Sadržaj

1 Uvod

2 Treća revizija Programa razgradnje NEK

2.1 Inventar dekomisijskog otpada

2.2 Ključne točke projekta razgradnje NEK

2.3 Pregled troškova razgradnje NEK

2.4 Zaključci i preporuke Programa razgradnje NEK

3 Treća revizija Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK

3.1 Prethodne revizije Programa odlaganja

3.2 Priprema Treće revizije Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK

3.3 Zbrinjavanje istrošenog goriva i visokoaktivnog otpada NEK

3.3.1 Zbrinjavanje i skladištenje istrošenoga nuklearnog goriva prije odlaganja

3.3.2 Odlaganje istrošenoga nuklearnog goriva i visokoaktivnog otpada

3.4 Zbrinjavanje nisko i srednje aktivnog otpada NEK

3.4.1 Inventar NSRAO-a

3.4.2 Podjela i preuzimanje

3.4.3 Zbrinjavanje NSRAO-a u Republici Sloveniji

3.4.4 Zbrinjavanje NSRAO-a u Republici Hrvatskoj

3.5 Pregled troškova

3.6 Zaključci Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK

4 Popis skraćenica

5 Reference

Uvod

Nuklearna elektrana Krško (dalje: NE Krško, NEK) smještena na lokaciji Vrbina u Sloveniji je u suvlasništvu Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Izgradnja elektrane započela je 1974. godine (dobavljač je bila tvrtka Westinghouse, SAD). 1981. godine stavljen je prvi gorivni element u reaktor i elektrana je sinkronizirana na elektroenergetsku mrežu. Komercijalni rad NEK je počeo 1983. godine.

Elektrana je u vlasništvu slovenskih i hrvatskih državnih energetskih tvrtki (GEN energija d.o.o. i Hrvatska elektroprivreda d.d.) u omjeru 50% / 50%. Postrojenjem upravlja Nuklearna elektrana Krško d.o.o. Sav radioaktivni otpad (RAO) i istrošeno nuklearno gorivo (ING), nastali radom elektrane skladište se na lokaciji postrojenja. Radioaktivni otpad se kondicionira i pakira u čelične posude koje se skladište u internom skladištu čvrstog radioaktivnog otpada. Istrošeno nuklearno gorivo skladišti se pod vodom u bazenu za ING. Da bi se poboljšala sigurnost skladištenja istrošenog goriva, NEK planira izgraditi suho skladište ING, a početak rada se predviđa za 2021. godinu.

Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško iz 2003. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 9/02 i Narodne novine RS-a, MP, br. 5/03.; u daljnjem tekstu "Međudržavni ugovor") regulirani su međusobni odnosi u vezi sa statusom NEK-a, iskorištavanjem, razgradnjom i zbrinjavanjem RAO-a i ING-a NEK. Sukladno Međudržavnom ugovoru obje su strane podjednako odgovorne za osiguranje svih materijalnih uvjeta, a za nadzor nuklearne i radiološke sigurnosti odgovorna je isključivo Republika Slovenija. Ugovorne stranke suglasne su da će osigurati učinkovito zajedničko rješenje za razgradnju te za odlaganje RAO-a i ING-a, kako s gospodarskog stajališta tako i sa stajališta zaštite okoliša . Ugovorom je predviđeno da će se razgradnja i zbrinjavanje ING-a i RAO-a iz pogona i razgradnje provoditi u skladu s programom odlaganja i programom razgradnje koje odobrava Međudržavno povjerenstvo, a Program razgradnje također i upravni organ Republike Slovenije nadležan za nuklearnu sigurnost. Programe treba revidirati najmanje svakih pet godina (1) .

Međuvladinim ugovorom također je propisano da će stranke tražiti rješenja sporazumno i financirati ih u jednakim udjelima. Ako ugovorne stranke ne postignu dogovor o zajedničkom rješenju odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva do kraja redovnog životnog vijeka, obvezuju se da će najkasnije dvije godine nakon tog roka završiti s preuzimanjem i odvoženjem RAO-a i ING-a s lokacije NEK i to svaka po polovicu. Daljnje preuzimanje i odvoženje odvijat će se sukladno Programu odlaganja i Programu razgradnje (1) .

Sukladno članku 18. Međudržavnog ugovora stranke su osnovale Međudržavno povjerenstvo. Povjerenstvo čine izaslanstva ugovornih stranaka, a svako izaslanstvo ima predsjednika i četiri člana. Međudržavno povjerenstvo prati provedbu ovog Ugovora, potvrđuje Program odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva iz NE Krško i Program razgradnje NE Krško, rješava otvorena pitanja vezana za međudržavne odnose i ključno tijelo je za reguliranje odnosa između stranaka (1) .

2012. godine Uprava za nuklearnu sigurnost Republike Slovenije odobrila je produljenje rada NEK do 2043. godine nakon izmjene i dopune Izvješća o sigurnosti, pod uvjetom uspješnog periodičnog pregleda sigurnosti 2023. i 2033. godine. Međudržavno povjerenstvo je 2015. godine na 10. sjednici prihvatilo odluku o produljenju rada NEK-a do 2043. godine. MDP se također složilo da se izgradi suho skladište istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji NEK kako bi se trajno osigurala nuklearna sigurnost (2) .

U skladu s odredbama Međudržavnog ugovora, Prva revizija Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO-a i ING-a (3) potvrđena je na 7. sjednici Međudržavnog povjerenstva 2004. godine. Vlada Republike Slovenije upoznala se s ovim Programom razgradnje i odlaganja NSRAO-a i ING-a Odlukom br. 311-01/2001-21, a Hrvatsku Sabor je dao prethodnu suglasnost na usvajanje (NN br. 175/04), (4) .

Na temelju Prve revizije Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO-a i ING-a, Vlada Republike Hrvatske donesla je Uredbu načinu isplate sredstava za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Narodne novine, br. 50/06 i 77/06) kojom se propisuje obveza Hrvatske elektroprivrede kao suvlasnika NEK da godišnje uplaćuje sredstva u visini od 14,25 milijuna eura u Fond za financiranje razgradnje NEK. Ova je Uredba stavljena van snage 30.12.2018. godine kad je zamijenjena trenutno važećom Uredbom o iznosu, roku i načinu uplate sredstava za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Narodne novine", br. 155/08) (5) .

Na temelju Prve revizije Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO i ING, kojom je utvrđen iznos anuiteta za razgradnju NEK-a i zbrinjavanje RAO-a i ING-a, od travnja 2005. godine ELES GEN, d.o.o. (od srpnja 2006., GEN energija, d.o.o.) plaća Fondu za financiranje razgradnje NEK doprinos u iznosu od 0,003 EUR/kWh električne energije proizvedene u NEK i prodane u Sloveniji (6) .

Navedeni se iznosi uplata u nacionalne fondove nisu mijenjali od njihovog usvajanja.

