) aktivnosti mjere
- financiranje prijevoza učenicima s teškoćama i njihovim pratiteljima,
- financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala,
- financiranje prehrane učenika s teškoćama uključenih u osnovnoškolske programe.
c) glavni cilj
Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, učiniti ga prohodnim, ostvariti socijalnu uključenost.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja i društvo u cjelini.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji : osnovnoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova)
Ciljne skupine/korisnici : učenici s teškoćama u razvoju u osnovnim školama
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A579003 – Odgoj i naobrazba učenika s teškoćama u razvoju:
2018. godina - 23.823.281,00 kn
2019. godina - 25.240.000,00 kn
2020. godina - 25.328.340,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj učenika kojima je sufinanciran prilagođeni prijevoz,
- broj učenika kojima su sufinancirani troškovi prehrane,
- broj učenika kojima su osigurana sredstva za nastavu i pomagala.
Način praćenja provedbe: Izvješća o broju korisnika i isplaćenih sredstava.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene:
Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske programe sustavno se povećavaju troškovi za prijevoz, sufinanciranje prehrane i posebnih nastavnih pomagala.
Mjera 4: Osiguravanje sustava potpore pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju
a) definicija (opis) mjere
Uključivanjem pomoćnika u neposredan rad s učenicima s teškoćama u razvoju omogućava se njihovo potpuno uključivanje u odgojno-obrazovni sustav. Učenici s teškoćama u razvoju na temelju utvrđenog psihofizičkog stanja i rješenja o primjerenom programu školovanja UDU ostvaruju pravo na primjerene programe i potpore njihovom školovanju. Primjereni programi i oblici školovanja, kao i primjereni oblici potpore ostvaruju se kroz programsku i profesionalnu potporu te prostornu i pedagoško-didaktičku prilagodbu. Profesionalnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju u sustavu odgoja i obrazovanja, pored stručnih djelatnika osnovnoškolskih i srednjoškolskih redovitih i posebnih ustanova, pružaju i stručnjaci različitih specijalnosti, savjetnici agencija i pomoćnici u nastavi.
b) aktivnosti mjere
- financiranje rada pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju.
c) glavni cilj
Omogućiti obrazovanje dostupnim svakom učeniku s teškoćama u razvoju, kao i uvjete i podršku kroz horizontalnu i vertikalnu prohodnost tijekom školovanja te ostvariti njihovu socijalnu uključenost.
d) posebni ciljevi
Povećati broj učenika s teškoćama u razvoju uključenih u sustav odgoja i obrazovanja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja, JLS, JP(R)S (osnivači ustanova), OCD-i, AZOO
Ciljne skupine/korisnici:
učenici s teškoćama u razvoju uključeni u osnovnoškolske i srednjoškolske programe
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, program 3701 - Razvoj odgojno-obrazovnog sustava, aktivnost A 578041 – Pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju:
2018. godina - 10.520.686,00 kn
2019. godina - 10.905.254,00 kn
2020. godina - 11.231.383,00 kn
b) ostali izvori: ESF
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka: broj uključenih pomoćnika u nastavi.
Način praćenja provedbe: dostavljanje izvješća prijavitelja projekta.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.3. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama
Razvijanjem i provođenjem HKO i uspostavom Registra HKO, povećanjem broja izrađenih i usvojenih novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, uspostavom sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, unaprijedit će se kvaliteta obrazovanja.
Mjera 1: Provedba HKO-a
a) definicija (opis) mjere
Dovršetak zakonodavnog okvira za punu primjenu HKO-a te izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija kao podloga za izradu obrazovnih i studijskih programa.
b) aktivnosti mjere
- donijeti izmijenjene propise u području obrazovanja radi usklađivanja s HKO-om,
- poticati daljnju izradu standarda zanimanja, standarda kvalifikacija te obrazovnih ili studijskih programa usklađenih s HKO-om.
c) glavni cilj
Podizanje kvalitete, relevantnosti, učinkovitosti i transparentnosti obrazovnog sustava.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, prijelaz s koncepta znanja na koncept ishoda učenja, sinergija obrazovanja i gospodarstva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: MRMS, MRRFEU
Ciljne skupine/korisnici: učenici, studenti, radno aktivno stanovništvo.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun : pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005 (u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija)
b) ostali izvori: EU fondovi
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- izmijenjeni propisi u obrazovanju na načelima HKO-a,
- broj standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i programa upisanih u Registar HKO-a.
Način praćenja provedbe:
- putem propisa objavljenih u Narodnim novinama i javno dostupnog Registra HKO-a.
Rokovi:
- izmijeniti propise u području obrazovanja radi usklađivanja s HKO-om - do kraja 2018.,
- raspisati natječaj za izradu programa usklađenih s HKO-om - do kraja 2018.
Ostale napomene :
HKO je reformski instrument uređenja sustava kvalifikacija u RH i od općeg je društvenog interesa jer usklađuje obrazovni sustav s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva sa ciljem povećanja mobilnosti i većeg obuhvata cjeloživotnog učenja.
Mjera 2: Donošenje novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta rada
a) definicija (opis) mjere
Donošenjem novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i usklađenih s potrebama tržišta rada i traženih kvalifikacija, obrazovni će sustav u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odgovoriti na potrebe gospodarstva i potrebe društva.
b) aktivnosti mjere
- provesti evaluaciju eksperimentalnih strukovnih kurikuluma po školama,
- nastaviti razvoj novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i potrebama tržišta rada.
c) glavni cilj
Stvaranje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, osiguranje veće zapošljivosti.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, sinergija strukovnog obrazovanja i potreba tržišta rada i društva, podizanje razine socijalne uključenosti za građane.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: ASOO, MINPO, MRMS, HZZO, srednje strukovne škole, ustanove za obrazovanje odraslih, sindikati, komore.
Ciljne skupine/korisnici: polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; radno aktivno stanovništvo koje će stjecanjem novih znanja i vještina osigurati kompetencije za ostanak u svijetu rada ili za zapošljavanje.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, A580050 – Razvoj modela kurikuluma za opće, strukovno i umjetničko obrazovanje (u dijelu koji je potreban kao eventualna participacija – ovisno o glavnom izvoru financiranja).
b) Ostali izvori: EU fondovi i Švicarski instrument - u sklopu projekta „Modernizacija strukovnih programa obrazovanja i osposobljavanja“ - Švicarsko-hrvatski program suradnje - glavni izvor financiranja.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj odobrenih strukovnih kurikuluma te njihova implementacija u obrazovanje i osposobljavanje
Način praćenja provedbe: izvješća o provedbi.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja
a) definicija (opis) mjere:
Donošenjem strateških i zakonodavnih propisa bit će omogućena uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja.
b) aktivnosti mjere:
1. donijeti strateški dokument kao konceptualnu podlogu za razvoj sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
2. donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,
3. donijeti izmijenjene propise u području obrazovanja radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
4. raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO.
c) glavni cilj
Omogućavanje priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja radi bržeg stjecanja kvalifikacija koje će povećati zapošljivost ili olakšanog pristupa obrazovanju.
d) posebni ciljevi
Fleksibilizacija obrazovnog sustava, podizanje razine socijalne uključenosti za građane (sada učenike ili polaznike u obrazovanju odraslih), povećanje zapošljivosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: NVRLJP, MGPO, MRMS, MDOMSP, ASOO, AZOO, AZVO, HUP, sindikati, komore, obrazovne ustanove
Ciljne skupine/korisnici: radno aktivno stanovništvo koje formalnim priznavanjem već stečenih znanja i vještina može dulje ostati u svijetu rada ili ukoliko je nezaposleno, povećati svoju zapošljivost.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun :
pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, Šifra programa: 3704 – Srednjoškolsko obrazovanje:
A – 580014 – Razvoj sustava obrazovanja odraslih
Iznos: 42.326,00 kn – 2018. godina
235.000, 00 kn – 2019. godina
235.823,00 kn – 2020. godina
b ) Ostali izvori: EU fondovi (natječaji za izradu standarda kvalifikacija, programa vrednovanja .
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- donesen strateški dokument radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
- donesen Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,
- izmijenjeni propisi u području obrazovanju radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
- objavljen natječaj za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem.
Način praćenja provedbe:
Usvojeni i izmijenjeni propisi javno su dostupni.
Rokovi:
- donijeti strateški dokument radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja,
- donijeti Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja - tijekom 2018. godine,
- izmijeniti propise u području obrazovanja radi uspostave sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja – tijekom 2018. godine,
- raspisati natječaje za izradu programa za vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO-a - tijekom 2019. godine.
Ostale napomene: Provedba mjere ovisi o uspješnosti provedbe HKO-a i planiranih pratećih aktivnosti.
Glavna strateška aktivnost:
2.1.4. Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih osoba uključenih u program osnovnog obrazovanja
Povećanje broja polaznika osnovnog obrazovanja odraslih, programa osposobljavanja i usavršavanja osigurat će se aktivnim promicanjem važnosti cjeloživotnoga učenja, izradom kvalitetnijih programa obrazovanja odraslih te financiranjem polaznika.
Mjera 1: Standardizacija, povećanje kvalitete i financiranje programa obrazovanja odraslih
a) definicija (opis) mjere
Nužno je izraditi novi Kurikulum za osnovno obrazovanje odraslih polaznika temeljen na ključnim kompetencijama. Polaznicima osnovnog obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih potrebno je i nadalje financirati pohađanje programa. Težiti usklađivanju programa osposobljavanja i usavršavanja s potrebama tržišta rada i to kroz HKO.
b) aktivnosti mjere
Financirati osnovno obrazovanje odraslih polaznika.
c) glavni cilj
Jasno definiranim ishodima učenja koje polaznik stječe završetkom odgovarajućeg programa obrazovanja stvoriti priliku za bolju zapošljivost i uključenost u društvo.
d) posebni ciljevi
Izraditi novi Kurikulum osnovnog obrazovanja odraslih i usklađivati programe obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelji: ASOO
Ciljne skupine/korisnici : polaznici programa obrazovanja odraslih
Izvor financiranja/sufinanciranja :
a) Državni proračun: pozicija – MZO, Razdjel 080, Glava 08005, pozicija, Šifra programa-3704 - Srednjoškolsko obrazovanje:
2018. - 4.255.446,00 kn
2019: - 4.755.031,00 kn
2020. - 4.755.031,00 kn
b) ostali izvori: EU fondovi
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: Broj programa usklađenih s odrednicama HKO-a, broj polaznika uključenih u osnovno obrazovanje odraslih.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Omogućavanje dodatne financijske potpore studentima koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa u okviru programa Erasmus+ (kroz praćenje broja studenata koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa)
a) definicija (opis) mjere
U okviru programa Erasmus+ (programa EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport) studenti koji su na natječaju visokog učilišta odabrani za odlazak na mobilnost dobivaju mjesečnu stipendiju za pokrivanje troškova života i putovanja u inozemstvu. Iznos stipendije ovisi o odredišnoj zemlji. Program Erasmus+ poseban naglasak stavlja na jednake mogućnosti za odlazak na mobilnost, stoga se studentima slabijeg socioekonomskog statusa i studentima s invaliditetom te osobama u statusu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom omogućuje dodatna financijska potpora u iznosu od 200 eura mjesečno. Uvjeti za ostvarivanje prava na dodatak određuju se na nacionalnoj razini i to: mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 65 % proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. Kao dokaz studenti na svom matičnom visokom učilištu trebaju dostaviti potvrdu nadležne PU za sve članove zajedničkog kućanstva za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije. Za članove zajedničkog kućanstva koji su u mirovini ili su korisnici obiteljske mirovine, osim potvrde nadležne PU, prilažu i potvrdu nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje o visini isplaćene mirovine za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije. Osim toga, dostavlja se popunjena izjava o članovima zajedničkog kućanstva (pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive na istoj adresi prebivališta i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo).
b) aktivnosti mjere
- u okviru informativnih aktivnosti AMPEU će studente slabijeg socioekonomskog statusa i studente s invaliditetom te osobe u statusu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom informirati o mogućnosti dodatne financijske potpore radi poticanja sudjelovanja ranjivih skupina u programima međunarodne mobilnosti
- AMPEU će pratiti broj Erasmus+ studenata koji ostvaruju pravo na dodatnu financijsku potporu na temelju podataka koji su dostupni u alatima EK za provedbu mobilnosti.
c) glavni cilj
Povećati dostupnost informacija o mogućnosti dodatne financijske potpore u okviru za ranjive skupine u okviru programa Erasmus +.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MZO
b) sunositelj: AMPEU
Ciljne skupine/korisnici: Studenti slabijeg socioekonomskog statusa upisani na visoka učilišta koja sudjeluju u programu Erasmus+ .
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Mjera će se provoditi kroz predviđene aktivnosti i financiranje AMPEU
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: B roj studenata slabijeg socioekonomskog statusa koji zadovoljavaju kriterij slabijeg socioekonomskog statusa u okviru programa Erasmus+.
Način praćenja provedbe: Izvješća
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 3: Poticanje cjeloživotnog učenja kroz socio-kulturne programe narodnih knjižnica
a) definicija (opis) mjere
Narodne knjižnice njeguju tradiciju otvorenog pristupa izvorima informacija čime omogućavaju stjecanje dodatnih vještina i znanja za razne društvene skupine. Programima narodnih knjižnica osiguravaju se uvjeti za cjeloživotno učenje te se omogućava neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija.
b) aktivnosti mjere
- objava Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi (knjižnična djelatnost),
- ocjena programskih prijedloga,
- odabir programa i ugovaranje.
c) glavni cilj
Povećati dostupnost knjižničnih sadržaja te sudjelovanje raznih društvenih skupina, a posebno osoba u riziku od socijalne isključenosti u aktivnostima narodnih knjižnica.
d) posebni ciljevi
Poticanje čitanja te povećanje broja korisnika narodnih knjižnica.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MK
b) sunositelj: narodne knjižnice
Ciljne skupine/korisnici: sve obrazovne i društvene skupine s posebnim naglaskom na socijalno ranjive skupine (djeca, mladi, azilanti, osobe starije životne dobi itd.)
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun : MK, Razdjel/glava 05505, Program P3905, Aktivnost A781003, Djelatnost Programi knjižnične djelatnosti
2018.
- 296 programa u narodnim knjižnicama u iznosu od 16.820.300,00 kn (221 program nabave knjižne i neknjižne građe – 16.305.000,00kn, 56 programa akcija i manifestacija – 365.100,00 kn i 9 razvojnih programa – 150.200,00 kn)
2019.
- 316 programa u narodnim knjižnicama u iznosu od 17.229.500,00 kn (229 programa nabave knjižne i neknjižne građe – 16.755.000,00 kn, 85 programa akcija i manifestacija – 454.500,00 kn i 2 razvojna programa – 20.000,00 kn)
2020.
- Predviđeni proračun za Aktivnost A781003 je 18.000.000,00 kn, a broj odobrenih programa i visina sredstava ovisit će o broju i kvaliteti prijavljenih programa na Javni poziv.
b) ostali izvori: narodne knjižnice, osnivači knjižnica, županije, vlastita ili sponzorska sredstva knjižnica
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: Realizirane inkluzivne manifestacije i programi narodnih knjižnica.
Način praćenja provedbe: Programska i financijska izvješća o realiziranim programima narodnih knjižnica podržanima iz sredstava DPRH prijavljenih na Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u RH.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
2.2. Strateško područje: Zapošljavanje i pristup zapošljavanju
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS)
Glavna strateška aktivnost:
2.2.1. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja
APZ usmjerena je na skupine nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u nepovoljnom položaju na tržištu rada s posebnim naglaskom na mlade, starije, dugotrajno nezaposlene, niskokvalificirane i neaktivne osobe.
Krajem prosinca 2017. VRH je donijela „Smjernice za razvoj i provedbu APZ u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine“ koje predstavljaju strateški dokument i okvir za korištenje mjera APZ koje provodi HZZ. Također, OSI imaju velike teškoće u konkuriranju za slobodna radna mjesta i pristup tržištu rada. Proces zapošljavanja je izrazito kompetitivan te je mjere osiguranja konkurentnosti OSI na otvorenom tržištu rada potrebno poduzimati od trenutka stjecanja invaliditeta. ZOSI kroz svoje aktivnosti kontinuirano radi na omogućavanju i poboljšavanju uvjeta za aktivno uključivanje OSI na tržište rada.
Mjera 1: Provedba mjera aktivne politike zapošljavanje (APZ)
a) definicija (opis) mjere
Poticanje zapošljavanja, obrazovanja i uključenosti nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
b) aktivnosti mjere
- osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva,
- poticati zapošljavanje,
- poticati samozapošljavnje,
- osigurati aktivaciju najteže zapošljivah skupina,
- osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti.
c) glavni cilj
Povećati mogućnosti zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
d) posebni ciljevi
- poticati zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada,
- smanjiti udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (dugotrajno nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, osobe starije životne dobi, osobe niže razine obrazovanja, OSI, posebne skupine nezaposlenih).
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
razdjel: 086 MRMS, glava: 08625 HZZ:
Aktivnost A689023 - Aktivna politika zapošljavanja :
- 2018. - 375.508.000,00 kn
- 2019. - 228.995.000,00 kn
- 2020. - 263.475.000,00 kn Aktivnost A689016 - Profesionalno usmjeravanje i informiranje i zadržavanje postojeće zaposlenosti :
- 2018. - 3.790.000,00 kn
Aktivnost A689027 – Nacionalna strategija za uključivanje Roma:
- 2018. - 12.342.000,00 kn
- 2019. - 12.200.000,00 kn
- 2020. - 12.238.000,00 kn
Aktivnost A689036 – Naknade korisnicima mjera APZ – za rashode novčanih pomoći i putnih troškova osobama koje su uključene u aktivnosti obrazovanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te novčane pomoći za stalnog sezonca :
- 2018. - 452.390.750,00 kn
- 2019. - 280.000.000,00 kn
- 2020. - 263.000.000,00 kn
b) ostali izvori
T689035 – OP Učinkoviti ljudski potencijali – planirana sredstva za mjere APZ i rashode novčanih pomoći iz sredstava DPRH (za nacionalno sufinanciranje projekata) u iznosu od 44.879.439,00 kn :
- 2018. - 753.382.000,00 kn
- 2019. - 768.555.800,00 kn
- 2020. - 840.833.000,00 kn
T813036 Operativni plan za uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom:
- 2018. - 5.121.000,00 kn
- 2019. - 1.500.000,00 kn
- 2020. - 1.500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka:
- broj osoba uključenih u mjere APZ po vrsti intervencije,
- broj i udio dugotrajno nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a i zaposlenih dugotrajno nezaposlenih osoba iz evidenciji HZZ-a.
Način praćenja: redovita godišnja izvješća o stanju zapošljavanja.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Ostale napomene: Mjere se provode temeljem Smjernica za razvoj i provedbu mjera APZ za razdoblje 2018. – 2020.
Mjera 2: Provedba aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom
a) definicija (opis) mjere
ZOSI kroz svoje aktivnosti kontinuirano radi na omogućavanju i poboljšavanju uvjeta za aktivno uključivanje OSI na tržište rada.
b) aktivnosti mjere
- poticanje zapošljavanja i održavanje zaposlenosti OSI,
- provođenje senzibilizacije poslodavaca prema zapošljavanju OSI.
c) glavni cilj: Poticanje zapošljavanja OSI.
d) posebni ciljevi: Povećati broj zaposlenih OSI za koje poslodavci koriste poticaje.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: ZOSI
b) sunositelji: MRMS
Ciljne skupine/korisnici: OSI
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 086 MRMS glava: 08635 - ZOSI, šifra programa: 3301 – APZ, aktivnost: A875003 - Olakšice i poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom:
- 2018. - 86.000.000,00 kn
- 2019. - 140.000.000,00 kn
- 2020. - 140.000.000,00 kn
(sve sa izvora financiranja 43 - namjenska sredstva prikupljena s osnova novčane naknade poslodavaca zbog nezapošljavanja OSI)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelj učinka:
- broj poslodavaca korisnika državnih poticaja,
- broj zaposlenih OSI za koje poslodavci koriste poticaje,
- informativne aktivnosti (broj stručnih skupova, tv emisija i informativnog materijala).
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi: kontinuirano - 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene: Provedba mjere ovisi o dostatnosti sredstava prikupljenih s osnova novčane naknade poslodavaca zbog nezapošljavanja OSI (izvor 43), a koja se koriste za isplatu poticaja/potpora poslodavcima koji zapošljavaju OSI.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti
Kako bi se umanjile posljedice nezaposlenosti, posebno uslijed gubitka posla, nužno je osigurati novčanu naknadu za nezaposlene. Pravo na naknadu primjenjuje se za slučaj nezaposlenosti kako za radnike u radnom odnosu tako i za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Također, zbog složenosti, formalnosti i dugotrajnosti stečajnog postupka, potrebno je u jednom dijelu zaštiti radnička potraživanja nastala temeljem radnog odnosa i osigurati njihovu isplatu odmah po utvrđenju, neovisno od pravomoćnosti rješenja u stečajnom postupku.
Mjera 1: Osiguravanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti radnicima koji su bili u radnom odnosu i osobama koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost
a) definicija (opis) mjere
Osiguravanje prava na novčanu naknadu nezaposlenim osobama koji su bili u radnom odnosu te nezaposlenim osobama po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.
b) aktivnosti mjere
- provođenje upravnog postupka pokrenutog zahtjevom nezaposlene osobe,
- pravodobno donošenje rješenja.
c) glavni cilj
Osigurati pravo na novčanu naknadu nezaposlenim osobama kako po prestanku radnog odnosa, tako i po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti osoba po prestanku radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe po prestanku radnog odnosa, odnosno samostalne djelatnosti.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel: 086 MRMS, Glava: 08625 HZZ, Aktivnost A689014 - Sredstva za isplatu na ime prava s osnova nezaposlenosti:
- 2018. - 861.000.000,00 kn,
 e projekcije
- 2019. - 851.000.000,00 kn,
- 2020. - 860.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj podnesenih i broj riješenih zahtjeva za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Način praćenja provedbe:
- broj rješenja donesenih u zakonskom roku u odnosu na ukupni broj izdanih rješenja.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene: Prava nezaposlenih osoba uređena su novim Zakonom o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 16/17) koji se naslanja na radno zakonodavstvo čija je svrha doprinijeti učinkovitom funkcioniranju tržišta rada i stvaranju neophodnih zakonskih temelja za osiguranje odgovarajućeg stupnja socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba.
Mjera 2: Osiguravanje prava u slučaju stečaja poslodavca
a) definicija (opis) mjere
Pružanje socijalne zaštite radnicima nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak na način da se istima osigurava dio njihova potraživanja po osnovi plaće i drugih davanja po osnovi rada.
b) aktivnosti mjere
- utvrditi uvjete za ostvarivanje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca,
- pravodobno donijeti upravno rješenje o osiguranim pravima radnika,
- pravodobno izvršiti isplatu osiguranih prava radnika,
- AORT preuzima funkciju stečajnog vjerovnika u stečajnom postupku za isplaćena tražbine radnicima.
c) glavni cilj
Zaštititi radničke tražbine u slučaju stečaja poslodavca na društveno prihvatljivoj razini.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti radnika nad čijim je poslodavcem otvoren stečajni postupak.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: AORT, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: radnici poslodavca nad kojima je otvoren stečajni postupak i kojima nisu isplaćena materijalna prava na osnovi rada.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: razdjel: 086 MRMS, glava: 08650 AORT, šifra programa: 4011 – Materijalno pravna zaštita:
aktivnost: A837002 Osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca:
- 2018. - 39.027.000,00 kn
- 2019. - 28.940.000,00 kn
Projekcija:
- 2020. - 28.973.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj radnika kojima je izvršena isplata osiguranih potraživanja na temelju konačnih i izvršnih rješenja AORT-a,
- udio isplata izvršenih u zakonskom roku, u ukupnom broju izvršenih isplata.
Način praćenja provedbe:
Izvješća AORT-a u slučaju stečaja poslodavca.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Osiguravanje prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
a) definicija (opis) mjere
Zaštita prava na isplatu plaće i naknade plaće iz radnog odnosa radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće/naknade plaće koju je bio dužan isplatiti poslodavac.
b) aktivnosti mjere
- utvrditi uvjete za ostvarivanje prava poslodavca odnosno radnika u slučaju blokade računa poslodavca,
- pravodobno donijeti upravno rješenje o pravu na isplatu neisplaćenih plaća/naknada plaća,
- pravodobno izvršiti uplatu iznosa iz rješenja radnicima,
- AORT preuzima prava ovrhovoditelja u postupku ovrhe na novčanim sredstvima.
c) glavni cilj
Zaštita i osiguranje tražbina radnika u slučaju blokade računa poslodavca.
d) posebni ciljevi
Smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti radnika onog poslodavca koji u slučaju blokade računa nije u mogućnosti isplatiti plaću.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: AORT, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: radnici poslodavca kojem je blokiran račun zbog nemogućnosti izvršenja zahtjeva za prisilnu naplatu neisplaćene plaće/naknade plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, a koji je podnio zbirni zahtjev za isplatu plaće/naknade plaće u visini minimalne plaće AORT-u.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: razdjel: 086 MRMS, glava: 08650 AORT, šifra programa: 4011 – Materijalno pravna zaštita:
Aktivnost A837006 Osiguranje potraživanja radnika u slučaju blokade računa poslodavca:
- 2018. - 23.790.000,00
- 2019. - 33.038.000,00 kn
projekcija:
- 2020. - 33.070.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Udio izvršenih rješenja/isplata u zakonskom roku, u ukupnom broju izvršenih isplata; udio ovršnih postupaka u kojima AORT aktivno sudjeluje u odnosu na ukupni broj postupaka u kojima je podnijet zahtjev za izravnu naplatu.