Izrada Druge revizije Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO-a i ING-a NEK započela je nakon 8. sjednice Međudržavnog povjerenstva 2008. godine, koja je stručnim organizacijama ARAO-Agenciji za radioaktivni otpad iz Slovenije i APO-Agenciji za posebni otpad iz Hrvatske dala mandat za pripremu dokumenta (7) . Dokument je izrađen u prvoj verziji u lipnju 2010., a zatim u drugoj inačici u veljači 2011. Međudržavno povjerenstvo nije potvrdilo Drugu reviziju Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO-a i ING-a NEK.

Međudržavno povjerenstvo se ponovno sastalo u srpnju 2015. kad je upoznato sa statusom pripreme Druge revizije Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO-a i ING-a NEK (2) . Na ovoj je sjednici MDP odlučilo obustaviti sve aktivnosti pripreme ovog dokumenta, ali odmah započeti aktivnosti na pripremi Programa razgradnje NEK i Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK. MDP je povjerilo stručnim organizacijama iz članka 10. Međudržavnog ugovora da zajedno s NE Krško pripreme Projektni zadatak za reviziju Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, te zajedno s NEK-om pripreme Projektni zadatak za reviziju Programa razgradnje NE Krško. Oba Projektna zadatak trebalo je pripremiti u roku od 3 mjeseca. Temeljem odluke MDP, ugovorne stranke ovlastile su svako svoju strukovnu organizaciju (ARAO-Agencija za radioaktivni otpad iz Republike Slovenije i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško iz Republike Hrvatske (dalje: Fond) da pripreme oba dokumenta prema Međudržavnom ugovoru.

Budući da je od potvrde Prve revizije Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO i ING proteklo skoro 15 godina, a od početka pripreme Druge revizije više od 10 godina, dokument iz 2004. više ne odražava stvarno i trenutno stanje stvari i planove za buduće gospodarenje radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom i razgradnju NE Krško, te je zbog brojnih novih i promijenjenih uvjeta koji su povezani s radom Nuklearne elektrane Krško, izgradnjom postrojenja za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, kao i zbog promjena rubnih uvjeta, bilo potrebno što prije izraditi novu reviziju dokumenata.

Na 11. sjednici Međudržavnog povjerenstva, održanoj 17. studenoga 2017. MDP je potvrdilo nove usklađene projektne zadatke za izradu Programa razgradnje NEK i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško i naložilo ARAO-u i Fondu da, u suradnji s NEK-om, izrade Treću reviziju Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK. Istodobno, MDP je naložilo NEK-u da u suradnji s ARAO-om i Fondom za financiranje razgradnje NEK izradi Treću reviziju Programa razgradnje NEK (8) .

Na istom sastanku Međudržavno povjerenstvo osnovalo je Koordinacijski odbor (KO) za praćenje provedbe Treće revizije Programa razgradnje NEK i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NEK (8) . KO se redovito nalazio na sastancima 2018. i 2019. godina na kojima pratio i raspravljao o pripremi treće revizije oba programa i prijedlogu rješenja za zajedničko odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada.

U 2018. godini u tijeku su intenzivne pripreme za 12. sjednicu Međudržavnog povjerenstva koja je održana 22. siječnja 2019. nakon saziva predsjednika hrvatske delegacije. Na sastanku je Međudržavno povjerenstvo primilo na znanje izvješće Koordinacijskog odbora o napretku u pripremi treće revizije Programa razgradnje NEK i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NEK te zadužilo članove KO i stručne organizacije da pripreme oba programa, uz dodatnu optimizaciju troškova i završetak treće revizije do svibnja 2019. godine (9) .

Na istoj je sjednici MDP pozvalo je ARAO i Fond da angažiraju pravne stručnjake koji će do kraja svibnja 2019. proučiti koji bi pravni akti trebali biti izmijenjeni ili usvojeni kako bi se dvije zemlje dale najbolji mogući pravni temelj za provedbu projekta zajedničkog odlagališta NSRAO-a i o tome izvještavaju KO. Međudržavno povjerenstvo uputila je KO da imenuje članove tehničke skupine koju čine slovenski i hrvatski predstavnici i predstavnik NEK da do kraja svibnja 2019. pregledali sva dosad predviđena tehnička rješenja za odlaganje radioaktivnog otpada i pripremili izvještaj o tome mogu li ih uskladiti s očekivanja ugovornih stranaka iz Međudržavnog ugovora (9) .

Krajem svibnja 2019. tehnička skupina pripremila je predviđeno izvješće koje je KO primio na znanje na 20. sastanku 18. lipnja 2019. Do kraja svibnja 2019. pravni stručnjaci iz Slovenije i Hrvatske pripremili su pravna mišljenja o projektu zajedničkog odlagališta NSRAO-a. U skladu sa zaključcima Međudržavnog povjerenstva, pravna mišljenja i izvješće Tehničke skupine predmet su izvještaja KO-a za MDP i nisu dio Treće revizije Programa razgradnje NEK i Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK (9) .

Treća revizija Programa razgradnje NEK

Preliminarni plan razgradnje NEK pripremljen je 1996. godine (10) . Prva revizija Programa razgradnje NEK i odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) i ING-a iz 2004. godine pripremljena je kao opsežna revizija Preliminarnog plana razgradnje NEK (3) . U razdoblju od 2008. do 2011. godine pripremana je Druga revizija Programa razgradnje NEK i odlaganja NSRAO i ING, za koju je pripremljena tehnička dokumentacija, uključivo i 5. revizija Preliminarnog plana razgradnje NEK (PDP, rev 5) (11) .

Na osnovu odluke Međudržavnog povjerenstva da Treću reviziju Programa razgradnje NEK pripremi NEK d.o.o. u suradnji s ARAO i Fondom za financiranje razgradnje NEK, NEK je s tvrtkom Siempelkamp NIS GmbH (koja je izradila revizije Preliminarnog plana razgradnje 1996. i 2010. godine) ugovorio izradu treće revizije Programa razgradnje i svih potrebnih potpornih studija.

U Trećoj reviziji Programa razgradnje NEK (PR, rev.3) (12) predviđa se strategija brze razgradnje ( Immediate Dismantling Strategy, SID ) s rastavljanjem i uklanjanjem svih sastavnih dijelova, sustava i konstrukcija odmah nakon trajnog prestanka rada elektrane 2043. godine. U trećoj reviziji opisan je i rad suhog skladišta istrošenoga nuklearnog goriva i njegova razgradnja te postupno konvencionalno rušenje drugih preostalih građevina. Tijekom rada suhog skladišta predviđene su tri faze premještanja gorivnih elemenata iz bazena ING u suho skladište. U suhom skladištu istrošenog goriva (SSIG) će se uskladištiti 2.282 ukupno gorivna elementa u HI-STORM spremnicima. Do 2028. godine u suho skladište će se premjestiti 1.184 gorivna elementa (1. i 2. faza), a preostalih 1.098 gorivna elementa nakon 2043. godine (3. faza, za koju će biti potrebno 30 HI-STORM spremnika). Predviđena su dva scenarija ovisno o duljini rada SSIG-a: "osnovni scenarij" prema kojemu bi suho skladište radilo do 2103. godine te "drugi ili scenarij osjetljivosti" koji pretpostavlja rad suhog skladišta ING-a do 2075. godine.

PR, rev. 3 daje troškove gradnje, rada i razgradnje suhog skladišta ING-a. Troškovi gradnje i rada suhog skladišta do prestanka rada NEK, uključivo 1. i 2. fazu premještanja ING-a iz bazena u suho skladište, dio su operativnih troškova NEK, koje plaćaju suvlasnici NEK (sukladno zaključku MDP-a). Svi troškovi rada suhog skladišta nakon 2043. godine kao i 3. faza premještanja ING-a (u razdoblju 2048. - 2051. godine) te troškovi razgradnje SSIG-a uključeni su u troškove razgradnje u okviru Treće revizije Programa razgradnje NEK, Projekt br. 16 (sukladno zaključku KO-a i dogovoru NEK-a, ARAO i Fonda). Sukladno važećem Međudržavnom ugovoru i zaključcima 10. sjednice Međudržavnog povjerenstva iz srpnja 2015. godine, SSIG u okviru NEK na lokaciji elektrane omogućuje skladištenje hrvatskog i slovenskog dijela ING-a samo do kraja produljenog životnog vijeka NEK (2043. godine). Za mogući nastavak rada suhog skladišta nakon 2043. godine biti će potrebni dodatni dogovori i sklapanje odgovarajućeg ugovora između hrvatske i slovenske vlade.

Rezultati Treće revizije Programa razgradnje temeljeni su na potpornim dokumentima: Šestoj reviziji preliminarnog plana razgradnje NEK (PDP, rev. 6) (13) i elaboratu o izračunu anuiteta za razgradnju NEK (14) koji se za potrebe razgradnje moraju uplaćivati u nacionalne fondove za financiranje razgradnje i odlaganja RAO-a i ING-a NEK.

PR, rev.3 je se temelji na reviziji dokumenta PDP, rev. 5. iz 2010. koji je pripremljen za PR, rev. 2. iz 2011. godine. PR, rev. 3 započinje opisom objekta i revizije fizičkog inventara u 2. poglavlju, dok je strategija razgradnje opisana u 3. poglavlju. Poglavlje 4. sadrži opis tehnika razgradnje i rastavljanja te planirane aktivnosti razgradnje. U 5. poglavlju opisan je plan vođenja projekta, a u 6. poglavlju kratak plan inspekcija i održavanja. 7. poglavlje opisuje zbrinjavanje otpada, uključivo i obradu i pakiranje radioaktivnog otpada. Sigurnosna analiza, procjena utjecaja na okoliš, zaštita na radu, osiguranje kvalitete, plan zaštite i spašavanja, fizička zaštita i nuklearna sigurnost prikazani su u poglavljima 8. do 13. Poglavlje 14. daje opis i rezultate konačnog radiološkog statusa, koji uključuje inventar RAO-a nakon završetka razgradnje. Poglavlje 15. daje procjenu troškova razgradnje i zbrinjavanja dekomisijskog radioaktivnog otpada, dok je 16. poglavlju dana analiza neodređenosti i osjetljivosti procjene troškova i postupaka razgradnje.

PR, rev.3 predviđa da se 50% NSRAO-a (hrvatski dio) pakira u višenamjenske betonske spremnike (RCC) (RCC – (iron) reinforced concrete container), a preostalih 50% (slovenski dio) pakira u odlagališne spremnike tipa N2d. U prilozima 1 i 2 dodatno su prikazani rezultati u slučaju da se cjelokupna količina dekomisijskog NSRAO-a pakira u isti tip spremnika (ili u N2d ili u RCC).U Prilogu 3 su obrađene različite opcije cementiranja, odnosno pakiranja NSRAO-a iz razgradnje NEK. Dodatno u Prilogu 4 prikazani su rezultati pakiranja očekivanih 6.100 t NSRAO-a koji će nastati radom NEK do kraja produljenog životnog vijeka (2043. godine), a u skladu s dogovorima recenzentskih sastanaka i zaključcima KO-a.

Strategija gospodarenja otpadom uzima u obzir moguće najniže troškove zbrinjavanja, ako se 50% NSRAO-a pakira u RCC kontejnere, a ostalih 50% u N2d kontejnere. Ukupni troškovi razgradnje u PR, rev. 3 ne uključuju troškove navedene u Prilogu 4, jer su ti troškovi, u skladu s odlukom KO-a, dio Treće revizije Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK.

1.1 Inventar dekomisijskog otpada

U sljedećoj se ( Tablica 1 ) prikazuju ukupne mase koje se uzimaju u obzir u PR, rev. 3. Podaci su posebno revidirani i ažurirani s obzirom na novoizgrađene i planirane objekte.

Tablica 1  Fizički inventar NE Krško (12)

Pregledom radiološke evaluacije i pristupa zbrinjavanju otpada dobivaju se mase po ruti za odlaganje koje su prikazane u sljedećoj tablici ( Tablica 2 ) s obzirom na ažurirani inventar i sekundarne mase. Pretpostavlja se da će se imobilizacija provesti cementiranjem u novoj zgradi koja će se sagraditi na lokaciji NE Krško. Troškovi te zgrade i cementiranja nisu uključeni u PR, rev. 3 jer su uračunati u program odlaganja RAO-a i ING-a NEK (15) .

Tablica 2 Primarne i sekundarne mase otpada ovisno o načinu zbrinjavanja (obrade i odlaganja) (12)

NAPOMENA: navedene mase sekundarnog otpada odnose se na masu prije obrade, tj. masa radioaktivnog otpada za pakiranje je nakon obrade manja. Primjerice: tekućine i koncentrati (4,9 t otpada); zapaljivi materijal i pepeo (8,6 t otpada). Od navedene primarne mase za taljenje dobiva se 17,6 t radioaktivnog otpada (grumenja i filtara) i taj je otpad uključen u masu "odlaganja na odlagalištu NSRAO-a + superkompaktiranje".

Mase NSRAO-a (nisko i srednje radioaktivnog otpada) pakiraju se u N2d kontejnere (50 % mase) i RCC kontejnere (50 % mase). Broj potrebnih pakiranja u odlagalištu i posljedični volumeni za odlaganje prikazani su u sljedećoj tablici ( Tablica 3 ).

Tablica 3 Predviđene količine radioaktivnog otpada iz razgradnje i potreban broj spremnika (prema (12) )

Osim prikaza potrebnog broja N2d spremnika za 50% NSRAO i RCC spremnika za 50% NSRAO iz prethodne tablice, u Prilogu 1. PR, rev. 3 prikazani su rezultati kada bi se 100% NSRAO pakiralo u N2d kontejnere, a u Prilogu 2 rezultati kada bi se kada bi se 100% NSRAO pakiralo RCC kontejnere.