Način praćenja provedbe:
i zvješća AORT-a u slučaju blokade računa poslodavca.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.3. Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja i razvoj socijalnog poduzetništva kroz poticanje afirmativnih projekata
U svrhu poticanja samozapošljavanja nezaposlenih osoba, HZZ dodjeljuje potpore za samozapošljavanje osobama koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih te imaju razrađenu ideju za samozapošljavanje. Nezaposlene osobe koje imaju poduzetničku ideju često imaju nedostatak ne samo financijskih sredstava nego i motivacije i vještina za razradu vlastite, održive poduzetničke ideje. Nezaposlene osobe koje iskažu interes za samozapošljavanje na jednom mjestu mogu dobiti sve relevantne informacije o samozapošljavanju, edukaciji i pomoć u razradi poduzetničke ideje i izradi Poslovnog plana, načinu registracije, besplatnim i drugim edukacijama, potporama i subvencijama drugih davatelja. HZZ potiče umrežavanje s partnerima na lokalnoj razini kroz partnerstva za samozapošljavanje kako bi svi dionici sinergijski poticali i pomogli razvoj i opstanak novog poduzetničkog pothvata.
Mjera 1: Poticanje samozapošljavanja
a) definicija (opis) mjere
Poticanje samozapošljavanja kroz mjere za nezaposlene osobe prijavljene na HZZ.
b) aktivnosti mjere
- pružanje stručne pomoći i podrške osobama koje se odlučuju na samozapošljavanje te
- dodjeljivanje potpore za samozapošljavanje.
c) glavni cilj
Povećati udio nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a u aktivnostima samozapošljavanja.
d) posebni ciljevi
Povećati udio poslovnih subjekata koji su održali poslovnu aktivnost nakon 12 mjeseci i koji zapošljavaju nove radnike.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZZ, JLS, JP(R)S te socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: nezaposlene osobe koje žele pokrenuti samostalni posao.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: razdjel 086 MRMS, glava 08625 HZZ, šifra programa: 3301 APZ:
Aktivnost A689023 – APZ :
- 2018. - 19.050.000,00 kn
- 2019. - 4.500.000,00 kn
- 2020. - 4.500.000,00 kn
A689027 – Nacionalna strategija za uključivanje Roma :
- 2018. - 105.000,00 kn
- 2019. - 220.000,00 kn
- 2020. - 220.000,00 kn
b) ostali izvori: ESF, T813035 – OPULJP:
- 2018. - 125.515.000,00 kn
- 2019. - 336.982.249,38 kn
- 2020. - 336.982.249,38 kn
Mjera poticanja samozapošljavanja jedna je od mjera aktivne politike zapošljavanja, izvori financiranja dio su ukupnih sredstava prikazanih u Mjeri 1 Glavne strateške aktivnosti 2.2.1. Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ).
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj nezaposlenih osoba kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje,
- broj korisnika potpore za samozapošljavanje koji su po isteku sufinanciranog razdoblja koristili potpore za zapošljavanje drugih osoba.
Način praćenja provedbe: i zvješća.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.4. Provedba i razvoj Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji
Otežan pristup tržištu rada teže zapošljivih i socijalno najranjivijih društvenih skupina, u koje se ubrajaju hrvatski branitelji, kao i djeca smrtno stradalih, ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca dragovoljaca i djeca HRVI-a koja ulaze u svijet rada te kao mladi bez radnog iskustva potencijalno mogu predstavljati dugotrajno nezapošljivu skupinu.
Mjera 1: Poticanje obrazovanja
a) definicija (opis) mjere
Poticanjem obrazovanja i promjene zanimanja želi se utjecati na poboljšanje kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba iz ciljne skupine te tako olakšati pristup tržištu rada i utjecati na povećanje njihove zapošljivosti. Ova mjera omogućuje osobama iz ciljne skupine da kroz programe obrazovanja usklade svoje kompetencije s promjenama na tržištu rada, što utječe na smanjivanje rizika od socijalne isključenosti.
b) aktivnosti mjere
- priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
- pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
- sklapanje ugovora o korištenju mjere,
- kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Doprinijeti pružanju podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada korištenjem obrazovnih programa za stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikacije, osposobljavanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Unaprijediti kompetencije nezaposlenim osobama iz ciljne skupine radi olakšavanja pristupa tržištu rada.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj : HZZ, ASOO
Ciljne skupine/korisnici: nezaposleni HB-i, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih HB-a, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721:
- 2018. - 54.250,00 kn,
- 2019. - 400.000,00 kn,
- 2020. - 400.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj korisnika mjere.
Način praćenja: praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano: 2018., 2019. i 2020.
Mjera 2: Potpora za samozapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Osobe iz ciljne skupine koje pokreću vlastitu samostalnu djelatnost (obrt, trgovačko društvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i dr.) te ispunjavaju propisane uvjete mogu koristiti potporu u iznosu do 80.000,00 kuna za pokretanje svoje djelatnosti.
b) aktivnosti mjere
- priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
- pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni  im pri nadležnom Ministarstvu,
- sklapanje ugovora o korištenju mjere,
- kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Doprinijeti pružanju podrške u integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada povećanjem njihove zapošljivosti kroz dodjelu potpore za samozapošljavanje, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Poboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima, nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlenoj djeci dragovoljaca i nezaposlenoj djeci HRVI-a iz Domovinskog rata poticanjem na poduzetništvo.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: MPS, HZZ, HUP, HOK
Ciljne skupine/korisnici: nezaposleni hrvatski branitelji, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB:
Aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721 :
- 2018. – 5.395.750,00 kn
- 2019. – 4.000.000,00 kn
- 2020. – 4.000.000,00 kn
Aktivnost A 753027 „OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“:
Račun 3721 :
- 2019. - 2.298.000,00 kn
-2020. - 3.000.000,00 kn
Račun 3723:
- 2019. - 5.671.081,00 kn
- 2020. - 9.630.500,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj korisnika mjere.
Način praćenja: praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine
Mjera 3: Potpora za novo zapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Mjera je namijenjena poslodavcima koji uspješno posluju te namjeravaju zaposliti osobe iz ciljne skupine, pri čemu potpora iznosi 50.000,00 kuna po zaposlenoj osobi, a MHB može dodijeliti potporu za zapošljavanje najviše tri osobe. Ovisno o broju osoba iz ciljne skupine koje će poslodavac zaposliti potpora iznosi od 50.000,00 kuna za zapošljavanje jedne osobe do najviše 150.000,00 kuna za zapošljavanje tri osobe.
b) aktivnosti mjere
- priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
- pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
- sklapanje ugovora o korištenju mjere,
- kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Zapošljavanje osoba iz ciljne skupine kod poslodavca, te stvaranje uvjeta za njihovo što uspješnije uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Poboljšati uvjete za pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima, nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlenoj djeci dragovoljaca i nezaposlenoj djeci HRVI-a iz Domovinskog rata te povećati konkurentnost osoba iz ciljne skupine na tržištu rada.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: HZZ, HUP I HOK
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni hrvatski branitelji, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, nezaposlena djeca dragovoljaca i nezaposlena djeca HRVI-a iz Domovinskog rata
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, Aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3721:
- 2018. – 650.000,00 kn
- 2019. – 1.650.000,00 kn
- 2020. – 1.650.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj zaposlenih osoba iz ciljne skupine.
Način praćenja provedbe:
Praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 4: Potpora radu zadruga hrvatskih branitelja
a) definicija (opis) mjere
Registriranim zadrugama hrvatskih branitelja koje kvalitetnim poslovnim planom i brojem zadrugara s utvrđenim statusom osoba iz ciljne skupine ispunjavaju postavljene kriterije može se odobriti korištenje novčane potpore u iznosu do 150.000,00 kuna, kako bi njeni članovi kroz rad u zadruzi mogli organizirano obavljati svoje djelatnosti.
b) aktivnosti mjere
- priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva osoba iz ciljne skupine za korištenje mjere,
- pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
- sklapanje ugovora o korištenju mjere,
- kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Doprinijeti integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada kroz udruživanje u zadruge, te time utjecati na stvaranje uvjeta za što uspješnije potpuno uključivanje u društvo.
d) posebni ciljevi
Olakšati proces socijalnog uključivanja kroz osiguranje pristupa tržištu rada i poticanje na društveno poduzetništvo.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: MGPO, MPS
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni hrvatski branitelji i nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB, aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, račun 3811
- 2018. – 1.500.000,00 kn
- 2019. – 1.500.000,00 kn
- 2020. – 1.500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
broj osoba iz ciljne skupine uključenih u rad zadruga,
Način praćenja provedbe:
praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere, obilazak korisnika na terenu.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 5: Potpora za proširenje postojeće djelatnosti
a) definicija (opis) mjere
Mjera omogućava sufinanciranje projekata zadruga i drugih malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika, pri čemu je moguće ostvariti do najviše 100.000,00 kuna potpore.
b) aktivnosti mjere
- priprema i objava javnih poziva za zaprimanje zahtjeva za korištenje mjere,
- pregled zaprimljenih zahtjeva i njihovo rješavanje u suradnji s predstavnicima nadležnih institucija kroz osnovan stručni tim pri nadležnom Ministarstvu,
- sklapanje ugovora o korištenju mjere,
- kontrola izvršavanja ugovornih obveza.
c) glavni cilj
Unaprijediti učinkovitost proizvodnih procesa, jačati proizvodne kapacitete i omogućiti postizanje boljih poslovnih rezultata korisnika potpore, a koji će doprinijeti zapošljavanju i stvaranju uvjeta za socijalno uključivanje osoba iz ciljne skupine.
d) posebni ciljevi
Olakšati proces zapošljavanja i socijalnog uključivanja osoba iz ciljne skupine.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: MGPO, MPS
Ciljne skupine/korisnici: zadruge hrvatskih branitelja, te korisnici mjere samozapošljavanja iz ranijih programa namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:
Razdjel 041 – MHB, Glava 04105 MHB aktivnosti A 753009 „Zapošljavanje hrvatskih branitelja“, Račun 3811:
- 2018. – 3.030.000,00 kn
- 2019. – 3.200.000,00 kn
- 2020. – 3.200.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj korisnika mjere,
Način praćenja provedbe:
Praćenje izvršavanja ugovornih obveza koje su preuzeli korisnici mjere.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.5. Praćenje provedbe zapošljavanja osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim propisima
Kako bi se osigurala provedba propis kojima je regulirano pravo prednosti pri zapošljavanja u državnoj službi, a time i olakšao pristup zapošljavanju u državnoj službi posebno ranjivih skupina, neophodan je nadzor nad provedbom propisa, koji, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, provodi Ministarstvo uprave.
Mjera 1: Promicanje načela nediskriminacije na tržištu rada
a) definicija (opis) mjere
Provedba obrazovnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na poslodavce o odredbama anti-diskriminacijskog zakonodavstva u području rada i zapošljavanja.
U okviru aktivnosti Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019. godine ULJPPNM planira provoditi edukacije poslodavaca o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova i skupinama u opasnosti od diskriminacije na tržištu rada sa ciljem osvještavanja poslodavaca o njihovoj odgovornosti za stvaranje radnog okruženja oslobođenog od diskriminacije kao i o dužnosti zaštite dostojanstva radnika.
U istom provedbenom periodu planirane su i edukacije radničkih predstavnika o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova i skupinama u opasnosti od diskriminacije na tržištu rada, posebice o tome kako prepoznati diskriminaciju i kako pomoći diskriminiranoj osobi.
b) aktivnosti mjere
Edukacije, diskusije, okrugli stolovi i kampanje.
c) glavni cilj
Doprinijeti povećanju zaposlenosti osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonima.
d) posebni ciljevi
Povećati znanja poslodavaca o odredbama antidiskriminacijskog zakonodavstva u području rada i zapošljavanja.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: ULJPPNM,
b) sunositelj: MRMS, HZZ, HUP, HGK, HOK, OCD-ovi koji djeluju u podruju zaštite i promicanja ljudskih prava.
Ciljne skupine/korisnici: predstavnici poslodavaca i sindikata, osobe potencijalno izložene diskriminaciji na tržištu rada.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 020 VRH, Glava 87 ULJPPNM, A5103052 Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014.-2020.):
2018. - 2.500,00 kn,
2019. - 2.500,00 kn
2020. - 2.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- samoevaluacija, povećanja znanja i razumijevanja polaznika,
- broj zaposlenih osoba koje imaju prednost pri zapošljavanju sukladno posebnim zakonima.
Način praćenja provedbe:
- broj edukacija,
- broj polaznika.
Rokovi: 2018., 2019., 2020. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.6.Uspostava sustava usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada
Suvremeno tržište rada karakterizira strukturna neusklađenost ponude i potražnje vještina te značajne razlike između potreba za kompetencijama koje traže poslodavci i ponude radne snage, različitih obrazovnih ishoda učenja i kvalifikacija, te potreba tržišta rada, što se prvenstveno može umanjiti mjerama obrazovne politike. Uspostava HKO-a, kao mehanizma dinamičnog prilagođavanja ponude rada potražnji za radom kroz sustav cjeloživotnog učenja osigurat će sustav garancije kvalitete i standarda obrazovanja i znanja stečenog kroz sve oblike rada i učenja. Standardi zanimanja podloga su za standarde kvalifikacija koji osiguravaju analizu potražnje prije nego što se planira obrazovna ponuda. Cilj standarda zanimanja je stvoriti detaljnu sliku o specifičnim vještinama i znanjima koja moraju posjedovati osobe nekoga određenog zanimanja.
Mjera 1: Priprema podloga za izradu standarda zanimanja – donošenje unaprjeđene Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i 15 novih profila sektora
a) definicija (opis) mjere
Metodologijom za izradu i tumačenje profila sektora definira se postupak izrade i način tumačenja profila sektora za potrebe izrade prijedloga standarda zanimanja. Profili sektora su dokumenti koji ocrtavaju stanje određenog sektora u određenom vremenskom trenutku, a prikazuju najvažnije elemente unutar svakog sektora.
b) aktivnosti mjere
Donošenje unaprijeđene Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i 15 novih profila sektora koji su nužni alati za izradu standarda zanimanja, posebice sektorske utemeljenosti konkretnih standarda.
c) glavni cilj
Osigurati predlagateljima standarda zanimanja nužne alate HKO-a za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada.
d) posebni ciljevi
Navedene podloge za izradu standarda zanimanja služit će za unaprjeđenje politika i procesa u području povezivanja tržišta rada i obrazovanja.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelj: NVRLJP, MZO
Ciljne skupine/korisnici : predlagatelji standarda zanimanja
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun : razdjel: 086 MRMS, glava: 08605 MRMS unutar redovnih djelatnosti
b) ostali izvori : ESF - proračunska aktivnost T854021:
2018.–
2019. - izvor 561: 59,500,00 kn
- izvor 12: 10.500,00 kn
2020. - izvor 561: 127.500,00 kn
- izvor 12: 22.500,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- izrađena Metodologija za izradu i tumačenje profila sektora,
- izrađeno 15 profila sektora.
Način praćenja provedbe : objava Metodologije za izradu i tumačenje profila sektora i profila sektora na www.kvalifikacije.hr
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Ostale napomene:
MRSM-u je odobren projekt Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada u okviru kojeg će se provesti navedena mjera.
Glavna strateška aktivnost:
2.2.7. Regionalni razvoj zapošljavanja razvojem i institucionalnom podrškom lokalnim partnerstvima za zapošljavanje
RH ima velike regionalne razlike s obzirom na stopu nezaposlenosti i zapošljavanja. Nisu dovoljno prepoznate specifičnosti regionalnih potreba (gospodarstvene kao i one vezane uz ljudske resurse i usklađenosti ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada), a dolazi i do iseljavanja stanovništva prema bogatijim regijama čime se stvara sve veća neujednačenost. Stoga jedino ulaganje u partnerski pristup osigurava platformu za razvoj inovativnih i održivih rješenja u smanjivanju nezaposlenosti na lokalnoj razini, s obzirom na specifičnosti lokalnog tržišta rada.
Mjera 1: Razvoj i institucionalna podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje
a) definicija (opis) mjere
Ulaganjem u partnerstva kroz programe dodjele bespovratnih sredstava putem otvorenih poziva jačaju se kapaciteti Lokalnih partnerstva za zapošljavanje, čime se postiže održivo funkcioniranje partnerstva koje će biti podržano kroz razvoj relevantnih strateških dokumenata. Također, unaprjeđuje se partnerski pristup, jača povjerenje među partnerima te se stvaraju inovativne ideje za ciljane skupine, odnosno njihovu lokalnu zajednicu .
b) aktivnosti mjere
- izrada i provedba programa dodjele bespovratnih sredstava za razvoj i jačanje lokalnih partnerstava, posebno projekti koji doprinose Strategiji razvoja ljudskih potencijala,
- provođenje aktivnosti za jačanje lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja .
c) glavni cilj
Doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s lokalnim potrebama i strateškim dokumentima .
d) posebni ciljevi
- omogućiti učinkovitu provedbu županijskih strategija razvoja ljudskih potencijala,
- osigurati održivo funkcioniranje Lokalnih partnerstava za zapošljavanje.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MRMS
b) sunositelj: ustanova (škole, HZZ, ustanove za obrazovanje odraslih, visokoškolske ustanove), OCD, trgovačka društva i obrti, sindikati, udruge sindikata više razine, udruga poslodavaca, udruga poslodavaca više razine, Poduzetničko potporne institucije evidentirane u jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, JLRS, zadruge, komore.
Ciljne skupine/korisnici:
nezaposleni pripadnici ranjivih skupina kako je definirano županijskim strategijama za razvoj ljudskih potencijala, učenici osnovnih i srednjih škola, zaposlenici institucija članova Lokalnih partnerstava za zapošljavanje, predstavnici članova Lokalnih partnerstava za zapošljavanje.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Troškovi projekata financirat će se s Razdjela 086 MMRS, Glava 08605, Aktivnost T854021.008 UP.01.3.1.01 Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III:
- 2018. 26.005.733,40 kn
- 2019. 24.688.000,00 kn
- 2020. 24.688.000,00 kn
a) ostali izvori: ESF.
Maksimalna stopa sufinanciranja iznosi 85 % ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020., (u okviru Specifičnog cilja 8.vii.1. Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje i povećano zapošljavanje najranjivijih skupina na lokalnim tržištima rada), iz sredstava ESF dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati iz DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: proveden poziv na dostavu projektnih prijedloga.
Način praćenja provedbe: broj sklopljenih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Rokovi: 2019. i 2020. godina.
Mjera se planira nastaviti financirati i nakon 2020. Također, u okviru već objavljenog Poziva, sredstva za provedbu mjere planirana su i za 2021. Ukupni iznos bespovratnih sredstava za ovaj Poziv iznosio je 73.440.000,00 kn. Zbog visokokvalitetnih projektnih prijedloga pristiglih za ovaj Poziv iznos alokacije je uvećan kako bi se obuhvatilo financiranje projektnih prijedloga koji su se nalazili na rezervnoj listi.
Ostale napomene:
Kroz modalitet otvorenog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava financirat će se projekti koji doprinose provedbi Strategija razvoja ljudskih potencijala te nastavak rada Lokalnih partnerstva za zapošljavanje temeljen na prethodnim iskustvima i postignućima u regionalnoj razvojnoj politici te oblicima partnerstava koja već postoje u županijama.
Očekivani rezultati uključuju povećanje zapošljivosti korisnika intervencija te vrsta i broja usluga prilagođenih lokalnim prilikama (koje su osobito usmjerene na pripadnike ugroženih skupina – npr. mlade). Uloga lokalnih partnerstava za zapošljavanje jest poticanje razrade i provedbe lokalnih strategija, u skladu s priznatim trenutnim potrebama nekog područja i podacima o situaciji na terenu, što omogućuje točnije usmjeravanje aktivnosti i usluga.
2.3. Strateško područje: Stanovanje i dostupnost energije
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU)
Glavna strateška aktivnost:
2.3.1. Unapređenje sustava najamnog stanovanja
Građani često nisu u mogućnosti dobiti i otplaćivati stambene kredite zbog nesigurnosti radnih mjesta i relativno malih primanja te nisu u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje. Stoga je potrebno razviti sustav najamnog stanovanja u javnom sektoru.
Mjera 1: Donošenje programa za izradu modela stanovanja
a) definicija (opis) mjere
Sustav najamnog stanovanja reguliran je donošenjem Programa društveno poticanog najma stanova – PON, koji prema kriterijima izrade prioritetnih lista omogućuje najam stanova i socijalno osjetljivim skupinama koje su u riziku od siromaštva.
b) aktivnosti mjere
Izrada programa za izradu modela stanovanja, kojim je u većim gradovima RH predviđeno osiguranje određenog broja stambenih jedinica za najam, od kojeg broja bi dio stambenih jedinica bio namijenjen socijalno osjetljivim skupinama, stanovništvu s nižim primanjima i ostalim skupinama.
c) glavni cilj
Regulacija sustava najamnog stanovanja za populaciju stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati tržišnu cijenu najma stana.
d) posebni ciljevi
Povećanje broja dostupnih stanova za najam u javnom sektoru za dio stanovništva koje bi pod povoljnijim uvjetima moglo osigurati najam stana u odnosu na tržište najma. To se odnosi i na sigurnost najmoprimca, te regulaciju ugovornog odnosa najmodavca i najmoprimca na način osiguranja stabilnijih i dugoročnijih uvjeta stanovanja u najmu.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MGIPU
b) sunositelji : MDOMSP, JLS i APN
Ciljne skupine/korisnici: socijalno osjetljive i ranjive skupine koje su u riziku od siromaštva, osobito mlade obitelji te obitelji s više djece
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 07 MGIPU, Glava 07605 – Program za izradu modela stanovanja – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: evaluacija provedba programa
Način praćenja provedbe: izvješća
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.2. Osnivanje i potpora programima prihvatilišta i programima nužnog smještaja ostvarivanjem programa za beskućnike, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, žrtve trgovanja ljudima i žrtve nasilja u obitelji; osnivanjem pučkih kuhinja; korištenjem stambenih kapaciteta u vlasništvu RH za socijalna pitanja.
Mjera 1: Razvoj usluga u lokalnoj zajednici za beskućnike
a) definicija (opis) mjere
U okviru trogodišnjih programa podupirati razvoj usluga u lokalnoj zajednici za beskućnike.
b) aktivnosti mjere
- poticanje razvoja usluge dnevnog boravka,
- poticanje razvoja stambenih zajednica,
- podrška u integraciji i uključivanju u život zajednice te podršci pri zapošljavanju i razvoju novih vještina beskućnika.
c) glavni cilj
Smanjenje i prevencija socijalne isključenosti te socijalno uključivanje i integracija u život zajednice.
d) posebni ciljevi
Jačanje kapaciteta OCD za pružanje usluga beskućnicima.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MDOMSP
b) sunositelji: OCD
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Program 4002 Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi, račun 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu (izvor 41):
- 2018. - 500.000, 00 kn
- 2019. - 500.000,00 kn
- 2020. – 500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1. broj pružatelja usluge dnevnog boravka,
2. broj financiranih stambenih zajednica,
3. broj beskućnika kojima je dana podrška u procesu integracije.
Način praćenja: izvješća.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 2: Razvijanje programa za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo
a) definicija (opis) mjere
U okviru godišnjih poziva za prijavu projekata za dodjelu bespovratnih sredstava OCD-ima poticati razvijanje programa za osobe pod međunarodnom zaštitom.
b) aktivnosti mjere
- Poticanje razvijanja programa usmjerenih uključivanju osoba pod međunarodnom zaštitom u svakodnevni život lokalne zajednice.
c) glavni cilj
Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u društvo.
d) posebni ciljevi
Senzibiliziranje zajednice za probleme s kojima se susreću osobe pod međunarodnom zaštitom.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelj: OCD
Ciljne skupine/korisnici : Osobe pod međunarodnom zaštitom
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Program 4002 Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (Izvor 41):
- 2018. - 500.000, 00 kn
- 2019. - 500.000,00 kn
- 2020. – 500.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj financiranih projekata namijenjenih osobama pod međunarodnom zaštitom
- broj osoba pod međunarodnom zaštitom uključenih u financirane projekte
Načina praćenja: izvješća
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.3. Učinkovito gospodarenje energijom
Siromaštvo je globalni problem današnjice koji svakako uključuje i energetsko siromaštvo, odnosno ugrožene kupce energenata. Uslijed gospodarske i financijske krize došlo je do porasta nezaposlenosti i broja siromašnih kućanstava. Dostupni podaci pokazatelj su da je trošak toplinske i električne energije zapravo najveći trošak kućanstava, a ona kućanstva koja ih ne mogu plaćati postaju energetski siromašna. Posljedice su vidljive kroz ozbiljne zdravstvene probleme članova kućanstva, sve veće zaduženosti i u konačnici produbljivanje siromaštva. U Hrvatskoj trenutno nema jasne definicije energetskog siromaštva niti sveobuhvatne definicije ugroženih potrošača energije. Jedan od izazova s kojim se MDOMSP ponajprije susrelo uvodeći naknadu za ugroženog kupca energenata je definiranje energetskog siromaštva i utvrđivanje najugroženijih skupina, te nakon toga pružanje zaštite ugroženih potrošača energije putem konkretnih mjera u cilju rješavanja problema energetskog siromaštva gdje se utvrdi da ono postoji.
Mjera 1: Osiguranje dostupnosti energije subvencijama troškova energije za energetski siromašne građane
a) definicija (opis) mjere
Kako bi se osigurala ista razina podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima RH, kao i dodatne potpore građanima koji žive u područjima s niskim indeksom razvijenosti potrebno je redefinirati naknade koje su usmjerene za iste ili slične potrebe npr. naknada za stanovanje, troškovi ogrjeva i naknada za ugroženog kupca energenta a koje se ostvaruju na različitim razinama, putem različitih tijela državne vlasti i iz različitih izvora (DPRH, proračun JLP(R)S i solidarna naknada). Posebice je potrebno osigurati mjere za boljim obuhvatom korisnika ZMN-a sa naknadom za stanovanje budući je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da naknadu za troškove stanovanja ostvaruju korisnici ZMN, a priznaju je JLS, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa ZMN samcu odnosno kućanstvu.
b) aktivnosti mjere
1. izrada analize korisnika naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i naknade za ugroženog kupca energenta (NUKE),
2. izrada modela redefiniranja naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i naknade za ugroženog kupca energenta,
3. izmjena zakonodavnog okvira,
4. praćenje primjene novog modela.
c) glavni cilj
Smanjenje energetskog siromaštva korisnika ZMN.
d ) posebni ciljevi
Osiguravanje kontinuirane dostupnosti i adekvatnosti socijalnih naknada usmjerenih smanjenju energetskog siromaštva.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MDOMSP
b) sunositelji: JLS i JP(R)S i CZSS.
Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN .
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
◊ broj korisnika naknade za stanovanje, naknade za troškove ogrjeva i NUKE u odnosu na broj korisnika ZMN,
◊ broj konzultativnih sastanaka i broj izrađenih modela,
◊ izmjena zakonodavnog okvira,
◊ broj izrađenih analiza o primjeni modela.
Način praćenja provedbe:
- statistički podaci MDOMS,
- prijedlog/zi novog modela,
- statistička izvješća CZSS o provedbi novog modela (primjena modela).
Rokovi: 1. 2018.; 2. i 3. 2019.; 4. 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.4. Unapređenje standarda stanovanja ranjivih skupina
SDUOSZ provodi program stambenog zbrinjavanja i program obnove na područjima posebne državne skrbi i izvan područja posebne državne skrbi te sukladno novom Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čiji je postupak donošenja u tijeku, (vidi 2.8. Strateško područje Uravnoteženi regionalni razvoj).
U svrhu unapređenja standarda stanovanja ranjivih skupina kontinuirano se prati provedba podmirivanja troškova stanovanja i ogrjeva za korisnike ZMN.
Mjera 1: Unapređenje standarda stanovanja ostalih ranjivih skupina osiguranjem podmirivanja troškova stanovanja
a) definicija (opis) mjere
Praćenjem izvršavanja obveza JP(R)S-a i JLS-a u podmirivanju troškova stanovanja i ogrjeva te uspostavom bolje komunikacije i koordinacije nadležnih ministarstva i JP(R)S-a i JLS-a osigurati da svi građani koji ispunjavaju Zakonom propisane uvjete i ostvare svoje pravo na pomoć.
b) aktivnosti mjere
Pojačati upravni nadzor nad JP(R)S i JLS kod ostvarivanja prava na naknadu za troškove stanovanja te u tom smislu zapošljavanje novih ovlaštenih državnih službenika u ustrojstvenoj jedinici MDOMSP.
c) glavni cilj
Osigurati ostvarivanje prava na naknadu za troškove stanovanja i ogrjeva korisnicima koji za navedeno ispunjavaju propisane uvjete.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti kontinuirani nadzor na JP(R)S i JLS.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MDOMSP
b) sunositelj : JLS i JP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN-a
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun : Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj provedenih upravnih nadzora,
- broj korisnika obuhvaćenih naknadom za troškove stanovanja.
Način praćenja provedbe:
- izvješće o provedenim upravnim nadzorima,
- statističko izvješće.
Rokovi: 2018. , 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: Provedba ciljeva ApolitikA - Arhitektonske politike RH 2013. - 2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja
a) definicija (opis) mjere
Arhitektonske politike su dio ukupne politike države kojim se iskazuje opći interes za kvalitetu sveukupnog prostora te kao takve trebaju postati katalizator procesa održivog razvoja i unapređenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, zaštiti klime i sigurnosti.
Jedno od poglavlja navedenog dokumenta je „Stanovanje“ koje kao najvažnija sastavnica socijalnog razvoja društva, a posljedično i gospodarskog napretka treba biti društveno regulirano i kontrolirano područje ne samo po pitanju dostupnosti stana nego i po pitanju osiguranja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja, kao i omogućavanja da cijene stanova budu prihvatljive ranjivim skupinama stanovništva.
b) aktivnosti mjere
Za ostvarenje inicijativa Arhitektonskih politika iz područja stanovanja predviđene su sljedeće inicijative i akcije u vremenskom periodu od 2013. do 2020. godine:
1. inicijativa: izrada novih modela stanovanja,
akcije: izrada prijedloga modela stanovanja kojim se definira i predlaže kvaliteta stanovanja i energetska samodostatnost, provedba rasprava na razini zainteresirane javnosti kako bi se identificirali nedostaci i način rada na izradi mjera i propisa.
2. inicijativa: donošenje mjera i propisa za unapređenje kvalitete stanovanja
akcije: izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje stambenih zgrada, izrada kriterija i smjernica za planiranje stambenih zona i naselja, poticanje i reguliranje različitosti (bogatstva tipologija) stambene izgradnje.
c) glavni cilj
ApolitikA je usmjerena na ostvarivanje tri osnovna cilja: kulturu građenja koja je preduvjet za kvalitetu izgrađenog prostora, zatim na kvalitetu izgrađenog prostora kao osnove za dobar život svakog pojedinca, te na kvalitetnu arhitekturu koja treba postati poticaj nacionalnom razvoju i napretku.
d) posebni ciljevi
Za ostvarivanje glavnih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih područja, a jedno od njih je Stanovanje unutar kojeg su definirani izazovi: Pravo na stanovanje; Kvaliteta stanovanja; Kultura stanovanja; Tipologija stanovanja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MGIPU - za ostvarivanje akcija iz tematskog područja: stanovanje
b) sunositelji : nadležna ministarstva, znanstveni instituti, strukovne organizacije (komore, udruge), akademska zajednica
Ciljne skupine/korisnici: Potrebno je ponuditi i regulirati različite modele rješavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom statusu, dobi i brojnosti članova obitelji, također treba putem cjelovito osmišljene stambene politike osigurati dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog, uključujući osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan život, jer je dom potreba svakog pojedinca.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 07 MGIPU, Glava 07605, aktivnost A576256 – Unapređenje stanovanja i komunalnog gospodarstva – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka :
- primijenit će se mehanizmi predmeta za praćenje ApolitikA-Arhitektonske politike RH 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.
Način praćenja provedbe: izvješća Radne skupine.
Rokovi:
- 2017.- 2019. godine Informativno edukativni moduli u svrhu promocije Arhitektonske politike RH
- 2013.-2020. – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.
Glavna strateška aktivnost:
2.3.5. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata
Svake godine na Listi za stambeno zbrinjavanje nalazi se oko 11.000 zahtjeva, a dinamika rješavanja zahtjeva vezana je za proračunska sredstva, slobodne stambene jedinice i vrijeme potrebno za osiguranje građevinskog zemljišta i izgradnju stambenih jedinica.
MHB stambeno zbrinjavanje provodi kroz dodjelu stambenih kredita, financijskih potpora za kupnju prve nekretnine na tržištu te dodjelom i otkupom stanova i kuća.
Mjera 1: Dodjela stambenih kredita i financijske potpore za kupnju prve nekretnine
a) definicija (opis) mjere
Pravo na dodjelu stambenih kredita imaju članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata koji su podnijeli zahtjev za dodjelu stambenog kredita i za koje se neposrednim rješavanjem utvrdi da ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita. Pravo na dodjelu bespovratne financijske potpore, pored gore navedenih osoba, imaju i dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji su u obrani suvereniteta sudjelovali najmanje dvije godine.
b) aktivnosti mjere
1. podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje (do 30.11. tekuće godine),
2. bodovanje zahtjeva i objava Liste prvenstva (Lista se primjenjuje od 01.03. tekuće godine i vrijedi do objave nove Liste),
3. rješavanje zahtjeva neposrednim rješavanjem i donošenje rješenja,
4. kontrola namjenskog utroška sredstava.
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
d) posebni ciljevi
Olakšati pristup stambenom zbrinjavanju braniteljske i stradalničke populacije.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MHB
b) sunositelj: JLS
Ciljne skupine/korisnici: članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata) i dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora koji su u obrani suvereniteta RH sudjelovali najmanje 2 godine.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 MHB, Glava 04105, Program 4015, A522022 „Stambeno zbrinjavanje invalida iz Domovinskog rata“, 5121 (dani zajmovi u neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu (izvor 81):
– 2018. - 44.000.000,00 kn.
– 2019. - 40.000.000,00 kn.
– 2020. - 40.000.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj dodijeljenih i isplaćenih stambenih kredita i financijskih potpora.
Način praćenja provedbe:
- izvješća o ukupno dodijeljenim i ukupno isplaćenim stambenim kreditima i financijskim potporama.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Ostale napomene:
Dodjela stambenih kredita je nastavak postojeće mjere stambenog zbrinjavanja koja postoji od osnutka MHB (1998.) dok je dodjela financijske potpore mjera koja se provodi od 2014.
Mjera 2: Izgradnja stanova za stradalnike iz Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
Organizirana izgradnja stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog rata provodi se u suradnji s APN-om, a na građevinskom zemljištu koje osigurava JLS.
b) aktivnosti mjere:
1. osiguranje građevinskog zemljišta od strane JLS, u suradnji s APN-om, provedba postupka izbora projektanta, nadzora i izvođača, izgradnja stanova sukladno izabranom projektu od strane odabranog izvođača,
2. provedba postupka utvrđivanja korisnika na dodjelu stana u organiziranoj stambenoj izgradnji sukladno mjestu s Liste prvenstva.
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od socijalne isključenosti stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
d) posebni ciljevi
Olakšati pristup stambenom zbrinjavanju stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelj: APN i JLS
Ciljne skupine/korisnici:
Članovi obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata (stradalnici iz Domovinskog rata).
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 041 MHB, Glava 04105, Program 4015, Aktivnost A522022 „Stambeno zbrinjavanje invalida iz Domovinskog rata“, Račun 4211 (stambeni objekti – izvor 11, 52, 71 i 43):
– 2019. godina 87.600.000,00 kn.
– 2020. godina 41.400.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj izgrađenih stambenih jedinica,
- broj stambeno zbrinutih stradalnika iz Domovinskog rata.
Način praćenja provedbe:
- godišnje izvješće,
- izvješća o dodjeli stanova u organiziranoj stambenoj izgradnji i izvješće o stradalnicima stambeno zbrinutim putem organizirane stambene izgradnje.
Rokovi: kontinuirano od 2019. do 2020. godine
Ostale napomene: Program će se nastaviti provoditi kontinuirano do konačnog stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.
2.4. Strateško područje: Pristup socijalnim naknadama i uslugama
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP)
Glavna strateška aktivnost:
4.1.1. Unaprjeđenje sustava dodjele socijalnih naknada i potpora programima
namijenjenim najpotrebitijim građanima
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada.
Uredba Europskog parlamenta i Vijeća EU kojom je uspostavljen Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) stupila je na snagu 12. ožujka 2014. godine. FEAD je uspostavljen za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a u navedenom razdoblju za Republiku Hrvatsku su predviđena sredstva u iznosu od 36,7 milijuna eura. Sredstva FEAD-a pridonose smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Putem FEAD-a je moguće pružiti nefinancijsku pomoć najpotrebitijim osobama, poput hrane i osnovne materijalne pomoći te aktivnosti socijalnog uključivanja usmjerene na najpotrebitije osobe. FEAD-om, u dijelu doniranja hrane, moguće je financiranje nabave, transporta, skladištenja i distribucije hrane kao i tehničke pomoći.
Mjera 1: Redefiniranje sustava novčanih naknada i unapređenje propisa u svrhu učinkovitije zaštite pojedinačnih prava građana
a) definicija (opis) mjere
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, iako u opadanju, i dalje je visok, posebice za određene skupine građana: djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Stopa rizika od siromaštva smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na 2015. i u 2016.i iznosi 19,9%, odnosno prema konačnim rezultatima 826.097 osoba u RH živi u riziku od siromaštva.
Prema pokazatelju „Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti“ razvidno je njegovo smanjenje sa 29,9% u 2013. do 27,9% u 2016. (u usporedbi s EU 23,5%). Od toga su korisnici ZMN činili u 2016. oko 14% od ukupnog broja osoba u riziku od relativnog siromaštva. To je iz razloga što je linija za utvrđivanje osoba u riziku od siromaštva znatno viša od dohodovnog cenzusa za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade te je potrebno poboljšati adekvatnost (visinu) iste na način da omogućuje značajnije smanjenje jaza siromaštva ili izlazak iz siromaštva. Također, istraživanja/praksa pokazuju da je potrebno poboljšati obuhvat ZMN-om na način da je naknada dostupna svima u potrebi koji su bez dovoljnih financijskih resursa. Dodatno je uočena potreba poboljšanja korištenja navedenog prava, jer su istraživanja pokazala da određeni broj osoba iz različitih razloga ne koriste prava za koje ispunjavanju uvjete.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, dostupniji, transparentniji i adekvatniji sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada.
U cilju unaprjeđenja sustava izradit će se novi Zakon o socijalnoj skrbi temeljem dostupnih analiza i istraživanja, prijedloga provedbenih tijela i korisnika te socijalnih partnera na način da se poboljša adekvatnost socijalnih naknada i osigura usklađivanje sa minimalnom plaćom i stupnjem (indeksom) razvijenosti JLP(R)S. Na navedeni način omogućit će se veći obuhvat korisnika, odnosno dostupnost predmetnih naknada.
b) aktivnosti mjere
Donošenje Zakona o socijalnoj skrbi.
c) glavni cilj
Unapređenje sustava socijalnih naknada.
d) posebni ciljevi
Unaprijediti zakonodavni okvir koji uređuje područje socijalne skrbi u cilju boljeg obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelji: JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici : građani RH u riziku od siromaštva
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: bolji obuhvat korisnika,
Način praćenja provedbe: statističko izvješće MDOMSP.
Rokovi: 2019., 2020
Mjera 2: Osiguranje pravovremenog i kontinuiranog upravnog nadzora nad zakonitosti rada i postupanja centara za socijalnu skrb u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi
a) definicija (opis) mjere
Redovitom provedbom upravnog nadzora nad zakonitosti rada i postupanja u rješavanju u upravnim stvarima te nadzorom djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada osigurava se zakonitost i ujednačenost u postupanju te prati obavljanje djelatnosti socijalne skrbi i predlažu mjere za kvalitetno i efikasno obavljanje iste.
b) aktivnosti mjere
Povećati broj izvršitelja u Službi za upravni nadzor kako bi se osigurao pravovremeni i kontinuirani nadzor nad radom CZSS kod ostvarivanja prava iz socijalne skrbi.
c) glavni cilj
Osigurati ujednačeno postupanje CZSS kod ostvarivanja prava iz socijalne skrbi te pravovremeno utvrđivanje eventualnih propusta, odnosno nezakonitog postupanja sa ciljem da svi građani ostvare prava za koja ispunjavaju propisane uvjete.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti kontinuirani nadzor na centrima za socijalnu skrb.
Nositelji/sunositelji
c) nositelj mjere: MDOMSP
d) sunositelj: centri za socijalnu skrb
Ciljne skupine/korisnici:
Korisnici prava i usluga u sustavu socijalne skrbi
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A 792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovne djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj provedenih upravnih nadzora
Način praćenja provedbe: Izvješće o provedenim upravnim nadzorima
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 3: Osiguravanje humanitarne pomoći u naravi te drugih programa podrške najpotrebitijima (programa financiranih fondovima EU)
a) definicija (opis) mjere
RH provodi Operativni programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć financiran iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije za razdoblje 2014.-2020., koji ima za cilj promicanje socijalne kohezije i socijalne uključenosti pridonoseći smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Kroz provedbu aktivnosti pruža se potpora u podjeli hrane i osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama.
b) aktivnosti mjere
1. Objava programa dodjele bespovratnih sredstava - Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, u 2018. godini,
2. Objava programa dodjele bespovratnih sredstava - Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, u 2019. godini.
c) glavni cilj
Osigurati hranu i osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama u svrhu smanjenja siromaštva, sprečavanja daljnjeg siromaštva te socijalnog isključivanja ranjivih skupina.
d) posebni ciljevi
- ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele hrane u osnovnim školama;
- ublažavanje najgorih oblika siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovnih materijalnih potrepština, te pružanjem popratnih mjera koje će doprinijeti boljem socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MDOMSP
b) sunositelji : Partnerske organizacije, OCD, JLRS, škole
Ciljne skupine/korisnici:
djeca koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva te koja su polaznici obveznog školskog programa i definirana su kao najpotrebitija prema kriterijima partnerskih organizacija; samci i kućanstva koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva i definirani su kao najpotrebitiji prema kriterijima partnerskih organizacija.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Nacionalno sufinanciranje 15 % Aktivnost T792013, izvor 12
b) ostali izvori – Sredstva FEAD-a, (85 % ), Aktivnost T792013 , izvor 561:
- 2018 . – 53.727.016,00 kn
- 2019 . – 51.242.000,00 kn
- 2020 . – 46.644.176,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj objavljenih natječaja
- broj sklopljenih ugovora s korisnicima
Način praćenja provedbe:
- izvješća partnerskih organizacija o provedbi,
- godišnja izvješća o provedbi Operativnog programa za FEAD.
Rokovi: 1. 2018. i 2019. godina,
2. 2019. i 2020. godina.
Mjera 4: Razvoj volonterstva i dobrosusjedske pomoći
a) definicija (opis) mjere
Volonterstvo potiče razvoj solidarnosti i kohezije u društvu te doprinosi razvoju demokracije i oblikovanju pozitivnih promjena u društvu. Iako volontiranje prvenstveno donosi dobrobit zajednici u kojoj se provodi, i sam volonter kroz taj proces za sebe ostvaruje određenu dobrobit; osim osjećaja da volonterskim aktivnostima aktivno doprinosi razvoju svoje lokalne zajednice, volonter stječe brojne vještine i kompetencije što je od iznimnog značaja za sve dobne skupine volontera, a naročito za mlade te druge skupine osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s obzirom da tako stečene vještine i kompetencije mogu pridonijeti lakšem zapošljavanju. Iako je učestalost volontiranja s jedne strane uvjetovana kulturom, s druge strane uvelike ovisi i o stupnju razvijenosti volonterske infrastrukture. S tim u vezi, potrebno je nadalje nadograđivati volontersku infrastrukturu u RH s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva, u političkom, društvenom i ekonomskom smislu.
b) aktivnosti mjere:
- izrada Nacionalnog programa za razvoj volonterstva 2020. - 2024. godine,
- provedba Nacionalnog programa za razvoj volonterstva.
c) glavni cilj
- osiguravanje poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva u RH.
d) posebni ciljevi
- stvaranje poticajnog okruženja za razvoj volonterstva,
- promicanje odgoja za volontiranje i kulturu volontiranja mladih,
- poticanje vrednovanja volonterskog angažmana kao doprinosa zapošljavanju,
- poticanje raznolikih mogućnosti za volontiranje,
- osiguravanje poticajnog i sigurnog okruženja za volontiranje u kriznim situacijama,
- daljnja promocija i vrednovanje volontiranja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelji: nositelji i sunositelji mjera određeni Nacionalnim programom za razvoj volonterstva (TDU, JLS, JP(R)S, neprofitne organizacije i dr.)
Ciljne skupine/korisnici: volonteri, korisnici volonterskih usluga, volonterski centri te organizatori volontiranja (udruge, zaklade, ustanove, JLS, JP(R)S, državna tijela.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: – sredstva za izradu Nacionalnog programa i druge aktivnosti Ministarstva usmjerene promociji i razvoju volonterstva osigurana su u razdjelu MDOMSP na aktivnosti A754006 Razvoj volonterstva u RH u iznosu od 2.791.708,00 za 2019. godinu te 2.861.972,00 kuna za 2020. godinu
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- izrađen i usvojen Nacionalni program za razvoj volonterstva (posljednji kvartal 2019. godine)
- povećanje broja TDU, javnih ustanova, JLS i JP(R)S koja su donijela planove za razvoj volontiranja u svom djelokrugu rada,
- povećanje broja volontera i organizatora volontiranja,
- povećanje broja usluga i/ili unaprjeđenje kvalitete usluga u javnom sektoru.
Način praćenja provedbe:
- analiza godišnjih izvješća o provedbi Nacionalnog programa.
Rokovi: od 2019. do 2024. godine
Glavna strateška aktivnost:
2.4.2. Unaprjeđenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih usluga
Danas, kada su ljudsko dostojanstvo, autonomija i uključivanje u život zajednice sve više prepoznati kao izrazito važni, društvo se treba usmjeriti na modele skrbi koji su humaniji, individualizirani, usmjereni na pojedinca. Sami korisnici i njihove obitelji trebaju postati partneri i sudjelovati u donošenju odluka. Vodeći se tim principima, u sustavu socijalne skrbi potrebno je nastaviti proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi s ciljem smanjenja ulaska i povećanja izlaska iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju. Također je potrebno unaprjeđivati i širiti mrežu socijalnih usluga kako bi se stvorili preduvjeti za provođenje spomenutih procesa. Posebna pažnja usmjerit će se na razvoj udomiteljstva i uvođenje standarda kvalitete pružatelja usluga.
Radi unaprjeđenja razvoja mreže socijalnih usluga poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga, razvijat će se programi usmjereni socijalnom uključivanju i prevenciji ovisnosti kao i uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi.
Mjera 1: Razvoj i širenje mreže usluga u zajednici te intenziviranje procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi
a) definicija (opis) mjere
Aktivna politika deinstitucionalizacije nužan je preduvjet za mogućnost ostvarivanja prava na život u zajednici svih osoba različitih korisničkih skupina, kao i razvoj odgovarajućih službi podrške u zajednici i izvaninstitucionalnih usluga te je nužno da se oba procesa odvijaju paralelno, a s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije korisnika i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.
b) aktivnosti mjere
1. razvijati socijalne usluge koje se korisniku pružaju u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvaninstitucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu;
2. razvijati usluge udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji, posebno u područjima u kojima ova usluga nije zastupljena u potrebnom opsegu, pružanje podrške udomiteljima);
3. izraditi pojedinačne planove transformacije i deinstitucionalizacije domova kojima je osnivač RH u svrhu daljnjeg intenziviranja procesa korištenjem sredstava EU fondova;
4. izraditi instrumente za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa transformacije i deinstitucionalizacije, osiguravanje vanjske i unutarnje evaluacije;
5. izraditi novi Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova za naredno razdoblje u koji će pored domova kojima je osnivač RH biti uključeni i ostali pružatelji usluge.
6. Provedba projekata odabranih u okviru ESF poziva za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih razvoju, širenju i unaprjeđenju kvalitete izvaninstitucijskih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije
7. Provedba projekata odabranih u okviru ERDF poziva za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih unapređivanju infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije
c) glavni cilj
Osiguravanje prava na život u zajednici djeci s teškoćama u razvoju, djeci i mladima bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi i s problemima u ponašanju i odraslim osobama s invaliditetom (odraslih osobama s tjelesnim, osjetilnim, intelektualnim i mentalnim oštećenjima) te njihovo uključivanje i aktivno sudjelovanje u društvu i životu zajednice.
d) posebni ciljevi
Razvoj i širenje mreže usluga u zajednici za sve korisničke skupine s ciljem prevencije daljnje institucionalizacije i intenziviranja procesa transformacije i deinstitucionalizacije.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MDOMSP
b) sunositelji: JLS, JP(R)S, ustanove socijalne skrbi, OCD, privatni pružatelji usluga, članovi obitelji/roditelji/skrbnici, udomitelji, MDI, MZO, HZZ
Ciljne skupine/korisnici: djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca i mladi bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi i s problemima u ponašanju
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Aktivnost A734190 PUP, A734192 djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, A734193 osobe s duševnim smetnjama, A 734194 OSI, K 618350 Stambene zajednice – u okviru redovnih djelatnosti
b) ostali izvori: ERDF, ESF, donatori
A792015 OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA - INFRASTRUKTURA
2018. – 0,00
2019. - 31.953.652,00
2020. - 90.754.000,00
A791011 OPERATIVNI PLAN KONKURENTNOST I KOHEZIJA - INFRASTRUKTURA
2018. - 7.290.824,00
2019. - 12.071.667,00
2020. - 23.805.000,00
A799010 OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI
2014 - 2020 - PRIORITET 2 I 5"
2018. – 9.038.821
2019. - 38.000.008,00
2020. – 50.000.000,00
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1. broj novih korisnika izvaninstitucijskih usluga,
2. broj novih udomiteljskih obitelji,
3. broj deinstitucionaliziranih korisnika svih korisničkih skupine,
4. izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje procesa deinstitucionalizacije,
5. broj izrađenih pojedinačnih planova transformacije i deinstitucionalizacije domova,
6. izrađen novi Operativni plan deinstitucionalziacije i transformacije za naredno razdoblje.
Način praćenja provedbe: evaluacija programa i projekata.
Rokovi: Tijekom 2018. i nadalje kontinuirano.
Ostale napomene:
Mjera je nastavak provođenja Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i Republici Hrvatskoj 2014.-2016. i u skladu s Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.).
Mjera 2: Širenje mreže socijalnih usluga koje podupiru socijalnu uključenost i regionalnu ujednačenost, pridonose usklađenju obiteljskog i poslovnog života i pridonose zapošljavanju, jačanjem suradnje s OCD-a i poticanjem volontiranja
a) definicija (opis) mjere
U svrhu unaprjeđenja socijalne uključenosti i osiguravanja prava na život u zajednici pripadnicima najranjivijih skupina potrebno je širiti mrežu socijalnih usluga u zajednici u RH pružanjem financijske potpore razvoju socijalnih usluga koje pružaju različiti pružatelji, poput ustanova i OCD-i putem programa dodjele bespovratnih sredstava koji se sufinanciraju iz ESF. Također, potrebno je osigurati dostupnost usluga koje pridonose usklađivanju poslovnog i obiteljskog života obitelji koje skrbe o ovisnim članovima.
b) aktivnosti mjere
1. Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga – Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici faza I, sufinanciranog iz ESF-a, kroz sljedeće komponente:
KOMPONENTA 1 - Aktivnosti usmjerene na starije osobe, osobe oboljele od Alzheimerove demencije ili drugih demencija, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 2 - Aktivnosti usmjerene na odrasle osobe s invaliditetom, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 3 - Aktivnosti usmjerene na djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mlade s problemima u ponašanju, djecu bez pratnje, djecu s teškoćama u razvoju, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
KOMPONENTA 4: Aktivnosti usmjerene na osobe s problemima ovisnosti, žrtve obiteljskog nasilja i članove njihovih obitelji, beskućnike, osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina u okviru komponente
2. Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe Poziva Širenje mreže socijalnih usluga faza I
3. Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga - Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom faza II, sufinanciranog iz ESF-a
4. Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odobrenih za financiranje u sklopu Poziva Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom faza II
5. Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga - Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, sufinanciranog iz ESF-a
6. Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odobrenih za financiranje u sklopu Poziva Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
c) glavni cilj
Unaprijediti socijalnu uključenost i promicati pomirenje poslovnog i obiteljskog života pružajući podršku razvoju i unaprjeđenju kvalitete postojećih socijalnih usluga.
d) posebni ciljevi
- povećati uključenost u društvo skupina u riziku od socijalne isključenosti širenjem i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici,
- veća socijalna uključenost i unaprjeđenje kvalitete života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, gluhih, slijepih i gluhoslijepih osoba,
- omogućiti bolju ravnotežu poslovnog i obiteljskog života članova obitelji koji skrbe o ovisnom članu kroz pružanje i razvoj usluga u zajednici i usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelji: OCD, JLS, JP(R)S, ustanove
Ciljne skupine/korisnici: starije osobe; osobe oboljele od Alzheimerove demencije ili drugih demencija; odrasle OSI; djeca predškolske dobi; djeca i mladi s problemima u ponašanju; djeca bez pratnje; djeca s teškoćama u razvoju; osobe s problemima ovisnosti; žrtve obiteljskog nasilja; beskućnici; osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom; članovi obitelji/udomiteljskih obitelji koji skrbe o ovisnim članovima;
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 05, Nacionalno sufinanciranje (15%): aktivnost A788015 OP ULJP 2014-2020 PRIORITET 2 i 5, Izvor financiranja 12.
b) ostali izvori: Sredstava ESF-a (85%): Aktivnost A788015 OP ULJP 2014-2020 PRIORITET 2 i 5, Izvor financiranja 561:
- 2018 . – 88.644.845,00 kn
- 2019 . – 142.955.000,00 kn
- 2020 . – 108.077.163,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj objavljenih Poziva na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz ESF-a,
- broj sklopljenih ugovora s nositeljima projekata.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća o napretku.
Rokovi:
1. 2018. godina,
2. 2018./2019. godina,
3. 2018. godina,
4. 2018./2019. godina,
5. 2018. godina,
6. 2018./2019. godina.
Mjera 3: Poticanje tematskih umrežavanja organizacija civilnoga društva i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti
a) definicija (opis) mjere
Pružanjem socijalnih usluga u zajednici, OCD-i pridonose unapređenju pristupa socijalnim pravima, smanjenju socijalne isključenosti ranjivih društvenih skupina te jačanju socijalne kohezije. OCD-i su predvodnici u inoviranju socijalnih programa i mobiliziranju dodatnih resursa za podmirenje različitih socijalnih potreba te su prepoznati u svojoj ulozi zagovornika prava socijalno osjetljivih skupina, kao pružatelji socijalnih usluga i kao katalizatori zapošljavanja i socijalne kohezije na lokalnim razinama. Pružanje socijalnih usluga od strane OCD-a regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17 i 130/17), kojim je također uređena i obveza uključivanja OCD-a u procese lokalnog socijalnog planiranja, kao i uvođenje standarda kvalitete socijalnih usluga i metodologije izrade cijena socijalnih usluga.
b) aktivnosti mjere
1. Objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava: Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada, sufinanciranog iz ESF-a.
2. Sklapanje ugovora s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu provedbe natječaja Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada.
c) glavni cilj
- ojačati socijalno uključivanje osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
d) posebni ciljevi
- Razvijanje dijaloga i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja koje će doprinijeti stvaranju kvalitetne suradnje u tematskim područjima od interesa za RH.
- Uključivanje socijalnih partnera, prvenstveno sindikata, u aktivnosti zagovaranja, promicanja i osmišljavanja inovativnih načina suradnje s poslodavcima u kontekstu poticanja i kreiranja boljih uvjeta rada svih radnika, a posebice sezonskih radnika.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MRMS
b) sunositelj: OCD, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: OCD-i, socijalni partneri, znanstvene organizacije, JLP(R)S, javne ustanove u čijem djelokrugu je zapošljavanje i/ili rad i/ili radni odnosi i/ili sigurnost na radu i/ili zaštita na radu i/ili prava radnika, CZSS-i.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: 12.000.000,00 kn – nacionalno sufinanciranje za program dodjele bespovratnih sredstava.
b) ostali izvori: 68.000.000,00 kn – ESF
Razdjel 086 MRMS, Glava 08605, Aktivnost T854021.026 UP.04.2.1.06. Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada:
- 2018. - 33.000.000,00 kn
- 2019. - 28.000.000,00 kn
- 2020. - 19.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- jedan objavljen natječaj u sklopu ESF-a,
- broj sklopljenih ugovora u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava,
- broj partnerstava OCD i socio-ekonomskih partnera usmjerenih ka širenju mreže.
Način praćenja provedbe: Plan nabave za OP ULJP 2014.-2020.
Rokovi:
1. 2018. godine,
2. 2019. godine,
3. 2020. godine.
U Godišnjem planu objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2019., sufinanciranih iz OP ULJP 2014.-2020. MRMS planira objavu faze II. predmetnog Poziva u vrijednosti 50.000.000,00 kn. Mjera se na taj način planira nastaviti financirati i nakon 2020. Također, u okviru već objavljenog Poziva, sredstva za provedbu mjere planirana su i za 2021.
Mjera 4: Jačanje kapaciteta organizatora volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa
a) definicija (opis) mjere
Volonterstvo je jedna od ključnih vrijednosti na kojima počiva društveni razvoj, građansko sudjelovanje, socijalna kohezija i socijalno uključivanje u RH. Unatoč tome, volonterstvo se još uvijek ne ističe kao resurs koji bi se koristio u javnim ustanovama koje pružaju usluge od javnog interesa. Stoga je, uz aktivnosti usmjerene prema jačanju sposobnosti OCD, nužno dodatno osnažiti sposobnosti za menadžment volontera i u javnim ustanovama. Poseban izazov razvoju volonterstva predstavlja razmjerno niska stopa mladih koji volontiraju te će se kroz ovu mjeru financirati projekti kojima će se poticati uključivanje mladih u volontiranje kako bi se dodatno naglasile koristi aktivnog sudjelovanja mladih osoba u društvu putem volontiranja kao i stjecanje vrijednih kompetencija, vještina i iskustava koje će moći primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju.
b) aktivnosti mjere
- sklapanje ugovara s nositeljima projekata odabranih za financiranje u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“ sufinanciranog iz ESF-a.
c) glavni cilj
- Osnažiti doprinos volonterstva u provođenju reformi za društveni i gospodarski rast i demokratski razvoj.
d) posebni ciljevi
- unaprijediti kapacitete organizatora volontiranja za učinkovit menadžment volontera u svrhu poboljšanja kvalitete usluga od općeg interesa te
- povećati broj kvalitetnih i održivih volonterskih programa te programa školskog volontiranja i odgoja za volontiranje.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: UZUVRH
b) sunositelj: OCD, odgojno-obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, učenički domovi); javne ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu; javne ustanove iz područja zaštite okoliša i prirode; socijalne zadruge registrirane kao neprofitne organizacije; JLP(R)S.
Ciljne skupine/korisnici: zaposlenici organizatora volontiranja (OCD-a, javnih ustanova), djeca i mladi, volonteri
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: Pozicija UZU VRH 020 10, Aktivnost A509069 - nacionalno sufinanciranje za program dodjele bespovratnih sredstava - 5.073.723,24 kn
b) ostali izvori : 28.751.098,3 kn – ESF
2018. – 12.058.770,25 kn – isplaćeno
Plan:
2019. – 2.700.000,00 kn
2020. - 4.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
◊ broj sklopljenih ugovora u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊ broj planiranih volonterskih sati u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊ broj zaposlenika organizatora volontiranja (OCD-a, javnih ustanova) koji su prošli izobrazbu/obuku za menadžment volontera u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
◊ broj volonterskih programa i programa školskog volontiranja u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava.
Način praćenja provedbe :
Plan nabave za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Rokovi: 1. 2018., 2019. i 2020.
Mjera 5: Podizanje kvalitete socijalnih usluga
a) definicija (opis) mjere
U svrhu zaštite socijalno osjetljivih skupina građana od kršenja njihovih prava te osiguranje kvalitete pruženih usluga, poduzimat će se mjere u svrhu poboljšanja provedbe Pravilnika o standardima kvalitete socijalnih usluga (NN, broj 143/14), odnosno unaprjeđenja sustava upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi poboljšanjem standarda kvalitete i uvođenja vanjskog vrednovanja.
b) aktivnosti mjere
- provedba edukacija o standardima kvalitete,
- praćenje i vrednovanje standarda kvalitete,
- vanjsko praćenje i vrednovanje standarda kvalitete.
c) glavni cilj
Osiguranje kvalitete socijalnih usluga sukladno stvarnim potrebama korisnika te razvijanje kulture kontinuiranog poboljšanja kvalitete.
d) posebni ciljevi
- ujednačenost profesionalne prakse,
- postojanost postupaka koji korisniku jamče najracionalniji proces pružanja usluga,
- veća učinkovitost i efikasnost pružanja usluga,
- ušteda troškova.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelji mjere: MDOMSP
b) sunositelji: pružatelji socijalnih usluga (ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač RH), JLR i JP(R)S i korisnici socijalne skrbi.
Ciljne skupine/korisnici:
pružatelji socijalnih usluga: domovi socijalne skrbi, centri za socijalnu skrb; domovi za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač županija odnosno RH, udruge, vjerske zajednice, druge pravne i fizičke osobe te obrtnici
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792000 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj provedenih edukacija,
- izrađena metodologija vanjskog praćenja i vrednovanja standarda kvalitete,
- broj konzultativnih sastanaka,
- broj terenskih evaluacija,
- broj pružatelja usluga usklađenih sa standardima kvalitete.
Način praćenja provedbe:
- izvješća pružatelja usluga o usklađenosti sa standardima kvalitete,
- izrađeno izvješće o uvođenju i usklađenosti sa standardima kvalitete,
- konzultacije s timovima za kvalitetu pružatelja socijalnih usluga, kvartalno/godišnje,
- terenske posjete.
Rokovi: 2019. godina.
Ostale napomene: potreban angažman vanjskih stručnjaka za vrednovanje.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.3. Skrb o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji
Specifičnost ratnih zbivanja i činjenica da rat izravno ili neizravno utječe ne samo na same sudionike ratnih aktivnosti, već i širu populaciju, zahtijeva organizaciju sustava skrbi na način da uključuje različita područja djelovanja, poput psihosocijalne skrbi, zdravstvene skrbi, ali i područja socijalnog uključivanja. U RH uspostavljen je sustav skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji, ali ne postoji ustanova koja omogućava sveobuhvatnu skrb na jednom mjestu, a koja nije isključivo zdravstvenog ili socijalnog karaktera.
S obzirom na značajan protek vremena od završetka Domovinskog rata, starenje braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata te posljedične probleme u zdravstvenom stanju ciljane populacije, ali i probleme povezane sa socijalnom isključenosti poput nezaposlenosti i teške socio-ekonomske situacije dijela populacije, potrebno je omogućiti pružanje sveobuhvatne skrbi te poduzimati mjere i aktivnosti s ciljem uspostave kvalitetnih programa i usluga usmjerenih na podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji.
Mjera 1. Uspostava veteranskih centara u RH
a) definicija (opis) mjere
Mjera uključuje pripremu cjelovite projektne dokumentacije za uspostavu veteranskih centara te gradnju/adaptaciju i opremanje centara.
Nakon izrađene studije predizvodljivosti koja, uz analizu potreba korisnika, potencijalnih lokacija, metode odabira lokacija i načina djelovanja, donosi i preporuke za sljedeće razdoblje provedbe projekta, donesena je Odluka o odabiru lokacija za uspostavu veteranskih centra u Republici Hrvatskoj i Pravilnik o minimalnim uvjetima za početak rada i pružanje usluga ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji i drugim osobama (Narodne novine, broj 123/15).
Osim toga, za potencijalne lokacije za uspostavu veteranskih centara, izrađeni su idejni projekti te idejno rješenje temeljem kojih su provedeni postupci javne nabave za izradu projektne dokumentacije. Slijedom toga, izrađeni su glavni i izvedbeni projekti, ishođene građevinske dozvole te je izrađena Studija izvodljivosti s Analizom troškova i koristi za pojedine lokacije.
Temeljem izrađenih glavnih i izvedbenih projekata za pojedinu lokaciju veteranskog centra, a nakon ex-ante provjere SAFU-a, potrebno je provesti otvoreni postupak javne nabave, kojim će se odabrati izvođači radova za izgradnju/adaptaciju i opremanje pojedinog veteranskog centra.
b) aktivnosti mjere
1. pripremiti cjelovitu projektnu dokumentaciju za uspostavu veteranskih centara,
2. izgraditi i opremiti veteranski centar u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku.
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji i njihovom uključivanju u život zajednice poboljšanjem razine pružanja usluga.
d) posebni ciljevi
Uspostaviti veteranske centre na odabranim lokacijama u Republici Hrvatskoj.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelji : JLS
Ciljne skupine/korisnici:
ratni veterani i članovi obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (HB i stradalnici DR-a te članovi njihovih obitelji, članovi obitelji smrtno stradalog i nestalog te umrlog HB iz DR-a, HRVI iz Domovinskog rata, osobe stradale u obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija, stradali pirotehničari i članovi obitelji stradalih pirotehničara), civilne žrtve Domovinskog rata.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun :
I) aktivnost mjere
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A522028 - OPKK 2014. - 2020. , računi: 3237 (Izvor 12):
2018.:
- Intelektualne i osobne usluge: 1.224.375,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 6.938.125,00 kn
2019.:
- Intelektualne i osobne usluge: 444.000,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 1.095.718,00 kn
2020.:
- Intelektualne i osobne usluge: 222.000,00 kn i 3237 (Izvor 563) - Intelektualne i osobne usluge: 712.657,00 kn
II) aktivnost mjere
razdjel 041 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, glava 04105 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A522028 – OPKK 2014. - 2020., računi: 4212 (Izvor 12)
2018.:
- Poslovni objekti: 375.000,00 kn i 4212 (Izvor 563) - Poslovni objekti: 2.125.000,00 kn
- 2019.:
- Poslovni objekti: 19.481.000,00 kn i 4212 (Izvor 563) - Poslovni objekti: 48.072.430,00 kn
2020.:
- Poslovni objekti: 9.681.000,00 kn i 4212 (Izvor 563) - Poslovni objekti: 31.078.393,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- glavni i izvedbeni projekti,
- građevinske dozvole,
- privremene građevinske situacije u projektiranju, izvođenju i nadzorom u skladu s vremensko-financijskim planom napretka radova i potpisanim Ugovorom s izvođačem radova.
Način praćenja provedbe:
- polugodišnji i godišnji izvještaji,
- privremene građevinske situacije u projektiranju, izvođenju i nadzorom nad izvođenjem uz prisutan konzalting od strane MHB.
Rokovi: kontinuirano do 2020. godine
Mjera 2: Razvoj postojećih i kreiranje novih programa psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
MHB unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali programirao je projekte usmjerene na psihosocijalno osnaživanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Prva je faza operacije (od tri) projekt sufinanciran sredstvima ESF-a koji se provodio u 2017. i 2018. godini, a na njega će se u 2019. godini nadovezati drugi i treći EU projekt  e će zajedno činiti komplementaru cjelinu usmjerenu na jačanje sustava pružanja psihosocijalne pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji. Prvi je projekt uspješno proveden, a obuhvaćao je analizu postojećeg sustava psihosocijalne pomoći i znanstveno istraživanje o potrebama i kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Znanstvenim istraživanjem definirane su potrebe ciljane populacije i pojedinih specifičnih podskupina unutar nje, te je na taj način osiguran temelj za osmišljavanje i provedbu novih, visokokvalitetnih i ciljanih programa i usluga čiji prijedlog je definirala multidisciplinarna stručna radna skupina.
Drugi projekt obuhvaća jačanje kapaciteta Područnih jedinica MHB te provedbu psihosocijalnih programa od strane Područnih jedinica i PSP centara.
Treći projekt obuhvaća dodjelu sredstava udrugama iz Domovinskog rata, zadrugama hrvatskih branitelja i drugim pravnim osobama koje će kroz svoje projekte pružati izvaninstitucionalne usluge psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji.
b) aktivnosti mjere
1. razviti postojeće i kreirati nove programe psihosocijalnog osnaživanja za ciljanu populaciju,
2. adaptirati i opremiti Područne jedinice MHB-a i PSP centara, koji su neophodni za provedbu psihosocijalnih programa.
3. sudjelovati u objavi natječaja sufinanciranog sredstvima ESF za udruge iz Domovinskog rata, zadruge hrvatskih branitelja te druge pravne osobe koje provode projekte kojim pružaju izvaninstitucionalne usluge psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata te članova njihovih obitelji te njihovom uključivanju u život zajednice poboljšanjem razine pružanja usluga.
d) posebni ciljevi
- razviti postojeće i kreirati nove programe usmjerene na psihosocijalno osnaživanje ciljane populacije u skladu s njihovim stvarnim potrebama,
- jačati infrastrukturne, tehničke i ljudske kapacitete Područnih jedinica MHB-a i PSP centara za pružanje psihosocijalne pomoći hrvatskim braniteljima, stradalnicima Domovinskog rata te članovima njihovih obitelji,
- jačati kapacitete udruga iz Domovinskog rata, zadruga hrvatskih branitelja za pružanje izvaninstitucionalnih usluga psihosocijalne skrbi i psihosocijalnog osnaživanja za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MHB
b) sunositelji: JLS
Ciljne skupine/korisnici: hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji, udruge iz Domovinskog rata; zadruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata; druge pravne osobe koje pružaju usluge psihosocijalne skrbi za hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
1. projekt
- za 2018. godinu :
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 173.475,00 kn i 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 983.025,00 kn
2. projekt
- za 2018. godinu :
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 4231 (Izvor 12) - Osobni automobili: 450.000,00 kn i 4231 (Izvor 561) - Osobni automobili: 2.550.000,00 kn
- za 2019. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 492.300,00 kn, 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 1.214.914,00 kn, 4124 (Izvor 12) - Ostala prava: 291.190,00 kn, 4124 (Izvor 561) - Ostala prava: 717.185,00 kn, 4221 (Izvor 12) - Uredska oprema i namještaj: 150.000,00 kn, 4221 (Izvor 561) - Uredska oprema i namještaj: 370.175,00 kn
- za 2020. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3237 (Izvor 12) - Intelektualne i osobne usluge: 850.800,00 kn, 3237 (Izvor 561) - Intelektualne i osobne usluge: 2.731.209,00 kn, 4124 (Izvor 12) - Ostala prava: 2.739.400,00 kn, 4124 (Izvor 561) - Ostala prava: 8.792.533,00 kn, 4221 (Izvor 12) - Uredska oprema i namještaj: 150.000,00 kn, 4221 (Izvor 561) - Uredska oprema i namještaj: 481.525,00 kn
3. projekt:
- za 2019. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 – OPULJP 2014.-2020., računi: 3811 (Izvor 12)- Tekuće donacije u novcu: 3.000.000,00 kn, 3813 (Izvor 561)- Tekuće donacije u novcu iz EU sredstava: 7.403.500,00kn
- za 2020. godinu:
razdjel 041 - MHB, glava 04105, Program 4007 - Skrb za hrvatske branitelje, aktivnost A 753027 - OPULJP 2014. - 2020., računi: 3811 (Izvor 12) - Tekuće donacije u novcu: 3.000.000,00 kn i 3813 (Izvor 561)- Tekuće donacije u novcu iz EU sredstava: 9.630.500,00kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- razvijeni postojeći i kreirani novi programi psihosocijalnog osnaživanja za ciljanu populaciju,
- adaptirani i opremljeni prostori Područnih jedinica MHB-a i PSP centara.
Način praćenja provedbe:
- priopćenja za medije,
- polugodišnji i godišnji izvještaj.
Rokovi: kontinuirano do 2020. godine.
Ostale napomene: Navedena sredstava predstavljaju projekciju izraženu temeljem trenutnog financijskog plana.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.4. Unapređenje sustava skrbi o beskućnicima
Beskućnici predstavljaju jednu od najranjivijih skupina u društvu koja je suočena s izazovima ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti. Uzroci beskućništva najčešće su povezani s više nepovoljnih životnih okolnosti kao što su nezaposlenost, slaba obiteljska podrška, ovisnost te ukupno loši materijalni uvjeti života kao i odluka osobe da živi životom beskućnika. Zbog svega navedenog potrebno je identificirati adekvatne, održive i ciljane mjere usmjerene razvoju sveobuhvatne skrbi za beskućnike. Jedan od problema u skrbi o beskućnicima jest činjenica da programi za beskućnike nisu podjednako razvijeni u svim županijskim središtima iz čega proizlazi niz problema za beskućnike s tih područja. Također, problem predstavljaju i nedovoljni smještajni kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta na području RH, kao i nerazvijenost alternativnih, novih oblika skrbi, ponajprije skrbi rukovođene principom „stanovanje prvo“ (housing first). S obzirom da se radi o društvenoj skupini koja je suočena s ekstremnim siromaštvom i socijalnom isključenosti, potrebno je poticati koordinaciju među svim dionicima koji skrbe o ovoj skupini građana s ciljem unapređivanja postojećih i otvaranja novih mogućnosti skrbi.
Mjera 1: Poticanje koordinacije među dionicima (JLS, OCD, druga nadležna tijela)
a) definicija (opis) mjere
U skrb o beskućnicima uključeno je više dionika stoga je neophodno usklađivati njihov rad kako bi krajnji korisnik dobio pomoć koja će pridonijeti njegovom što bržem izlasku iz začaranog kruga beskućništva. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (dalje Zakon) veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilištima ili prenoćištima za beskućnike. Centri za socijalnu skrb (dalje CZSS) duženi su pomagati svim osobama koje se nalaze u teškim životnim situacijama na način i u opsegu kako je to propisano Zakonom. Pružatelji usluge smještaja za beskućnike su nezamjenjivi dionici u skrbi o beskućnicima kao i organizacije civilnog društva koje razvijaju dodatne programe za beskućnike (dalje: OCD). Samo kontinuirano usklađivanje rada navedenih dionika može polučiti dobar rezultat.
b) aktivnosti mjere
Iniciranje radnih sastanaka predstavnika gradova (u kojima se nalaze sjedište županije ili velikih gradova koji osiguravaju sredstva za prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike), CZSS i pružatelja usluga smještaja za beskućnike.
c) glavni cilj
Razmjena primjera dobre prakse skrbi o beskućnicima.
d) posebni ciljevi
Ujednačavanje skrbi za beskućnike na prostoru cijele države.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelj: JLS ( gradovi sjedišta županija i veliki gradovi koji osiguravaju sredstva za prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike ), CZSS, pružatelji usluga smještaja za beskućnike i OCD
Ciljne skupine/korisnici: b eskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
a) pokazatelji učinka: broj održanih sastanaka i broj uključenih osoba koje su prisustvovale sastancima.
b) način praćenja provedbe :
Vođenje evidencijskih listi osoba koje su sudjelovale na svakom pojedinom sastanku.
Rokovi : kontinuirano
Mjera 2: Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje beskućnika
a) definicija (opis) mjere
Beskućnici su u najvećem broju slučajeva osobe koje se spletom nesretnih okolnosti nalaze izvan radnih procesa. Među beskućnicima ima sigurno i onih koji su u potpunosti zadovoljni svojim statusom i ne žele ništa mijenjati. Na njih društvo neće moći puno utjecati. Međutim, ukoliko se radi o osobama koje su zainteresirane za preuzimanje odgovornosti za svoj život obaveza društva je pružiti im pomoć kako bi u tome uspjele.
b) aktivnosti mjere
Financijski podupirati projekte udruga kojima je osnovni cilj radna aktivacija beskućnika.
c) glavni cilj:
Integracija beskućnika u život zajednice.
d) posebni ciljevi:
- vraćanje samopouzdanja,
- stjecanje novih socijalnih veza,
- osvještavanje vlastitih vještina i kompetencija.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelj : OCD
Ciljne skupine/korisnici : beskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (izvor 41) u iznosu od 500.000,00 kn za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.)
Način praćenja/pokazatelji učinka
način praćenja provedbe: Godišnje izvješće udruga o provedbi projekata.
pokazatelji učinka: Broj financiranih projekata i broj uključenih beskućnika u projekte.
Rokovi: k ontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 3: Poticanje programa usmjerenih jačanju beskućnika za samostalan život
a) definicija (opis) mjere
Beskućnici su u pravilu osobe kojima je uvelike poljuljano samopouzdanje i motivacija za nastavak života izvan začaranog kruga beskućništva. Za rad na povratku samopouzdanja i motivacije za drugačiji život daleko od beskućništva ovim osobama su potrebni dodatni poticaji. Osiguravanjem samo smještaja i prehrane društvo ne čini ništa više doli održavanja golog života što svakako ne smije biti jedini cilj. Svi oblici rada s ovom populacijom moraju biti usmjereni njihovom potpunom integriranju u zajednicu. Na putu postizanja proklamiranog cilja potrebna je suradnja svih dionika uključenih u skrb o beskućnicima.
b) aktivnosti mjere
Financijski poticati projekte udruga koje imaju za cilj rad s beskućnicima kroz poludnevne boravke na jačanju samopouzdanja i motivacije za preuzimanje odgovornosti za vlastiti život.
c) glavni cilj
Izlazak osobe iz statusa beskućništva.
d) posebni ciljevi
- postizanje samopouzdanja kod beskućnika,
- povratak vjere u vlastitu samostalnost.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MDOMSP
b) sunositelj: OCD, JLS i CZSS
Ciljne skupine/korisnici: beskućnici.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, A734189 Udruge u socijalnoj skrbi (izvor 41) u iznosu od 500.000,00 kn za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
pokazatelji učinka: broj financijski poticanih projekata i broj uključenih osoba u projekte.
način praćenja provedbe: g odišnje izvješće o provedbi projekta.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.4.5. Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenosti
Poticat će se daljnji razvoj kapaciteta udruga kao pružatelja socijalnih usluga kroz zapošljavanje osposobljenih profesionalaca i angažiranje zainteresiranih volontera, s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi.