2.2 Ključne točke projekta razgradnje NEK

Revizija planiranih rezultata projekta razgradnje NE Krško prema sljedećim ključnim točkama prikazani u sljedećoj tablici ( Tablica 4 ).

Tablica 4 Ključne točke projekta razgradnje NE Krško (12)

NAPOMENA: Različiti scenariji rada suhog skladišta ING-a odabrani su na temelju Tehnički specifikacija za reviziju Programa razgradnje NEK. Odstupanje ključnih točaka projekta suhog skladišta ING-a od nacionalnih programa u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji odobrio je Koordinacijski odbor zaključkom sa 4. sastanka. Radioaktivni otpad koji će nastati razgradnjom suhog skladišta ING-a će se nakon obrade odložiti zajedno s ostalim visoko radioaktivnim otpadom (VRAO) i ING-om (po osnovnom scenariju između 2093. i 2103. godine), jer će odlagališta NSRAO u Sloveniji i Hrvatskoj tada biti zatvorena.

3.3 Pregled troškova razgradnje NEK

Rezultati evaluacije i procjene troškova projekta razgradnje i demontaže NEK u smislu troškova rada i troškova aktivnosti razgradnje osnovni scenarij i scenarij osjetljivosti prikazani su u sljedećoj tablici.

Za oba scenarija računa se porez na dodanu vrijednost (PDV) u iznosu od 22% s izuzetkom troškova radne snage i naknada na koje se ne zaračunava PDV.

Tablica 5  Pregled troškova razgradnje NEK po aktivnostima u milijunima eura (12)

* Porez na dodanu vrijednost (PDV) u Sloveniji iznosi 22%; na troškove rada ljudi i naknade se ne zaračunava PDV

Ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK bez PDV za osnovni scenarij iznose 417,6 milijuna eura. Uz dodatak PDV-a, koji iznosi 56,4 milijuna eura, ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK za osnovni scenarij iznose 474,0 milijuna eura.  

Ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK bez PDV-a za scenarij osjetljivosti iznose 405,3 milijuna eura. Uz dodatak PDV-a, koji iznosi 56,1 milijuna eura, ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK za scenarij osjetljivosti iznose 461,4 milijuna eura. (12)

U prethodnoj tablici ( Tablica 5 ) prikazani su troškovi pojedinih aktivnosti i ukupni troškovi projekta razgradnje NEK za oba scenarija. Jedina razlika između scenarija je u izračunu troškova suhog skladišta ING za koje se prema scenariju osjetljivosti predviđa da će prestari s radom 28 godina ranije nego u slučaju osnovnog scenarija, te su posljedično i operativni troškovi suhog skladišta u scenariju osjetljivosti niži.  

U sljedećoj tablici (Tablica 6) prikazani su troškovi razgradnje po kategorijama za oba scenarija. Iz tablice je vidljivo da se scenariji razlikuju u troškovima rada NEK i potrošnog materijala (zbog razlike u predviđenoj duljini rada suhog skladišta ING, odnosno dodatnim troškovima za razdoblje rada suhog skladišta od 2075. do 2103. godine u osnovnom scenariju).

Tablica 6  Pregled troškova razgradnje NEK po aktivnostima u milijunima eura

* Porez na dodanu vrijednost (PDV) u Sloveniji iznosi 22%; na troškove rada ljudi i naknade se ne zaračunava PDV

4.4 Zaključci i preporuke Programa razgradnje NEK

Pri planiranju ovog Programa razgradnje nisu utvrđeni kritični tehnički problemi, niti se očekuje da će do njih doći. Odgovarajuća tehnologija razgradnje dovoljno je razvijena za provedbu svih sadašnjih i budućih projekata razgradnje. Međutim, budući da će obujam razgradnje nuklearnih objekata, a posebno elektrana tijekom narednih desetljeća dosegnuti dosad neviđene razine, poželjno je unaprijediti nekoliko aspekata postojećih tehnika, primjerice, u pogledu smanjenja doze ionizirajućeg zračenja, pojednostavljenja postupaka, povećanja učinkovitosti, smanjenja količine otpada i smanjenja troškova.

Stoga se preporuča praćenje međunarodnih projekata razgradnje i usporedbu prikupljenih iskustava te ažuriranje Programa razgradnje i procjene troškova u skladu s time.

Glavni su izvor troškova aktivnosti upravljanja postrojenjem (aktivnosti 13 i 14 navedene u Tablici 5) koji predstavljaju više od 40 % ukupnih troškova razgradnje (bez troškova SSIG i naknada za ograničenu uporabu prostora ). Stoga se preporučuje dodatna analizu sljedećih važnih stavki:

• organizacija osoblja tijekom razgradnje,

• održavanje i pregledi sustava,

• sigurnosna procjena i sigurnosni zahtjevi.

Osim toga, obrada i odlaganje otpada (npr. dostupnost konačnog odlagališta i odgovarajući uvjeti odlagališta) znatno utječu na cijeli projekt razgradnje, a stoga i na troškove razgradnje. Vrlo je važno donijeti pravodobnu odluku o tim aspektima radi pouzdanijeg planiranja narednih studija.

Kao i pri svakom velikom projektu, temeljito ispitivanje i provjera valjanosti baza podataka mogu dovesti do poboljšanja kvalitete rezultata. Valja spomenuti sljedeće ključne čimbenike ovoga projekta:

• bilježenje i dokumentiranje mase RAO,

• radiološka karakterizacija (kontaminacija i aktivacija) opreme i površina zgrada,

• upravljanje osobljem.

Treća revizija Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK

5.5 Prethodne revizije Programa odlaganja

Čim je Međudržavni ugovor stupio na snagu, sastalo se Međudržavno povjerenstvo i odlučilo da bi umjesto izrade dvaju programa u skladu sa zahtjevima Međudržavnog ugovora trebalo sastaviti jedinstveni dokument u kojem će se obuhvatiti razgradnja i zbrinjavanje RAO-a i ING-a pod naslovom Program razgradnje Nuklearne elektrane Krško i odlaganja istrošenoga goriva te nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) (Prva rev. PR-a).

Glavna svrha Prve revizije Programa razgradnje bila je procijeniti troškove razgradnje i odlaganja RAO-a i ING-a za Nuklearnu elektranu Krško radi uspostavljanja fonda za razgradnju u Hrvatskoj i korigiranja godišnjih obroka za tadašnji fond za razgradnju u Sloveniji.

Prva revizija Programa razgradnje dovršena je tijekom prve polovice 2004. godine, a stručni pregled obavilo je društvo Electricite de France (EDF). Nakon što je Međudržavno povjerenstvo odobrilo dokument, slovenska je Vlada na 93. redovnoj sjednici 7. listopada 2004. obaviještena o tom dokumentu (16) . Hrvatska Vlada odobrila je dokument, a nakon toga je Hrvatski sabor 8. prosinca 2004. odobrio Prvu reviziju Programa razgradnje (4) .