Volontiranje je važno ojačati kao aktivnost na nacionalnoj razini što je potrebno jednim dijelom ostvariti i putem programa i projekata OCD-a. Navedenim se doprinosi zajednici i socijalnom uključivanju, kroz volontiranje se stječu nove vještine, građanska odgovornost i poboljšava zapošljivost. Uključivanje radno sposobnih korisnika socijalnih naknada u društveni život putem javnih radova ili volonterskih aktivnosti pridonosi sprječavanju socijalne isključenosti i približavanju svijeta rada te će se u tom smislu pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo uključivanje u navedene aktivnosti.
Mjera 1: Uvođenje u formalni i neformalni svijet rada osobito za radno sposobno stanovništvo
a) definicija (opis) mjere
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na ZMN, odnosno ZMN umanjuje se za pripadajući udio tog člana kućanstva ako se na odazove pozivu JLP(R)S za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade. U svrhu organizacije istih CZSS jednom mjesečno dostavlja podatke o korisnicima ZMN-a JLP(R)S, a iste su dužne jednom mjesečno dostaviti podatke CZSS o korisnicima koji se nisu odazvali na poziv na iste. Korisnici koji su bili zaposleni u radovima za opće dobro ukoliko se zaposle u javnom radu ZMN se ne ukida, odnosno umanjuje za prihod ostvaren u javnom radu. Predmetne odredbe značajno utječu na uvođenje korisnika ZMN-a u formalni i neformalni svijet rada, no podaci CZSS o broju uključenih korisnika, kao i kontakti sa pojedinim JLP(R)S ukazuju na potrebu poboljšanja i ujednačavanja prakse organizacije radova za opće dobro i javnih radova, a u svrhu veće uključenosti korisnika.
b) aktivnosti mjere
1. prikupljanje podataka od JLP(R)S i CZSS o organizaciji i provedbi radova za opće dobro i javnih radova,
2. analiza podataka od JLP(R)S i CZSS o organizaciji i provedbi radova za opće dobro i javnih radova,
3. izrada preglednika primjera dobre prakse i smjernica za organizaciju.
c) glavni cilj
Povećanje uključenosti korisnika ZMN u radove za opće dobro i javne radove.
d) posebni ciljevi
- poboljšanje uvida u organizaciju javnih radova i radova za opće dobro,
- ujednačavanje prakse organizacije radova za opće dobro i javnih radova za korisnike ZMN
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MDOMSP
b) sunositelj: JLiPRS, CZSS
Ciljne skupine/korisnici: korisnici ZMN
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 102 MDOMSP, Glava 10205, Aktivnost A792007 Administracija i upravljanje – u okviru redovnih djelatnosti.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj JLP(R)S od kojih su prikupljeni podaci i uspoređeni sa podacima CZSS te izrađena analiza podataka,
- izrađen preglednik i smjernice za organizaciju.
Način praćenja provedbe:
- izvješća JLP(R)S i CZSS,
- bilješke sa konzultativnih sastanaka, prijedlozi primjera dobre prakse i smjernica.
Rokovi: 1.) 2019. godina,
2.) 2020. godina.
Mjera 2: Financiranje višegodišnjih programa kojima je cilj osnaživanje pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada programima koji podupiru socijalno mentorstvo, asistente i dr.
a) definicija (opis) mjere
MDOMSP će kroz trogodišnji program “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog društva“ i trogodišnji program udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom nastaviti programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pružaju OCD-i u području socijalne skrbi u okviru sredstava iz Državnog Proračuna i dijela prihoda od igara na sreću.
b) aktivnosti mjere
Osiguravanje financijske potpore za:
- udruge OSI i udruge koje djeluju u korist OSI,
- udruge koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću,
- udruge koje provode programe kojima je cilj osnaživanje pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada .
c) glavni cilj
- prevencija socijalne isključenosti i povećanje socijalnog uključivanja korisnika te pružanje podrške procesima transformacije i deinstitucionalizacije institucija i pružanja usluga u zajednici.
d) posebni ciljevi
- razvoj usluga i aktivnosti usmjerenih na djecu i mlade koje pridonose prevenciji izdvajanju djece iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice u kojoj žive,
- prevencija izdvajanja djece i mladih s problemima u ponašanju iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice i djelotvornija provedba izvaninstitucionalnih mjera za maloljetne počinitelje kaznenih djela,
- socijalno uključivanje mladih nakon duljeg boravka u domu socijalne skrbi ili u udomiteljskoj obitelji te koji se nalaze u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima,
- podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose prevenciji institucionalizacije odraslih osoba s invaliditetom i većoj kvaliteti života osoba s invaliditetom, prevenciji institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba,
- podrška razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose socijalnom uključivanju žrtava nasilja u obitelji i razvoju mreže usluga na područjima u kojima ta usluga nije dostupna,
- razvoj usluga kojima se osigurava reintegracija socijalno osjetljivih skupina u život zajednice.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelj: OCD
Ciljne skupine/korisnici: djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s problemima u ponašanju, djeca bez pratnje, djeca s teškoćama u razvoju i mladi s invaliditetom, odrasle OSI (osobe s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim/psihičkim, intelektualnim i osjetilnim teškoćama), žrtve nasilja u obitelji, beskućnici i druge socijalno ugrožene skupine
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: R azdjel 102 MDOMSP glava 10205:
- program 4006 – Socijalno osnaživanje osoba s invaliditetom, Aktivnost A754019 – Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, račun 3811- Prihod od igara na sreću – IZVOR 11 i 41:
2018. - 40.109.753,00 kn, od toga izvor 11: 13.200.000,00 kn i izvor 41: 26.909.753,00 kn
2019. - 48.064.929,00 kn, od toga izvor 11: 13.200.000,00 kn i izvor 41: 34.864.929,00 kn
plan za 2020.: 48.064.929,00 kn, od toga izvor 11: – 13.200.000,00 kn i izvor 41: 34.864.929,00 kn
- program 4002 - Skrb za socijalno osjetljive skupine, Aktivnost A734189 - Udruge u socijalnoj skrbi, račun 3811- Tekuće donacije u novcu – IZVOR 41:
2018. - 33.370.000,00 kn
2019. - 33.370.000,00 kn
2020. - 33.370.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Način praćenja provedbe:
- praćenje rezultata kroz polugodišnja i godišnja izvješća.
Pokazatelji učinka:
- rezultati o provedbi programa i djelovanja na ciljane korisnike,
- broj financiranih programa po pruženim uslugama i aktivnostima ciljnim skupinama i broj obuhvaćenih korisnika (prema ciljnim skupinama).
Rokovi: 2018. – 2020. godina.
2.5. Strateško područje: Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo zdravstva (MiZ)
Glavna strateška aktivnost:
2.5.1. Zdravstvena zaštita najranjivijih skupina poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite
Kako bi se u javnom interesu osigurala bolja dostupnost zdravstvenih usluga svim pacijentima, a posebice najranjivijim skupinama, MiZ je pristupio donošenju Nacionalnog plana razvoja bolnica. U rujnu 2018. donesen je Nacionalni plan razvoja KBC, KB, klinika i OB u RH od 2018.-2020. Isti definira nastavak aktivnosti vezano uz provedbu mjera prethodnog Nacionalnog plana koje se odnose na načelo funkcionalne integracije, a koja podrazumijeva suradnju odnosno povezivanje bolnica restrukturiranjem kako bi se postigla bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, ishodi liječenja te zadovoljstvo korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga. Svrha ove mjere je poboljšanje pristupa bolničkoj zdravstvenoj zaštiti povećanjem kapaciteta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, te funkcionalnom integracijom bolnica odnosno povezivanjem djelatnosti u bolnicama, povećanje broja pruženih zdravstvenih usluga kroz specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te kroz postelje za produženo liječenje te postelje za palijativnu skrb.
Problem nedostupnosti zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu stvara dodatne troškove liječenja te popratne troškove oko organizacije, putovanja, prehrane i smještaja i time ih dovodi u položaj samoprocjene opravdanosti pravovremenog odlaska liječniku čime se dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje, a što najčešće rezultira i puno višim troškovima liječenja. Cilj ulaganja u razvoj Osnovne mreže telemedicinskih centara je podizanje kvalitete života i zaustavljanje migracija stanovništva na udaljenim područjima te osiguranje uvjeta kojima će se zadržati mlađe stanovništvo na ruralnim područjima uz mogućnost osobnog i profesionalnog usavršavanja kroz upotrebu informacijsko-komunikacijskih sustava. Svrha je smanjiti na najmanju moguću mjeru problem dostupnosti zdravstvene zaštite koje imaju stanovnici otočnih, ruralnih i određenih urbanih područja, gdje je zdravstvena zaštita svedena na povremene dolaske liječnika, uz otežanu opskrbu lijekovima i otežan transport u slučaju hitnosti.
Psihosocijalna potpora socijalno najugroženijem stanovništvu i omogućavanje pravilne prehrane u smislu zadovoljavajuće opskrbe hranjivim i zdravstveno ispravnim namirnicama što je preduvjet opstanka i zaštite zdravlja ljudi, otklanjanje socijalne ugroženosti i podizanje kvalitete života socijalno najugroženijeg stanovništva.
Mjera 1: Organizacija i izgradnja osnovne mreže telemedicinskih centara u RH
a) definicija (opis) mjere
Daljnji razvoj telemedicine ostvariti će se donošenjem poticajnog cjenika telemedicinskih usluga, povećanje cijene zdravstvenih usluga od 10% u odnosu na redovne dijagnostičko terapijske postupke povećati će se broj pruženih telemedicinskih usluga te organizacijom i izgradnjom osnovne mreže telemedicinskih centara kojom se osigurava veća dostupnost zdravstvenih usluga na cijelom području RH.
b) aktivnosti mjere
1. reorganizacija postojeće mreže telemedicinskih centara,
2. otvaranje novih telemedicinskih centara,
3. daljnji razvoj telemedicinskih centara u vozilima HMP te integracija sa sustavom hitne medicine,
4. proširenje programa e-Usavršavanja,
5. donošenje poticajnog cjenika telemedicinskih usluga,
6. uvođenje novih telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav RH.
c) glavni cilj
Osiguranje veće dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na teritoriju RH.
d) posebni ciljevi
- smanjeni troškovi zdravstvene zaštite,
- organiziran program e-Usavršavanja zdravstvenih radnika s ciljem održivog razvoja ljudskih potencijala i poticanja procesa cjeloživotnog učenja,
- povećana zdravstvena sigurnost na otocima, ruralnim i brdsko-planinskim područjima te područjima od posebne državne skrbi i prevencija te rano otkrivanje bolesti.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelji: HRZTM, zdravstvene ustanove uključene u Osnovnu mrežu telemedicinskih centara i HZZO.
Ciljne skupine/korisnici: svi korisnici hitnih medicinskih i redovnih zdravstvenih usluga, posebno stanovnici koji žive na otocima, ruralnim područjima i područjima od posebne državne skrbi/osobe starije životne dobi i korisnici koji žive na područjima otežane dostupnosti specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun :
Razdjel 096 MiZ, HRZTM-Glava 3601 Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja -A881001 u okviru redovnih sredstva za isporučene telemedicinske usluge.
b) ostali izvori:
donacije, turističke naknade, sredstva ESF i sredstva fondova prekogranične suradnje
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj telemedicinskih centara,
- broj telemedicinskih usluga,
- broj područja medicinske struke za koja se pružaju telemedicinske usluge,
- broj slušača na programu e-Usavršavanja.
Način praćenja provedbe:
- dinamika popunjavanja Osnovne mreže telemedicinskih centara,
- kroz evidencije usluga i baze podataka telemedicinskih usluga,
- kroz financijski sustav HZZO-a.
Rokovi: kontinuirano kroz 2018., 2019., 2020. godinu.
Ostale napomene:
Provedba sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva u RH 2012.-2020., te prema Planu i programu razvoja HRZTM-a 2015. - 2020. godine.
Mjera 2: Unaprjeđenje sustava hitne medicinske službe
a) definicija (opis) mjere
Daljnji razvoj hitne medicinske službe ostvariti će se kroz izgradnju i organizaciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema, uspostavu hitne helikopterske medicinske službe i HMS brzim brodovima te izobrazbom zdravstvenih radnika.
b) aktivnosti mjere
1. Priprema dokumentacije u svrhu početka gradnje i organizacije objedinjenog hitnog bolničkog prijema:
a) 2019 za KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KB Dubrava, OB Dubrovnik, OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, OB Varaždin, OB Bjelovar, OB Nova Gradiška, Opća i veteranska bolnica „Hrvatski ponos“ Knin
2. uspostava hitne helikopterske medicinske službe ovisno o smjernicama i postignutim međuresornim dogovorima na nivou VRH-a;
3. uspostava HMS brzim brodovima - izrađena studija izvodljivosti i objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama"
4. oblikovanje edukacijskih programa cjeloživotnog obrazovanja/trajne izobrazbe te sudjelovanje u provedbi i nadzor edukacije i stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika hitne medicine – započelo provođenje projekta „Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine“
5. uvođenje telemedicinskih usluga u djelatnost hitne medicine sukladno odluci VRH o pripajanju HRZTM HZHM.
c) glavni cilj
Unaprjeđen sustav HMS koji može osigurati odgovarajuću hitnu medicinsku skrb, posebice stanovništvu na otocima i u ruralnim područjima.
d) posebni ciljevi
- povećan broj bolnica s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom,
- uspostavljena hitna helikopterska medicinska služba i HMS brzim brodovima,
- povećan broj educiranih zdravstvenih radnika,
- uvođenje telemedicinske podrške u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MiZ
b) sunositelj : HZHM, akutne bolnice, županijski zavodi za hitnu medicinu, JP(R)S, JLS, druga nadležna ministarstva
Ciljne skupine/korisnici: stanovnici otočnih i ruralnih područja, ali i svi građani RH i turisti
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: pozicija MiZ za 2018., 2019. i 2020. – Redovna financijska sredstva za rad HZHM i redovna financijska sredstva za pružanje hitne medicinske skrbi na pozicijama HZZO-a, Aktivnost A618160
b) ostali izvori: međunarodni resursi:
- EU fondovi za uspostavu HMS brzim brodovima i provedbu projekta „Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine“ kojemu je nositelj MiZ
- Sredstva JP(R)S i JLS
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
Kvantitativni :
- broj bolnica sa izgrađenim/organiziranim objedinjenim hitnim bolničkom prijemom,
- broj organiziranih tečajeva i ostalih vidova stručnog usavršavanja,
- broj telemedicinskih usluga u djelatnosti hitne medicine.
Kvalitativni:
- funkcionalnost hitne helikopterske medicinske službe i HMS brzim brodovima.
Način praćenja provedbe:
Prikupljanje podataka o provedbi pojedinih aktivnosti.
Rokovi: do kraja svake proračunske godine 2018., 2019. i 2020. godine.
Mjera 3: Reorganizacija bolničkih djelatnosti
a) definicija (opis) mjere
Funkcionalnom integracijom bolnica u regionalne bolničke mreže omogućit će se preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga te povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.
b) aktivnosti mjere
1. Izrada i usvajanje Nacionalnog plana razvoja KBC, KB, klinika i OB u RH 2018.-2020.
2. Funkcionalna integracija bolničkih ustanova te preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta prema Nacionalnom planu 2018.-2020.
c) glavni cilj
Podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, veća dostupnost bolničkih zdravstvenih usluga, racionalnije korištenje svih resursa bolničkog zdravstvenog sustava (radnici, oprema, prostor), provođenje učinkovitije zdravstvene skrbi te smanjenje listi čekanja.
d) posebni ciljevi
- povećani bolnički kapaciteti za dugotrajno liječenje te palijativnu skrb,
- povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MiZ
b) sunositelj: HZZO i bolničke zdravstvene ustanove
Ciljne skupine/korisnici:
svi pacijenti, posebno osobe starije životne dobi i palijativni pacijenti.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun :
Pozicija 096 MiZ, Glava 09605 - redovna financijska sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu HZZO-a (A 1032) i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu na pozicijama HZZO-a (A 1033)
b) ostali izvori :
OP „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. (Aktivnost K80006)
Način praćenja/pokazatelji učinka
pokazatelji učinka:
- povećani bolnički kapaciteti za dugotrajno liječenje te palijativnu skrb,
- povećan broj pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama
način praćenja provedbe:
Provedbu Nacionalnog plana pratit će Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020. godine.
Rokovi:
- lipanj 2018. - dovršetak izrade Nacionalnog plana,
- 2018.-2020.: preraspodjela postojećih i razvoj novih kapaciteta unutar integriranih bolničkih ustanova.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.2. Poboljšanje pokazatelja zdravlja
Uspostava sustava praćenja podataka koji sada nedostaju u sustavu i kontinuirane zdravstvene skrbi, promicanja zdravlja, ranog otkrivanja zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanja širenja preventabilnih zaraznih bolesti među ranjivim skupinama kao što su romska djeca i žene Romkinje, te beskućnici, tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH smješteni u prihvatilištima, kao i sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.
Zdravlje romske djece treba još uvijek ostati predmet posebne skrbi, imajući na umu loše uvjete života u segregiranim romskim naseljima i područjima s visokom koncentracijom romske populacije te nisku razinu svijesti i znanja za pružanje odgovarajuće skrbi te zaštiti zdravlja djece i načinima prevencije pojave infektivnih bolesti poput hepatitisa i dizenterije, takozvanih „bolesti prljavih ruku“, koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom. Također i zdravlje beskućnika i ilegalnih imigranata u prihvatilištima treba biti predmet posebne skrbi, uzimajući u obzir specifične uvjete života i povremeno vrlo velik broj osoba u prihvatilištima, te da tražitelji azila i stranci koji nezakonito borave u RH dolaze iz različitih zemalja, koje su često visoko rizične za neke teške zarazne bolesti.
Mjera 1: Promicanje zdravlja i prevencija zaraznih te kroničnih nezaraznih bolesti među ranjivim skupinama
a) definicija (opis) mjere
Osiguravanje pružanja usluga hitne medicinske pomoći, djelatnosti patronaže beskućnicima u prihvatilištima i pružanja usluga koje su nužne u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje, lijekova i druge neodgodive zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite za tražiteljima međunarodne zaštite i strance koji nezakonito borave u RH, smještenih u Prihvatilištima za tražitelje azila/Prihvatnom centru za strance.
b) aktivnosti mjere
- zaključivanje/produžavanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite – DZ Zagreb-Centar, DZ Zagrebačke županije i DZ Kutina - za usluge u djelatnosti opće/obiteljske medicine i pedijatrije: provedba kontinuirano;
- zaključivanje/produžavanje ugovora između MiZ-a i pružatelja zdravstvene zaštite za usluge dentalne zdravstvene zaštite u hitnim stanjima (za osobe smještene u Zagrebu i Kutini pružaju se u DZ Zagreb-Centar i DZ - Kutina, a za osobe smještene u Prihvatnom centru za strance u Ježevu pružaju se u KB Dubrava): provedba kontinuirano;
- propisivanje lijekova s Osnovne liste lijekova HZZO-a (na posebno označenim receptima), a lijekovi će se preuzimati isključivo u ugovorenim ljekarnama: za Prihvatni centar Kutina - Ljekarna Nives Miloš, Sisak, Trg kralja Tomislava 9; za Prihvatni centar Ježevo - Ljekarne Sruk i Ljekarne Grgošić (Dugo Selo); za Prihvatni centar Porin - Ljekarna Ljubić, Kavur, Šabić, Zagreb, Kauzlarićev prilaz 7: provedba kontinuirano;
- uspostava/nastavak pružanja kontinuirane patronažne skrbi beskućnicima smještenim u prihvatilištima kroz redovite posjete medicinskih sestara patronažne djelatnosti domova zdravlja nadležnih na području na kojem su organizirana prihvatilišta za beskućnike: provedba kontinuirano.
c) glavni cilj
Zaštita i unaprjeđenje zdravlja beskućnika, tražitelja međunarodne zaštite i stranaca koji nezakonito borave u RH smještenih u prihvatilištima/prihvatnim centrima.
d) posebni ciljevi
Promicanje zdravlja, rano otkrivanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te sprječavanje širenja preventabilnih zaraznih bolesti među skupinama beskućnika, tražitelja azila i strancima koji nezakonito borave u RH, a koji su smješteni u prihvatilištima te sprječavanje širenja zaraznih bolesti u općoj populaciji.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MiZ
b) sunositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska medicina, patronaža, dentalna zdravstvena zaštita), HZJZ, ŽZJZ-i, ZHMP, HZZO.
Ciljne skupine/korisnici: populacija beskućnika, tražitelji međunarodne zaštite i stranci koji nezakonito borave u RH
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: redovna djelatnost za primarnu zdravstvenu zaštitu HZZO-a (A1029) i redovna djelatnost s pozicija 096 MIZ-a, Glava 09605, A 793007
Način praćenja/pokazatelji učinka:
- posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe HZJZ-a, MiZ-a i HZZO-a.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina.
Mjera 2: P raćenje i unaprjeđenje zdravlja u romskoj populaciji
a) definicija (opis) mjere
Neophodno je pratiti zdravstvene pokazatelje romske populacije te temeljem istih predložiti i razviti specifične preventivne aktivnosti unaprjeđenja zdravlja.
b) aktivnosti mjere
- praćenje zdravstvenih pokazatelja romske populacije utvrđivanjem vodećih uzroka pobola i smrtnosti te usporedbom s općom populacijom,
- jačanje provedbe nacionalnih preventivne programe (promicanje zdravlja, cijepljenje, rano otkrivanje raka, slabovidnost i karijes/Zubna putovnica) u romskoj populaciji.
c) glavni cilj
Smanjenje nejednakosti u zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite romske populacije.
d) posebni ciljevi
- evaluacija aktivnosti uz pomoć dobivenih pokazatelja,
- planiranje novih aktivnosti.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MiZ
b) sunositelji: HZJZ, HZZO, ŽZJZ-i, djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnost za zdravstvenu zaštitu djece, patronažna djelatnost, djelatnost za zdravstvenu zaštitu školske djece i mladih, higijensko-epidemiološka djelatnost, MUP (zbog podataka o Romskoj populaciji).
Ciljne skupine/korisnici: romska populacija.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: A884001- u okviru sredstava za redovne aktivnosti s pozicije 26346 HZJZ
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe : praćenja zdravstveno-statističkih pokazatelja, redovite i posebne publikacije HZJZ-a, posebna izvješća i stručna mišljenja za potrebe MiZ-a, MDOMSP-a, ULJPPNM, ECDC.
Pokazatelji učinka: - izrađen plan specifičnih preventivnih aktivnosti
Rokovi: Kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.3. Osiguravanje podmirenja troškova zdravstvenih usluga/naknada osobama koje nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem
Od plaćanja sudjelovanja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni su osiguranici koji boluju od određenih bolesti. Također određene kategorije osiguranika direktno su oslobođene plaćanja DZO-a te ukoliko ispunjavaju propisane kriterije (prihodovni cenzus), premiju DZO za njih plaća DPRH. Sustavno su uspostavljene pravovremene vjerodostojne evidencije o broju osiguranika koji pravo na DZO ostvaruju putem prihodovnog cenzusa, umrežavanjem podataka MFIN-PU-a i HZMO-a. Slabosti sustava leže u neažurnosti u razmjeni i dostavi podataka HZZO-u.
Potpunom i pravovremenom umreženosti svih korisnika sustava osiguralo bi se objektivno terećenje DPRH za kategorije osiguranika kojima pravo na policu DZO-a po osnovi prihodovnog cenzusa uistinu pripada.
Mjera 1: Osiguravanje DZO-a za socijalno ugroženo stanovništvo
a) definicija (opis) mjere
Uspostava ažurnije razmjene i dostave podataka HZZO-u, o broju osiguranika koji pravo na DZO ostvaruju temeljem prihodovnog cenzusa.
b) aktivnosti mjere
Mjere iz točke a) realizirati na godišnjoj razini do kraja 2020. godine, i dalje ih održavati i unaprjeđivati.
c) glavni cilj
Objektivizirati potrebna sredstva koja se moraju osigurati u DPRH za ove namjene.
d) posebni ciljevi
Osiguravanje dostupnosti svih zdravstvenih usluga i lijekova najsiromašnijem stanovništvu.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : HZZO
b) sunositelj: HZMO, MFIN – PU, MSPM, CZSS, MU.
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici HZZO-a izdvojeni temeljem prihodovnog cenzusa
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: pozicija HZZO, Razdjel: 09615 Aktivnost: A800003 – transfer proračunskih sredstava HZZO, Program: 363 – pomoći unutar općeg proračuna (to je novo iz 2019.):
- 2018. godina - 600.000.000,00 kn
- 2019. godina - 520.000.000,00 kn
- te se očekuje za 2020. - 600.000.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: broj osiguranika i ukupan iznos premije izračunat temeljem tog broja.
Način praćenja provedbe: putem redovitih izvješća (kvartalno, polugodišnje i godišnje).
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Glavna strateška aktivnost:
2.5.4. Razvijanje i unapređivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene i psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju
Kako je tijekom Domovinskog rata 25% stanovnika RH bilo izloženo izravnom ratnom stresu, a još je veći broj osoba uslijed ratnih događanja i sekundarno traumatiziran, nastala je potreba za organiziranom osnovnom emocionalnom podrškom, socijalnom, psihološkom i zdravstvenom pomoći ratom traumatiziranim osobama, a koja je i danas, iako nešto manjeg intenziteta, još uvijek poprilično izražena. Dugoročne posljedice koje rat ostavlja na tjelesno i psihičko zdravlje osoba koje su žrtve primarne i sekundarne viktimizacije zahtjeva posebno organiziran sustav skrbi te njegov daljnji razvoj koji uključuje programe psihosocijalne integracije u društvo te poboljšanje kvalitete življenja ove posebno ranjive socijalne skupine.
S obzirom na dugogodišnje iskustvo i kontinuirano praćenje provedbe programa, i nadalje postoji potreba da se braniteljskoj i stradalničkoj populaciji nastavi pružati organizirana psihosocijalna, zdravstvena i savjetodavna pomoć koja prati njihove probleme i odgovara njihovim specifičnim potrebama.