Diskontirani troškovi razgradnje Nuklearne elektrane Krško i odlaganja RAO-a i ING-a procijenjeni su na približan iznos od 350 milijuna eura (cijene iz 2002.). Tome odgovara 19 jednakih obroka procijenjenih na 28,5 milijuna eura, uplaćenih od 2004. do 2022. godine u jedan zajednički fond koji je prazan na početku 2004. godine.

Na 8. sjednici Međudržavnog povjerenstva, održanoj 29. kolovoza 2008. potvrđen je Projektni zadatak za izradu Druge revizije Programa razgradnje.

U 2. rev. PR-a potraga za zajedničkim rješenjima za zbrinjavanje RAO-a i ING-a određena je nacionalnim strategijama zbrinjavanja RAO-a i ING-a te zasebnim projektom za odlagalište NSRAO-a koji je Slovenija pokrenula 2004. godine. Uz uvažavanje mogućnosti različitih interesa dviju strana Međudržavnog ugovora, u okviru rubnih uvjeta navedenih u projektnom zadatku, u 2. rev. PR-a razmotreno je pet različitih scenarija razgradnje i odlaganja RAO-a i ING-a.

Na 10. sjednici MDP-a održanoj 20. srpnja 2015. Međudržavno povjerenstvo prihvatilo je izvješće o napretku Druge revizije PR-a i, uzevši u obzir nove okolnosti, odlučilo zaustaviti sve postupke u okviru 2. rev. PR-a. Osim toga, Međudržavno povjerenstvo odlučilo je da će se suho skladište ING-a uspostaviti u Nuklearnoj elektrani Krško. Trošak izgradnje i rada suhog skladišta treba biti operativni trošak NEK.

Za sastavljanje Projektnog zadatka za izradu Treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva Nuklearne elektrane Krško i Treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško Međudržavno povjerenstvo zadužilo je ARAO i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (dalje Fond) koji je u međuvremenu prema hrvatskom zakonu (17) imenovan nacionalnom operativnom organizacijom za zbrinjavanje RAO-a i ING-a.

6.6 Priprema Treće revizije Programa odlaganja RAO-a i ING-a NEK

Na 11. sjednici Međudržavnog povjerenstva, održanoj 21. studenoga 2017. prihvaćen je Projektni zadatak za izradu Treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva Nuklearne elektrane Krško (3. rev. PO-a), a ARAO i Fond zaduženi su za pripremu 3. rev. PO-a. Osim toga, Međudržavno povjerenstvo imenovalo je Koordinacijski odbor za provedbu projekta (sa po četiri člana sa svake strane) za praćenje pripreme obaju Programa i traženje mogućeg zajedničkog rješenja u vezi s odlagalištem NSRAO-a. Na istoj je sjednici, hrvatska strana obavijestila slovensku da ponuda za uključivanje u projekt zajedničkog odlagališta NSRAO-a na Vrbini, onako kako je taj projekt predstavljen u "Investicijskom programu za odlagalište NSRAO-a na lokaciji Vrbina, rev. C" na prethodnoj sjednici MDP-a, nije prihvatljiva za hrvatsku stranu (8) .

U Projektnom zadatku za izradu Treće revizije PO-a navode se sljedeći općeniti ciljevi revizije:

• pregled Prve i Druge revizije PR-a u skladu s člankom 10., stavcima 3., 6. i 7. Međudržavnog ugovora s obzirom na: (1) nove količine RAO-a i ING-a procijenjene u Trećoj reviziji Programa razgradnje NE Krško, (2) nove procjene operativnog inventara RAO-a, (3) nove okolnosti do kojih je došlo od posljednje revizije, kao što su: nove nacionalne strategije i programi odlaganja RAO-a i ING-a, produljenje životnog vijeka NE-a Krško, ugovor između suvlasnika o suhom skladištu ING-a na lokaciji NE Krško itd., (4) moguću podjelu RAO-a u skladu s člankom 10., stavcima 3. i 7. Međudržavnog ugovora.

• razvoj mogućih scenarija zbrinjavanja/odlaganja RAO-a i ING-a na temelju provedenog pregleda i u tehničkom i tehnološkom smislu najboljih poznatih praksi kojima se određuje: koja su skladišta i odlagališta potrebna za učinkovito odlaganje RAO-a i ING-a (vrsta objekata, kapaciteti i lokacije), kada ih treba pustiti u pogon i koliko dugo moraju raditi da bi zbrinjavanje/odlaganje bilo sigurno i isplativo te upravljanje tim objektima, uključujući broj i vrstu zaposlenika, itd.,

• procjene nominalnih troškova (cijene iz 2018. u eurima) za razvijene scenarije zbrinjavanja / odlaganja RAO-a i ING-a Nuklearne elektrane Krško. Nominalni troškovi trebaju se posebno diskontirati za Hrvatsku i Sloveniju.

Zajednička rješenja za zbrinjavanje i odlaganje RAO-a i ING-a ograničena su i određena nacionalnim strategijama zbrinjavanja RAO-a i ING-a u Hrvatskoj i Sloveniji te nacionalnim zakonodavstvom koje je u objema zemljama usklađeno s mjerodavnim direktivama EU-a. Hrvatska nacionalna strategija za zbrinjavanje RAO-a, iskorištenih izvora i ING-a odobrena je u Hrvatskom saboru 2014. godine (18) , a Nacionalni program provedbe strategije odobrila je Hrvatska vlada 2018. (19) . Slovenska je Vlada u ožujku 2016. nakon postupka javne rasprava usvojila Drugi nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva za razdoblje 2016. – 2025. koji je zatim odobrio slovenski parlament Odlukom iz travnja 2016. (20) godine.

Zbog odobrenog produljenja životnog vijeka NE Krško i u skladu s projektnim zadatkom i nacionalnim strategijama zbrinjavanja RAO-a i ING-a, u ovoj se reviziji razmatra samo jedna inačica razgradnje i zbrinjavanja RAO-a i ING-a prema kojoj NE Krško prestaje s radom 2043. godine. Zbog trenutačnog nedostatka odluka u ovoj se reviziji ne uzimaju u obzir neki aspekti kojima bi se mogla optimizirati strategija za RAO i ING te povezane procjene troškova kao što je moguće produljenje životnog vijeka NE Krško za više od 60 godina ili mogućnost izgradnje drugog bloka elektrane Krško. Prema Međudržavnoj agenciji za atomsku energiju ( International Atomic Energy Agency , IAEA) i američkoj Nuklearnoj regulatornoj komisiji ( Nuclear Regulatory Commission , NRC) (21) , (22) mnogi operateri elektrana u Sjedinjenim Američkim Državama traže obnovu licencije. Tako se izbjegava manjak opskrbe i državi pomaže smanjiti emisije ugljika. Zahvaljujući produljenom radu odgodit će se proizvodnja otpada iz razgradnje i produljit će se raspoloživo razdoblje za prikupljanje sredstava za podmirenje troškova razgradnje. Osim toga, godine dodatne proizvodnje električne energije smanjit će troškove zbrinjavanja otpada i razgradnje po jedinici proizvedene električne energije (23) .

Nadalje, razvojem novih tehnologija za zbrinjavanje RAO-a i ING-a i uspostavljanjem dijeljenih ili višenacionalnih objekata za zbrinjavanje RAO-a i ING-a sveukupni troškovi mogli bi se dodatno optimizirati.

Prema projektnom zadatku i u svrhu analize troškova, ING i VRAO koji nastaju razgradnjom zbrinjavaju se i odlažu zajedno, prvo u suhom skladištu ING-a na lokaciji NEK, a zatim se odlažu u zajedničko odlagalište. Na temelju postojećega Međudržavnog ugovora između Slovenije i Hrvatske i zaključaka sa 10. sjednice Međudržavnog povjerenstva, održane u srpnju 2015., postrojenjem suhog skladišta ING-a može se upravljati isključivo na lokaciji NE Krško u okviru NEK sve do završetka rada elektrane (2043. godine za skladištenje slovenskog i hrvatskog dijela ING-a). Daljnji rad suhog skladišta ING-a na lokaciji NE Krško podliježe dodatnim pregovorima i mogućem novom ugovoru između slovenske i hrvatske vlade.

NSRAO koji nastaje radom i razgradnjom NE Krško zbrinjava se i odlaže zasebno. Obje strane dijele i preuzimaju NSRAO koji se zatim zbrinjava i odlaže u nacionalna skladišta / odlagališta. Izuzetak je radioaktivni otpad iz razgradnje suhog skladišta ING-a koji će nastati nakon obustave rada nacionalnih odlagališta NSRAO-a i odložit će se u zajedničko odlagalište VRAO-a. Podjela postojećega operativnog NSRAO-a u skladištu NE Krško te njegovo preuzimanje i uklanjanje s lokacije NE Krško započet će 2023. kao što je utvrđeno u članku 10. Međudržavnog ugovora.

7.7 Zbrinjavanje istrošenog goriva i visokoaktivnog otpada NEK

Krajem 2017. u bazenu za istrošeno nuklearno gorivo na lokaciji NE Krško bilo je pohranjeno 1.210 istrošenih gorivnih elemenata, u koje se ubrajaju i dva kontejnera s gorivnim šipkama iz rekonstitucije goriva (24) . Konačna obustava rada reaktora NE Krško predviđena je za 2043. godinu. Prema konzervativnim procjenama po prestanku rada, 2043. godine bit će manje od 2.500 istrošenih gorivnih elemenata. Tijekom razgradnje NE Krško proizvest će se i 82,1 t visokoradioaktivnog otpada (VRAO) (25) . Taj VRAO predstavlja aktivirani materijal koji uglavnom nastaje u sustavima instrumentacije u jezgri, nuklearne instrumentacije te kontrole i pozicioniranja šipki. Trenutačno se istrošeni gorivni elementi pohranjuju u bazen za istrošeno gorivo.

1.7.1. Zbrinjavanje i skladištenje istrošenoga nuklearnog goriva prije odlaganja

Na 10. sjednici u srpnju 2015. Međudržavno povjerenstvo odlučilo je da je izgradnja suhog skladišta istrošenoga goriva (SSIG) na lokaciji Nuklearne elektrane Krško koje će se upotrebljavati do prestanka rada elektrane dio zajedničkog rješenja za odlaganje ING-a i u skladu s člankom 10. Međudržavnog ugovora. SSIG je dio Programa nadogradnje sigurnosti NE Krško te će unaprijediti nuklearnu sigurnost s obzirom na to da je pasivan i će smanjiti broj gorivnih elemenata u bazenu za ING.

Troškovi projekta SSIG koji uključuje ulaganje u izgradnju, rad, premještanje ING-a iz bazena za mokro skladištenje u zgradu suhog skladišta (DSB) i troškove spremnika za skladištenje ING-a do prestanka rada elektrane trebaju se podmiriti i uključiti u operativne troškove NEK (Slika 1). Izgradnja suhog skladišta na lokaciji NE Krško planira se za 2020. Prva kampanja premještanja iz bazena za istrošeno gorivo u postrojenje za suho skladištenje očekuje se 2021. U okviru strategije Treće revizije Programa razgradnje NEK pretpostavlja se da će SSIG biti aktivan najmanje 60 godina nakon završetka rada NEK (12) .

Slika 1  Poprečni presjek zgrade suhog skladišta ING-a (SSIG)

SSIG će se temeljiti na sustavu suhog skladištenja HI-STORM FW proizvođača Holtec lnternational. Sustav HI-STORM FW predviđen je za pružanje fizičke zaštite ING-a, zaštite od zračenja te za pasivno uklanjanje topline i učinkovito hlađenje prirodnom konvekcijom tijekom privremenog skladištenja. U ovom se sustavu istrošeno gorivo pohranjuje u višenamjenski kontejner (MPC) te se ulaže u HI-STORM spremnik (natpaket). Na lokaciji NE Krško, u zgradi suhog skladišta (DSB) nalazi se betonski oslonac za skladištenje HI-STORM natpaketa. Betonski oslonac u DSB-u je ploča od armiranog betona približnih dimenzija 47 x 69 m i debljine od otprilike 1,75 m. Glavna funkcija betonskog oslonca je skladištenje HI-STORM natpaketa u seizmički stabilnom i izoliranom području koje može podnijeti sva moguća strukturna i seizmička opterećenja povezana s dugoročnim skladištenjem. Na betonski oslonac može se pohraniti do 70 HI-STORM natpaketa, a u svaku od njih može se staviti do 37 gorivnih elemenata uz maksimalni kapacitet od 2.590 gorivnih elemenata (26) .

1.7.2. Odlaganje istrošenoga nuklearnog goriva i visokoaktivnog otpada

SSIG u NE Krško upotrebljavat će se za skladištenje sveg ING-a i VRAO-a koji nastaje u nuklearnoj elektrani sve do izgradnje dubokoga geološkog odlagališta (DGO). Razdoblje skladištenja određuje se s obzirom na hlađenje ING-a i optimalno punjenje spremnika za odlaganje u dvama scenarijima: razdoblje skladištenja od 60 godina nakon obustave rada NE Krško, tj. do 2103. godine kao optimalno rješenje i razdoblje skladištenja od 32 godine nakon obustave rada NE Krško, tj. do 2075. godine (alternativno rješenje). Planira se cestovni prijevoz ING-a od suhog skladišta do odlagališta. U oba slučaja sve potrebne aktivnosti za lociranje, izgradnju i licenciranje te rad DGO bile bi jednake, a rad DGO bi trajao samo 10 godina (25) .