Mjera 1: Provedba Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji i članovima njihovih obitelji
a) definicija (opis) mjere
Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji i članovima njihovih obitelji, korisnicima se pruža psihosocijalna, zdravstvena, savjetodavna i primarna pravna pomoć. Psihosocijalna pomoć je stupnjevita ovisno o vrsti traumatskog iskustva, intenzitetu reakcije na stres te životnim okolnostima, a pruža se stacionarno i putem mobilnih timova županijskih PSP Centara.
Sustav PSP Centara primarno se bavi pomaganjem u domeni “nepatoloških” psihosocijalnih potreba čije zadovoljavanje omogućava optimalnu psihosocijalnu integraciju, a Regionalni centri za psihotraumu (koji imaju status posebnih odjela u sastavu KBC u Splitu, Osijeku i Rijeci) i Nacionalni centar za psihotraumu pri KBC Zagreb, provode dio programa zdravstvene pomoći koji se odnosi na dijagnosticiranje i liječenje ratom psihički traumatiziranih osoba najsuvremenijim postupcima i metodama liječenja, razvijaju visoko diferentne dijagnostičke postupke liječenja, provode istraživanja u području dijagnosticiranja i tretmana ratom uzrokovanih psihičkih trauma, kao i potrebne analize s ciljem dugoročnog poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja ciljnih skupina.
b) aktivnosti mjere
1. pružanje psihosocijalne, savjetodavne i primarne pravne pomoći u PSP Centrima – individualno psihosocijalno savjetovanje, grupni psihosocijalni tretmani, pravna pomoć i informiranje,
2. pružanje psihosocijalne, savjetodavne i primarne pravne pomoći na terenu putem mobilnih timova PSP Centara – redoviti i hitni posjeti domu i obitelji hrvatskih branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, smrti, izrazito lošeg socijalno-ekonomskog, stambenog ili zdravstvenog stanja,
3. pružanje zdravstvene pomoći u Regionalnim centrima za psihotraumu i Nacionalnom centru za psihotraumu – dijagnosticiranje i liječenje.
c) glavni cilj
Doprinijeti podizanju kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata na području cijele RH.
d) posebni ciljevi
Utjecati na smanjenje broja kriznih intervencija u ukupnom broju intervencija poduzetih u okviru provedbe Nacionalnog programa, kao pokazatelja pružanja kvalitetne pomoći.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelji: PSP Centri (u svakoj županiji, uz izuzetak jednog centra za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te dva centra u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški), Regionalni centri za psihotraumu (Rijeka, Split i Osijek), Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb), JLP(R)S.
Ciljne skupine/korisnici:
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, stradalnici iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, civilne žrtve rata, osobe koje su bile izložene seksualnom nasilju za vrijeme rata te osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih misija i članovi njihovih obitelji
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun :
pozicija: Razdjel 041 – MB, Glava 04105 – MHB, aktivnost 753014 „Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći“, 2018. godina: 9.020.000,00 kuna; 2019. godina: 9.700.000,00 kuna; 2020. godine: 9.700.000,00 kuna.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj pruženih intervencija i broj korisnika u svakom PSP Centru,
- broj izvršenih obrada i pregleda u svakom Regionalnom centru/Nacionalnom centru za psihotraumu.
Način praćenja provedbe:
Mjesečna i godišnja izvješća o radu svakog PSP Centra, Regionalnih centara za psihotraumu i Nacionalnog centra za psihotraumu.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
Mjera 2: Programi usmjereni na poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja Domovinskog rata
a) definicija (opis) mjere
S obzirom na specifične zdravstvene teškoće i socioekonomske karakteristike hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te njihovo starenje potrebno je dodatno jačati programe usmjerene na poboljšanje zdravlja i ukupne kvalitete življenja s ciljem smanjenja stope pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja, dostupnosti i bolje kvalitete zdravstvenih usluga te razvijanje programa palijativne skrbi za braniteljsku populaciju. Za ostvarenje postavljenih ciljeva planiraju se mjere koje uključuju promoviranje zdravog načina života s ciljem smanjena čimbenika rizika, provedbu dodatnih edukacija zdravstvenih djelatnika o rizičnim faktorima unutar braniteljske populacije, provedbu aktivnosti usmjerenih na rano otkrivanje bolesti te osiguranje dodatnih bolničkih palijativnih kreveta i mobilnih palijativnih timova u skladu sa specifičnim potrebama ove populacije.
Naglasak je stavljen na praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizaciju preventivnih sistematskih pregleda u cilju što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti te razvoj dodatnih palijativnih programa.
b) aktivnosti mjere
1. praćenje pokazatelja o zdravstvenom stanju i korištenju zdravstvene zaštite u populaciji hrvatskih branitelja u suradnji s HZJZ,
2. organizacija preventivnih sistematskih pregleda za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,
3. razvijanje programa palijativne skrbi za braniteljsku populaciju .
c) glavni cilj
Doprinijeti poboljšanju ukupne kvalitete života hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i smanjiti stope pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja te osigurati dostupnost i bolju kvalitetu zdravstvenih usluga za braniteljsku populaciju unutar postojećeg zdravstvenog sustava.
d) posebni ciljevi
Motivirati hrvatske branitelje na aktivno sudjelovanje u očuvanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja te osigurati provedbu dodatnih edukacija i informiranje zdravstvenih djelatnika o rizičnim faktorima unutar braniteljske populacije.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MHB
b) sunositelji: HZJZ, MiZ, zdravstvene ustanove,
Ciljne skupine/korisnici: hrvatski branitelji iz Domovinskog rata.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Razdjel 041 – MHB, Glava 04105-MHB, aktivnosti 754011 „Poboljšanje kvalitete življenja za obitelji HB i HRVI “:
- 2018. 18.375.000,00 kn,
- 2019. 21.390.000,00 kn,
- 2020. 21.390.000,00 kn
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1. uspostavljena suradnja s HZJZ kroz razmjenu baza podataka na temelju kojih možemo pratiti pokazatelje o zdravstvenom stanju i korištenju zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja,
2. praćenje podataka o odazivu pozvanih osoba i broju obavljenih pregleda, stvaranje evidencije korisnika i godišnje izvješće o provedbi programa preventivnih sistematskih pregleda,
3. Rezultati znanstvene analize objavljeni u godišnjim i završnim izvješćima o provođenju projekata te u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu.
Način praćenja provedbe:
1. praćenje izvršenja ugovornih obveza potpisnika sporazuma o provođenju preventivnih sistematskih pregleda,
2. obrada podataka o izvršenim pregledima,
3. znanstvena analiza i praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja temeljem podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile preventivnom sistematskom pregledu.
Rokovi: kontinuirano od 2018. do 2020. godine.
2.6. Strateško područje: Skrb o starijim osobama
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS)
Glavna strateška aktivnost:
2.6.1. Unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba i širenje usluga u zajednici
U svrhu unapređenja kvalitete života starijih osoba osim smještaja i nadalje se razvijaju različiti oblici skrbi koji su dostupni starijim osobama u okruženju u kojem žive, u skladu s njihovim potrebama. Ostanak i aktivno sudjelovanje starijih osoba u životu zajednice pridonosi kvaliteti njihovog života. Stoga se potiče razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi kao što su pomoć u kući, raznih dnevnih aktivnosti u skladu s mogućnostima i potrebama starijih osoba te savjetovanja u svrhu podizanja svijesti o zdravom životu na lokalnoj razini.
Mjera 1: Podizanje razine svijesti o zdravom životu/aktivno starenje
a) aktivnosti mjere
- trajna edukacija iz osnova gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege,
- trajna edukacija i reedukacija stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba kao i samih starijih osoba s redovitom primjenom semantičkog diferencijala o stavovima prema starijim osobama,
- provedba redovitih Gerontoloških tribina i radionica sa redovitom primjenom sematičkog diferencijala ispitujući stavove stručnjaka o starijim osobama. Edukacija je namijenjena stručnjacima koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih osoba (liječnicima, socijalnim radnicima, gerontostomatolozima, medicinskim sestrama, radnim terapeutima, pravnicima, ekonomistima, arhitektima, fizioterapeutima i dr.),
- provođenje kategorizacijskog postupnika s primjenom gerijatrijske zdravstvene njege kroz četiri stupnja u državnim i privatnim domovima za starije,
- sudjelovanje u daljnjem razvoju Gerontoloških centara (izvaninstitucionalna skrb za starije osobe) pri domovima za starije kako bi se spriječila socijalna izoliranost starijih osoba i omogućio što duži boravak u vlastitoj kući, dnevnih boravaka te odjela za oboljele od Alzheimerove bolesti pri domovima za starije.
b) glavni cilj
Uspostava i razvoj Gerontoloških centara - izvaninstitucionalne skrbi za starije s primjenom geroprofilaktičkih mjera sa svrhom očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba i unapređenje zaštite zdravlja i sprečavanje i odgađanje institucijske skrbi za starije osobe.
c) posebni ciljevi
Ojačati razvoj programa Aktivno zdravo starenje i osigurati dodatna financijska sredstva.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MiZ
b) sunositelji: Referentni centar MiZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog ZJZ „Dr. Andrija Štampar“ ( www.stampar.hr/gerontologija ) i Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom; Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, ZJZ-a, JP(R)S, OCD-i, pružatelji usluga skrbi za starije osobe - Državni i privatni domovi za starije, Gerontološki centri, Ustanove za zdravstvenu njegu u kući; HCK; 25 društava CK
Ciljne skupine/korisnici: osobe starije životne dobi 65+: ranija starost (65-74 g.), srednja starost (75-84 g.) i duboka starost (>85 g.).
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun : HZZO u okviru sredstava za redovne aktivnosti, a sukladno mreži javno zdravstvene djelatnosti (ugovori sa ZJZ)
b) ostali izvori: društva CK, JLP(R)S
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe:
- redovito izvješćivanje iz svakog doma za starije o primjeni kategorizacijskog postupnika, upitnika kvalitete u domu za starije - putem inovacijskog informacijskog sustava GeroS-a/CEZIHa, provedbenim panelima za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika (negativno zdravstveno ponašanje, funkcionalna sposobnost/fizička pokretljivost i psihička samostalnost, revizija lijekova u starijih >3 lijeka u kroničnog gerijatrijskog bolesnika, stanje uhranjenosti debljina i pothranjenost NRS 2002 /Web servis),
- izvješća o radu društava CK.
Pokazatelji učinka:
- gerontološko javnozdravstvenom analizom stupnja pokretljivosti kod korisnika starijih od 65 godina u odabranim domovima za starije po dobnim skupinama u Hrvatskoj.
- Gerontološko javnozdravstvena analiza stupnja samostalnosti kod korisnika starijih od 65 godina u odabranim domovima za starije u Hrvatskoj po dobnim skupinama
- Utvrđivanje, praćenje, proučavanje te evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starije populacije.
Rokovi: kontinuirano 2018. - 2020. godina.
Mjera 2: Aktivnije uključivanje OCD-a i drugih dionika u osmišljavanju i provedbi projekata i programa namijenjenih aktivnom starenju te pružanjem usluga u zajednici
a) definicija (opis) mjere
Poticanje OCD-a i drugih dionika (pružatelji usluga za starije osobe) da se prijavljuju na natječaje koje raspisuje MDOMSP za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih razvijanju i provedbi novih projektnih ideja vezano za aktivno starenje i pružanje usluga u zajednici.
b) aktivnosti mjere
- aktivno provođenje vremena uključivanjem u organizirane dnevne aktivnosti,
- poticanje starijih osoba da se uključuju u volontiranje u zajednici,
- osiguravanje prijevoza za starije osobe u prometno izoliranim područjima kao i u situacijama kad je starijoj osobi neophodan prijevoz za odlazak na njoj važna mjesta (doktor, terapija i sl.), a tu potrebu ne može zadovoljiti na drugi način.
c) glavni cilj
Povećavanje kvalitete života starijih osoba.
d) posebni ciljevi
Sprečavanje socijalne isključenosti starijih osoba, osiguravanje izvaninstitucionalnih usluga za starije osobe i uključivanje starijih osoba u volontiranje u zajednici.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MDOMSP
b) sunositelji: OCD i pružatelji usluga za starije osobe
Ciljne skupine/korisnici: starije osobe
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun : Razdjel 102 MDOMSP, program 4002 Skrb o socijalno osjetljivim skupinama, aktivnost A734189 Udruge u socijalnoj skrbi račun 3811 Tekuće donacije (izvor 41) u iznosu od 5.100.000, 00 kuna za svaku godinu (2018., 2019. i 2020.).
Način praćenja/pokazatelji učinka :
Pokazatelji učinka:
- broj starijih osoba po županijama uključenih u organizirane dnevne aktivnosti,
- broj starijih osoba uključenih u volontiranje u zajednici,
- broj starijih osoba kojima se osigurava prijevoz.
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Mjera 6: Obrazovanje na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi
a) definicija (opis) mjere
Kontinuirana izobrazba relevantnih dionika na temu suzbijanja diskriminacije po dobnoj osnovi.
b) aktivnosti mjere
Osmisliti i provoditi obrazovne i preventivne aktivnosti u području suzbijanja diskriminacije s posebnim naglaskom na diskriminaciju po dobnoj osnovi.
c) glavni cilj
Pridonijeti smanjenju diskriminacije po dobnoj osnovi.
d) posebni ciljevi
Osvještavanje javnosti o pojavnim oblicima diskriminacije i načinima suzbijanja.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: ULJPPNM
b) sunositelj: MDOMSP, MRMS, JLS, JP(R)S te OCD
Ciljne skupine/korisnici: državni i javni službenici, poslodavci, javnost, predstavnici OCD i medija
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: U okviru redovnih sredstava sa pozicije 020 Vlada RH, Glava 87 ULJPPNM.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- izrađeni materijali za provedbu obrazovnih/preventivnih aktivnosti,
- broj provedenih obrazovnih/preventivnih aktivnosti,
- broj sudionika .
Način praćenja provedbe:
- potpisne liste s obrazovnih aktivnosti,
- izvješća mjerodavnih tijela i OCD-a koja djeluju u području suzbijanja diskriminacije.
Rokovi: Kontinuirano 2018., 2019. i 2020.
Ostale napomene:
ULJPPNM je nositelj izrade Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019.
Vlada RH je na sjednici održanoj dana 1.12.2017. usvojila Odluku o donošenju Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2019. U tijeku je prikupljanje podatka za izradu Izvješća o provedbi Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za 2017. i 2018.
Mjera 7: Socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima
a) definicija (opis) mjere
Osobe starije životne dobi često su nedovoljno uključene u život zajednice te iz različitih razloga u ograničenoj mjeri sudjeluju u kulturnim i umjetničkim aktivnostima. Razlozi mogu biti geografska izoliranost, nepovoljne financijske prilike, invaliditet i dr. Manjak svijesti o potrebama za specifičnom vrstom stručnog usavršavanja u području kulturne i umjetničke edukacije i medijacije usmjerene na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine dodatno nepovoljno utječe na dostupnost njima namijenjenih kulturnih sadržaja. Mjera je usmjerena na povećanje mogućnost pristupa takvim sadržajima što će doprinijeti kvaliteti života, aktivaciji i većoj uključenosti u društvo osoba starijih od 54 godine.
b) aktivnosti mjere
1. Objava Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Umjetnost i kultura 54+“,
2. Sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s nositeljima, čiji su projektni prijedlozi odabrani za financiranje u sklopu provedbe poziva „Umjetnost i kultura 54+“,
3. Praćenje provedbe ugovorenih projekata.
c) glavni cilj
Socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima.
d) posebni ciljevi
- poboljšanje socijalnih, kognitivnih, emocionalnih i kreativnih vještina osoba starijih od 54 godine te povećanje njihove vidljivosti u društvu,
- jačanje kapaciteta kulturnih djelatnika i umjetnika za rad usmjeren na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine .
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MK
b) sunositelj: -
Ciljne skupine/korisnici: osobe starije od 54 godine.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun:
Razdjel 055 MK, Glava: 05505, Šifra programa: 3970 Ostale kulturne djelatnosti, Aktivnost A785011 OP ULJP: nacionalno sufinanciranje od 15% (izvor 12): 3.000.000,00 kn, izvor 561 - ESF:17.000.000,00 kn , što ukupno iznosi 20.000.000,00 kn:
- 2018. - 7.726.381,30 kn
- 2019. - 9.760.000,00 kn
- isplata preostalih sredstava planirana je u 2020.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj ugovora sklopljenih sa uspješnim prijaviteljima na natječaj „Umjetnost i kultura 54+“,
- broj osoba starijih od 54 godine koji su sudionici u projektnim aktivnostima.
Način praćenja provedbe: Objavljen poziv na mrežnim stranicama strukturnih fondova i ESF-a , izvješća korisnika.
Rokovi: 2018., 2019., 2020. godina.
Ostale napomene: Mjera se provodi kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.6.2. Unaprjeđenje položaja umirovljenika
U prosincu 2018. bilo je 1.236.258 milijuna korisnika mirovine i 1.506.912 milijuna osiguranika što je omjer od 1:1,22. Ukupno je bilo 250 918 korisnika najniže mirovine, za prosječni staž od 26 godina, 7 mjeseci i 16 dana.
Mjera 1: Praćenje provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju
a) definicija (opis) mjere
Cjelovito uređenje zakonodavnog okvira obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup).
b) aktivnosti mjere
Provedba Zakona o mirovinskom osiguranju.
c) glavni cilj
Postizanje i održavanje socijalne adekvatnosti i financijske održivosti mirovina.
d) posebni ciljevi
Povoljnije usklađivanje mirovina, proširenje kruga korisnika koji uz korištenje mirovine mogu raditi, jačanje mogućnosti zapošljavanja prema preostaloj radnoj sposobnosti, povećanje osnovne mirovine, povećanje najniže mirovine, uvođenje instituta dodanog staža majkama za svako rođeno i posvojeno dijete.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: HZMO, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici : sadašnji i budući korisnici mirovina.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Za financiranje praćenja provedbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju nisu potrebna dodatna sredstva u DPRH već je navedeno u okviru redovnog financiranja rada HZMO-a.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
1. donesen zakon,
2. udio povećanja visine mirovine sukladno usklađivanju prema novoj formuli,
3. povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji rade (a kojima je obustavljena isplata mirovine (ZOMO)
4. povećanje/smanjenje broja korisnika mirovine koji imaju 65 godina života i 40 i više godina mirovinskog staža,
5. povećanje/smanjenje broja osoba s preostalom radnom sposobnošću vraćenih u svijet rada,
6. smanjenje broja korisnika invalidske mirovine (ZOMO),
7. povećanje iznosa osnovne mirovine.
Način praćenja provedbe:
- Godišnje praćenje statističkih podataka (administrativni izvori podatka Zavoda – baze podataka, publikacija Statističke informacije HZMO i internetska stranica HZMO)
- Praćenje svote najniže mirovine.
Rokovi: I., II, III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini.
Glavna strateška aktivnost:
2.6.3. Osiguranje održivosti mirovinskog sustava i osiguranje socijalne adekvatnosti mirovina
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja u 2018. iznosili su 39,247 mlrd. kn (10,27% BDP-a), a prihodi od doprinosa iznosili su 22,783 mlrd. kn. U narednom razdoblju nastavlja se praćenje provedbe zakonodavnog okvira sustava individualne kapitalizirane štednje (obveznog i dobrovoljnog).
Sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima. Budući su se znatno promijenili uvjeti rada, uvođenjem novih tehnologija, unaprjeđenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada te primjenom općih i posebnih mjera zaštite na radu, prestala je potreba za primjenom staža osiguranja s povećanim trajanjem na pojedinim radnim mjestima.
Mjera 1: Praćenje učinaka Zakona o mirovinskom osiguranju
a) definicija (opis) mjere
Postizanje fiskalne održivosti mirovinskoga sustava.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju.
c) glavni cilj
Postizanje fiskalne održivosti mirovinskog sustava u uvjetima demografskog starenja stanovništva, nepovoljnih gospodarskih prilika i nezaposlenosti; smanjenje nepovoljnog odnosa broja osiguranika i umirovljenika; smanjenje udjela troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u.
d) posebni ciljevi
Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu; smanjenje broja korisnika prijevremene starosne mirovine; smanjenje broja korisnika invalidskih mirovina; poticanje dužeg zadržavanja u svijetu rada.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji : HZMO, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici : osiguranici i korisnici mirovina.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun:
Za financiranje praćenja učinaka Zakona o mirovinskom osiguranju nisu potrebna dodatna sredstva DPRH, već je navedeno u okviru redovnog financiranja rada HZMO-a..
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
1. Donesen zakon;
2. Povećanje/smanjenje troškova za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u;
3. Povećanje/smanjenje troškova za mirovine koji se financiraju iz državnog proračuna;
4. Povećanje/smanjenje broja korisnika prijevremene starosne i invalidske mirovine;
5. Povećanje/smanjenje prosječne dobi umirovljenja za starosnu mirovinu.
Način praćenja provedbe:
godišnje praćenje statističkih podataka
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
Mjera 2: Praćenje provedbe izmijenjenog zakonodavnog okvira kapitaliziranog mirovinskog sustava
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje s ciljem bolje socijalne sigurnosti i zaštite osiguranika.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
c) glavni cilj
Veća socijalna sigurnost osiguranika uključenih u II. mirovinski stup, poticanje uključivanja u III. mirovinski stup.
d) posebni ciljevi
Mogućnost izbora ostvarivanja povoljnije mirovine osiguranicima II. stupa, smanjenje administrativnih troškova, liberalizacija ulaganja u cilju ostvarivanja većih prinosa te posljedično većih iznosa mirovna budućih umirovljenika, veća zaštita imovine članova obveznih mirovinskih fondova u razdoblju od nekoliko godina do umirovljenja; jačanje nadzora nad radom mirovinskih društava. Promjenom formule za usklađivanje mirovina II. mirovinskog stupa, dva puta godišnje, prema kretanju potrošačkih cijena prema podacima DZS, omogućava se određivanje prve mirovine u većem iznosu te se nastoji zaštititi realnu vrijednost mirovina. Mogućnost dodatnog povećanja mirovina s osnove raspoređivanja viška sredstava ako ih društvo ostvari ulaganjem imovine za pokriće tehničkih pričuva.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MRMS
b) sunositelji: MFIN, HZMO, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Središnji registar osiguranika, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici, članovi obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Za provedbu navedenih zakona nije potrebno osigurati sredstva u DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
Doneseni propisi, broj osiguranika po pojedinim tzv. podportfeljima, broj korisnika mirovine koji su ostvarili pravo na mirovinu iz II. stupa, broj korisnika mirovine s ostvarenim stažem osiguranja s povećanim trajanjem koji su ostvarili pravo na mirovinu iz II. stupa, broj osiguranika u III. mirovinskom stupu.
Način praćenja provedbe:
Udio broja osiguranika u podportfeljima, povećanje/smanjenje broja osiguranika u III. mirovinskom stupu; povećanje razine mirovina ostvarenih iz oba obvezna mirovinska stupa.
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
Mjera 3: Izmjena zakonodavnog okvira staža osiguranja s povećanim trajanjem
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje instituta staža osiguranja s povećanjem trajanjem.
b) aktivnosti mjere
Praćenje provedbe novog zakonodavnog okvira.
c) glavni cilj
Osiguravanje zaštite zdravlja na radu i prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem samo na onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta.
d) posebni ciljevi
Manji broj radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, u cilju dužeg ostanka u svijetu rada i posljedično većih očekivanih iznosa mirovina.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MRMS
b) sunositelji: MFIN, MIZ, MK, MMPI, MGPIO, MP, MGIPU, HZMO, HZJZ, HZZO, HZZ, Središnji registar osiguranika, socijalni partneri.
Ciljne skupine/korisnici: osiguranici - radnici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim poslovima. Osobe sa statusom invalidnih osoba sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Državni proračun: Za provedbu mjere nisu potrebna sredstva iz DPRH.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- doneseni propis,
- broj osiguranika koji ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Način praćenja: - broj korisnika mirovine sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem
Rokovi: I., II., III. i IV. kvartal u 2019. i 2020. godini
2.7. Strateško područje: Borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo financija (MFIN)
Glavna strateška aktivnost:
2.7.1. Postizanje održivog ekonomskog rasta te nastavak fiskalne konsolidacije
Nastavak provedbe odgovorne fiskalne politike, koja je dovela do velikog napretka u relativno kratkom vremenskom razdoblju i nadalje ostaje prioritet MF, odnosno VRH. U narednim godinama kretanje proračunskog salda i javnog duga bit će usklađeno s odredbama preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, kojeg se RH obvezna pridržavati nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. To znači da do 2020. godine RH treba imati uravnotežen proračun, odnosno ostvariti višak od 0,5% BDP-a u 2021. godini. Nastavlja se sa svim aktivnostima usmjerenima na provedbu reformi kojima je cilj ojačati dugoročni potencijal hrvatskog gospodarstva, te dosadašnjom razboritom fiskalnom politikom, kojima će se stvoriti preduvjeti za snažniji i dugoročno održivi rast hrvatskog gospodarstva i realnu konvergenciju.
Mjera 1: Dugoročna održivost javnih financija i fiskalna konsolidacija
a) definicija (opis) mjere
U nadolazećem razdoblju fiskalna politika RH biti će određena naporima u svrhu daljnjeg jačanja fiskalne održivosti te poticanja ekonomskog rasta i razvoja uz osiguravanje primjerene skrbi za građane RH.
b) aktivnosti mjere
Reforme predviđene Nacionalnim programom reformi:
- jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije.
c) glavni cilj
Stroga kontrola proračunske potrošnje te korištenje svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje stanovništva i poduzeća.
d) posebni ciljevi
Dugoročni potencijal hrvatskog gospodarstva, nastavak smanjivanja makroekonomskih neravnoteža, strukturne reforme usmjerene na jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zaposlenosti, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te osiguranje održivosti javnih financija.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere : MFIN
b) sunositelj : sva ministarstva, socijalni partneri
Ciljne skupine/korisnici: građani RH, odnosno korisnici DPRH s posebnim naglaskom na ranjive skupine koje se nalaze u riziku siromaštva i socijalne isključenosti
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun : Sve jedinice proračuna opće države prema ESA (Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa) 2010 metodologiji.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: - BDP, višak opće države, javni dug
Način praćenja provedbe: izvješća.