Koncept odlaganja slijedi švedski model odlaganja SKB KBS-3V i na lokaciji odlagališta uključuje sve konstrukcije, sustave i komponente potrebne za rad odlagališta kao samostalnog nuklearnog postrojenja. Zbog uvjeta rada i potrebnih mjera fizičke zaštite cijelo će se područje odlagališta podijeliti na četiri dijela: neograđeno područje s pomoćnim zgradama i sustavima, industrijsko područje s ogradom za industrijsku fizičku zaštitu (uključujući urede, proizvodne objekte i radionice), nadzemno tehnološko područje s ogradama za radiološku i nuklearnu zaštitu (s postrojenjem za pakiranje, servisnim zgradama i pomoćnim sustavima) i podzemne objekte (pristupna rampa i tuneli, servisno područje i odlagališni tuneli s bušotinama za odlaganje) (25) .

Postrojenje za pakiranje dio je koncepta odlaganja u obama osnovnim scenarijima i predviđeno je na lokaciji odlagališta. Postrojenje će sadržavati jedinice za prihvat transportnih kontejnera s ING-om, za pakiranje ING-a u bakrene odlagališne spremnike, uključujući područje za rukovanje, za otpremu i prijevoz spremnika do podzemnih objekata za odlaganje, jedinicu za obradu i pakiranje NSRAO-a, poslovnu zgradu, trgovinu te pomoćne objekte i sustave.

Prema predloženom konceptu, postrojenje za pakiranje ima kapacitet za pakiranje 60 spremnika godišnje, što je dostatno za sav ING nastao u operativnom razdoblju. Nakon završetka pakiranja postrojenje će se razgraditi, a radioaktivni otpad koji nastane razgradnjom odložit će se u odlagalištu. Predviđeno razdoblje rada postrojenja za pakiranje je 10 godina nakon godine dana pokusnog rada. Rad postrojenja završava kada i rad odlagališta.

Istrošeno gorivo pakirat će se prema švedskom konceptu. Gorivni elementi umetnut će se u velike bakrene spremnike i zabrtviti. Njihova je glavna funkcija izolirati istrošene gorivne elemente iz okoliša. Spremnik je cilindar promjera od otprilike 1 m i visine 4,7 m s antikorozivnim bakrenim plaštem debljine 5 cm. Iznutra je ojačan umetkom od lijevanog željeza u koji se mogu postaviti četiri gorivna elementa tipa PWR. Taj umetak služi kao komponenta za prijenos tlačnih opterećenja. Nakon postavljanja istrošenih gorivnih elemenata u spremnik, poklopac spremnika brtvi se strojem za zavarivanje elektronskim snopom. Težina spremnika napunjenog ING-om bit će približno 25 t.

Podzemni dio odlagališta nalazi se na dubini od 500 m ispod razine tla. Alternativno se razmatra i dubina od 800 m. Sastoji se od dva područja: središnjeg servisnog područja i područja za odlaganje. Postoji nekoliko načina za pristup podzemnoj razini: kroz servisno okno za osoblje, spiralnom rampom za otpad i drugi teret (s polumjerom krivulje od najmanje 15 m da bi se omogućio pristup dugim vozilima i nagibom od 10 %) ili, kao alternativa, kroz okomito pristupno okno promjera 8,0 m. Rampa je dugačka 5 km (ili 8 km), široka 7 m i visoka 7 m. Servisno okno ima promjer od 5 m. Sadržava dva dizala (kabine). Glavna kabina upotrebljavat će se za prijevoz osoblja i lagane opreme. Mala kabina upotrebljavat će se u hitnim slučajevima za spašavanje osoblja. Obje kabine mogu se upotrebljavati za provjeru okna. Servisno okno upotrebljava se i u okviru sustava ventilacije. Odlagalište je opremljeno ventilacijskim oknom širokim 3 m koje može poslužiti i kao izlaz u nuždi.

Od 571 bušotine za odlaganje potrebne za prihvat svih spremnika za gorivo, za početak rada potrebno ih je samo nekoliko desetaka. Ostale će se izbušiti prema potrebi smještanja otpada (25) .

Dugoživući institucionalni NSRAO, VRAO iz razgradnje i dugoživući NSRAO iz NE Krško, VRAO i drugi RAO iz razgradnje SSIG-a, dugoživući NSRAO i mogući VRAO nastao radom i razgradnjom geološkog odlagališta i postrojenja za pakiranje odložit će se u jedno od napuštenih kazetnih odlagališta u servisnom području. Druga je mogućnost iskopati posebnu prostoriju odlagališta otprilike 70 m iznad poprečnog tunela.

Zatvaranje geološkog odlagališta započet će popunjavanjem podzemnih tunela i područja za odlaganje. Tuneli za odlaganje zabrtvit će se betonskim čepom debljine od 6 m. Pretpostavlja se da će faza razgradnje trajati 5 godina, a faza zatvaranja 2 godine.

Izgradnja geološkog odlagališta započet će 6 godina prije početka redovnog rada. Započet će izgradnjom pomoćnih nadzemnih konstrukcija, a potom postrojenja za pakiranje te podzemnih konstrukcija. Izgradnja podzemnih konstrukcija trajat će 5 godina (25) .

Troškovi uspostavljanja DGO-a u Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeni su u osnovnom scenariju. PDV (porez na dodanu vrijednost) primjenjuje se u skladu sa slovenskim i hrvatskim poreznim propisima (27) , (28) koji su bili na snazi 2018. godine. Naknade lokalnim zajednicama određene su na temelju prijedloga izmjene slovenske Uredbe (29) , (30) .

Osim toga, analizirale su se mogućnosti i druga rješenja, npr. post-operativni monitoring tijekom 50 godina, pakiranje u regionalnom postrojenju za pakiranje i odlaganje u višenacionalno odlagalište te nekoliko alternativnih mogućnosti osnovne izvedbe.

8.8 Zbrinjavanje nisko i srednje aktivnog otpada NEK

1.8.1. Inventar NSRAO-a

Ukupna količina NSRAO-a koju će podijeliti Hrvatska i Slovenija prikazana je u sljedećoj tablici (Tablica 7) na temelju inventara skladišta NE Krško i procjena budućih količina NSRAO-a koji će nastati radom NE Krško i razgradnjom postrojenja. RAO koji nastaje razgradnjom postrojenja SSIG-a odložit će se u zajedničko duboko geološko odlagalište (DGO), jer će u razdoblju razgradnje oba nacionalna odlagališta NSRAO-a već biti zatvorena.

Tablica 7  Ukupne količine ⁽¹⁾ NSRAO-a koje će podijeliti Hrvatska i Slovenija

(1)Prikazane su količine u skladištima NE Krško ili projekcije količina koje će nastati radom NE-a Krško nakon 2023. i njezinom razgradnjom. Konačne količine za odlaganje odredit će se na temelju tih količina i prilagoditi svakoj strani ovisno o vrsti kontejnera za odlaganje.

(2)Prikazane su nominalne aktivnosti. Radi se o aktivnosti NSRAO-a u vrijeme stavljanja NSRAO-a u spremnike za skladištenje ili za daljnju obradu ili kondicioniranje. Budući da je većina radionuklida u NSRAO-u kratkoživuća (vrijeme poluraspada kraće je od 30 godina), aktivnost će biti znatno drugačija u vrijeme njihova odlaganja u odlagalište.

(3)To se pretpostavlja u Šestoj reviziji Preliminarnog plana razgradnje i Trećoj reviziji Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

(4) Trenutačno na lokaciji NE Krško nema kapaciteta za obradu i kondicioniranje operativnog NSRAO-a. Izgradnja takvog objekta bila je planirana i pribavljena je građevinska dozvola (građevinska dozvola br. 35105-25/2014/5-01031383 TŠ, GB; 16. 6. 2014.), ali nadzorni odbor NE Krško i dalje nije odobrio ulaganje u objekt.

1.8.2. Podjela i preuzimanje

Ovaj dokument sadržava prvu analizu podjele i preuzimanja. Analizom se potvrđuje da su preuzimanje i podjela tehnički izvedivi te da nisu pretjerano zahtjevni u ekonomskom smislu, ali i da bi se trenutačne okolnosti u SSIG-u i trenutačna razina znanja o pakiranju otpada trebale unaprijediti.

S obzirom na kapacitet skladišta u NE-u Krško, potrebno je što prije započeti pražnjenje. S druge strane, time bi se mogla ugroziti strategija optimalnog pražnjenja. Zbog toga bi moglo biti prilično teško spojiti strategiju pražnjenja i bilo koju planiranu podjelu i preuzimanje ako se ne isplaniraju i izgrade skladište za manipulaciju i privremeno skladište za sve potrebne postupke.

Prijedlog podjele NSRAO-a pravedan je i razuman, ali iz perspektive dugoročne sigurnosti i opterećenja okoliša, sadržaj dugoživućih radionuklida u otpadu predstavlja najvažniji aspekt. Stoga podjela na temelju ukupne aktivnosti bez cjelovitog uvida u dugoživuće radionuklide i uz trenutačnu razinu znanja o otpadu nije najbolji pristup. Obnovljenom karakterizacijom otpada, koja uključuje bolje određivanje teško mjerljivih radionuklida, utvrdit će se usklađenost inventara i podjele s kriterijima prihvatljivosti otpada (WAC) za dugoročno skladištenje i odlaganje, s obzirom na to da se očekuje preuzimanje paketa otpada iz NE Krško u skladu s tehničkim specifikacijama i nacionalnim kriterijima prihvatljivosti otpada (za skladištenje i/ili odlaganje).

Preuzimanje NSRAO-a iz razgradnje trajat će od 2050. do 2058. godine. Do tog razdoblja strategije se mogu drastično promijeniti (recikliranje, ponovna uporaba, slobodno otpuštanje). Umjesto određivanja broja kontejnera koji će se dijeliti, u sljedećoj inačici ovog dokumenta bolje je dogovoriti se o načelima i redovitoj reviziji promjena koje bi mogla utjecati na podjelu.

Svaka će strana zbrinjavati svoju polovicu NSRAO-a u skladu s nacionalnim strategijama i programima zbrinjavanja RAO-a (18) , (19) , (20) .

1.8.3. Zbrinjavanje NSRAO-a u Republici Sloveniji

U slovenskoj nacionalnoj strategiji koja je uključena u ReNPRRO16-25 (20) definira se izgradnja odlagališta NSRAO-a za NSRAO iz NE Krško i odlaganje inventara NSRAO-a što je prije moguće. U strategiji se predviđaju dva scenarija: osnovni scenarij u kojemu se dopušta odlaganje isključivo polovice otpada nastalog u NE Krško i sveg slovenskog NSRAO-a koji nije nastao u NE Krško te dodatni scenarij prema kojemu se Slovenija i Hrvatska dogovaraju o zajedničkom odlaganju NSRAO-a u skladu s Međudržavnim ugovorom. U dodatnom scenariju predviđa se odlaganje NSRAO otpada iz NE Krško i sveg slovenskog NSRAO-a koji ne potječe iz NE Krško.

Prema osnovnom scenariju odlaganje se predviđa u dvjema fazama: u prvoj će se fazi od 2020. do 2025. trenutačno uskladišteni operativni NSRAO odlagati zajedno s drugim izvorima, a u drugoj fazi od 2050. do 2061. odlagat će se ostatak operativnog NSRAO-a zajedno s NSRAO-om iz razgradnje pri zatvaranju odlagališta. NSRAO iz drugih izvora odnosi se na NSRAO koji ispunjava kriterije prihvatljivosti otpada za odlaganje, ali potječe iz Središnjeg skladišta radioaktivnog otpada u Brinju i njegove razgradnje i iz razgradnje istraživačkog reaktora TRIGA. Od 2025. do 2050. odlagalište će biti u režimu privremenog mirovanja. Odlagalište će se izgraditi u tri godine, a nakon toga se predviđa najviše dvije godine pokusnog rada. Odlagalište će se zatvoriti 2062. i započet će dugoročni monitoring i održavanje.

U prosincu 2009. Vlada Republike Slovenije usvojila je Uredbu o nacionalnom prostornom planu odlagališta NSRAO-a u Vrbini u općini Krško (32) . Usvajanjem Uredbe određen je koncept odlaganja s odlaganjem u silose. Silos se gradi sa površine, ali se postavlja u slojeve mulja niske propusnosti u zasićenoj zoni ispod razine podzemnih voda. U okviru tog koncepta objedinjuju se svojstva površinskih odlagališta (odlaganje na površini) i svojstva podzemnih odlagališta (postavljanje jedinica za odlaganje u zasićene geološke formacije niske propusnosti). Zahvaljujući lokaciji i izvedbi odlagališta, moguće je povećanje kapaciteta odlagališta dodatnim silosima. Planira se kapacitet odlaganja od 9.400 m ³ radioaktivnog otpada nastalog u Sloveniji. Odlagalište NSRAO-a uključuje sve konstrukcije, sustave i komponente potrebne za rad samostalnog nuklearnog postrojenja (33) .

Silos se izvodi kao cilindrična konstrukcija od armiranog betona s unutarnjim promjerom od 27,3 m. Sastav stjenke silosa uključuje primarnu oblogu od 1,2 m i sekundarnu oblogu, a njihova zajednička debljina iznosi 2,2 m. Prva razina kontejnera u silosu odlaže se na dubinu od 49,2 m. Unutar silosa nalazi se okomiti komunikacijski kanal u obliku okna. Središnji dio komunikacijskog kanala sastoji se od stuba i dizala, a bočni dijelovi namijenjeni su za instalacijske vodove. Komunikacijski kanal završava kao ulazni objekt u dvorani iznad silosa (Slika 2Slika 2  Prikaz koncepta izvedbe silosa ).