Rokovi: 2018. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.7.2. Nastavak reforme porezne politike
Smanjenje poreznog opterećenja dohotka od nesamostalnog rada, propisano je prije svega kako bi se na taj način utjecalo pozitivno na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada. Aktivnost je posebice usmjerena ka dijelu gospodarskog sektora u kojima postoji izrazita potreba za sezonskim radom (turizam, poljoprivreda, građevinarstvo…), sve kako bi se zadržao kvalitetan stručni kadar u zemlji.
Mjera 1. Promjene u oporezivanju porezom na dohodak
a) definicija (opis): trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, pod propisanim uvjetima, ne smatra se dohotkom od nesamostalnog rada od 1. siječnja 2018. godine
b) aktivnosti mjere
U okviru porezne reforme donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak s ciljem poreznog rasterećenja rada i poduzetništva i poticanje zapošljavanja.
c) glavni cilj: porezno rasterećenje poslodavaca čije poslovanje ima sezonski karakter
d) posebni ciljevi: – borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti putem smanjenja poreznog opterećenja sezonskog rada.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MFIN, Porezna uprava (PU)
b) sunositelj: -
Ciljne skupine/korisnici: zaposlenici zaposleni putem ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavci
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun: - Radi provođenja navedene mjere nije bilo potrebno osigurati sredstva u DPRH.
b) Ostali izvori: poslodavac
Propisima o porezu na dohodak nisu uređena prava na isplatu navedenih primitaka već samo mogućnost neoporezive isplate istih. Naime, prava na isplatu uređuju se propisima radnog prava (Kolektivni ugovori, ugovori o radu i sl.) odnosno ugovorenim uvjetima između radnika i poslodavca.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- donijet Pravilnik o porezu na dohodak,
- smanjenje poreznog opterećenja poslodavca za sezonske radnike,
- poticanje zapošljavanja za vrijeme sezone odnosno privlačenja radnika za sezonske poslove.
Način praćenja provedbe: kroz obračun plaća od strane poslodavca
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina
Glavna strateška aktivnost:
2.7.3. Financijsko obrazovanje građana
Kako bi se primjereno zaštitili pojedinci i podigla razina njihove financijske pismenosti, potrebno je ustrojiti i provoditi sveobuhvatno financijsko obrazovanje pojedinaca svih uzrasta, od predškolske djece do osoba starije životne dobi. Financijsko obrazovanje mora biti prilagođeno svakoj ciljanoj skupini te mora poticati odgovoran odnos pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama, s naglaskom na štednju i primjereno upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama.
Mjera 1: Provedba Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača
a) definicija (opis) mjere
Financijsko opismenjavanje je proces putem kojeg dolazi do poboljšanja razumijevanja potrošača o financijskim proizvodima putem informacija, uputa ili objektivnih savjeta.
b) aktivnosti mjere
Donošenje i implementacija Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koji se donosi za svaku godinu temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača (2015. - 2020.). i sklapanje Sporazuma o suradnji na unaprjeđenju financijske pismenosti potrošača u RH.
c) glavni cilj
Financijsko opismenjavanje potrošača i građana svih dobnih skupina radi boljeg razumijevanja financijskih proizvoda.
d) posebni ciljevi
Razvijanje posebnih vještina kako bi se izbjegli financijski rizici.
Nositelji/sunositelji
c) nositelj mjere: MF
d) sunositelj: MGPO, MZO, MiZ, HUP, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga banaka, HNB, HGK, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, FINA, AZOO, Zagrebačka burza, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski institut Zagreb, Institut za financijsko obrazovanje (ŠTEDOPIS), SSSH i Hrvatski institut za financijsku edukaciju (HIFE).
Ciljne skupine/korisnici: sve kategorije stanovništva, a posebice djeca i mladi, radno sposobno stanovništvo i umirovljenici.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun: Razdjel 025 MFIN, Glava 02505, Aktivnost A538000 –Administracija i upravljanje. Planirani iznos sredstava je:
- 50.000,00 kn za 2018. godinu;
- 50.000,00 kn za 2019. godinu i
- 50.000,00 kn za 2020. godinu.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka: Izvješće o provedbi Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koje sadrži pokazatelje uspješnosti provedbe Akcijskog plana (npr. br. održanih seminara, predavanja, konferencija, radionica, br. obuhvaćenih sudionika, posjetitelja, br. izdanih i objavljenih edukativnih materijala i sl.).
Način praćenja: Pokazatelji uspješnosti/indikatori provedbe Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača
Rokovi: do kraja 2018. i 2019. godina.
2.8. Strateško područje: Uravnoteženi regionalni razvoj
Nositelj strateškog područja: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)
Glavna strateška aktivnost:
2.8.1. Povećanje investiranja u depriviranim područjima
Ova aktivnost je horizontalnog karaktera, a odnosi se na poduzetničke projekte, projekte socijalnog poduzetništva te infrastrukturne i druge razvojne projekte. Povećanjem multisektorskog investiranja u deprivirana potpomognuta područja postiglo bi se općenito smanjenje zaostajanja dijelova RH u odnosu na razvijena područja što direktno utiče na smanjenje siromaštva. Opće smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti posebno bi se odrazilo na stanje osjetljivih skupina kao što su povratnici i izbjeglice te Rome čiji je udio na depriviranim područjima veći nego na ostalim područjima RH.
Mjera 1: Provedba programa podrške razvoju potpomognutih područja i slabije razvijenih područja
a) definicija (opis) mjere
Podrška gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja i područja koja u svom razvoju zaostaju za nacionalnim prosjekom te jačanje socijalne kohezije i održivog razvoja provedbom usmjerenih programa. Programima se nastavlja pomagati održivosti razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.
b) aktivnosti mjere
Provedba godišnjih programa kao nacionalnih mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti.
c) glavni cilj
Cilj je doprinijeti ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijela razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije onih područja RH koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.
d) posebni ciljevi
Prepoznavanje specifičnih potreba svakog područja i omogućavanje jednakih razvojnih prilika kako potpomognutih područja, tako i područja koja u svom razvoju zaostaju za nacionalnim prosjekom s ciljem ulaganja u infrastrukturu za rekonstrukciju objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MRRFEU
b) sunositelj: JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: lokalno stanovništvo na potpomognutim područjima/JLP(R)S.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
061 MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, Aktivnost 549110 Razvoj potpomognutih područja:
2018.- 80.249.146,00 kn
2019.- 94.600.000,00 kn
2020. -80.000.000,00 kn
b) ostali izvori: proračun JLP(R)S
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja: godišnje izvješće o provedbi.
Pokazatelji učinka: broj ugovorenih projekata na potpomognutim područjima.
Rokovi: 2018., 2019. i 2020. godina ( na godišnjoj razini).
Mjera 2: Priprema i provedba pilot projekata fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije depriviranih zajednica u slabije razvijenim urbanim i ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Priprema i provedba 5 pilot projekata integrirane fizičke, ekonomske i socijalne regeneracije identificiranih depriviranih malih gradova (10.000 – 35.000 stanovnika) na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima RH. Projekt regeneracije uključuje provedbu projekata gradnje komunalne i socijalne infrastrukture, projekte stanovanja, ulaganja u razvoj poduzetništva uključujući socijalno poduzetništvo te ostale mjere vezane uz zapošljavanje, obrazovanje i podizanje kvalitete života u navedenim područjima. Projekti se razvijaju kroz partnerski model suradnje središnje vlasti s JLS.
b) aktivnosti mjere
1. Mapiranje siromaštva i područja sa stambeno-demografskim problemima što uključuje pregled dostupnosti socijalnih i komunalnih servisa, stanje stambenog fonda te socijalnih pokazatelja vezanih uz siromaštvo i socijalnu isključenost (poverty mapping) – provedba aktivnosti do kraja ožujka 2018. godine.
2. Razvoj modela integrirane regeneracije u suradnji s dionicima – definiranje aktivnosti koje pridonose uključivom rastu i smanjivanju razvojnih ograničenja depriviranih područja – provedba aktivnosti do kraja 2020. godine.
3. Provedba Intervencijskih planova odnosno projekata u 5 identificiranih depriviranih područja – provedba aktivnosti od 2015. do 2023. godine.
c) glavni cilj
Smanjenja razvojnih ograničenja depriviranih područja kroz potporu uključivom rastu te poboljšanje uvjeta života marginaliziranih zajednica s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti i isključenosti.
d) posebni ciljevi
Identificiranje depriviranih područja, izrada modela integrirane regeneracije takvih područja i provedba pilot projekata u nekoliko identificiranih područja uz perspektivu uključivanja u program regeneracije dodatnih identificiranih područja.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MRRFEU
b) sunositelj : MRMS, JLS (5 odabranih pilot gradova).
Ciljne skupine/korisnici: Stanovnici lokalnih jedinica u područjima provedbe pilot projekata u 5 malih gradova s 10.000 do 35.000 stanovnika u ranije ratom zahvaćenim područjima s niskim indeksom višestruke deprivacije s naglaskom na socijalno ranjive skupine kao što su Romi, povratnici, izbjeglice i raseljene osobe, hrvatski branitelji i obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, te osobe/obitelji u riziku od siromaštva.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
Razdjel MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, K680034 Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.:
2018.- 80.000.000,00 kn
2019.-109.306.950,05 kn
2020.-104.054.912,77 kn,
Razdjel 086 MRMS, Glava 08605 MRMS, T854021 OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.:
2018.- 14.360.000,00 kn
2019.- 25.500.000,00 kn
2020.- 25.500.000,00 kn,
Razdjel MRRFEU, Glava 06105 MRRFEU, K680040 Fond za sufinanciranje EU projekata:
2018.- 11.294.117,65 kn
2019.- 15.431.569,43 kn
2020.- 14.690.105,34 kn
b)Ostali izvori: proračun JLS
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- broj ugovorenih projekata iz Intervencijskih planova
Način praćenja provedbe :
- praćenje izvršenja ugovora kroz Registar ugovora - Izvješća o provedbi projekata.
Rokovi: Program se nastavlja provoditi i nakon 2019. do završetka provedbe OPKK 2014.-2020. i OPULJR 2014. - 2020 . godine.
Ostale napomene:
Nastavno na iskustva stečena kroz provedbu pilot projekata moguća je provedba projekta integrirane regeneracije i u ostalim područjima malih i srednjih gradova s 10.000 do 35.000 stanovnika s razvojnim problemima koji će se identificirati na temelju mape siromaštva (provedba mjera ovisi o dostupnim sredstvima) - provedba aktivnosti od 2019. do 2023.
Mjera 3: Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima
a) definicija (opis) mjere
OCD u RH su jedan od ključnih dionika za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja otoka i nerazvijenih područja, što je naglašeno Zakonom o regionalnom razvoju RH. Zakon ističe partnerstvo i suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora kao jedne od temelja politike regionalnog razvoja. Jačanje kapaciteta OCD pridonosi se održivom razvoju otoka i nerazvijenih područja kroz aktivnosti vezane uz prirodnu i kulturnu baštinu, održivi i odgovorni turizam. OCD mogu poboljšati/povećati kvalitetu života ljudi kroz aktivnosti koje pridonose kvaliteti već dostupnih javnih usluga ili osmisliti nove i inovativne usluge kojima se rješavaju postojeći problemi. Društveno poduzetništvo, kao oblik poslovanja usmjeren primarno na ekonomsku, socijalnu i okolišnu održivost, pruža mogućnosti civilnom sektoru za ostvarivanje razvojnih ciljeva uz mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta.
b) aktivnosti mjere
- objava natječaja za program dodjele bespovratnih sredstava: Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima, sufinanciranog iz ESF-a.
c) glavni cilj
- doprinijeti stvaranju preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj na hrvatskim otocima i nerazvijenim područjima.
d) posebni ciljevi
- ojačati kapacitete organizacija u svrhu povećanja kvalitete i dostupnosti različitih usluga (socijalnih, turističkih, kulturnih, sportskih, zdravstvenih),
- razviti nove i inovativne programe u području sporta, kulture i umjetnosti, socijalne i zdravstvene skrbi (uključujući društveno-poduzetničke inicijative) za kvalitetniji društveni i gospodarski razvoj otoka i nerazvijenih područja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: UZUVRH
b) sunositelj: OCD, JLP(R)S
Ciljne skupine/korisnici: Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, korisnici usluga OCD, zaposlenici u OCD-ima, volonteri, zaposlenici JLP(R)S.
Izvor financiranja/sufinanciranja
Državni proračun : Budući da u Godišnjem planu objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2019. za ESF (objavljen 22. ožujka 2019.) nije uvršten poziv „Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima“ do daljnjega nije moguće upisati financijske projekcije
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- jedan objavljen natječaj u sklopu ESF-a,
- broj OCD-a čiji su kapaciteti osnaženi u svrhu doprinosa održivom razvoju otoka i nerazvijenih područja u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava,
- broj novih usluga kojima se rješavaju postojeći problemi otoka i nerazvijenih područja (dostupnost socijalnih usluga, nezaposlenost, dostupnost komunalnih usluga) u sklopu programa dodjele bespovratnih sredstava.
Način praćenja provedbe: Plan nabave za OPULJP 2014.-2020.
Rokovi: 2019. godina.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.2. Poboljšanje i dostupnost komunalnih usluga
Glavni problem vezan za komunalne usluge u potpomognutim depriviranim područjima, osobito u ruralnim područjima, odnosi se na nezadovoljavajuće stanje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje, i to: neadekvatan stupanj priključenosti na javne sustave javne vodoopskrbe i odvodnje, nedostupnost i smanjena efikasnost sustava javne vodoopskrbe uzorkovana gubicima u vodoopskrbnoj mreži, postojanje lokalnih vodovoda (tzv. neuređenih sustava vodoopskrbe kojima ne upravljaju javni isporučitelji vodnih usluga i ne postoji sustav kontrole), problemi s kakvoćom vode za ljudsku potrošnju u određenim depriviranim područjima, kao i nizak stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Osim problema u sustavu javne vodoopskrbe i odvodnje, problem je i lokalna prometna povezanost koja osobito prati ruralna područja koja su najvećim dijelom deprivirana u fizičkom, socijalnom i ekonomskom smislu.
Mjera 1: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Cilj Programa ruralnog razvoja RH je, između ostaloga, osiguranjem kvalitetne komunalne i društvene infrastrukture učiniti ruralna područja poželjnim mjestom za život i rad. Određene mjere doprinose tom cilju putem ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u ruralnim područjima. Ulaganja u sustave javne vodoopskrbe osiguravaju dostupnost vode za ljudsku potrošnju dobre kvalitete i povećanje stope priključenosti stanovništva na sustav javne opskrbe vodom za ljudsku potrošnju i usmjerena su na povećanje učinkovitosti sustava javne vodoopskrbe čime doprinose smanjenju gubitaka vode te otkrivanju i uklanjanju istjecanja. Ulaganja u sustav javne odvodnje povećavaju stopu priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje. Izgradnja i/ili rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, malih postrojenja za obradu vode i sabirnih jama doprinijet će smanjenju štete na okoliš sprečavanjem ispuštanja onečišćenih otpadnih voda.
b) aktivnosti mjere
- izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava javne vodoopskrbe, sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima do 2.000 stanovnika. Provedba natječaja mjere počevši od 2016. godine.
c) glavni cilj
Razvoj lokalne infrastrukture kao ključnog čimbenika promicanja održivosti ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Izgradnja i dostupnost male komunalne infrastrukture.
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelj: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici:
stanovnici JLS u ruralnim, slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun : Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12: RH 15% udjela, 13.958.824 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine,
b) Ostali izvori : proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela 79.100.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
- povećana ukupna javna potpora u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
- broj projekata,
- populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi: kontinuirano do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine.
Ostale napomene: Provodi se kao podmjera M07.2. Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine unutar mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.
Mjera 2: Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
a) definicija (opis) mjere
Cilj Programa ruralnog razvoja RH je, između ostaloga, osiguranjem kvalitetne komunalne i društvene infrastrukture učiniti ruralna područja poželjnim mjestom za život i rad. Određene mjere doprinose tom cilju putem ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. s ciljem unapređenja kvalitete života u ruralnim područjima. Navedena ulaganja obuhvaćaju gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne aktivnosti, igrališta, sportskih i pratećih objekata, rekreacijskih zona u kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera, biciklističkih staza, tematskih putova i parkova, objekata za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu te ulaganja u javne površine.
b) aktivnosti mjere
Izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje u naseljima do 5.000 stanovnika za neku od aktivnosti vezanih za ulaganje u: vatrogasni dom, društveni dom/ kulturni centar, planinarski dom i sklonište, turističko informativni centar, dječje igralište, sportska građevina, objekt za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i dr.), rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklističke staze (koje nisu sastavni dio ceste), tematski put i park, objekti za predškolski odgoj i obrazovanje (dječji vrtić), javne zelene površine (park i sl.), pješačka staza (koje nisu sastavni dio ceste), pješačka zona, otvoreni odvodni kanal (koji nije sastavni dio ceste), groblje (komunalna infrastruktura i prateće građevine), tržnica, javna prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stuba i prolaz) u naseljima.
Provedba natječaja mjere počevši od 2017. godine.
c) glavni cilj
Pokretanje i proširenje infrastrukture za pružanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti kao čimbenik održivosti ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Dostupnost lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo.
Nositelji/sunositelji
a)nositelj mjere: MPS
b)sunositelj: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: stanovnici JLS u slabije razvijenim demografski ugroženim. ruralnim naseljima do 5.000 stanovnika.
Izvor financiranja/sufinanciranja
a) Državni proračun:
Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12: RH 15% udjela, 15.952.941 eura u programskom razdoblju 2014.-2020. godine.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela 90.400.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
- povećan ukupni opseg ulaganja u odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
- povećana ukupna javna potporu odnosu na zadane ciljeve (početne indikatore),
- broj projekata,
- populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020..
Ostale napomene:
Provodi se kao podmjera M07.4. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima .
Glavna strateška aktivnost:
2.8.3. Poticanje obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja
Velike regionalne razlike vidljive su s obzirom na stopu obrazovanja te nezaposlenosti i zapošljavanja, što je izraženo u potpomognutim područjima a osobito u ruralnim područjima gdje je stupanj nezaposlenosti i siromaštva veći nego u drugim područjima.
Mjera 1: Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima
a) definicija (opis) mjere
Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u naseljima do 5.000 stanovnika doprinosi poboljšanju ekonomske situacije poljoprivrednih gospodarstava.
b) aktivnosti mjere
S ufinanciranje - do 100% prihvatljivih troškova aktivnosti sukladno poslovnom planom (ulaganja u turizam u ruralnom području, izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, preradu proizvoda). Provedba natječaja mjere počevši od 2018. godine.
c) glavni cilj
Omogućiti nove izvore prihoda i samozapošljavanje u ruralnim područjima posebno korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću u svrhu sprečavanja nastanka siromaštva.
d) posebni ciljevi
Iskoristiti resurse poljoprivrednih gospodarstava za stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima i pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji : APPPRR
Ciljne skupine/korisnici: mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave poljoprivredom u ruralnim područjima, registrirani u naseljima do 5.000 stanovnika kao poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, trgovačka društva) i upisani u Upisnik poljoprivrednika koji vodi APPRRR.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela, 9.970.558 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine,
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela, 56.500.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021 .
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: - broj korisnika.
Način praćenja provedbe: - godišnja izvješća.
Rokovi : kontinuirano do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu od 50.000 eura. Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima podupire se u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. unutar - podmjere 6. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima.
Mjera 2: Razvoj mikro poduzeća kao dio ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
a) definicija (opis) mjere
Poticanje razvoja mikro poduzeća, osobito za područja izvan gradova u manjim naseljima s ograničenim mogućnostima zapošljavanja uz razvoj prikladnih kvalifikacija za obavljanje određenih djelatnosti, te stjecanje poslovnih i upravljačkih vještina.
b) aktivnosti mjere
- Razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima - kroz sufinanciranje do 70% od prihvatljivih troškova ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte, izradu suvenira, ulaganja u obnovljive izvore energije, pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonica za djecu, sportsko-rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe ili drugo).
- Provedba natječaja mjere („de minimis“ potpore), uz maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku do 200.000 eura kroz tri godine.
Kod odabira projekata kroz dodatne bodove prednost će se dati korisnicima sa slabije razvijenih i demografski ugroženih područja s visokom nezaposlenošću.
c) glavni cilj
Otvaranje mogućnosti za zapošljavanje i optimizaciju korištenja radne snage i novih izvora prihoda za stanovnike ruralnih područja.
d) posebni ciljevi
Podržati lokalno zapošljavanje i kroz razvoj poduzetništva i ljudskih potencijala uz stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji : APPPRR
Ciljne skupine/korisnici : mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću u ruralnim područjima, osnovani kao poljoprivredna gospodarstva (OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge) na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima s visokom nezaposlenošću.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela, 9.970.558 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela, 56.500.000 eura u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: broj korisnika.
Način praćenja provedbe: godišnja izvješća.
Rokovi: kontinuirano do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 3: Potpora mladim poljoprivrednicima
a) definicija (opis) mjere
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava u iznosu od 50.000 eura po korisnika za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu za ostvarivanje ciljeva unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta poljoprivrednog gospodarstva mladog poljoprivrednika, odnosno 20.000 eura u slučaju da se mladi poljoprivrednik ne mora zaposliti na poljoprivrednom gospodarstvu. Isplata potpore je u 3 rate u razdoblju od najviše 3 godine:
Provedba aktivnosti i ostvarenje cilja prikazanih u poslovnom planu moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od odluke o dodjeli potpore, a ekonomska/financijska održivost projekta mora biti dokazana u razdoblju od deset godina od odluke o dodjeli potpore.
b) aktivnosti mjere
- kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala
- kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU osim proizvoda ribarstva
- kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
- kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
- podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
- uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
- građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
- u poslovnom planu se mogu prikazati i prihvatljive aktivnosti: operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva te stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU.
c) glavni cilj
Cilj potpore je pomoći olakšati mladim poljoprivrednicima ostanak na poljoprivrednim gospodarstvima i potpora održivom razvoju poljoprivrednog gospodarstva.
d) posebni ciljevi
Generacijska obnova nositelja poljoprivrednih gospodarstava naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kroz povećanje kapaciteta i/ili modernizaciju proizvodnje doprinijeti stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima te pridonijeti očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji : APPPRR
Ciljne skupine/korisnici : Mladi poljoprivrednici koji su u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu punoljetni, odnosno imaju više od navršenih18 godina a manje od navršene 41 godine, a podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo koje ima ekonomsku veličinu iskazanu u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 do 49.999 eura. Mladi poljoprivrednik može biti nositelj/ odgovorna osoba u :
- obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG),
- obrtu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
- trgovačkom društvu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela), u kojem je mladi poljoprivrednik direktor i većinski vlasnik trgovačkog društva u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu i dalje u periodu od najmanje pet godina od podnošenja zadnjeg Zahtjeva za isplatu.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 10% udjela, 5.022.222 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 90% udjela, 45.200.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA : Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj korisnika.
Način praćenja provedbe:
- godišnja izvješća.
Rokovi: do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.
Mjera 4: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
a) definicija (opis) mjere
Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava u iznosu od 15.000 eura po korisnika za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu za ostvarivanje ciljeva procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta malog poljoprivrednog gospodarstva.
Provedba aktivnosti i ostvarenje cilja prikazanih u poslovnom planu moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od odluke o dodjeli potpore, a ekonomska/financijska održivost projekta mora biti dokazana u razdoblju od deset godina od odluke o dodjeli potpore.
b) aktivnosti mjere
- kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala (isključujući kupnju jednogodišnjeg bilja i sjemenja),
- kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU osim proizvoda ribarstva
- kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
- kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
- podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
- uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
- građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
- u poslovnom planu se mogu prikazati i prihvatljive aktivnosti: operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva te stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU.
c) glavni cilj
Cilj potpore je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u modernizaciji i/ili povećanju proizvodnih kapaciteta poljoprivrednog gospodarstava kako bi mogli nastaviti ili proširiti poslovanje.
d) posebni ciljevi
Kroz povećanje kapaciteta i/ili modernizaciju proizvodnje doprinijeti stvaranju baze novih stabilnijih i konkurentnijih malih poljoprivrednih proizvođača koji kroz razvoj i potpore kroz druge mjere mogu doprinijeti novom zapošljavanju u ruralnim područjima te očuvanju naseljenog sela.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji: APPPRR
Ciljne skupine/korisnici:
Za potrebe provedbe Programa ruralnog razvoja mala poljoprivredna gospodarstva su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva koje u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu moraju pripadati ekonomskoj ? od 2.000 eura do 7.999 eura.
- obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG),
- obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – glavna djelatnost poljoprivreda,
- trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela) – glavna djelatnost poljoprivreda,
- zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – glavna djelatnost poljoprivreda.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15% udjela, 11.964.706 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela, 67.800.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: - broj korisnika.
Način praćenja provedbe: - godišnja izvješća.
Rokovi: do kraja 2020. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Podmjera mjere 6 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.4. Provedba stambenog programa i poticanje stanovanja u demografski ugroženim područjima
SDUOSZ obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje, pripremu, organizaciju i nadzor stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima za izbjeglice, prognanike i povratnike, bivše nositelje stanarskih prava te druge korisnike stambenih programa, rješava u drugom stupnju o zahtjevima za obnovu, zahtjevima za stambeno zbrinjavanje te zahtjevima za utvrđivanje statusnih prava izbjeglica, prognanika i povratnika, organizira skrb izbjeglica, prognanika i povratnika, daje u najam stambene jedinice u provedbi programa stambenog zbrinjavanja, planira priprema, organizira i nadzire provedbu obnove stambenih jedinica uništenih ratnim djelovanjem.
Stupanjem na snagu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN 106/2018) obuhvat djelovanja SDUOSZ proširen je za 151 JLS. Zakonom su obuhvaćene i tri nove županije koje do sad nisu bile u programu stambenog zbrinjavanja što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.
SDUOSZ u svrhu povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom Zakonu u RH i područjima koja se u smislu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima smatraju područjima posebne državne skrbi.
SDUOSZ svojim aktivnostima pridonosi stvaranju uvjeta za održivi povratak, ostanak i naseljavanje ranije ratom stradalih područja i drugih potpomognutih područja, osiguranju uvjeta stanovanja kao i aktivnostima sanacije/izgradnje objekata osnovne, komunalne i socijalne infrastrukture, u cilju prometne povezanosti i dostupnosti potrebnih roba i usluga u područjima obuhvata i provedbe, a u svrhu povećanja društvenog standarda hrvatskih građana, doprinosa uravnoteženog razvoja svih područja RH kao i demografske revitalizacije, između ostalog i naseljavanjem mladih obitelji.
Stambeno zbrinjavanje se provodi kroz više različitih modela koji pretpostavljaju osiguravanje dovoljnog broja za življenje uvjetnih stambenih jedinica za smještaj prognanika, povratnika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina. Modelom darovanja građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na zemljištu u vlasništvu korisnika osiguravaju se osnovni uvjeti za naseljavanje, ali i zadržavanje mlađeg stanovništva, odnosno ubrzava se demografska obnova područja koja još uvijek nisu dostigla prijeratni broj stanovnika, ili su izložena ozbiljnoj depopulaciji zbog loše razvojne perspektive.
Kroz poslovni proces darovanja stambenih jedinica i darovanja građevinskog zemljišta korisnicima koji ostvaruju to pravo, sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima izdaju se ugovori o darovanju na potpomognutim područjima. Stambeno zbrinjavanje po povlaštenim modelima provodi se na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave, odnosno na sve četiri skupine potpomognutih područja, što predstavlja 2/3 cijelog područja zemlje.
SDUOSZ obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje, pripremu, organizaciju i nadzor stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima za izbjeglice, prognanike i povratnike, bivše nositelje stanarskih prava te druge korisnike stambenih programa. Sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima SDUOSZ stambeno zbrinjava i osobe određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području jedinice lokalne samouprave (kadrovi), žrtve nasilja u obitelji koje se stambeno zbrinjavaju na cijelom području RH te osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom koje se stambeno zbrinjavanju iz postojećeg fonda u vlasništvu RH, ili najmom stambene jedinice od treće osobe.
Mjera 1: Nastavak provedbe stambenog zbrinjavanja povratnika, prognanika i izbjeglica
a) definicija (opis) mjere
Opći cilj aktivnosti obnove i stambenog zbrinjavanja je sanacija i obnova u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, čime se omogućuje povratak stanovništva u prijeratna prebivališta, stambeno zbrinjavanje obitelji u potrebi za stambenim rješenjem kao i poboljšanje uvjeta stanovanja na ratom stradalom području i potpomognutim područjima RH. Aktivnosti SDUOSZ-a usmjerene su na potpuni završetak programa povratka prognanog i izbjeglog stanovništva u područja koja su ranije bila zahvaćena ratom te zadržavanje postojećeg i naseljavanje novog stanovništva. Najveći dio područja koja su bila zahvaćena ratom ulaze po indeksu razvijenosti u slabije razvijene jedinice lokalne i područne samouprave (potpomognuta područja), a ranija dugogodišnja depopulacija je ratom dodatno ubrzana i dovela je do vrlo niske gustoće stanovništva ovih područja.
Osiguravanje zadovoljavajućih stambenih uvjeta na navedenim područjima, uz ulaganja u obnovu/izgradnju objekata osnovne komunalne i socijalne infrastrukture, kojima je cilj povećanje standarda življenja i kojima se osigurava prometna povezanost kao i dostupnost potrebnih roba i usluga, osnovni su preduvjeti za povratak i zadržavanje stanovništva na tim područjima te osnova i preduvjet za organizaciju i pokretanje bilo koje gospodarske aktivnosti u tim područjima.
Uz nacionalni program stambenog zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica, program se realizira i kroz međunarodni projekt usmjeren trajnom rješavanju svih preostalih izbjeglica u regiji. Osim na području RH stambena politika usmjerena je i na obnovu i poboljšanje stambenih uvjeta u područjima povratka i ostanka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, sukladno programu pomoći Vlade RH.
SDUOSZ je nadležan i za osiguravanje potrebnog broja stambenih jedinica za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima osiguravaju se preduvjeti za ažurniju i učinkovitiju provedbu programa stambenog zbrinjavanja uz neposrednu i koordiniranu suradnju s JLPS kao i TDU.
b) aktivnosti mjere
1. Stambeno zbrinjavanje povratnika, prognanika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina
- Novčane potpore i posebna prava za popravak stambenih jedinica I.-VI. stupanj ratne štete - Organizirana obnova kuća IV.-VI. kategorije ratne štete prema Zakonu o obnovi
- Opremanje domaćinstava predmetima kućanstva (namještajem) i aparatima bijele tehnike
- Stambeno zbrinjavanje korisnika organiziranom ugradnjom građevnog materijala
- Stambeno zbrinjavanje korisnika darovanjem građevnog materijala za izgradnju ili obnovu kuće na zemljištu u vlasništvu korisnika
- Stambeno zbrinjavanje darovanjem oštećenih obiteljskih kuća u državnom vlasništvu i građevnog materijala te darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala
- Poboljšanje uvjeta stanovanja u postojećem stambenom fondu koji nije obuhvaćen obnovom, ranije dodijeljenog korisnicima stambenog zbrinjavanja kroz sanaciju krovišta i fasada stambenih zgrada
- Stambeno zbrinjavanje korisnika sanacijom i izgradnjom višestambenih zgrada i pojedinačnih stanova u državnom vlasništvu.
- Regionalni program stambenog zbrinjavanja usmjeren trajnom rješavanju uvjeta stanovanja najranjivijih povratnika, prognanika i izbjeglica, odnosno bivših nositelja stanarskih prava i ranjivih skupina stanovništva
- Osiguravanje smještaja za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom
- Stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji
- Stambeno zbrinjavanje osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području JLS
- Izvanredno stambeno zbrinjavanje sukladno čl. 46 Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima
2. Upravljanje i gospodarenje nekretninama u državnom vlasništvu
- Upravljanje stambenim fondom u državnom vlasništvu održavanjem stambenih jedinica i plaćanjem troškova za iste s osnove vlasništva na potpomognutim područjima;
- Upravljanje stambenim fondom u državnom vlasništvu održavanjem stambenih jedinica i plaćanjem troškova za iste s osnove vlasništva izvan potpomognutih područja;
- Upravljanje stambenim jedinicama u državnom vlasništvu kroz postupke izdavanja ugovora o najmu i naplatu prihoda od najma u državni proračun;
- Povećanje stambenog fonda kupnjom stambenih jedinica;
- Otpis potraživanja s naslova najma stambenih jedinica na područjima posebne državne skrbi kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (Odluka Vlade RH)
3. Provedba programa pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini
- Stambeno zbrinjavanje korisnika darovanjem građevnog materijala za izgradnju ili obnovu kuća u vlasništvu Hrvata u Bosni i Hercegovini
- Sufinanciranje objekata osnovne komunalne i socijalne infrastrukture i objekata javne namjene.
4. Provođenje upravnih i sudskih postupaka radi ostvarivanja prava korisnika i zaštite interesa Republike Hrvatske
- Prodaja i darovanje stambenih jedinica i darovanje građevinskog zemljišta
c) glavni cilj
Stvaranje uvjeta za održivi povratak, ostanak i naseljavanje stanovništva.
d) posebni ciljevi
- Stambeno zbrinjavanje povratnika, prognanika i izbjeglica i ostalih ciljanih skupina
- Upravljanje i gospodarenje nekretninama u državnom vlasništvu
- Provedba programa pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini
- Provođenje upravnih i sudskih postupaka radi ostvarivanja prava korisnika i zaštite interesa RH
Nositelji/sunositelji
a) nositelj mjere: SDUOSZ
b) sunositelj: MRRFEU, države regije
Ciljne skupine/korisnici:
povratnici, izbjeglice i prognanici koji su u procesu povratka, obitelji u potrebi za stambenim zbrinjavanjem, osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, ostale ciljane i socijalno osjetljive skupine, te osobe ili obitelji u riziku od siromaštva na područjima posebne državne skrbi, osobito mlađe obitelji koje nemaju u vlasništvu drugi stambeni objekt.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
Program - 4014 STAMBENO ZBRINJAVANJE PROGNANIKA, POVRATNIKA I IZBJEGLICA Razdjel/glava 033/05:
a) Državni proračun : 2018. - 208.097.882,00 kn;
2019. - 246.826.903,00 kn;
2020. - 218.910.000,00 kn
b) Ostali izvori:
1. AMIF (Asylum, Migration and Integration Fund):
2018. - 130.000,00 kn ;
2019. - 3.000.000,00 kn ;
2020. - 11.500.000,00 kn.
2. CEB (Council of Europe Development Bank):
2018. - 23.650.000,00 kn ;
2019. - 17 .050.000,00 kn ;
2020. - 1.000.000,00 kn.
Način praćenja/pokazatelji učinka
Pokazatelji učinka:
Nacionalni stambeni program i program obnove : organizacija i broj obnavljanih oštećenih stambenih objekata, broj isplaćenih potpora, broj i iznos uloženih sredstava u svrhu dovršenja radova obnove objekata, broj osiguranih stambenih jedinica, broj financiranih priključaka na elektroenergetsku mrežu, broj isporučenih kompleta građevinskog materijala, broj saniranih ili izgrađenih stambenih jedinica (kuća i stanova) u državnom vlasništvu itd .
Program sanacije/obnove i izgradnje stambenih jedinica u državnom vlasništvu provodi se kroz Godišnje planove prvenstveno s ciljem povećanja raspoloživog stambenog fonda za obitelji u potrebi.
Regionalni program stambenog zbrinjavanja : broj kupljenih i izgrađenih obiteljskih kuća na ruralnim područjima, na lokacijama koje su u vlasništvu korisnika kojima utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje/obnovu nije realizirano kroz nacionalni program stambenog zbrinjavanja.
Način praćenja provedbe:
Provodi se kroz praćenje realizacije Godišnjeg plana stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika, povratnika te bivših nositelja stanarskih prava te praćenje realizacije Godišnjeg plana stambenog zbrinjavanja ostalih korisnika koji se nalaze na listama prvenstva ureda državne uprave u županijama, Godišnjim planovima rada SDUOSZ-a kao i Strateškim planovima za trogodišnja razdoblja odnosno kroz provedbeni program sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH.
Praćenje izvršenja Regionalnog stambenog programa provodi se kroz ugovorno dogovorena redovita izvješća prema Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB-u), po svim potprojektima za koje je RH sklopila Sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava.
Rokovi : Provedba nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja i obnove ratom porušenih obiteljskih objekata realizirat će se u skladu s Godišnjim planovima stambenog zbrinjavanja i programima rada u skladu s osiguranim sredstvima u Državnom proračunu i raspoloživim stambenim fondom u državnom vlasništvu.
U budućem razdoblju kroz Regionalni stambeni program očekuje se završetak započetih aktivnosti iz 2017., te odobrenje novih potprojekata koji su nominirani za drugu fazu RHP-a za period 2018. – 2021.
Ostale napomene:
Kroz Nacionalni stambeni program i program obnove u narednom razdoblju očekuje se nastavak realizacije u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu te raspoloživim fondom stambenih jedinica u državnom vlasništvu.
U sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, slijedom provedenih postupaka evaluacije, jedan od zaključaka je da je potrebno osigurati održivost projekata (uključivanjem ekonomskih i socijalno-kulturnih elemenata u iste), uz podršku Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR-a).
Glavna strateška aktivnost:
2.8.5. Provedba mjera ruralnog razvoja
Siromaštvo u RH posebno je obilježje ruralnih područja čemu značajno pridonosi stanje poljoprivrede kao glavne tradicionalne proizvodne grane u tim područjima, koja bilježi nisku razinu samodostatnosti, nisku produktivnost i stagnaciju.
Mjera 1: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ulaganjem u fizičku imovinu
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na ulaganje u podizanje razine proizvodnje u otvorenim i zatvorenim sustavima te ulaganja u tehničko - tehnološku obnovu, sustav navodnjavanja i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji, skladištenju i pripremi proizvoda za tržište te promicanje proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača, unapređenja znanja i primjene novih tehnologija te proizvodnog i tržišnog organiziranja proizvođača u cilju podizanja razine ukupne produktivnosti.
b) aktivnosti mjere
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za stoku, peradi ostale životinje,
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/il opremanje staklenika i plastenika,
- ulaganje u kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, sortiranje i pakiranje proizvoda,
- ulaganje u podizanje i/ili rekonstrukciju dugogodišnjih nasada,
- ulaganje u sustav navodnjavanja,
- ulaganje u obnovljive izvore energije.
c) glavni cilj
- stvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva,
- stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.
d) posebni ciljevi
- povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz izgradnju novih proizvodnih kapaciteta,
- povećanje postojećih proizvodnih kapaciteta,
- modernizacija postojećih gospodarstava,
- poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i
- stvaranje na tržištu održivih gospodarstava, odnosno, uspostava novih gospodarstava koja prate napredne tehnike i tehnologije.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije u ruralnim područjima. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 15 % udjela:
4.1.1. - 34.020.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
4.1.2. - 11.907.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
b) Ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85 % udjela –
4.1.1. - 192.780.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
4.1.2. - 67.473.000 eura u programskom razdoblju 2014-2020
- Financijska sredstva korisnika - Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 70 %
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj gospodarstava koja primaju potporu radi ulaganja u poljoprivredna gospodarstva,
- broj aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja.
Način praćenja provedbe:
Dostava izvješća APPRRR Upravljačkom tijelu na mjesečnoj razini o statusu provedbe objavljenih natječaja .
Rokovi: do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene:
Podmjera 4.1 unutar mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 2: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kroz ulaganja u fizičku imovinu
a) definicija (opis) mjere
Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i poboljšanje učinkovitosti prerade, trženja, razvoja i promoviranja prerade poljoprivrednih proizvoda i uvođenje novih tehnologija i inovacija, učinkovito korištenje resursa i smanjenje troškova proizvodnje, prilagodba na novouvedene standarde, otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na kvalitetu.
b) aktivnosti mjere
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za prikupljanje, prijem, čišćenje, sušenje, sortiranje, pakiranje, skladištenje, hlađenje, kondicioniranje i trženje proizvoda,
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu proizvoda,
- ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme za preradu, skladištenje, manipulaciju i trženje proizvoda,
- ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za potrebe kemijske analize proizvoda,
- ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima,
- ulaganje u obnovljive izvore energije na gospodarstvu.
c) glavni cilj
- stvaranje konkurentnih i inovativnih poljoprivrednih gospodarstva,
- stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje.
d) posebni ciljevi
- razvoj novih i modernizacija postojećih prehrambeno prerađivačkih kapaciteta,
- unapređenje tehnološkog procesa i uvođenje novih tehnologija,
- učinkovitog korištenja sirovina,
- smanjenje utroška energije i poboljšanje energetske učinkovitosti,
- plasman i trženje proizvoda.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere : MPS
b) sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici:
obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva, proizvođačke grupe i organizacije na ruralnim područjima, koje su ili će biti registrirani za preradu poljoprivrednih proizvoda. Intenzitet potpore povećan je za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima u kojima je i veća izloženost riziku od siromaštva.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun :
Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvojaizvor 12, 15% udjela - 13.007.647 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 85% udjela - 73.710.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
- Financijska sredstva korisnika - Ulaganja mogu biti sufinancirana od 50 do 70 %
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora,
- broj aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (npr. u poljoprivredna gospodarstva, u obradu i plasiranje na tržište poljoprivrednih proizvoda),
- broj uvjetnih grla (UG) po jedinici površine.
Način praćenja provedbe:
Dostava izvješća APPRRR Upravljačkom tijelu na mjesečnoj razini o statusu provedbe objavljenih natječaja.
Rokovi: do kraja 2020. godine.
Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene:
Podmjera 4.2 unutar mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 3: Poticanje suradnje poljoprivrednih gospodarstava
a) definicija (opis) mjere
Struktura poljoprivrednih gospodarstava u RH, koju uglavnom čine mala obiteljska poljoprivredna gospodarstava sa slabom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga, ukazuje na slabu suradnju poljoprivrednih proizvođača. Zajedničkom suradnjom gospodarskih subjekata i institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno) postići će se bolja razmjena informacija, znanja i roba radi proizvodnje ili prerade zajedničkog proizvoda u poljoprivredi, šumarstvu te prehrambenom i industrijskom sektoru.
b) aktivnosti mjere
1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-a;
2. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta.
Provedba natječaja mjere od 2018. godine, uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova.
c) glavni cilj
Smanjenje jaza između znanstveno-istraživačke zajednice i krajnjeg korisnika njihovih dostignuća.
d) posebni ciljevi
Osnivanjem operativnih skupina unutar Europskog inovacijskog partnerstva osigurati će se razmjena stručnog znanja i dobre prakse i uspostava dijaloga između poljoprivrednika i znanstvene zajednice i olakšavanje uključivanja svih dionika u proces razmjene znanja.
Potrebno je osigurati lakši plasman robe do potrošača između ostaloga na lokalno tržište i smanjiti broj posrednika. Razvoj intenzivnije komunikacije između proizvođača i potrošača stvoriti će dodanu vrijednost proizvodu i razviti dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji : APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: operativne skupine koje čine fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika osnovane u RH, proizvođačke grupe i organizacije u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru, fizičke i pravne osobe osnovane u RH.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06005 MPS, Aktivnost A820058 ZPP – Mjere ruralnog razvoja, izvor 12, 10% udjela, 833.333 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A820058, izvor 565, 90 % udjela, 7.500.000 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za sve mjere PRR RH, osim M01, M02 i M20, planirana su na istoj aktivnosti DPRH (aktivnost A820058), a osim toga, više mjera planirano je na istoj proračunskoj stavci te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama za pojedinu podmjeru/mjeru.
Planirani iznosi za aktivnost A820058 u kunama (dakle za sve mjere PRR RH kumulativno, izuzev navedenih M01, M02 i M20) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 2.084.310.364,00, DPRH (izvor 12) – 358.376.932,00
2019.: EU (izvor 565) – 2.514.150.034,00, DPRH (izvor 12) – 284.171.204,00
2020.: EU (izvor 565) – 2.258.437.733,00, DPRH (izvor 12) – 238.914.814,00
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka:
- dostava izvješća APPRRR Upravljačkom tijelu na mjesečnoj razini o statusu provedbe objavljenih natječaja,
- broj operativnih skupina.
Način praćenja provedbe:
- godišnja Izvješća.
Rokovi: do kraja 2020. godine. Program provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene: Mjera 16. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Mjera 4: Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva
a) definicija (opis) mjere
Unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva preduvjet je za povećanje konkurentnosti tih sektora te za prilagodbu proizvodnih procesa rastućim zahtjevima u segmentu zaštite okoliša, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti životinja. Viša razina osposobljenosti doprinosi većoj produktivnosti rada i time većoj konkurentnosti gospodarstava što je osobito važno s obzirom na nisku razinu obrazovanja i stručne osposobljenosti ruralnog stanovništva.
b) aktivnosti mjere
Stručno osposobljavanje ruralnog stanovništva uz intenzitet potpore do 100% prihvatljivih troškova i maksimalnu vrijednost javne potpore po korisniku u iznosu do 200.000 €.
c) glavni cilj
Stvaranje održivih gospodarstava kroz inovativne točno usmjerene aktivnosti; stvaranje uvjeta za nova zapošljavanja.
d) posebni ciljevi
Podignuti razinu stručne osposobljenosti za rad u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, kroz poboljšanje obrazovne strukture što će doprinijeti konkurentnosti njihovih gospodarstava i bržem rastu i razvoju ruralnih područja.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: MPS
b) sunositelji: APPRRR
Ciljne skupine/korisnici: ruralno stanovništvo koje se bavi poljoprivrednom, prehrambeno-prerađivačkom, šumarskom djelatnošću, posjednici zemljišta i drugi poljoprivredni gospodarstvenici, odn. mikro, mala i srednja poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima u kojima je najniži stupanj obrazovanja i informiranosti te velika izloženost siromaštvu.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun: Razdjel 060, glava 06050 Aktivnost A865006 Edukacija i savjetovanje – Program ruralnog razvoja, izvor 12, 15% udjela, 1.333.333,33 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
b) ostali izvori: proračun EU, aktivnost A865006, izvor 565, 85% udjela, 12.000.000,00 eura u programskom razdoblju 2014.-2020.
NAPOMENA: Sredstva za mjere M01 i M02 PRR RH planirana su na istoj aktivnosti DP-a (aktivnost A865006) te nije moguće dostaviti iznose planiranih financijskih sredstava po godinama isključivo za M01, već za obje mjere (M01 i M02) kumulativno. Planirani iznosi za aktivnost A865006 u kunama (dakle za M01 i M02 kumulativno) su sljedeći:
2018.: EU (izvor 565) – 12.860.094,00, DP (izvor 12) – 2.040.506,00
2019.: EU (izvor 565) – 14.825.164,00, DP (izvor 12) – 2.367.736,00
2020.: EU (izvor 565) – 14.825.164,00, DP (izvor 12) – 2.367.736,00.
Izvor podataka: DPRH za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Način praćenja provedbe:
Savjetodavna služba koja vrši provedbu programa strukovnog osposobljavanja dostavlja izvješće o provedbi.
Pokazatelji učinka: broj polaznika i održanih tečajeva
Rokovi: do kraja 2020. godine. Program se provodi do završetka provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ostale napomene : Mjera 01 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Glavna strateška aktivnost:
2.8.6. Osigurati statističko praćenje siromaštva na regionalnoj razini (na razini županija)
Redovno praćenje siromaštva u RH prema međunarodno usvojenoj metodologiji prati se samo na nacionalnoj razini od strane DZS-a. Zbog potreba ujednačavanja regionalnog razvoja i praćenja promjena u razdoblju od 2014-2020. pokazuje se svrhovitim osigurati dodatne podatke o stanju siromaštva na regionalnoj razini koji se do sada nisu pratili.
Mjera 1. Statističko praćenje siromaštva na razini NUTS2 regija
a) definicija (opis) mjere
Mjera je usmjerena na nastavak praćenja pokazatelja siromaštva na regionalnoj razini koji se izračunavaju iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (EU-SILC). Pokazatelji siromaštva izračunavaju se i objavljuju na razini NUTS2 regija od 2016. kako bi se osigurali detaljniji podaci o stanju siromaštva na regionalnoj razini. Pokazatelji koji se osiguravanju istraživanjem odnose se na stopu rizika siromaštva, pokazatelje materijalne deprivacije, udio osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Pokazatelji se objavljuju redovito u godišnjoj periodici.
b) aktivnosti mjere
Provedba statističkog istraživanja prema Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti na povećanom uzorku privatnih kućanstava koji osigurava reprezentativnost i statističku pouzdanost na razini NUTS2 regija.
c) glavni cilj
Osigurati osnovne pokazatelje siromaštva koji su reprezentativni na NUTS2 regija.
d) posebni ciljevi
Nastavak praćenja promjena Stope rizika od siromaštva i Stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji na razini NUTS2 regija.
Nositelji/sunositelji:
a) nositelj mjere: DZS
b) sunositelji: MRRFEU
Ciljne skupine/korisnici:
Stanovništvo koje je u riziku od siromaštva/TDU te područna (regionalna) samouprava koja provode programe poticanja razvitka na potpomognutim i depriviranim područjima.
Izvor financiranja/sufinanciranja:
a) Državni proračun:
Pozicija (aktivnost u proračunu): A658117, Razdjel: 160 DZS, Glava: 16005, Program: 2405 Statističke usluge:
2019. - 1.122.004 (DPRH, izvor 11)
2020. - 1.107.189 (DPRH, izvor 11)
b) ostali izvori – bespovratna sredstva (grant) odobrena od EUROSTAT-a u iznosu od 236.000 eura za 2018., Pozicija (aktivnost u proračunu): T658142, Razdjel: 160 DZS, Glava: 16005, Program: 2405 Statističke usluge (šifra programa)
Način praćenja/pokazatelji učinka:
Pokazatelji učinka: pouzdani statistički pokazatelji o siromaštvu na NUTS2 razini.
Način praćenja provedbe: Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti za svaku provedbenu godinu.
Rokovi: provedba od 2018. do 2020. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
3. Praćenje provedbe i izvještavanje
Ostvarenje prioriteta i ciljeva Strategije, odnosno realizacija Programa, proces je koji zahtijeva praćenje te prilagođavanje promijenjenim okolnostima i uvjetima. Posebno je važno procjenjivati učinkovitost predloženih mjera putem navedenih pokazatelja.
Svaki nositelj pojedinog strateškog područja obvezan je u svojoj nadležnosti provoditi i pratiti provođenje mjera te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za socijalnu politiku.
Ministarstvo nadležno za socijalnu politiku objedinjavat će rezultate provedenih aktivnosti svih resornih tijela zaduženih za realizaciju mjera iz pojedinih strateških područja na temelju čega će podnositi godišnja izvješća VRH.
Kako bi se na jasan i transparentan način pratila provedba mjera i aktivnosti te svih promjena koje utječu na njihovu realizaciju predviđeno je da se u Izvješću dodaju sljedeće stavke:
- ocjena stanja (provedba i utjecaj mjera, mogući problemi u provedbi) i
- preporuke za naredno razdoblje (prijedlog za izmjenama i prilagodbama mjere).
U kontekstu mogućih promjena stanja u društvu i gospodarstvu, prilikama i politikama te u smislu europskih i međunarodnih obveza, ovi dokumenti trebaju biti podložni izmjenama i dopunama sa svrhom poboljšanja kvalitete uz osiguranje provedivosti zadanih mjera, a u cilju zaštite i stvaranja uvjeta za normalan život najranjivijim skupinama stanovništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku