Članak 1.

1. Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi sadrže tehničke zahtjeve za pojedine vrste putničkih brodova i brzih putničkih plovila koji obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi kako je definirana propisom koji uređuje kategorije plovidbe pomorskih brodova.

2. Sastavni dio ovih pravila su prilozi:

a)Prilog I.: »Opći zahtjevi«

b)Prilog II.: »Tehnički zahtjevi«

c)Prilog III.: »Pregledi«

d)Prilog IV.: »Svjedodžbe«

e)Prilog V.: »Dodatni sigurnosni zahtjevi, jednakovrijedne zamjene, izuzeća i zaštitne mjere«

g)Prilog VI.: »Dodatak I.: Zahtjevi za sigurnost novih i postojećih brodova u nacionalnoj plovidbi«

h)Prilog VII.: »Dodatak II.: Smjernice o sigurnosnim zahtjevima za putničke brodove i brza putnička plovila za osobe smanjene pokretljivosti«

i)Prilog VIII.: »Dodatak III.: Predložak svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda«.

Članak 2.

Ovim se Pravilima u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

-Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL L 163, 6. 5. 2009.);

-Direktiva Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL L 162, 29. 6. 2010.);

-Direktiva Komisije (EU) 2016/844 оd 27. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL 141, 28. 5. 2016.);

- Direktiva (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL 315, 30. 11. 2017.).

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 3.

Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju vrijediti Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi objavljena u »Narodnim novinama« br. 73/2017.

Članak 4.

Ova Pravila stupaju na snagu 21. prosinca 2019.

Klasa: xxx

Urbroj: xxx

Zagreb, xxx

Ministar

     Oleg Butković, v. r.

PRILOG I.

OPĆI ZAHTJEVI

1.1UVOD

1.1.1PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PUTNIČKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI (u daljnjem tekstu: Pravila) propisuju zahtjeve za sigurnost određenih putničkih brodova i brzih putničkih plovila koji obavljaju putovanja između luka Republike Hrvatske.

1.2DEFINICIJE

1.2.1U svrhu ovih Pravila primjenjivi su dolje navedeni izrazi i pojmovi. Za izraze i pojmove koji nisu ovdje obuhvaćeni vidjeti Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I.

.1 Direktiva – Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2009/45/EZ od 6. svibnja 2009. godine u svezi zahtjeva za sigurnost putničkih brodova kako je izmijenjena direktivom Europske komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010. godine i Direktivom Komisije (EU) 2016/844 o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove te kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove .

.2 Međunarodne Konvencije – sljedeće konvencije; uključujući protokole uz njih i njihove izmjene, u ažuriranim verzijama:

i.Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. (Konvencija SOLAS 1974.); i

ii.Međunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1966.

.3 Kodeks stabiliteta neoštećenog broda – »Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a« koji je dio Rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993. ili »Međunarodni kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju iz 2008. « koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.267(85) od 4. prosinca 2008., u ažuriranim verzijama.

.4 HSC Kodeks – Međunarodni kodeks za sigurnost brzih plovila sadržan u rezoluciji IMO Komiteta za pomorsku sigurnost MSC.36(63) od 20. svibnja 1994. (1994 HSC Kodeks) ili Međunarodni kodeks za sigurnost brzih plovila, 2000 (2000 HSC Kodeks) sadržan u IMO rezoluciji MSC.97(73) od 5. prosinca 2000. godine uključujući i sve izmjene koje su stupile na snagu.

.5 GMDSS – Svjetski pomorski sustav pogibelji i sigurnosti kako je sadržan u Poglavlju IV, Konvencije SOLAS 74.

.6 Putnički brod – brod koji prevozi više od 12 putnika.

.7 Ro-ro putnički brod – brod koji prevozi više od 12 putnika na kojem se nalaze ro-ro teretni prostori ili prostori posebne kategorije kako su definirani u Pravilu II-2/A/2 sadržanom u Dodatku I, ovih Pravila.

.8 Brzo putničko plovilo – brzo plovilo kako je definirano Pravilom X/1, Konvencije SOLAS 74, koje prevozi više od 12 putnika s tim da se putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi koji plove u morskim područjima klase B, C ili D ne smatraju brzim putničkim plovilima ako im je:

-volumen istisnine do projektne vodne linije manji od 500 m3; i

-     njihova maksimalna brzina, prema definiciji u pravilu 1.4.30. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. i pravilu 1.4.38. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000., manja od 20 čvorova.

.9 Novi brod – brod čija je kobilica položena ili je bio u sličnoj fazi gradnje od 1. srpnja 1998 godine nadalje. Slična faza gradnje znači da je:

-započela gradnja koja se može identificirati za pojedini brod; ili je

-započela montaža trupa broda u količini 50 t ili 1% očekivane mase trupa broda, što je manje.

.10 Postojeći brod – brod koji nije novi.

.11 Starost broda – brod godina proteklih od isporuke broda.

.12 Putnik – svaka osoba na brodu ili plovilu osim djece ispod jedne godine života i osoba zaposlenih na brodu ili plovilu u bilo kojem svojstvu.

.13 Duljina broda – duljina koja iznosi 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na udaljenosti od 85% najmanje visine broda, iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg ruba pramčane statve do osi osovine kormila na navedenoj vodnoj liniji (ako je ova vrijednost veća). Na brodovima koji su projektirani s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina treba biti paralelna s konstrukcijskom vodnom linijom.

.14 Visina pramca – visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama iz 1966.

.15 Brod s cjelovitom palubom – brod s ugrađenom cjelovitom palubom izloženoj moru i vremenskim prilikama na kojoj su svi otvori zatvoreni najmanje vremenski nepropusnim sredstvima zatvaranja, a isto tako i otvori na bokovima broda.

.16 Međunarodno putovanje – putovanje iz luka Republike Hrvatske prema lukama drugih država i obratno.

.17 Putovanja u nacionalnoj plovidbi – putovanja iz luka ili prema lukama Republike Hrvatske unutar morskih područja definiranih u .18.

.18 Morsko područje – morsko područje ili morski plovni put utvrđen u skladu s točkom 1.4.

.19 Lučko područje (područje luke) – područje koje nije morsko područje utvrđeno u skladu s točkom 1.4., koje definira država članica koja nad njim ima nadležnost, a koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim obilježjima koja štite ušće ili slično zaklonjeno područje (vidjeti Prilog I. Naredbe o kategorijama plovidbe pomorskih brodova, Narodne novine br. 46/2006).

.20 Pomorska uprava države zastave – nadležno tijelo države čiju zastavu brod ili brzo plovilo vije.

.21 Država luke – država članica prema čijoj luci odnosno čijim lukama ili iz čije luke odnosno čijih luka brod ili plovilo pod zastavom koja nije zastava te države članice obavlja nacionalnu plovidbu.

.22 Priznata organizacija – organizacija koja je priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova.

.23 Značajna valna visina – srednja vrijednost jedne trećine najvećih zamijećenih valnih visina u određenom vremenskom razdoblju.

.24 Osobe smanjene pokretljivosti – osobe koje imaju određene teškoće pri upotrebi javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.

.25 Milja iznosi 1.852 metra.

.26 Značajna valna visina – prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju.

.27 Jedrenjak – brod koji se pokreće jedrima, čak i ako ima mehanički pogon koji se upotrebljava kao pomoćno pogonsko sredstvo ili u slučaju nužde.

.28 Jednakovrijedni materijal – aluminijska legura ili drugi negorivi materijal koji sam po sebi ili zbog dodane izolacije zadržava strukturu i integritet koji su jednakovrijedni čeliku na kraju odgovarajućeg standardnog ispitivanja vatrootpornosti.

.29 Standardno ispitivanje vatrootpornosti – ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura u skladu s metodom ispitivanja određenom u Međunarodnom kodeksu o postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz 2010. koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.307(88) od 3. prosinca 2010., u ažuriranoj verziji.

.30 Tradicionalni brod – sve vrste povijesnih putničkih brodova projektirane prije 1965. i njihove replike izgrađene uglavnom od originalnih materijala, uključujući one projektirane za poticanje i promicanje tradicionalnih vještina i pomorstva, koji zajedno služe kao živi spomenici kulture i kojima se upravlja u skladu s tradicionalnim načelima pomorskih vještina i tehnike.

.31 Jahta za razonodu ili plovilo za razonodu – plovilo koje se ne upotrebljava u komercijalne svrhe, neovisno o vrsti pogona.

.32 Tender – plovilo koje se prevozi na brodu i koje se upotrebljava za prijevoz više od 12 putnika od putničkog broda u stanju mirovanja do obale i natrag.

.33 Brod za usluge u vezi s odobalnim projektima – brod koji se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na brodu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje broda.

.34 Plovilo za usluge u vezi s odobalnim projektima – plovilo koje se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na plovilu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje plovila.

.35 Značajni popravci, izmjene i preinake – bilo koje od sljedećeg:

-svaka promjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda, kao što je produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa,

-svaka promjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika, kao što je preinaka palube vozila u prostore za smještaj putnika,

-svaka promjena kojom se bitno produljuje radni vijek broda, kao što je obnavljanje prostora za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi,

-svaka preinaka bilo koje vrste broda u putnički brod.

.36 Ministarstvo – Ministarstvo nadležno za pomorstvo u Republici Hrvatskoj.

.37 Država članica – Država članica EEA sporazuma.

.38 EEA sporazum – Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru potpisan 2. svibnja 1992. godine u Oportu kako je izmijenjen Protokolom potpisanim 17. ožujka 1993. godine u Briselu.

1.3PODRUČJE PRIMJENE

1.3.1O va se Pravila primjenjuju na sljedeće putničke brodove i plovila, bez obzira na zastavu pod kojom plove, kada obavljaju nacionalnu plovidbu:

(a)nove i postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više;

(b)brza putnička plovila.

Republika Hrvatska, u svojstvu države luke, osigurava da putnički brodovi i brza putnička plovila koji plove pod zastavom države koja nije država članica u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ovog Pravilnika prije nego što mogu obavljati nacionalnu plovidbu u Republici Hrvatskoj.

1.3.2O va se Pravila ne primjenjuju na :

(a)putničke brodove koji su:

i.ratni brodovi i brodovi za prijevoz vojnih trupa;

ii.jedrenjaci;

iii.brodovi koji nemaju mehanički pogon;

iv.plovila izgrađena od materijala koji nije čelik ili jednakovrijedni materijal, a koja nisu obuhvaćena normama za brza plovila (Rezolucija MSC 36(63) ili MSC.97(73)) ili dinamički podržavana plovila (Rezolucija A.373 (X));

v.drveni brodovi jednostavne gradnje;

vi.tradicionalni brodovi;

vii.  jahte za razonodu;

viii.brodovi koji plove isključivo u područjima luka;

ix.brodovi za usluge u vezi s odobalnim projektima; ili

x.tenderi;

(b)brza putnička plovila koja su:

i.ratna plovila i plovila za prijevoz vojnih trupa;

ii.plovila za razonodu;

iii.plovila koja plove isključivo u područjima luka; ili

iv.plovila za usluge u vezi s odobalnim projektima.

1.4KATEGORIZACIJA MORSKIH PODRUČJA I KLASE PUTNIČKIH BRODOVA

1.4.1Morska područja dijele se na slijedeće kategorije:

1.4.2 Ministarstvo:

(a)sastavlja i prema potrebi ažurira popis morskih područja pod nadležnošću Republike Hrvatske;

(b)određuje unutarnju granicu morskog područja najbližeg njezinoj obalnoj crti;

(c)objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskim stranicama Ministarstva;

(d)obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka te kada se u popis unesu izmjene.

Granice morskih područja Republike Hrvatske, za putničke brodove, sukladno 1.4.1, utvrđuje Ministarstvo, a iste su raspoložive na internet stranici Ministarstva.

1.4.3 Putnički brodovi dijele se na sljedeće klase prema morskom području u kojemu mogu ploviti:

1.4.4 Na brza putnička plovila primjenjuju se kategorije definirane u poglavlju 1. (1.4.10) i (1.4.11.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. ili u poglavlju 1. (1.4.12.) i (1.4.13.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

1.5PRIMJENA

1.5.1 Novi i postojeći putnički brodovi i brza putnička plovila, kada obavljaju nacionalnu plovidbu, moraju zadovoljavati odgovarajuće sigurnosne propise i norme propisane ovim Pravilima.

1.5.2Ministarstvo ne smije obustaviti plovidbu putničkim brodovima ili brzim putničkim plovilima koji obavljaju nacionalnu plovidbu, ako ispunjavaju zahtjeve ovih Pravila.

Ministarstvo, kada djeluje u svojstvu administracije države luke, priznaje Svjedodžbu o sigurnosti brzog plovila i dozvolu za rad koje je izdala druga država članica za brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu ili svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda iz članka 13. Direktive koju je izdala druga država članica za putničke brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu.

1.5.3Brodska oprema, koja je u skladu sa zahtjevima utvrđenim Pravilnikom o pomorskoj opremi (Narodne novine broj: 82/2016), odnosno Direktivom 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.), smatra se usklađenom sa zahtjevima utvrđenima u ovom Pravilniku.

PRILOG II.

TEHNIČKI ZAHTJEVI

1.1 OPĆENITO

1.1.2Datumom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji zahtjevi iz 2.1 smatraju se zadovoljenim za postojeće putničke brodove ako udovoljavaju zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova koja su u tom trenutku bila na snazi.

2.1SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE I POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE KLASE A, B, C i D

2.1.1 Gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva te električnih i automatskih postrojenja moraju biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (SL L 131, 28.5.2009., str. 47.).

2.1.2Odnosni brodovi moraju udovoljavati primjenjivim zahtjevima poglavlja IV, V i VI, Konvencije SOLAS 74 ( primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama) .

2.1.3Brodska navigacijska oprema mora udovoljavati zahtjevima Pravila 17, 18, 19, 20 i 21, Poglavlja V. Konvencije SOLAS 74, u ažuriranoj verziji, odnosno kako je navedeno u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomagala za navigaciju ( primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz poglavlja V., pravila 12. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama) .

2.2SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE PUTNIČKE BRODOVE

OPĆI ZAHTJEVI

2.2.1Novi putnički brodovi klase A moraju udovoljavati zahtjevima Konvencije SOLAS 74, s izmjenama i primjenjivim zahtjevima iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila, koji se odnose na njih.

2.2.2Novi putnički brodovi klase B, C i D moraju udovoljavati odnosnim zahtjevima navedenim u Dodatku I, ovih Pravila.

ZAHTJEVI U VEZI S TERETNIM LINIJAMA

2.2.3Svi novi putnički brodovi duljine 24 metara i više moraju udovoljavati zahtjevima Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika isključivo u ljetnom periodu (1. travnja do 31. listopada) te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u ljetnom periodu, a kojima je dodijeljeno nadvođe veće od minimalnog geometrijskog nadvođa traženog Konvencijom, mogu se kao jednakovrijedni primijeniti zahtjevi Odsjeka 6., Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Nadvođe.

2.2.4Neovisno o točki 2.2.3, novi putnički brodovi klase D izuzimaju se iz zahtjeva za minimalnu visinu pramca utvrđenu u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966.

2.2.5Za brodove duljine manje od 24 metra zahtjevi iz 2.2.3 će se primjenjivati ovisno o duljini broda i klasi morskog područja, u mjeri koliko se smatra opravdanim u svakom slučaju posebice.

2.3SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE

2.3.1Postojeći putnički brodovi klase A moraju udovoljavati zahtjevima za postojeće putničke brodove utvrđene Konvencijom SOLAS 74, s izmjenama. Za pravila čije se tumačenje Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta Administraciji države zastave primjenjuju se tumačenja navedena u Prilogu VI., Dodatku I. ovih Pravila.

2.3.2Postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila.

2.3.3Postojeći putnički brodovi hrvatske državne pripadnosti klasa C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila.

Prije uključivanja postojećih putničkih brodova klasa C i D, zastave pripadnosti države članice, u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo će, temeljem zahtjeva administracije države zastave, dati suglasnost u pogledu pravila Administracije države zastave kojima je, u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena zahtjevima Direktive, osigurana jednakovrijedna razina sigurnosti kao što je ona iz poglavlja II-1 i II-2 Priloga I. Direktive, uzimajući pritom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima je brodovima tih klasa dopuštena plovidba.

Prije uključivanja postojećih putničkih brodova klasa C i D hrvatske državne pripadnosti u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u drugoj državi članici, Ministarstvo će zatražiti suglasnost države zastave vezano uz primjenu zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila.

2.3.4 U slučajevima kada Ministarstvo, kao Administracija države luke, utvrdi da pravila Administracija države zastave za postojeće putničke brodove klase C i D za koje se traži obavljanje redovite nacionalne plovidbe u Republici Hrvatskoj nisu u skladu s 2.3.3, o tome će u što kraćem roku izvijestiti Komisiju.

2.3.5Postojeći putnički brodovi klasa C i D koji nisu brodovi hrvatske državne pripadnosti, prije početka obavljanja putovanja u nacionalnoj plovidbi, moraju ishodovati odgovarajuću suglasnost Ministarstva sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje pomorske kabotaže u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 109/2019).

2.4SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA BRZA PUTNIČKA PLOVILA

2.4.1B rza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili poslije, moraju zadovoljavati zahtjeve iz pravila X/2 i X/3. Konvencije SOLAS, 1974., osim :

.1ako im je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje najkasnije u lipnju 1998; i

.2ako su isporučeni i stavljeni u službu najkasnije u prosincu 1998.; i

.3ako u potpunosti ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Kodeks) iz Rezolucije IMO-a A.373(10) u ažuriranoj verziji.

2.4.2Brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ispujavaju zahtjeve Međunarodnog kodeksa za sigurnost brzih plovila (HSC Kodeks) mogu nastaviti s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu.

Brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve HSC Kodeksa, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su 4. lipnja 1998. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici. Takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve DSC Kodeksa .

2.4.3 Gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme moraju biti u skladu s pravilima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje administracija, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ .

2.4.4.Za nove i postojeće brodove značajni popravci, izmjene i preinake te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove navedenima u točki 2.2.2. Preinake na brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja ne smatraju se značajnim izmjenama.

2.4.5Brodovi izgrađeni od jednakovrijednog materijala prije 20. prosinca 2017. moraju biti usklađeni sa zahtjevima ovih Pravila do 22. prosinca 2025.

2.5SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA STABILITET RO-RO PUTNIČIH BRODOVA I NJIHOVO ISKLJUČENJE IZ PLOVIDBE

2.5.1Ro-ro putnički brodovi klase C kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje 1. listopada 2004. ili nakon tog datuma te svi ro-ro putnički brodovi klasa A i B moraju biti u skladu s člancima 6., 8. i 9. Direktive 2003/25/EZ, odnosno u skladu sa zahtjevima Odsjeka 3., » Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje « , u svezi posebnih zahtjeva za stabilitet ro-ro putničkih brodova.

2.6SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

2.6.1Na svim putničkim brodovima klasa A, B, C i D i na svim brzim putničkim plovilima koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu čija je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje na ili nakon 1. listopada 2004. mora biti osiguran siguran pristup osobama smanjene pokretjivosti prema smjernicama navedenim u Prilogu VIII., Dodatka II. ovih Pravila.

2.6.2Preinake putničkih brodova klase A, B, C i D i brzih putničkih plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije 1. listopada 2004., Ministarstvo će primjenjivati smjernice iz Prilogu VIII., Dodatka II. ovih Pravila u mjeri u kojoj je to gospodarski opravdano i izvedivo.

2.6.3 Kod implementacije zahtjeva iz toč. 2.6.1 i 2.6.2 Ministarstvo će surađivati s organizacijama koje predstavljaju osobe s teškoćama u kretanju.

2.6.4U dijelu koji se odnosi na uvjete za smještaj putnika, uključujući i osobe smanjene pokretljivosti, vidjeti i zahtjeve »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Smještaj putnika«.

2.7DATUMI PRIMJENE PRAVILA ZA POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE HRVATSKE DRŽAVNE PRIPADNOSTI

2.7.1Odredbe točke 2.3.1, ako se u Konvenciji SOLAS 74, kako je izmjenjena, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka 2.3.2 i 2.3.3, ne primjenjuju se na brodove koji su na datum prvog stupanja na snagu ovih Pravila bili ili upisani u Upisnik brodova Republike Hrvatske ili čija je kobilica bila položena ili u sličnoj fazi gradnje:

.1Na i prije 31. prosinca 1984., ali ne kasnije od 1. srpnja 2010.

.2Između 1. siječnja 1985. i 1. srpnja 2008., ali ne kasnije od 1. srpnja 2012.

2.7.2Na temelju pisanog zahtjeva vlasnika broda ili kompanije, uz suglasnost vlasnika broda, koji sadrži izjavu da će određeni postojeći brod izgrađen od jednakovrijednog materijala biti brisan iz Upisnika brodova Republike Hrvatske najkasnije do 22. prosinca 2025., priznata organizacija će predmetnom brodu izdati brodske isprave s rokom valjanosti najduže do 22. prosinca 2025.

U slučaju da vlasnik ili kompanija, uz suglasnost vlasnika broda, ne podnese zahtjev za brisanje broda do 22. prosinca 2025., brod će se brisati temeljem članka 192., stavak 1., točka 5. Pomorskog zakonika uz udovoljavanje uvjeta iz članka 193. Pomorskog zakonika.

PRILOG III.

PREGLEDI

1.1Svi putnički brodovi podliježu pregledimakako slijedi:

(a)Osnovnom pregledu prije puštanja broda u plovidbu;

(b)Redovnom (Obnovnom) pregledu svakih 12 mjeseci;

(c)Dodatnom (Prigodnom) pregledu, prema potrebi.

1.2 Svako brzo putničko plovilo koje, u skladu s odredbama točke 2.4, mora ispunjavati zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima (HSC Kodeks), podliježe pregledima administracije države zastave koji su propisani u tom Kodeksu .

1.3 Brza putnička plovila koja, u skladu s odredbama točke 2.4, moraju ispunjavati zahtjeve DSC Kodeksa, podliježu pregledima administracije države zastave koji su propisani u DSC Kodeksu .

1.4 Poštuju se odgovarajući postupci i smjernice u vezi s pregledom za izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, navedeni u rezoluciji IMO-a A.997(25), kako je izmijenjena, » Smjernice za pregled prema usklađenom sustavu pregleda i certifikacije iz 2007. « ili postupci namijenjeni za postizanje istog cilja.

Pregledi putničkih brodova i brzih putničkih plovila hrvatske državne pripadnosti, kako su navedeni u 1.1 i 1.2, provode se sukladno Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II., odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog V.

1.5Preglede putničkih brodova i brzih putničkih plovila hrvatske državne pripadnosti, kako su navedeni u 1.1 i 1.2 obavlja priznata organizacija.

PRILOG IV.

SVJEDODŽBE

NOVI I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI

1.1Svi novi i postojeći putnički brodovi koji ispunjavaju zahtjeve ovih Pravila moraju imati Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda u skladu s Prilogom VIII., Dodatak III. ovih Pravila. Ovu svjedodžbu izdaje priznata organizacija nakon obavljenog osnovnog pregleda, kao što je opisano u točki 1.1(a) Priloga III. ovih Pravila.

1.2 Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda izdaje se za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Priznata organizacija može produžiti razdoblje valjanosti svjedodžbe s odgodom od najviše mjesec dana od datuma prestanka važenja koji je na njoj naveden. Kada se odobri produljenje važenja, novo razdoblje valjanosti svjedodžbe započinje od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije njezina produljenja.

Obnavljanje važenja Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda izdaje se nakon obavljenog redovitog pregleda, kao što je opisano u opisano u točki 1.1(a) Priloga III. ovih Pravila.

1.3Za brodove hrvatske državne pripadnosti, pregledi za prvo izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, rokovi za izdavanje Svjedodžbe, uvjeti za produljenje roka valjanosti Svjedodžbe te pregledi za obnovu valjanosti Svjedodžbe, određeni su Prilogom III. ovih Pravila, odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog II., odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog V.

BRZA PUTNIČKA PLOVILA

1.4Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa HSC, Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad brzih plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama HSC Kodeksa.

Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima DSC Kodeksa, Svjedodžbu o gradnji i opremi dinamički podržavanog plovila te Dozvolu za rad dinamički podržavanog plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama DSC Kodeksa.

1.5Prije izdavanja Dozvole za rad brzim putničkim plovilima koja obavljaju nacionalnu plovidbu u državi luke Administracija države zastave mora se suglasiti s državom luke o svim uvjetima obavljanja plovidbe brzih putničkih plovila u toj državi. Administracija država zastave u Dozvoli za rad navodi sve takve uvjete.

1.6Dodatne sigurnosne mjere, jednakovrijedne zamjene i izuzeća odobrena brodovima ili plovilima na temelju Priloga V. ovih Pravila (članak 9., stavak 1., 2. i 3. Direktive) navode se u svjedodžbi broda ili plovila.

PRILOG V.

DODATNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI, JEDNAKOVRIJENE ZAMJENE, IZUZEĆA I ZAŠTITNE MJERE

1.OPĆENITO

1.1 Ako Ministarstvo, samostalno ili u suradnji s Administracijama država članica smatra da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati zbog posebnih lokalnih okolnosti i ako se za to pokaže potreba, može prema postupku utvrđenom točkom 3. ovog Priloga (stavkom 4. Direktive) donijeti mjere za poboljšanje sigurnosnih zahtjeva.

1.2 Ministarstvo može, prema postupku utvrđenom u točki 3. ovog Priloga, donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za određene posebne zahtjeve iz ovih Pravila odnosno Direktive, pod uvjetom da su takve zamjene najmanje jednako učinkovite kao ti zahtjevi.

1.3U smislu primjene točke 1.1 i 1.2 te ako se smatra potrebitim da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati , ili da bi trebalo donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za odredbe navedene u Prilogu I. Direktive , Ministarstvo može tako postupiti, ali pri tome uvažavajući postupak naveden u točki 3.

1.4Mjere donesene sukladno točkama 1.1 i 1.2 neće priječiti nastavak obavljanja putovanja putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske.

2.IZUZEĆA

2.1Ako se ne smanjuje razina sigurnosti te u skladu s postupkom iz stavka 4. Direktive, država članica može donijeti mjere kojima se brodovi izuzimaju od određenih posebnih zahtjeva ove Direktive u odnosu na nacionalnu plovidbu koja se obavlja u toj državi, uključujući i njezina arhipelaška morska područja zaštićena od utjecaja otvorenog mora u određenim uvjetima plovidbe, kao što su manja značajna visina vala, ograničeno doba godine, plovidba samo danju ili u odgovarajućim klimatskim ili vremenskim uvjetima ili ograničeno trajanje putovanja ili blizina službi za spašavanje.

2.2U smislu primjene točke 2.1 te p od uvjetom da se time ne umanjuje razina sigurnosti, Ministarstvo može, obzirom na značajke morskih područja u kojima se obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj (arhipelagični tip koji štiti od utjecaja otvorenog mora) i ako se putovanja obavljaju u posebnim uvjetima (ljetni period, putovanja samo danju, kratka putovanja, itd.) osloboditi pojedine klase putničkih brodova ili pojedini brod od određenih zahtjeva ovih Pravila, primjenjujući pri tom postupan naveden u 3 .

2.3Izuzeća dopuštena točkom 2.2 trebaju biti unesena u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda.

2.4Usvojene mjere u svezi izuzeća primjenjuju se sve dok pojedini brod ili pojedina klasa putničkih brodova plovi pod uvjetima pod kojim su takva izuzeća odobrena.

3.POSTUPAK KOJI SE PROVODI U SLUČAJU DONOŠENJA MJERA IZ 1. i 2.

3.1Ako Ministarstvo odluči donijeti mjere navedene u 1. i/ili 2. postupit će se kako slijedi.

3.1.1 Ministarstvo obavješćuje Komisiju o mjerama koje namjerava donijeti i takvoj obavijesti dodaje pojedinosti dostatne za potvrdu održavanja odgovarajuće razine sigurnosti .

3.1.2 Ako u roku od šest mjeseci od te obavijesti Komisija donese provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku da predložene mjere nisu opravdane, od Ministarstva će se zahtijevati se da predložene mjere izmijeni ili da ih ne donese .

3.1.3Ministarstvo donesene mjere prijavljuje Komisiji putem baze podataka. Komisija donesene mjere stavlja na raspolaganje na javno dostupnim internetskim stranicama .

3.1.4 Svaka od tih mjera primjenjuje se na sve putničke brodove iste klase ili na plovila koja plove pod istim navedenim uvjetima, bez diskriminacije na temelju njihove zastave ili državne pripadnosti ili mjesta poslovnog nastana njihova prijevoznika.

Navedene mjere primjenjuju se samo dok brod ili plovilo obavljaju plovidbu pod navedenim uvjetima .

4.ZAŠTITNE MJERE

4.1Ako država članica smatra da putnički brod ili plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu unutar te države, neovisno o tome poštuje li odredbe Direktive, ozbiljno ugrožava sigurnost života ili imovine ili okoliša, tom brodu ili plovilu može se obustaviti plovidba ili se mogu uvesti dodatne sigurnosne mjere, sve dok se ta opasnost ne otkloni.

4.2U navedenim okolnostima primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke;

(b)Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš;

(c)Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o tome je li odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere opravdana zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, a ako takva obustava ili nametanje dodatnih mjera nisu opravdani, koji sadržavaju njezinu odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da povuče tu obustavu ili mjere. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Direktive.

4.3U smislu primjene točke 4.1 i 4.2 te ako Ministarstvo smatra da je na nekom putničkom brodu ili brzom putničkom plovilu uposlenom na putovanjima u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj, unatoč činjenici da isti udovoljava zahtjevima ovih Pravila, ugrožena sigurnost života ili imovine ili morski okoliš, takvom brodu ili plovilu može se uskratiti dopuštenje da obavlja takva putovanja ili se može zahtijevati udovoljavanje dodatnim sigurnosnim mjerama dokle god se smatra da ugroza postoji.

4.4U slučaju postupanja iz 4.3, Ministarstvo će o tome, uz odgovarajuće obrazloženje, izvijestiti Komisiju i druge države članice.

Komisija nakon toga ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš.

Ako Komisija odluči da postupak iz 4.3 nije opravdan, Ministarstvo će povući svoju obustavu ili mjere.

5.JEDNAKOVRIJEDNOST

5.1Kriterij jednakovrijednosti je općenito primjenjiv u svezi zahtjeva Pravila, i sukladno tome, može se prihvatiti i drugačija oprema, uređaji, materijali, drugačiji postupci ispitivanja i proračuna ili izradbe, ne umanjujući pri tom razinu sigurnosti broda o čemu Ministarstvo odlučuje u svakom slučaju posebice, primjenjujući pri tom postupak naveden u 1.5.

5.2Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda, Svjedodžba o sigurnosti brzog plovila i Dozvola za rad brzog plovila izdane sukladno Direktivi od strane država članica smatraju se jednakovrijednim dokumentima izdanim sukladno zahtjevima ovih Pravila.

5.3Putnički brodovi i brza putnička plovila koja obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj, bez obzira na njihovu državnu pripadnost, podliježu zahtjevima inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe prema »Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe«.

PRILOG VI

DODATAK I.

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

1.Ako je izričito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja.

2.Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, osim ako Pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

3.Ako se pravila iz ovoga Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, Pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštivanjem nacionalnih propisa. Brodovi klase D duljine manje od 24 metra koji plove samo danju i prevoze na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B-2/8.2.3 do II-1/B-2/8.2.6.

4.Postojeći brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1 i II-2 ovoga Priloga, pod uvjetom da Pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

5.Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D čija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeća pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10., u dijelu C pravila 4., 9. i 10., te u dijelu E pravila 1. do 9. Pomorska uprava države zastave moraju osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštivanjem nacionalnih propisa.

6.Bez obzira na odredbe članka 6.1(b), brodovi klase D čije se putovanje ne proteže izvan morskog područja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga.

7.Odredbe o vidljivosti sa zapovjedničkog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuje se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove čija je duljina manja od 55 metara, pri čemu je »duljina« u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974.

8.Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojeće brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgrađeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću(e) prethodnu(e) rezoluciju(e), ako postoji(e).

9.Pod značajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:

-svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda,

primjer: produljenje dodavanjem novoga središnjeg dijela trupa,

-svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika,

primjer: paluba vozila preinačena u nastambe za smještaj putnika,

-svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda,

primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi.

10.Navod »(pravilo ...)« iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila konvencije SOLAS 1974., s izmjenama i dopunama, na kojima se temelje pravila iz ovoga Priloga to jest:

.1Poglavlje II-1: dio A-1, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 2006.

.2Poglavlje II-1: dio A i B, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 96/98.

.3Poglavlje II-2: dio A, pravilo 1. i 2., odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 1999/2000. Pravilo 1.3, odnosi se na dio F (Mogućnost drukčije izvedbe broda i uređaja) izmijenjenog poglavlja II-2 (izmjene i dopune iz amandmana 2000.) Konvencije SOLAS 1974., za nove brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Poglavlje II-2: dio A, pravila 3 – 16 i dio B, pravila 1 – 18, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 96/98.

.4Poglavlje III: odnosi se na izmjene i dopune Konvencije SOLAS iz amandmana 96/98, te izmjene i dopune iz amandmana 2001. – 2003.

POGLAVLJE II-1
KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE

DIO A
OPĆENITO

1Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1 Pregradna teretna linija je vodna linija koja se koristi za određivanje pregrađivanja broda.

.2Najviša pregradna teretna linija je vodna linija koja odgovara najvećem gazu dopuštenom prema važećim zahtjevima za pregrađivanje, koja su primjenjiva.

.2 Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

.3 Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4 Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5 Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu, i težine praznog broda.

.6 Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7 Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

.8 Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9 Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10 Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi, te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11 Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12 Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju broda. Za moguće izuzeće vidi Dodatak 1. zahtjeva Pravila II-1/B-2/2 i II-1/B-2/13.2.1.

.13 Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

.14 Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

2Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1 Sustav upravljanja kormilarskim uređajem je uređaj za prijenos zapovijedi sa zapovjedničkog mosta do kormilarskog uređaja. Sustavi upravljanja kormilarskim uređajem sastoje se od predajnika, prijemnika, hidrauličnih pumpi i njihovih motora, uređaja za upravljanje motorima, cjevovoda i kabela.

.2 Glavni kormilarski uređaj sastoji se od postrojenja, pokretača kormila, uređaja za pogon kormilarskog uređaja, ako postoje, te od pomoćne opreme i uređaja kojima se zakretni moment prenosi na struk kormila (npr. rudo kormila ili kvadrant), potrebnih za pokretanje kormila radi upravljanja brodom u redovitim uvjetima rada.

.2 Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

.1u slučaju električnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom;

.2u slučaju elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom i priključenom pumpom;

.3u slučaju ostalih hidrauličnih kormilarskih uređaja, pogonski motor i priključena pumpa.

.3 Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4 Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije.

.6 Osnovni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7 Stanje broda bez pogona (»mrtvi brod«) je stanje u kojem porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

.8 Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor električne energije.

.9 Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz osnovnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama.

.10 Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde.

.11 Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara osnovnog izvora električne energije.

.12 Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

.13 Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu.

.14(a) Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne postaje za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabiliteta, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i kanali do tih prostorija.

.14(b) Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za poriv; ili

.2motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste u druge svrhe, a kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3kotlovi s pogonom na ulje, ili bilo koji uređaj koji koristi tekuće gorivo.

.15 Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe istoj svrsi.

.16 Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

DIO A-1
KONSTRUKCIJA BRODOVA

1Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5)

SVI BRODOVI

.1Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu.

.2Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest.

2Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7)

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE

.1Komplet izvedbenih (»as built«) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2012. ili poslije.

.2Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

.3Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o »Izvedbenim (»as built«) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu«.

3Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8)

BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE, GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE

.1Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda.

.2Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1 moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju određene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuju vlasti države zastave u skladu s člankom 14. stavkom 2 Direktive 94/57/EZ.

.3Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o »Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez«.

.4Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom upotrebom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda.

4Zaštita od buke

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

.1Brodovi bruto tonaže 1600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337(91) donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO.

DIO B
STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU

Dio B-1

Brodovi izgrađeni 1. siječnja 2009. ili poslije – mogućnost primjene Rezolucije MSC.216(82).

Brodovi klase B, C i D kojima je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje 1. siječnja 2009. ili poslije, primjenjuju zahtjeve iz dijela B-2, ili odgovarajuće odredbe iz dijela B poglavlja II-I Konvencije SOLAS, kao što je utvrđeno u Prilogu 2. Rezolucije MSC 216(82).

Dio B-2

1.Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju A.749 (18), kako je izmijenjena Rezolucijom MSC.75(69)

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Sve klase novih brodova duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s odgovarajućim odredbama za putničke brodove iz Kodeksa o stabilitetu u neoštećenom stanju, koji je usvojen Rezolucijom IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajuća stabilnost. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE A I B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Svi postojeći brodovi klase A i B moraju u svim stanjima krcanja, nakon ispravka zbog utjecaja slobodnih površina tekućina u tankovima, ispunjavati sljedeće kriterije stabiliteta, u skladu s pretpostavkama iz stavka 3.3. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, ili jednakovrijednim pretpostavkama.

(a)Površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

i.0,055 metar-radijana do kuta nagiba od 30 °;

ii.0,09 metar-radijana do kuta nagiba od 40 ° ili kuta naplavljivanja, tj. kuta nagiba pri kojemu su donji rubovi svih otvora na trupu, nadgrađu ili palubnim kućicama, koji se ne mogu vodonepropusno zatvoriti, uronjeni ako je taj kut manji od 40 °;

iii.0,03 metar-radijana između kutova nagiba od 30 ° i 40 ° ili između kuta nagiba od 30 ° i kuta naplavljivanja ako je taj kut manji od 40 °.

(b)Poluga statičkog stabiliteta GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

(c)Poželjno je da maksimum poluge statičkog stabiliteta GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 °, ali ne manjem od  25 °.

(d)Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

Stanja krcanja koja treba uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s navedenim uvjetima stabiliteta, uključuju najmanje one koji se navode u stavku 3.5.1.1. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Svi postojeći brodovi klase A i B duljine 24 metra i više, moraju ispunjavati i dodatne kriterije navedene u rezoluciji IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, stavku 3.1.2.6. (dodatni kriteriji za putničke brodove) i stavku 3.2. (kriterij jakog vjetra i ljuljanja).

Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajući stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednaka razina sigurnosti.

Brodovi klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu 1. travnja do 31. listopada, te brodovi klase D duljine manje od 24 metara koji u periodu od 1. travnja do 31. listopada prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, mogu kao jednakovrijedan primijeniti alternativni kriterij vremenskih prilika iz Priloga 4. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet.

2Vodonepropusno pregrađivanje

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Svaki se brod mora pregraditi pregradama, koje moraju biti vodonepropusne do pregradne palube, u vodonepropusne odjeljke čija se najveća duljina izračunava u skladu s posebnim zahtjevima navedenima u daljnjem tekstu. Odstupanje od ovog zahtjeva može se iznimno dopustiti za pregrade na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od 1. travnja do 31. listopada, uz uvjet da to nije pregrada strojarnice i ako se prihvatljivost takvog izuzeća može potvrditi odobrenom tehničkom dokumentacijom provjere stabiliteta.

Umjesto tih zahtjeva, kao jednakovrijedna mogu se upotrijebiti pravila o pregrađivanju i stabilitetu putničkih brodova utvrđena u dijelu B Poglavlja II. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1960., navedena u rezoluciji IMO-a A.265(VIII), ako se primjenjuju u cijelosti.

Svaki drugi dio unutarnje strukture koji utječe na učinkovitost pregrađivanja broda mora biti vodonepropusan.

3Duljina naplavljivanja (pravilo 4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku navedenu u daljnjem tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

.2Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

4Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Najveća dopuštena duljina odjeljka, sa središtem u bilo kojoj točki duljine broda, dobiva se tako da se duljina naplavljivanja pomnoži s odgovarajućim faktorom, koji se naziva faktor pregrađivanja.

5Naplavljivost (pravilo 5)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Konačne pretpostavke navedene u pravilu 3. odnose se na naplavljivost prostora ispod granične linije urona.

Pri određivanju duljine naplavljivanja, primjenjuje se pretpostavka prosječne naplavljivosti prostora ispod granične linije urona iz tablice u pravilu 8.3.

6Faktor pregrađivanja

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

Faktor pregrađivanja je:

1,0 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

1,0 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L < 55 (m), i

0,5 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju ispuniti taj zahtjev najkasnije do datuma usklađivanja utvrđenoga u pravilu II-1/B/8-2, stavak 2.

POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI:

Faktor pregrađivanja je: 1,0

7Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

.1da se vanjska oplata broda proteže čitavom duljinom broda do palube koja odgovara najvišoj graničnoj liniji urona, a da se svi otvori u vanjskoj oplati ispod te palube duž cijele duljine broda smatraju kao da su, u smislu pravila 15., ispod granične linije urona; i

.2da je svaki od dva susjedna odjeljka uz »stepenicu« pregradne palube unutar dopuštene duljine odjeljka koja odgovara pripadnoj graničnoj liniji urona, te da njihova ukupna duljina nije veća od dvostruke dopuštene duljine izračunate na temelju niže granične linije urona.

.2Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od naplavljive duljine ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom .6.

.4Ako je neka od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se zamjenska zamišljena ravna pregrada.

.5Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen, te ako Pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara, ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani broda.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje ne sprečava usklađenost s pravilom 8.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

.1da ukupna duljina dvaju odjeljaka odvojenih tom pregradom nije veća od 90 % naplavljive duljine, niti od dvostruke dopuštene duljine odjeljaka, osim na brodovima s faktorom pregrađivanja 1, gdje ukupna duljina tih dvaju odjeljaka ne smije biti veća od dopuštene duljine;

.2da je u predjelu stepenice predviđeno dodatno pregrađivanje kojim se osigurava jednaki stupanj sigurnosti kao kada bi pregrada bila ravna;

.3da odjeljak iznad kojega se proteže stepenica ne prelazi dopuštenu duljinu koja odgovara graničnoj liniji urona, uzetoj na 76 mm ispod stepenice.

.7Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

.9Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od naplavljive duljine.

8Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

.1.2Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1Zahtjevi podstavka .1 određuju se proračunima u skladu sa stavcima .3, .4 i .6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda, te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe (stanjima krcanja koja se mogu očekivati u službi).

.2.2Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti kojima se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI, GRAĐENI 29. TRAVNJA 1990. ILI NAKON TOG DATUMA, OSIM BRODOVA KLASE D DULJINE MANJE OD 45 METARA KOJI PLOVE I PREVOZE NAJVIŠE 36 KABINSKIH PUTNIKA U PERIODU OD 1. TRAVNJA DO 31. LISTOPADA TE NA BRODOVIMA KOJI PREVOZE PUTNIKE NA JEDNODNEVNIM IZLETIMA ISKLJUČIVO U PERIODU OD 1. TRAVNJA DO 31. LISTOPADA:

.2.3Stabilitet koji se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnavanja broda, ako je isto predviđeno, određuje se na sljedeći način:

.2.3.1Pozitivni dio krivulje poluga stabiliteta nakon oštećenja mora imati opseg od najmanje 15 ° iznad kuta ravnoteže. Taj se opseg može smanjiti na najmanje 10 °, ako je površina ispod krivulje poluga stabiliteta jednaka onoj određenoj u podstavku .2.3.2, pomnoženoj s omjerom 15/opseg, pri čemu je opseg izražen u stupnjevima.

.2.3.2Površina ispod krivulje poluga stabiliteta mora iznositi najmanje 0,015 m-rad, mjereno od kuta ravnoteže do manjeg od sljedećih kutova:

.1kuta kod kojega nastupa progresivno naplavljivanje;

.222 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju naplavljivanja jednog odjeljka ili 27 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju istovremenog naplavljivanja dvaju susjednih odjeljaka.

.2.3.3 Poluga stabiliteta preostalog nakon oštećenja dobit će se unutar opsega pozitivnog stabiliteta, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata nagibanja:

.1okupljanje svih putnika na jednom boku;

.2spuštanje svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću soha, na jednom boku;

.3pritisak vjetra;

a izračunava se prema formuli:

GZ (u metrima) = moment nagibanja / istisnina + 0,04

Međutim, ni u kom slučaju poluga stabiliteta ne smije biti manja od 0,10 metara.

.2.3.4 Radi izračunavanja momenata nagibanja iz stavka .2.3.3 treba pretpostaviti sljedeće:

.1Moment uslijed okupljanja putnika na jednom boku:

.1.14 osobe po kvadratnom metru;

.1.2masa od 75 kg po putniku;

.1.3putnici se raspoređuju po raspoloživim površinama palube na jednom boku broda, na palubama na kojima se nalaze mjesta okupljanja tako da se ostvari najnepovoljniji moment poprečnog nagibanja.

.2Moment zbog spuštanja svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću soha, na jednom boku:

.2.1za sve brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje smještene na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su potpuno opterećene i izbačene u položaj za spuštanje;

.2.2za brodice za spašavanje koje su predviđene za spuštanje s potpunim opterećenjem s mjesta gdje su smještene, uzima se u obzir maksimalni moment nagibanja koji se razvija tijekom spuštanja;

.2.3za potpuno opterećene splavi za spašavanje koje se spuštaju pomoću soha, ovješene na sohe na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su izbačene u položaj za spuštanje;

.2.4osobe koje se ne nalaze u sredstvima za spašavanje koja su dovedena u položaj za spuštanje ne uzrokuju dodatni moment poprečnog nagiba ni moment uspravljanja;

.2.5za sredstva za spašavanje koja se nalaze na suprotnom boku od boka na koji je brod nagnut, pretpostavlja se da su u smještajnom položaju.

.3Momenti zbog pritiska vjetra:

.3.1klasa B: primjenjuje se pritisak vjetra od 120 N/m2;

klase C i D: primjenjuje se pritisak vjetra od 80 N/m2;

.3.2kao površina za proračun primjenjuje se projicirana lateralna površina broda iznad vodne linije koja odgovara neoštećenom stanju;

.3.3poluga momenta je vertikalna udaljenost od točke na polovini srednjeg gaza koji odgovara neoštećenom stanju, do težišta lateralne površine.

.2.4Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta kod kuta kod kojeg nastupa progresivno naplavljivanje, te se opseg i površina navedeni u .2.3.1 i .2.3.2 mjere do tog kuta.

.2.5Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljen prostor tako naplavljen od početka.

.2.6U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metara, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7°. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajniji broj nastambi ili strojeva, te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

.4Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

.1u uzdužnom smjeru: 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja vrijednost manja;

.2u poprečnom smjeru (mjereno od boka broda prema unutra, okomito na ravninu središnjice broda na visini najviše pregradne teretne linije): udaljenost jednaka petini širine broda; i

.3u vertikalnom smjeru: od osnovice neograničeno prema gore;

.4ako bi bilo koje oštećenje manjih razmjera od onih navedenih u točkama .4.1, .4.2, .4.3 moglo uzrokovati teže uvjete u pogledu poprečnog nagiba ili smanjenja metacentarske visine, takvo oštećenje treba uzeti u obzir prilikom proračuna.

.5Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za upotrebu uređaja za poprečno naplavljivanje.

.6Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje nagiba, mora odgovarati ovim uvjetima:

.1u slučaju simetričnog naplavljivanja, preostala poprečna metacentarska visina mora iznositi najmanje 50 mm, izračunata metodom konstantne istisnine;

.2aako u stavku .6.2b nije određeno drukčije, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, kut nagiba pri naplavljivanju jednog odjeljka ne smije biti veći od 7 ° za brodove klase B (novi i postojeći) i 12 ° za brodove klase C i D (novi).

Za istodobno naplavljivanje dva susjedna odjeljka, nagib od 12 ° može se dopustiti za postojeće i nove brodove klase B, pod uvjetom da faktor pregrađivanja ni u kom slučaju nije veći od 0,50 u dijelu broda koji je naplavljen.

.2bza postojeće putničke brodove klase B koji nisu ro-ro putnički brodovi, izgrađene prije 29. travnja 1990., u slučaju nesimetričnog naplavljivanja kut ne smije biti veći od 7°, osim što u iznimnim slučajevima Pomorska uprava može dopustiti dodatni poprečni nagib zbog nesimetričnog momenta, ali konačni nagib ni u kom slučaju ne smije biti veći od 15 °;

.3granična linija urona u konačnoj fazi naplavljivanja ni u kom slučaju ne smije biti uronjena. Ako se procijeni da bi u međufazi naplavljivanja granična linija urona mogla biti uronjena, Pomorska uprava države zastave može zahtijevati da se obave ispitivanja i poduzmu mjere koje smatra potrebnima radi sigurnosti broda.

.7Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, takvog da bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba, te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8Podaci navedeni u stavku .7 kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet broda u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za opseg gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.9Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u službi teško očitavaju, brod mora imati pouzdani sustav za utvrđivanje gaza kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi. Na brodovima klase D duljine manje od 24 metra koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.10Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim propisima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, zapovjednik mora provjeriti da li je brod nakrcan prema u skladu s ograničenjima stanja krcanja iz odobrene knjige stabiliteta.

.11Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, a koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

.12Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se Pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i ostale značajke broda, najpovoljnije moguće sa stajališta stabiliteta broda u oštećenom stanju, a koje se realno i objektivno mogu primijeniti u datim okolnostima.

8-1Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1)

POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.1Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnice MSC/Circ.574 »Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, upotrebom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265 (VIII)«:

8-2Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8. i II-1/B/8-1.:

.1novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka .2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka .1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku .2.1, .2.2 ili .2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

.2.1

.2.2Broj osoba koje brod smije prevoziti:

1500 ili više1. listopada 2002.

1000 ili više, ali manje od 15001. listopada 2006.

600 ili više, ali manje od 10001. listopada 2008.

400 ili više, ali manje od 6001. listopada 2010.

.2.3Brodovi stari 20 godina ili više:

pri čemu se kao starost broda računa vrijeme od datuma polaganja kobilice ili datuma kada je brod bio u sličnoj fazi gradnje, ili od datuma preinake broda u ro-ro putnički brod.

8-3Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE, OSIM RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8., putnički brodovi osim ro-ro putničkih brodova, koji su ovlašteni prevoziti više od 400 osoba moraju ispunjavati odredbe stavka 2.3 i 2.6 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L.

9Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta pregrada mora biti postavljena na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda.

.2Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku .1 mjere se od točke:

.1na sredini duljine takvog produžetka; ili

.2na udaljenosti od 1,5 % duljine broda nanesene ispred pramčane okomice; ili

.3na udaljenosti od 3 metra ispred pramčane okomice, ovisno o tome koja je od tih veličina najmanja.

.3Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak mora biti izveden tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

.4Produžetak iz stavka .3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se nijedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku .1 ili stavku .2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

.1ako je kosa ukrcajna rampa dio produžetka sudarne pregrade iznad pregradne palube, dio rampe koji je više od 2,3 metra iznad pregradne palube može se produžiti za najviše 1,0 metar ispred prednjih granica navedenih u stavku .1 i .2;

.2ako se postojeća rampa ne može prihvatiti kao produžetak sudarne pregrade, a njezin položaj onemogućava postavljanje takvog produžetka unutar granica navedenih u stavku .1 ili stavku .2, produžetak se može postaviti unutar ograničenih udaljenosti iza krmene granice navedene u stavku .1 ili stavku .2 Ograničena udaljenost iza krmene granice ne smije biti veća nego što je potrebno da bi se izbjeglo ometanje rampe. Produžetak sudarne pregrade mora se otvarati prema pramcu i biti u skladu sa zahtjevima iz stavka .3, te mora biti izveden tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja u slučaju oštećenja ili odvajanja rampe.

.5Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika, te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

.7Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi, te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

10Dvodna (pravilo 12)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se mora protezati od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2Na brodovima duljine 50 metara i više, ali manje od 61 metra, dvodno se mora postaviti barem od prostora strojarnice do pregrade pramčanog pika, ili što bliže toj pregradi;

.3Na brodovima duljine 61 metar i više, ali manje od 76 metara, dvodno se mora postaviti barem izvan prostora strojarnice i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika, ili što bliže tim pregradama;

.4Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se mora postaviti u sredini broda i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika, ili što bliže tim pregradama.

.5Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu sa standardima priznate organizacije, a unutrašnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoj dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.6Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku .5. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovinskog voda seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.7Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju Pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

.8Bez obzira na stavak .1 ovog pravila 10., Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

11Određivanje, označavanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se dodijeliti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to brodovlasnik želi, dodijeliti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti za izmjenično korištenje.

.2Dodijeljene i označene pregradne teretne linije upisuju se u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. ⁽¹⁾

⁽¹⁾ Arapski brojevi nakon slova »C« u oznakama pregradne teretne linije mogu se zamijeniti rimskim brojevima ili slovima ako pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno kako bi se razlikovale od međunarodnih oznaka pregradne teretne linije.

.3Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno, moraju se jasno navesti na Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

.5Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

12Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14)

NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu sa standardima priznate organizacije.

.2.1Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez upotrebe drva ili cementa.

.3Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka .1.

.5Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje nepropusnosti zrakom tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6Ispitivanja navedena u stavcima .4 i .5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućeg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

13Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje.

.2.1Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.

.2.2Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava, ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade. Za moguće izuzeće vidi Dodatak 1/ II-1/ 3.1.1 (pravilo 21).

.2.3Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu, ne smiju se upotrebljavati za provodnike koji prolaze kroz vodonepropusne pregrade, ako bi oštećenje tih provodnika u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.

.3.1Vrata, provlake ili prolazi nisu dopušteni:

.1u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona;

.2u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u stavku .10.1 i u pravilu 14.

.3.2Osim kao što je predviđeno u stavku .3.3, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutrašnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima službe te da nije smješten u prostor za teret.

.3.3Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka .3.2, pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda.

.4U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi uključujući i kotlove koji služe za pogon broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata, uz vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između prostora strojarnice i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, ugrađuju se samo jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima, u periodu od 1. travnja do 31. listopada može se dopustiti tip vrata kako je zahtjevano za brodove duljine manje od 24 metara u pravilu II-1/B-2/13.5.1, uz signalizaciju otvorenosti na zapovjedničkom mostu. Ova se vrata prije isplovljavanja moraju zatvoriti prema zahtjevu točke .5.6.

.5.1POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarnirima, ili neki drugi jednakovrijedni tip vrata. Nisu dozvoljena limena vrata pričvršćena samo vijcima, ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Vodonepropusna vrata, osim u slučajevima predviđenim u stavku 10.1 ili u pravilu 14., moraju biti klizna vrata s mehaničkim pogonom u skladu sa zahtjevima iz stavka .7, s mogućnošću istodobnog zatvaranja sa središnjeg mjesta upravljanja na zapovjedničkom mostu za najviše 60 sekundi ako je brod u uspravnom položaju. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima, u periodu od 1. travnja do 31. listopada može se dopustiti tip vrata kako je zahtijevano za brodove duljine manje od 24 metara u pravilu II-1/B-2/13.5.1, uz signalizaciju otvorenosti na zapovjedničkom mostu. Ova se vrata prije isplovljavanja moraju zatvoriti prema zahtjevu točke .5.6.

.5.2POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Klizna vrata mogu biti:

-samo s ručnim pogonom; ili

-s mehaničkim i ručnim pogonom.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Na brodovima na kojima ukupni broj vodonepropusnih vrata nije veći od dva i ako se ta vrata nalaze u prostoru strojeva ili u pregradama koje okružuju takav prostor, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da ta vrata budu samo s ručnim pogonom. Ako su postavljena klizna vrata s ručnim pogonom, ta se vrata moraju zatvoriti prije nego što brod isplovi na putovanje kad prevozi putnika i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5.3Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.5.4Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno.

.5.5Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu, kao što je određeno stavkom .7.1.5, a mjesta s ručnim upravljanjem iznad pregradne palube, kao što je određeno stavkom .7.1.4.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

.5.6Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima .5.1 do .5.5 moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci te njihovog zatvaranja prije isplovljenja broda upisuje se u brodski dnevnik.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, TE BRODOVI KLASE D DULJINE MANJE OD 45 METARA KOJI PLOVE U PERIODU OD 1. TRAVNJA DO 31. LISTOPADA I PREVOZE NAJVIŠE 36 KABINSKIH PUTNIKA, TE NA BRODOVIMA KOJI PREVOZE PUTNIKE NA JEDNODNEVNIM IZLETIMA ISKLJUČIVO U PERIODU OD 1. TRAVNJA DO 31. LISTOPADA:

.6.1Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer pokretanja. Treba omogućiti rukovanje mehanizmom na samim vratima s obje strane, te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.6.2Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer pokretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj mora biti izveden tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.7.1Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom:

.1moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja;

.2moraju, u skladu sa stavkom .11, u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući:

.2.1posebnu pažnju treba obratiti čvrstoći vrata i uređaja za zatvaranje kako bi se spriječilo propuštanje;

.2.2vrata se moraju postaviti izvan zone oštećenja B/5;

.2.3vrata moraju biti zatvorena tijekom plovidbe, osim u ograničenim vremenskim razdobljima kada je to prijeko potrebno, što određuje Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti;

.3moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti;

.4moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Mora se predvidjeti mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda;

.5moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata, kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu;

.6moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i

.7moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi, ni duže od 40 sekundi, pri uspravnom položaju broda.

.7.2Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom moraju imati napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma imaju napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije u nuždi, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi.

.7.3Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati:

.1središnji hidraulički sustav sa dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje- otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili

.2samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se s obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom mjestu upravljanja; ili

.3samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °.

Za sustave navedene u stavcima .7.3.1, .7.3.2 i .7.3.3, treba predvidjeti:

Sustavi energije za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom budu odvojeni od svih drugih brodskih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.

.7.4Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metra iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Sa svake strane vrata nalazi se ploča s uputama za rukovanje sustavom vrata. Na svakim je vratima sa svake strane i ploča s tekstom ili slikama koje upozoravaju na opasnost zadržavanja u prostoru otvora vrata kada započne postupak zatvaranja vrata. Te su ploče izrađene od trajnog materijala i čvrsto su pričvršćene. Tekst na ploči s uputama ili upozorenjem sadrži podatke o vremenu zatvaranja dotičnih vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.7.5Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora.

.7.6Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode.

.7.7Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Moraju se poduzeti mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.

.7.8Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora, koji su određeni stavkom .7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu.

.8.1Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati »glavni« prekidač s odabirom dva položaja: »lokalno upravljanje« koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon upotrebe bez automatskog zatvaranja, te položaj »zatvorena vrata« kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj »zatvorena vrata« omogućava lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. »Glavni« prekidač obično je u položaju »lokalno upravljanje«. Položaj »zatvorena vrata« koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja.

.8.2Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora je nezavisan od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.

.8.3Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.9.1Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka .9.2 i .9.3 kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku .11, mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenima u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti.

.9.2Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojega su morala biti otvorena.

.9.3Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti donosi takvu odluku tek nakon pažljiva razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena, moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.10.1Ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarnirima, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.

.10.2Ta se vrata moraju zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja, unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uređaj za sprečavanje neovlaštena otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj.

.11Skidljive ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorima strojeva. Te ploče moraju uvijek biti na svome mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti da se te skidljive ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku .7.1.2, pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve stavka 7.1.4 u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.

14Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

.2Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13. stavka .10 o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

.3Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

15Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.

.2.1Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.

.2.2U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća.

.2.3Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona moraju biti izvedena tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.

.2.4Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju, iz stavka .2.3, ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i učvršćena prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.2.5Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe, moraju se zatvoriti i osigurati prije isplovljenja.

.3Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način.

.4Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati, moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nekontroliranog prodora vode u brod.

.4.1U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku .5 nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima službe.

Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.

.4.2Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona, primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.5U prostoru stroja, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva, moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu.

.2Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili moraju biti tako izvedeni da se lako može utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren.

.3Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije.

.4Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm.

.5Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren.

.6Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u prostorima strojeva, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima.

.6Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog elastičnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti.

.7Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

.8Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije.

16Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Treba poduzeti sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan.

.2Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti vremenski nepropusne. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo vremenski nepropusno zatvaranje. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 o ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovoga stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni, te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

17Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i učvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i učvršćena sve dok brod ne uplovi na sljedeće pristanište:

.1vrata za ukrcaj tereta u vanjskoj oplati ili graničnim stijenama zatvorenih nadgrađa;

.2pramčani štitnici postavljeni na mjestima navedenima u stavku .1.1;

.3vrata za ukrcaj tereta u sudarnoj pregradi;

.4vremenski nepropusne rampe koje se mogu koristiti za zatvaranje umjesto sredstava za zatvaranje iz stavaka od .1.1 do zaključno sa .1.3. Ako vrata nije moguće otvarati ili zatvarati dok je brod na vezu, takva se vrata mogu otvoriti ili ostaviti otvorenima dok se brod približava vezu ili se od njega udaljava, ali samo toliko koliko je potrebno da se omogući brzo otvaranje ili zatvaranje vrata. U svakom slučaju, unutarnja pramčana vrata moraju uvijek biti zatvorena.

.2Bez obzira na zahtjeve iz stavaka .1.1 i .1.4, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3Zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku .1.

.4Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22., unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku .1, te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

17-1Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1U skladu s odredbama iz stavaka .1.2 i .1.3, najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju vremenski nepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih, te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.3Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni, te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.4prilazi navedeni u stavcima .1.2 i .1.3 moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

.1.5zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitoga sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima .1.2 i .1.3; i

.1.6prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima .1.2 i .1.3;

.1.7novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D mogu, umjesto zahtjeva iz stavaka .1.1 do .1.6 ispunjavati zahtjeve iz stavaka .2.1 do .2.3, ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.2.1Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

.2.3bez obzira na zahtjeve iz stavka .2.2, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

17-2Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3)

SVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI:

Zapovjednik broda ili zaduženi časnik moraju osigurati da bez izričitog dopuštenja zapovjednika broda ili zaduženog časnika, nijednom putniku ne bude dopušten pristup na zatvorenu ro-ro palubu za vrijeme plovidbe.

17-3Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4)

NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:

.1Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju učinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

.2Bez obzira na zahtjeve iz stavka .1, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da neki prolazi kroz te pregrade budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

18Podaci o stabilitetu (pravilo 22)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Za svaki putnički brod, mora se po završetku gradnje provesti pokus nagiba da bi se odredile značajke stabiliteta. Zapovjednik broda mora imati na raspolaganju te podatke, odobrene od Pomorske uprave države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima službe.

.2Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, mora se provesti novi pokus nagiba.

.3U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile moguće promjene istisnine praznog broda i uzdužnog položaja težišta. Pokus nagiba broda mora se ponovno obaviti ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, ustanovi ili očekuje promjena istisnine praznog broda veća od 2 % ili promjena uzdužnog položaja težišta više od 1 % duljine broda.

.4Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može pojedini brod osloboditi od provođenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugoga broda iz iste serije, te ako se u skladu sa zahtjevima Pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Vidjeti okružnicu MSC/Circ.1158.

.5Kada se pokus nagiba ne može provesti tako da se dobiju pouzdani podaci, istisnina praznog opremljenog broda i njegovo težište određuju se prigodnim pregledom praznog broda i točnim izračunom centracije. Vidjeti pravilo 2.7 Kodeksa o brzim plovilima 2000.

19Planovi za upravljanje oštećenjem (pravilo 23)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Nacrti koji jasno prikazuju granice vodonepropusnih odjeljaka na svakoj palubi i u svakom skladištu, otvore u njima s uređajima za zatvaranje, smještaj uređaja za upravljanje njima, te razmještaj sustava za ispravljanje nagiba uzrokovanog naplavljivanjem, moraju biti stalno izloženi kao smjernice časnicima u službi na brodu. Osim toga, brodski časnici moraju imati na raspolaganju i priručnike s navedenim podacima.

20Cjelovitost trupa i nadgrađa, sprečavanje oštećenja i upravljanje oštećenjem (pravilo 23-2)

.1Na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani, te pomoću zvučnih alarma ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada »luka/plovidba« postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, a koji su postavljeni na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode moraju se izvesti tako da na zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutrašnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, a koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

21Označavanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.2Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropusan, te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje nagiba broda u slučaju oštećenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna upotreba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

22Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Vrata sa šarnirima, skidljive ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21. s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

23Podizne platforme i rampe za automobile

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Na brodovima koji imaju viseće palube za prijevoz putničkih vozila, izgradnja, postavljanje i rukovanje provode se u skladu s mjerama koje nalaže Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti. Za izgradnju se primjenjuju odgovarajuća pravila priznate organizacije.

24Rešetkaste ograde

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

.1Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1100 mm iznad palube, te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

.2Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

DIO C
STROJEVI

1Općenito (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom, te pripadajući sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

.2Moraju se predvidjeti sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja. Primjena ovoga zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu.

.3Moraju se predvidjeti sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno upućivanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona. Primjena ovoga zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu.

NOVI BRODOVI KLASE B I C:

.4Porivni strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15o na bilo koju stranu u statičkim uvjetima, te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib od 7,5 ° pramcem ili krmom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5Moraju se predvidjeti sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slučaju nužde, sa odgovarajućih mjesta izvan strojarnice / središnjeg mjesta upravljanja, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.6Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da puknuće odušnika ne smije prouzročiti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu moraju se predvidjeti dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv i bitne sustave ili jednakovrijedne uređaje kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B, odnosno najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvećoj trajnoj snazi porivnog stroja i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru. Primjena ovoga zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu.

2Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Motori s unutarnjim izgaranjem s promjerom cilindra 200 mm ili obujma prostora koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju imati sigurnosne ventile za odušivanje pri eksploziji s odgovarajućom površinom odušnog otvora. Sigurnosni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

3Kaljužni sustav (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim sustavom koji omogućuje pražnjenje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućeg goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za pražnjenje u svim mogućim uvjetima. Moraju se predvidjeti učinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu iznimno se može prihvatit pražnjenje kaljuže iz prostorije kormilarskog uređaja pomoću samozatvorivog ventila sa ispustom u otvoreni lijevak i cjevovod do usisa kaljuže u strojarnici, uz uvjet da je prostor kormilarskog uređaja opremljen i alarmom visoke razine kaljuže.

Samozatvorivi ventil mora biti postavljen direktno na pregradi u strojarnici i uvijek dostupan.

Umjesto samozatvorivog ventila, može se prihvatiti zaporni ventil uz uvjet da je osiguran u zatvorenom položaju i opremljen natpisom upozorenja »NORMALNO ZATVOREN – U OTVORENOM POLOŽAJU MORA BITI STALNO NADZIRAN«.

.1.2Sanitarne i balastne pumpe te pumpe opće službe mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog sustava.

.1.3Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorijama kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog prikladnog materijala.

.1.4Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska mora i balasta u prostore za teret i prostorije strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balasta preko kaljužne pumpe.

.1.5Sve ventilne kutije i ručno upravljani ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.6Moraju se poduzeti mjere za isušivanje zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5°, isušivanje se izvodi pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine izravno u more, ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, isušivanje zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1da broj, veličina i raspored odljeva bude takav da se spriječi nedopušteno nakupljanje slobodne vode;

.2da se za sustav pumpi propisan ovim pravilom, poštuju zahtjevi za sve ugrađene sustave za gašenje požara raspršivanjem vode pod tlakom;

.3da se voda onečišćena benzinom ili drugim opasnim tvarima ne ispušta u prostorije strojeva ili druge prostore u kojima mogu postojati zapaljiva sredstva; i

.4da palubni izljevi budu opremljeni uređajima za sprečavanje istjecanja plina za gašenje ako je zatvoreni prostor za teret zaštićen sustavom za gašenje požara ugljikovim dioksidom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1.6.3Sustav odljeva za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za orošavanje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir bočni nagib i uzdužni nagib (trim) broda.

.1.6.4Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za rasprskavanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2.1Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku .1.1 mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon havarije, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bočni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su porivni strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

.2.3Svaka zahtijevana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, mora se postaviti tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku .1.1.

.2.4Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u prostorijama strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostorija, s time da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se zahtijeva za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom .2.4, u prostorijama strojeva mora se voditi izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive neovisne pumpe s mehaničkim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi. Primjena ovoga zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu uz uvjet da je na brodu raspoloživa i odgovarajuća prenosiva kaljužna (ili kaljužno/požarna) pumpa zadovoljavajućeg kapaciteta.

.2.6Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad podnica u strojarnici.

.2.7Sve cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti neovisne od ostalih cijevi.

.2.8Promjer »d« glavnih cijevi usisa kaljuže i ogranaka izračunava se prema sljedećim obrascima. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je prihvatljiva Pomorskoj upravi države zastave:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

pri čemu je:

dunutarnji promjer glavne kaljužne cijevi (u milimetrima),

L i Bduljina i širina broda (u metrima),

L ₁ duljina odjeljaka, i

Dteoretska visina broda do pregradne palube (u metrima) pod uvjetom da se na brodu koji ima zatvoreni prostor za teret na pregradnoj palubi s unutarnjim sustavom odljeva u skladu sa zahtjevima iz stavka 1.6.2, a koji se proteže cijelom duljinom broda, D mjeri do sljedeće palube iznad pregradne palube. Ako zatvoreni prostori za teret obuhvaćaju manju duljinu, D se računa kao teoretska visina do pregradne palube uvećana za lh/L, pri čemu su l i h ukupna duljina i visina zatvorenih teretnih prostora.

.2.9Moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10Ventilne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda moraju se izvesti tako da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili njezine priključne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za upravljanje kaljužnim usisima, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Primjena ovih zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu uz uvjet da je na brodu raspoloživa i odgovarajuća prenosiva kaljužna pumpa zadovoljavajućeg kapaciteta. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku .2.1; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

.2.11Svi pipci i ventili navedeni u stavku .2.10 kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

4Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

do 250 putnika:jedna pumpa privješena na porivni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice,

preko 250 putnika:jedna pumpa privješena na porivni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice.

Pumpa privješena na porivni stroj može se zamijeniti jednom neovisno pogonjenom pumpom.

Zahtjev da druga pumpa bude izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice nije obavezan za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu uz uvjet da je na brodu raspoloživa i odgovarajuća prenosiva kaljužna pumpa zadovoljavajućeg kapaciteta.

Pražnjenje vrlo malih odjeljaka može se obavljati prenosivim ručnim pumpama.

5Sredstvo za plovidbu nazad (pravilo 28)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

.3Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

6Kormilarski uređaj (pravilo 29)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svaki brod mora imati učinkoviti glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj moraju biti izvedeni tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

.2Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

.2.1imati odgovarajuću čvrstoću i sposobnost kormilarenja brodom pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, te moraju biti izvedeni tako da se ne oštete pri najvećoj brzini u plovidbi nazad;

.2.2imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 35° na jednoj strani do 35° na drugoj strani pri najvećem gazu broda i najvećoj brzini u plovidbi naprijed te pod istim uvjetima iz položaja od 35° na bilo kojoj strani do 30° na drugoj strani za najviše 28 sekundi. Ako je dokazivanje ispunjavanja ovog zahtjeva nepraktično tijekom pokusne plovidbe pri najvećem gazu broda i brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu, ispunjavanje ovog uvjeta moguće je neovisno o datumu izgradnje broda dokazati jednom od sljedećih metoda:

.1tijekom pokusne plovidbe brod je na ravnoj kobilici i kormilo je potpuno uronjeno pri brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu; ili

.2ako potpuno uranjanje kormila tijekom pokusne plovidbe nije moguće, potrebno je izračunati brzinu plovidbe naprijed na temelju uronjene površine lista kormila u uvjetima predloženog pokusnog opterećenja. Izračunana brzina plovidbe naprijed mora rezultirati silom i zakretnim momentom na glavni kormilarski uređaj čije su vrijednosti najmanje jednake vrijednostima koje bi nastale pri pokusnoj plovidbi pri najvećem gazu broda i brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu; ili

.3sila i zakretni moment na kormilu pri opterećenjima u pokusnoj plovidbi pouzdano su izračunani i ekstrapolirani za najveće opterećenje. Brzina broda mora odgovarati najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu brodskog vijka.

.2.3imati mehanički pogon, ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka .2.2.2, te u svakom slučaju kada se u skladu sa stavkom .2.2.1 zahtijeva da promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 120 mm, isključujući pojačanje za plovidbu kroz led.

.3Pomoćni kormilarski uređaj, ako je ugrađen, mora:

.1imati odgovarajuću čvrstoću i sposobnost kormilarenja brodom pri uobičajenoj brzini plovidbe, te se mora brzo aktivirati u slučaju nužde;

.2imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 15° na jednoj strani do 15° na drugoj strani za najviše 60 sekundi pri najvećem gazu broda i polovini najveće brzine u plovidbi naprijed ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Ako je dokazivanje ispunjavanja ovog zahtjeva nepraktično tijekom pokusne plovidbe pri najvećem gazu broda i polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, ispunjavanje ovog uvjeta moguće je neovisno o datumu izgradnje broda dokazati jednom od sljedećih metoda:

.1tijekom pokusne plovidbe brod je u ravnoj kobilici i kormilo je potpuno uronjeno pri polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća; ili

.2ako potpuno uranjanje kormila tijekom pokusne plovidbe nije moguće, potrebno je izračunati brzinu plovidbe naprijed na temelju uronjene površine lista kormila u predloženim uvjetima pokusnog opterećenja. Izračunana brzina plovidbe naprijed mora rezultirati silom i zakretnim momentom na glavni kormilarski uređaj čije su vrijednosti najmanje jednake vrijednostima koje bi nastale pri pokusnoj plovidbi pri najvećem gazu broda i polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća; ili

.3sila i zakretni moment na kormilu pri opterećenjima u pokusnoj plovidbi pouzdano su izračunani i ekstrapolirani za najveće opterećenje.

.3imati mehanički pogon ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka .3.2, te u svakom slučaju kada promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 230 mm, isključujući pojačanje za plovidbu kroz led.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.4Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

.1biti izvedene tako da se automatski ponovno uključuju kad se uspostavi napajanje energijom nakon prekida; i

.2imati mogućnost uključivanja sa zapovjedničkog mosta. U slučaju prekida energije na bilo kojoj pogonskoj jedinici kormilarskog uređaja, na zapovjedničkom se mostu mora uključiti zvučni i svjetlosni alarm.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

.1da glavni kormilarski uređaj može upravljati kormilom kako se zahtijeva prema stavku .2.2.2 dok bilo koja od pogonskih jedinica ne radi;

.2da je glavni kormilarski uređaj izveden tako da se kvar na njegovom cjevovodu ili na jednoj od pogonskih jedinica može izolirati, te da se sposobnost kormilarenja može održati ili brzo ponovno uspostaviti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uređajem:

.1za glavni kormilarski uređaj, sa zapovjedničkog mosta i iz prostorije kormilarskog uređaja;

.2ako je glavni kormilarski uređaj izveden u skladu sa stavkom .4, pomoću dva neovisna sustava upravljanja kojima se može upravljati sa zapovjedničkog mosta. Pritom nisu potrebna dva kormilarska kola ili dvije poluge. Ako se sustav upravljanja sastoji od hidrauličkog telemotora, drugi neovisni sustav nije potreban;

.3za pomoćni kormilarski uređaj, u prostoriji kormilarskog uređaja, a ako ima mehanički pogon, i sa zapovjedničkog mosta, te čitav sustav upravljanja mora biti nezavisan od sustava upravljanja glavnim kormilarskim uređajem.

.7Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1ako je električni, mora imati vlastiti zasebni strujni krug s napajanjem iz strujnog kruga pogona kormilarskog uređaja, s mjesta unutar prostorije kormilarskog uređaja ili izravno sa sabirnica sklopne ploče, koje napajaju taj strujni krug pogona kormilarskog uređaja s točke na sklopnoj ploči, koja se nalazi uz napajanje strujnog kruga kormilarskog uređaja;

.2u prostoriji kormilarskog uređaja mora se predvidjeti isključivanje bilo kojeg sustava upravljanja kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta;

.3mora postojati mogućnost pokretanja sustava sa zapovjedničkog mosta;

.4u slučaju kvara u napajanju sustava upravljanja električnom energijom, na zapovjedničkom se mostu mora uključiti zvučni i svjetlosni alarm; i

.5strujni krugovi za napajanje sustava upravljanja kormilarskim uređajem moraju biti zaštićeni samo od kratkog spoja.

.8Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7., moraju biti što dalje jedan od drugoga po čitavoj duljini.

.9Moraju se predvidjeti sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja ili drugog pomoćnog mjesta za kormilarenje.

.10Kutni položaj kormila mora:

.1biti prikazan na zapovjedničkom mostu ako glavni kormilarski uređaj ima mehanički pogon. Očitavanje kuta kormila mora biti neovisno o sustavu upravljanja kormilarskim uređajem;

.2biti uočljiv u prostoriji kormilarskog uređaja.

.11Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

.1uređaje za održavanje čistoće hidrauličke tekućine uzimajući u obzir tip i izvedbu hidrauličkog sustava;

.2alarm niske razine za svaki spremnik hidrauličke tekućine koji će brzo upozoriti na istjecanje hidrauličke tekućine. Zvučni i svjetlosni alarmi moraju se uključiti na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva na mjestu gdje se mogu odmah uočiti; i

.3ugrađeni skladišni tank dovoljnoga kapaciteta za ponovno punjenje najmanje jednog sustava za pokretanje, uključujući i spremnik, ako je glavni kormilarski uređaj na mehanički pogon. Skladišni tank mora biti stalno priključen na cjevovod tako da se hidraulički sustavi mogu lako dopuniti iz prostorije kormilarskog uređaja, te mora imati mjerač količine tekućine.

.12Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

.1biti uvijek dostupne i po mogućnosti odvojene od prostorije strojeva; i

.2imati prikladnu opremu koja osigurava radni pristup postrojenju i upravljačkim uređajima kormilarskog uređaja. Ta oprema uključuje rukohvate i rešetke ili protuklizne površine kojima se osiguravaju odgovarajući radni uvjeti u slučaju istjecanja hidrauličke tekućine.

.13Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 31. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od 1. travnja do 31. listopada, može se dopustiti i ugradnja glavnog ručnog hidrauličkog kormilarskog uređaja, te pomoćnog ručnog kormilarskog uređaja s polužjem.

7Dodatni zahtjevi za električni i elektrohidraulički kormilarski uređaj (pravilo 30)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora električnog i elektrohidrauličkog kormilarskog uređaja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2Svaki električni ili elektrohidraulički kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulički kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličkim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulički kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istovremeno na njih priključiti te moraju istovremeno raditi.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3Za električne i elektrohidrauličke krugove i motore kormilarskog uređaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slučaju preopterećenja. Nadstrujna zaštita, uključujući struju za upućivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterećenja motora ili kruga koji se zaštićuje, i mora biti izvedena tako da dopusti prolaz odgovarajućih struja upućivanja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Alarmi propisani u ovom stavku moraju biti i zvučni i svjetlosni, te se moraju nalaziti na uočljivom mjestu u prostoriji porivnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji iz koje se redovito upravlja porivnim strojevima i u skladu s pravilom 6. u dijelu E ovoga poglavlja.

.4Ako se pomoćni kormilarski uređaj, za koji se prema pravilu II-1/6.3.3 zahtijeva mehanički pogon, ne pokreće električnom energijom ili se pokreće elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge službe, glavni kormilarski uređaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne rasklopne ploče. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge službe, koristi za pogon pomoćnog kormilarskog uređaja, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odustati od zahtjeva iz stavka .3, ako utvrde da su zaštitni uređaji zadovoljavajući, zajedno sa zahtjevima navedenima u pravilu 6.4.1. i 6.4.2. koji se odnose na pomoćni kormilarski uređaj.

8Sustavi ventilacije u prostorima strojeva (pravilo 35)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Prostorije strojeva A kategorije moraju se na odgovarajući način ventilirati kako bi se, dok strojevi ili kotlovi u njima rade punom snagom u svim vremenskim uvjetima, uključujući i nevrijeme, osigurao dovoljan dotok zraka radi sigurnosti i ugodnih uvjeta rada osoblja, kao i rada strojeva.

9Veza između zapovjedničkog mosta i prostora strojeva (pravilo 37)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Brod mora imati najmanje dva neovisna sredstva za vezu radi prenošenja zapovjedi sa zapovjedničkog mosta do mjesta u strojarnici ili središnjem mjestu upravljanja s kojega se normalno upravlja brzinom i smjerom poriva brodskih vijaka: jedno od njih mora biti strojarski telegraf koji omogućava vizualnu indikaciju zapovjedi i odgovora u strojarnici i na zapovjedničkom mostu. Odgovarajuća sredstva za vezu treba predvidjeti na svim drugim mjestima s kojih se može upravljati brzinom ili smjerom poriva brodskih vijaka.

10Alarm strojara (pravilo 38)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Mora se predvidjeti alarm strojara kojim se upravlja sa središnjeg mjesta upravljanja ili, prema potrebi, s manevarske platforme, a koji se jasno čuje u stambenim prostorijama strojara i/ili na zapovjedničkom mostu ako je potrebno.

11Smještaj uređaja za slučaj nužde (pravilo 39)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Izvori električne energije za slučaj nužde, protupožarne pumpe, kaljužne pumpe osim onih koje su posebno namijenjene za prostore ispred sudarne pregrade, ugrađeni sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II-2, te ostali uređaji za slučaj nužde koji su bitni za sigurnost broda, osim sidrenih vitala, ne smiju biti postavljeni ispred sudarne pregrade.

12Uređaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Porivni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za upravljanje.

.2Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.1brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjedničkog mosta u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje;

.2daljinsko se upravljanje izvodi za svaki neovisni brodski vijak, pomoću uređaja za upravljanje koji je projektiran i izveden tako da nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu pojedinosti rada strojeva kojima upravlja. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomoću jednog upravljačkog uređaja.

.3porivni strojevi moraju imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde koji se nalazi na zapovjedničkom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta;

.4zapovjedi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta moraju biti vidljive na središnjem mjestu upravljanja ili na manevarskoj platformi;

.5daljinsko upravljanje porivnim strojevima moguće je istodobno samo s jednog mjesta; na tim su mjestima dopuštena međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na prostorije strojeva moguće je samo u prostoriji porivnih strojeva ili na središnjem mjestu upravljanja. Sustav mora imati sredstva za sprečavanje značajne promjene porivne sile pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja porivnim strojevima, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje;

.7sustav daljinskog upravljanja mora biti izveden tako da se u slučaju njegovog kvara uključi alarm. Postojeća brzina i smjer porivne sile moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8na zapovjedničkom mostu moraju se postaviti indikatori za:

.1brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom;

.2brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s upravljivim usponom;

.9na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva mora se postaviti alarm koji će upozoriti na nizak tlak zraka za upućivanje, koji mora biti na razini koja omogućuje upućivanje porivnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviđen za automatsko upućivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja mora se ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka da se upućivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.3Ako su porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i ugrađeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti upotrebu ručnog upravljanja

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5Porivni i pomoćni strojevi koji su bitni za pogon, upravljanje i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utječe nepovoljno na rad drugog sustava.

.6Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.1brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjedničkog mosta u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje;

.2upravljanje se mora izvoditi pomoću pojedinačnog uređaja za upravljanje za svaki neovisni brodski vijak s automatskim upravljanjem svih pripadajućih službi, uključujući prema potrebi i sredstva za sprečavanje preopterećenja porivnih strojeva. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomoću jednog upravljačkog uređaja;

.3porivni strojevi moraju imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde koji se nalazi na zapovjedničkom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta;

.4zapovjedi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta moraju biti vidljive na središnjem mjestu upravljanja i na manevarskoj platformi;

.5daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti istodobno moguće samo s jednog mjesta; na tome su mjestu dopuštena međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakome mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja pogonskim strojevima. Prebacivanje upravljanja između zapovjedničkog mosta i prostorija strojeva mora biti moguće samo u strojarnici ili na središnjem mjestu upravljanja. Sustav mora imati sredstva za sprečavanje značajne promjene porivne sile pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja pogonskim strojevima, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje. Također mora postojati mogućnost da se pomoćnim strojevima bitnima za pogon i sigurnost broda upravlja na tom stroju ili u njegovoj blizini;

.7sustav daljinskog upravljanja mora biti izveden tako da se u slučaju njegovog kvara uključi alarm. Postojeća brzina i smjer poriva moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8na zapovjedničkom mostu, središnjem mjesta upravljanja i na manevarskoj platformi, moraju se postaviti indikatori za:

.8.1brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom; i

.8.2brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s upravljivim usponom;

.9na zapovjedničkom mostu i u prostoriji strojeva treba postaviti alarm koji će upozoriti na nizak tlak zraka za upućivanje, koji mora biti na razini koja omogućuje upućivanje porivnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviđen za automatsko upućivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja mora se ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka da se upućivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.7Ako su porivni strojevi i njima pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja sa središnjeg mjesta upravljanja, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.8Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti upotrebu ručnog upravljanja.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.9Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2012. ili poslije, sustavi automatizacije moraju biti projektirani tako da se osigura da časnik na straži pravovremeno dobije početno upozorenje o predstojećem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slučaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, čime se časniku na straži omogućuje da djeluje ručno, osim u onim slučajevima u kojima bi ručno djelovanje u kratkom vremenskom roku prouzročilo potpuni kvar motora i/ili porivnog sustava, na primjer u slučaju prekoračenja brzine.

13Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Svaka cijev za paru i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi.

.2Moraju se predvidjeti sredstva za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulički udar.

.3Ako postoji mogućnost da u cijev za paru ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, ispusni ventil i manometar.

14Sustavi stlačenog zraka (pravilo 34)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Moraju se predvidjeti uređaji za sprečavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlačeni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje.

.2Glavni sustavi zraka za upućivanje porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje.

.3Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora.

.4Potrebno je postaviti uređaje za odstranjivanje ulja i vode u sustavima stlačenog zraka.

15Zaštita od buke (pravilo 36) ⁽²⁾

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI NISU OBUHVAĆENI PRAVILOM II-1/A-1/4.

Moraju se poduzeti mjere da se buka strojeva u prostorima strojeva svede na prihvatljivu razinu. Ako se ta buka ne može dovoljno smanjiti, izvor prekomjerne buke treba izolirati ili odvojiti na odgovarajući način ili treba osigurati prostor zaklonjen od buke, ako u tom prostoru mora boraviti osoblje. Osoblje koje ulazi u takve prostore mora imati štitnike za uši.

⁽²⁾ Odnosi se na Kodeks o razini buke na brodovima koji je usvojila Skupština IMO-a rezolucijom A.468 (XII).

16Dizala

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka upotrebe.

.3Nakon odobrenja, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu.

.4Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojega ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

DIO D
ELEKTRIČNE INSTALACIJE

1Općenito (pravilo 40)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Električne instalacije moraju biti takve:

.1da su svi pomoćni električni uređaji potrebni za održavanje redovitih uvjeta rada i života na brodu osigurani bez upotrebe izvora energije za slučaj nužde;

.2da su električni uređaji bitni za sigurnost osigurani u različitim uvjetima nužde; i

.3da su putnici, posada i brod osigurani od opasnosti koje može prouzročiti električna struja.

.2Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama ⁽³⁾

⁽³⁾ Odnosi se na preporuke koje je objavila Međunarodna elektrotehnička komisija, a posebno na seriju 60092 – Električne instalacije na brodovima.

2Osnovni izvor električne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost broda, te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, pod uvjetom da ima takvu snagu da omogući rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1Osnovni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz osnovnog izvora električne energije.

.2.2Osnovni sustav električne rasvjete mora biti izveden tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3Sustav električne rasvjete u nuždi mora biti izveden tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije u nuždi, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, sklopna ploča u nuždi i sklopna ploča rasvjete u nuždi, ne onemoguće rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI NAKON TOG DATUMA:

.4Na brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2012. ili poslije, mora se osigurati dodatna rasvjeta u svim kabinama, kojom se jasno označava izlaz, tako da svi putnici mogu pronaći put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti priključena na izvor električne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor električne energije u svakoj kabini, mora se automatski upaliti kada osnovna rasvjeta kabine izgubi napajanje, te mora ostati uključena najmanje 30 minuta.

3Izvor električne energije u slučaju nužde (pravilo 42)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svaki brod mora imati samostalni izvor električne energije u nuždi sa sklopnom pločom za slučaj nužde, smješten iznad pregradne palube, na lako dostupnom mjestu koje ne smije graničiti s prostorima strojeva kategorije A, ili prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor električne energije ili glavna sklopna ploča.

.1Zahtjev iz prvog stavka nije obvezan ako je brod projektiran tako da ima dva potpuno redundantna prostora strojarnice, odvojena najmanje jednim vodonepropusnim i vatrootpornim odjeljkom i dvjema pregradama ili nekom drugom konstrukcijom kojom se osigurava jednaka razina sigurnosti, te ako je u svakoj strojarnici najmanje jedan generator s pripadajućom sklopnom pločom itd.

.2Izvor električne energije u nuždi može biti akumulatorska baterija koja zadovoljava zahtjeve iz stavka .5 bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona, ili generator koji zadovoljava zahtjeve iz stavka .5 a pokreće ga stroj s unutrašnjim izgaranjem koji se neovisno opskrbljuje gorivom čije je plamište najmanje 43 °C, s automatskim upućivanjem za nove brodove i odobrenim načinom upućivanja za postojeće brodove, te koji ima kratkotrajni izvor električne energije u nuždi u skladu sa stavkom .6, osim ako je, u slučaju novih brodova klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, predviđena neovisna baterija na odgovarajućem mjestu za određenog potrošača i vremensko razdoblje u skladu s ovim pravilima.

.3Izvor električne energije u nuždi mora biti izveden tako da može učinkovito raditi ako je poprečni nagib broda do 22,5 ° a uzdužni nagib 10 °. Generatori za slučaj nužde moraju imati mogućnost trenutnog upućivanja u svim mogućim hladnim uvjetima, a na novim brodovima moraju imati mogućnost automatskog upućivanja.

.4Sklopna ploča za slučaj nužde mora biti smještena što bliže izvoru električne energije u nuždi.

.5Izvor energije u nuždi koji se zahtijeva prema stavku .1 mora biti:

.1općenito, sposoban za rad u trajanju:

12 satiza brodove klase B (nove i postojeće)

6 satiza brodove klase C (nove)

3 sataza brodove klase D (nove);

.2posebno, sposoban za istovremeni rad sljedećih potrošača, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:

a)brodska kaljužna pumpa za slučaj nužde i jedna od protupožarnih pumpi;

b)rasvjeta u nuždi:

.1 na svim zbornim mjestima ili mjestima ukrcaja i duž bokova, u skladu s pravilom III/5.3;

.2u svim hodnicima, stubištima i izlazima koji vode do zbornih mjesta ili mjesta ukrcaja;

.3u prostorijama strojeva i na mjestu smještaja generatora za slučaj nužde;

.4u upravljačkim stanicama gdje su smješteni radiouređaji i glavni navigacijski uređaji;

.5na mjestima koja su propisana pravilima II-2/B/16.1.3.7 i II-2/B/6.1.7;

.6na svim mjestima gdje je smještena oprema za vatrogasce;

.7uz kaljužnu pumpu za slučaj nužde i jednu od protupožarnih pumpi, koje su navedene u podstavku (a), te na mjestu za upućivanje njihovih motora;

c)brodska navigacijska svjetla;

d).1svi uređaji za vezu,

.2opći sustav za uzbunu,

.3sustav za otkrivanje požara i

.4svi signali koji se mogu zahtijevati u slučaju nužde, ako se pokreću električnom energijom iz glavnih brodskih generatora;

e)brodska pumpa za raspršivanje, ako postoji i ako se pokreće električnom energijom; i

f)brodska svjetiljka za dnevnu signalizaciju, ako se pokreće iz osnovnog brodskog izvora električne energije;

.3sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanički pogon zajedno s pripadajućim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma.

.6Kratkotrajni izvor električne energije u nuždi, propisan u stavku .2, sastoji se od akumulatorske baterije smještene na odgovarajućem mjestu za upotrebu u nuždi, koja mora raditi bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona u trajanju od pola sata radi napajanja:

a)rasvjete, u skladu sa stavkom .2(b).1 ovoga pravila,

b)vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima .7.2 i .7.3 pravila II-1/B/13, ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviđen nezavisni privremeni izvor akumulirane energije; i

c)upravljačkih uređaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom 7.2 pravila II-1/B/13.

.7BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:

Ako je električna energija potrebna za ponovnu uspostavu pogona, kapacitet mora biti dovoljan za ponovnu uspostavu pogona broda iz stanja mrtvog broda u roku od 30 minuta od ispada električnog sustava, po potrebi zajedno s drugim strojevima.

4Dodatna rasvjeta u slučaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Osim rasvjete za slučaj nužde propisane pravilom II-1/D/3.5.2(b), na svakom brodu s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije:

.1svi javni prostori za putnike i hodnici moraju imati dodatnu električnu rasvjetu koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako učinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada, mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom .1.

5Zaštitne mjere protiv električnog udara, požara i drugih opasnosti od električne energije (pravilo 45)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme, za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.1napajaju naponom koji ne prelazi 50 V istosmjerne struje ili 50 V efektivne vrijednosti napona između vodiča; autotransformatori se ne koriste za postizanje tog napona; ili

.2napajaju naponom koji ne prelazi 250 V pomoću sigurnosnih izolacijskih transformatora kojima se napaja samo jedan potrošački uređaj; ili

.3izvedu u skladu s načelom dvostruke izolacije.

.2Svi električni uređaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru.

.3Bočne strane i poleđina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku .1.1, ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče.

.4U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uređaj za nadzor razine uzemljenja sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1Svi metalni oklopi i kabelska zaštita moraju biti električno neprekinuti i uzemljeni.

.5.2Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti teško gorivi i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna teško goriva svojstva. Ako je potrebno, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.5.3Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti polagati izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva A kategorije i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma, mora odobriti Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom u nuždi, moraju biti vatrootporni ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, takve kabele treba polagati tako da se spriječi da, u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6Kabeli i vodovi moraju biti postavljeni i učvršćeni tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Završeci i spojevi svih vodiča moraju biti izvedeni tako da se zadrže osnovna električna, mehanička, teško goriva i, prema potrebi, vatrootporna svojstva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.7.1Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6. i II-1/C/7.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7.2Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove, te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane.

.8.2Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9Distribucijski sustavi moraju biti izvedeni tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrđenoj u pravilu II-2/A/2.9, ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona, budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI NAKON TOG DATUMA:

.10Električna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili sličnim prostorima, osim ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti smatra da je ta oprema:

.1bitna za rad;

.2takve vrste da neće prouzročiti zapaljenje dotične smjese;

.3prikladna za dotični prostor; i

.4propisno odobrena za sigurnu upotrebu u prostorima s prašinom, parama ili plinovima koji se mogu pojaviti.

DIO E
DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE S PROSTORIMA STROJEVA POVREMENO BEZ NADZORA POSADE

Posebni zahtjevi (pravilo 54)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti posebno razmatra sve nove brodove klase B, C i D te postojeće brodove klase B, kako bi utvrdila mogu li prostorije strojeva povremeno biti bez nadzora posade, te jesu li u tom slučaju osim zahtjeva navedenih u ovim pravilima potrebni dodatni zahtjevi kako bi se omogućio jednaki stupanj sigurnosti kao u prostorijama strojeva pod stalnim nadzorom.

1Općenito (pravilo 46)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojemu su prostorije strojeva pod nadzorom posade.

.2Moraju se poduzeti mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne učinkovitosti rada.

.3Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

2Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Moraju se predvidjeti uređaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju požara:

.1u kućištima dovoda zraka i ispusima (dimovodima) za kotlove; i

.2u dovodima zraka za usis porivnih strojeva, osim ako se to smatra nepotrebnim u određenom slučaju.

.2Motori s unutrašnjim izgaranjem snage 2250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kućištu koljenastog vratila ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje.

3Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva povremeno bez nadzora posade, moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba, te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, moraju se predvidjeti indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je predviđeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem.

.3Upravljački uređaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgača kaljuže, moraju biti smješteni tako da, u slučaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine. Primjena ovoga zahtjeva nije obavezna za brodove klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od 1. travnja do 30. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u tom periodu.

4Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta (pravilo 49)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, mora biti moguće upravljati sa zapovjedničkog mosta brzinom, smjerom poriva i ako je potrebno usponom brodskog vijka.

.1Za takvo daljinsko upravljanje mora biti predviđen poseban upravljački uređaj za svaki samostalni brodski vijak, s automatskim radom svih povezanih službi, uključujući, ako je potrebno, i sprečavanje preopterećenja porivnih strojeva.

.2Porivni strojevi moraju na zapovjedničkom mostu imati uređaj za zaustavljanje u slučaju nužde, koji je neovisan o sustavu upravljanja sa zapovjedničkog mosta.

.2Nalozi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se na središnjem mjestu upravljanja porivnih strojeva ili prema potrebi, na lokalnom mjestu upravljanja porivnim strojevima.

.3Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja pogonskim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na prostorije strojeva mora biti moguće samo u prostoriji porivnih strojeva ili na središnjem mjestu upravljanja. Sustav mora imati sredstva za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slučaju kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6Na zapovjedničkom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.1brzine i smjera vrtnje brodskog vijka, za ugrađene vijke sa stalnim usponom; ili

.2brzine vrtnje i položaja uspona krila brodskog vijka, za vijke s upravljivim usponom.

.7Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje pogonskih strojeva.

5Održavanje veze (pravilo 50)

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

Moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva govorne veze između kontrolne prostorije glavnih strojeva ili mjesta upravljanja pogonskim strojevima, zapovjedničkog mosta i nastambi časnika.

6Sustav alarma (pravilo 51)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Predviđen je sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.1oglasiti se zvučnim signalom u kontrolnoj kabini strojarnice ili na mjestu upravljanja porivnim strojevima, te na odgovarajućem mjestu imati svjetlosni indikator svake pojedine funkcije alarma;

.2biti povezan s dnevnim prostorijama strojara i sa svakom kabinom strojara preko selektivnog prekidača koji osigurava spoj najmanje s jednom od tih kabina. Mogu se dopustiti i druga jednakovrijedna rješenja;

.3aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na zapovjedničkom mostu za svaku situaciju koja zahtijeva djelovanje ili pozornost časnika na straži;

.4po mogućnosti imati samosigurnosni princip; i

.5aktivirati alarm strojara propisan pravilom II-1/C/10, ako u određenom vremenu lokalno alarmiranje nije privuklo pozornost.

.2.1Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije, u slučaju prekida redovitog napajanja.

.2.2U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm.

.3.1Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku .1 mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada.

7Sigurnosni sustavi (pravilo 52)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Brod mora biti opremljen sigurnosnim sustavom koji u slučaju neispravnog rada strojeva ili kotlova, što predstavlja neposrednu opasnost, automatski isključuje taj dio postrojenja i uključuje alarm. Ne smije se primijeniti automatsko zaustavljanje porivnog sustava, osim u slučajevima koji bi mogli prouzročiti ozbiljno oštećenje, potpuni kvar ili eksploziju. Ako su postavljeni uređaji za isključivanje automatskog zaustavljanja glavnih pogonskih strojeva, moraju biti izvedeni tako da se onemogući njihovo uključivanje nepažnjom. Pri uključivanju tih uređaja, predviđen je svjetlosni signal. Upravljačke uređaje za automatsko zaustavljanje i usporavanje strojeva treba odvojiti od alarmnih uređaja.

8Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i električne instalacije (pravilo 53)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Osnovni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1ako se za napajanje električnom energijom koristi jedan generator, mora se predvidjeti odgovarajući sustav za raspoređivanje opterećenja kako bi se osigurala cjelovitost napajanja službi potrebnih za pogon i kormilarenje te za sigurnost broda. U slučaju kvara generatora koji je u radu, treba osigurati automatsko pokretanje i priključivanje na glavnu sklopnu ploču generatora u pripremi koji ima dovoljan kapacitet da omogući pogon i kormilarenje te osigura sigurnost broda, s automatskim ponovnim pokretanjem bitnih pomoćnih strojeva uključujući, prema potrebi, i odgovarajući redoslijed postupaka;

.2ako se električna energija redovito dobiva iz nekoliko generatora koji rade istodobno, mora se predvidjeti, na primjer rasporedom opterećenja, da u slučaju kvara jednog generatora, ostali nastave s radom bez preopterećenja kako bi se omogućio pogon i kormilarenje te osigurala sigurnost broda.

.2Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u pripremi, treba predvidjeti uređaje za automatsko prebacivanje.

9Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i porivnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima.

.2Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm.

.3Predviđen je alarmni sustav u skladu s pravilom 6. za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre.

.4Treba predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5Ako se za pogon koriste motori s unutrašnjim izgaranjem, treba omogućiti da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini.

POGLAVLJE II-2
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA

DIO A
OPĆENITO

1Osnovna načela (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Ciljevi protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju su:

.1spriječiti nastanak požara i eksploziju;

.2smanjiti opasnost za život prouzročenu požarom;

.3smanjiti opasnost od šteta na brodu, teretu i okolišu, prouzročenih požarom;

.4zaustaviti, kontrolirati i suzbiti požar i eksploziju u odjeljku u kojem su nastali; i

.5predvidjeti odgovarajuća i lako dostupna sredstva za napuštanje prostorija za putnike i posadu.

.2Kako bi se postigli ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku .1, u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.1pregrađivanje broda u glavne vertikalne zone toplinskim i strukturnim pregradama;

.2 odvajanje prostorija nastambi od ostalih prostora na brodu toplinskim i strukturnim pregradama;

.3 ograničena upotreba gorivih materijala;

.4 otkrivanje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.5 zadržavanje i gašenje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.6 zaštita sredstava za napuštanje prostorija ili pristupa za gašenje požara;

.7 spremnost i dostupnost opreme za gašenje požara;

.8 smanjivanje mogućnosti zapaljenja zapaljivih para tereta na najmanju mjeru.

.3Ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku .1 ostvaruju se poštivanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenima u stavku .2 te da ostvaruje ciljeve protupožarne sigurnosti navedene u stavku .1:

.1ako projekt i izvedba broda u cjelini udovoljavaju odgovarajućim propisanim zahtjevima ovog poglavlja; ili

.2ako su projekt i izvedba broda u cjelini pregledani i odobreni u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije; ili

.3ako su dio ili dijelovi projekta i izvedbe pregledani i odobreni u skladu s navedenim dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS, a ostali dijelovi broda udovoljavaju odgovarajućim propisanim zahtjevima ovog poglavlja.

.4Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ukoliko Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti to smatra opravdanim i mogućim.

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.5Bez obzira na odredbe iz stavka .4, postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1svi materijali koji se upotrebljavaju na tim brodovima moraju biti u skladu sa zahtjevima u vezi s materijalima koji se primjenjuju na nove brodove klase B; i

.2svi popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, koji uključuju zamjenu materijala u količini od 50 ili više tona, osim onih koji su propisani pravilom II-2/B/16, moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na nove brodove klase B.

2Definicije (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1 Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.799(19) »Izmijenjene preporuke o metodama ispitivanja za određivanje negorivosti brodograđevnih konstrukcijskih materijala«. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.1.aZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.2 Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorak mora imati izloženu površinu od najmanje 4,65 m2, a visinu (ili duljinu palube) 2,44 metra, te mora biti što sličniji predviđenoj konstrukciji i uključivati, prema potrebi, najmanje jedan spoj. Standardna krivulja vrijeme-temperatura određuje se glatkom krivuljom kroz sljedeće točke temperature u unutrašnjosti peći:

.2.aZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Metode ispitivanja moraju biti u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.3 Protupožarne konstrukcije klase »A« obuhvaćaju pregrade i palube koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

.1moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2moraju biti prikladno ukrepljena;

.3moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

.4moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad početne temperature u vremenu:

.5Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst »rezolucijom IMO-a A.754(18)« glasi »Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti«.

.4 Protupožarne konstrukcije klase »B« obuhvaćaju pregrade, palube, stropove ili obloge koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

.1moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

.2moraju biti izolirane tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad početne temperature u vremenu:

.3moraju biti izrađene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu konstrukcija klase »B« moraju biti negorivi, osim što je dopuštena upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovoga poglavlja;

.4Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora zahtijevati ispitivanje prototipa konstrukcije kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst »rezolucijom IMO-a A.754(18)« glasi »Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti«.

.5 Protupožarne konstrukcije klase »C« su konstrukcije izrađene od odobrenih negorivih materijala. One ne moraju zadovoljavati zahtjeve u vezi s prolazom dima i plamena ni ograničenja koja se odnose na porast temperature. Dopuštena je upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja.

.6 Neprekinuti stropovi ili obloge klase »B« su stropovi ili obloge klase »B« koji završavaju isključivo na konstrukcijama klase »A« ili »B«.

.7 Čelik ili drugi jednakovrijedan materijal . Kada se upotrebljava izraz »čelik ili drugi jednakovrijedan materijal«, »jednakovrijedan materijal« je svaki negorivi materijal koji, zbog svojih svojstava ili postavljene izolacije, ima strukturna svojstva i svojstva otpornosti jednakovrijedna čeliku nakon podvrgavanja standardnom ispitivanju vatrootpornosti (npr. aluminijska legura s odgovarajućom izolacijom).

.8 Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se za završne obloge pregrada, stropova i paluba utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.653(16).

.8aZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.9 Glavne vertikalne zone su dijelovi na koje je podijeljen trup, nadgrađe i palubne kućice protupožarnim konstrukcijama klase »A«, čija srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi u pravilu nije veća od 40 metara.

.10 Prostorije nastambi su prostorije koje se koriste za društvene prostorije, hodnike, sanitarne prostorije, kabine, urede, bolnice, kina, prostorije za igru i zabavu, brijačnice, smočnice bez opreme za kuhanje i slične prostorije.

.11 Društvene prostorije su dijelovi nastambi koji se koriste kao dvorane, blagovaonice, saloni i slične stalno zatvorene prostorije.

.12 Službene prostorije su prostorije koje se koriste kao kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta, prostorije za poštu i dragocjenosti, skladišta, radionice osim onih koje su dio prostorija strojeva, te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

.13 Prostori za teret su svi prostori koji se koriste za teret (uključujući i teretne tankove ulja) i rovovi do tih prostora.

.13-1 Prostori za vozila su prostori za teret namijenjeni za prijevoz motornih vozila s gorivom u spremnicima za vlastiti pogon.

.14 Ro-ro prostori za teret su prostori koji obično nisu ni na koji način podijeljeni, a protežu se značajnom duljinom ili cijelom duljinom broda, u koje se motorna vozila sa spremnicima goriva za vlastiti pogon i/ili robom (zapakiranom ili u rasutom stanju, u ili na željezničkim ili cestovnim vozilima (uključujući cestovne i željezničke cisterne), prikolicama, kontejnerima, paletama, skidljivim cisternama ili, u ili na sličnim jedinicama za skladištenje ili drugim spremnicima) mogu ukrcati ili iskrcati u pravilu u vodoravnom smjeru.

.15 Otvoreni ro-ro prostori za teret su oni ro-ro prostori koji su otvoreni na oba kraja ili samo na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10% ukupne površine bočnih strana prostora.

.15-1 Otvoreni prostori za vozila su oni prostori za vozila koji su otvoreni na oba kraja ili imaju otvor na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore raspoređene na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10% ukupne površine prostora na bokovima.

.16 Zatvorene ro-ro prostorije za teret su ro-ro prostorije koje nisu ni otvorene ro-ro prostorije za teret ni otkrivene palube.

.16-1 Zatvorene prostorije za vozila su prostorije za vozila koje nisu ni otvoreni prostori za vozila ni otkrivene palube.

.17 Otkrivena paluba je paluba koja je odozgo i najmanje sa dvije strane potpuno izložena vremenu.

.18 Prostorije posebne kategorije su zatvorene prostorije za vozila iznad ili ispod pregradne palube, u koje i iz kojih se vozila mogu kretati i u koje putnici imaju pristup. Prostorije posebne kategorije mogu biti smještene na nekoliko paluba pod uvjetom da ukupna slobodna visina za vozila ne prelazi 10 metara.

.19.1Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1motori s unutrašnjim izgaranjem za glavni pogon; ili

.2motori s unutrašnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3kotao s loženjem na tekuće gorivo ili uređaj za tekuće gorivo.

.19.2 Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i druge prostorije u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uređaji za tekuće gorivo, parni strojevi i strojevi s unutrašnjim izgaranjem, generatori i veći električni uređaji, pumpne postaje goriva, rashladni uređaji, uređaji za stabilizaciju, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

.20 Uređaj za tekuće gorivo je uređaj koji se upotrebljava za pripremu tekućeg goriva koje se dovodi u kotao, ili uređaj koji se upotrebljava za pripremu grijanog goriva koje se dovodi u motor s unutrašnjim izgaranjem, i obuhvaća sve tlačne pumpe za gorivo, filtere i grijače za gorivo pod tlakom većim od 0,18 N/mm2.

.21 Upravljačke postaje su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je objedinjena oprema za otkrivanje i suzbijanje požara.

.21.1 Središnja upravljačka postaja je upravljačka postaja koja objedinjuje sljedeće funkcije upravljanja i indikacije:

.1ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.2automatske sustave rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3indikatorske panele protupožarnih vrata;

.4zatvaranje protupožarnih vrata;

.5indikatorske panele vodonepropusnih vrata;

.6zatvaranje vodonepropusnih vrata;

.7ventilatore;

.8opći/protupožarni alarm;

.9sustave veze uključujući telefone; i

.10mikrofone sustava javnog razglasa.

.21.2 Središnja upravljačka postaja sa stalnom stražom je središnja upravljačka postaja u kojoj je stalno prisutan odgovorni član posade.

.22 Prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara , u smislu pravila II-2/B/4, su prostorije u kojima se nalazi namještaj i oprema ograničene opasnosti od požara (kabine, društvene prostorije, uredi i druge vrste nastambi) u kojima:

.1sav ugrađeni namještaj, kao što su pisaći stolovi, ormari za odjeću, toaletni stolići, komode, kuhinjski ormari, je izrađen u cijelosti od odobrenih negorivih materijala, osim gorivih furnira debljine do 2 mm koji se mogu koristiti za oblaganje radnih površina tih predmeta;

.2svi okviri pomičnog namještaja, kao što su stolice, naslonjači, stolovi, su izrađeni od negorivih materijala;

.3sve zavjese, zastori i drugi zavješeni tekstilni materijali imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti vune čija je masa 0,8 kg/m2, u skladu s rezolucijom IMO-a A.471(XII), kako je izmijenjena i dopunjena.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst »rezolucijom IMO-a A.471(XII), kako je izmijenjena i dopunjena« glasi »Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti»;

.4sve podne obloge imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti jednakovrijednog vunenog materijala koji se upotrebljava u iste svrhe.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, ovaj podstavak glasi: »sve podne obloge imaju svojstva sporog širenja plamena»;

.5sve izložene površine pregrada, obloga i stropova imaju svojstva sporog širenja plamena; i

.6sav tapecirani namještaj ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena u skladu s Postupcima ispitivanja vatrootpornosti tapeciranog namještaja iz rezolucije IMO-a A.652(16).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst »rezolucije IMO-a 652(16)« glasi: »Kodeksa o postupcima ispitivanja vatrootpornosti«.

ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.7sva posteljina ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.23 Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorijama posebne kategorije, kako je utvrđeno ovim pravilom.

.24 Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti je Međunarodni kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, usvojen rezolucijom MSC.61(67), kako je izmijenjena i dopunjena.

.25 Kodeks o sustavima za zaštitu od požara je Međunarodni kodeks o sustavima za zaštitu od požara, usvojen rezolucijom MSC.98(73), kako je izmijenjena i dopunjena.

.26 Plamište je temperatura u Celzijevim stupnjevima (pokus sa zatvorenom posudom) pri kojoj proizvod ispušta dovoljno zapaljivih para za zapaljenje, kako je utvrđeno odobrenim uređajem za utvrđivanje plamišta.

.27 Propisani zahtjevi su značajke konstrukcije, ograničenja dimenzija ili sustavi zaštite od požara navedeni u ovom poglavlju.

.28 Protupožarna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9.a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara se zatvara i sprečava protok u kanalu, čime ograničava širenje požara. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

.1automatska protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koja se sama zatvara ako je izložena produktima požara;

.2ručna protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koju osoblje može ručno otvoriti ili zatvoriti na samoj zaklopci; i

.3daljinski upravljana protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koju osoblje može zatvoriti s pomoću upravljača udaljenog od upravljane zaklopke.

.29 Protudimna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9.a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara zatvara se i sprečava protok u kanalu čime ograničava protok dima i vrućih plinova. Protudimna zaklopka nije namijenjena doprinošenju cjelovitosti protupožarne konstrukcije kroz koju prolazi ventilacijski kanal. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

.1automatska protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koja se sama zatvara ako je izložena produktima požara;

.2ručna protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koju osoblje može ručno otvoriti ili zatvoriti na samoj zaklopci; i

.3daljinski upravljana protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koju osoblje može zatvoriti s pomoću upravljača udaljenog od upravljane zaklopke.

3Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog pravila.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.1.2Ako se zahtijeva više od jedne nezavisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan te prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod mora biti izveden tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva, cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slučaj nužde mogu prolaziti kroz prostor strojeva ako je nemoguće provesti ih izvan njega, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u čvrsto čelično kućište.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.1.3Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorija strojeva. Glavni protupožarni cjevovod mora biti izveden tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slučaj nužde. Protupožarna pumpa za slučaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorija strojeva. Ako to nije moguće, može se postaviti kutija usisa mora u prostor strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slučaj nužde, a usisna cijev je što kraća. Kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako su zatvoreni u čvrsto čelično kućište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati čvrste stjenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubničkom spoju s ventilom ulaza mora.

NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.2 Kapacitet protupožarnih pumpi

.1Zahtijevane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku .4.2, u količini koja nije manja od dvije trećine količine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za ispumpavanje kaljuže.

.2Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehaničke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80% ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slučaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima.

.3Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, na kojima je ugrađeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja, te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu sa stavkom .5 ovog pravila.

.3 Raspored protupožarnih pumpi, glavnih protupožarnih cjevovoda i brza opskrba vodom

.1Brodovi moraju imati sljedeće protupožarne pumpe s mehaničkim pogonom:

.1brodovi ovlašteni za prijevoz više od 500 putnika: najmanje tri, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj;

.2brodovi ovlašteni za prijevoz 500 putnika ili manje: najmanje dvije, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj.

.2Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekućeg goriva, moraju imati odgovarajuće preklopne uređaje.

.3Raspored priključaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenima za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi.

Ako na novim brodovima klase B ovlaštenima za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uređaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se nezavisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, kojoj su izvor energije i priključci za morsku vodu smješteni izvan prostorije strojeva. Ta nezavisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije.

.4Na novim brodovima klase B ovlaštenima za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutrašnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode, te da se automatskim pokretanjem određene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode.

.5Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati trenutni dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.6Na tlačnoj strani protupožarne pumpe mora biti ugrađen manometar i zaporno-nepovratni ventil ili kombinacija zapornog i nepovratnog uređaja.

.4 Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i tlak u njemu

.1Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti dovoljan za učinkovitu raspodjelu najveće propisane količine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istovremeno.

.2Pomoću dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku .8 i dovoljno hidranata da se osigura količina vode navedena u stavku .4.1, u svim hidrantima treba održavati sljedeće minimalne tlakove:

.3Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veći od onoga pri kojem se može učinkovito upravljati protupožarnim crijevom.

.5 Broj i položaj hidranata

.1Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istoga hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe, te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slučaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u štićene prostore.

.2U prostorijama nastambi, službenim prostorijama i prostorijama strojeva, broj i smještaj hidranata mora biti takav da udovoljava zahtjevima iz stavka .5.1 kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena.

.3Ako je pristup u prostoriju strojeva na nižoj razini predviđen iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u prostoriju strojeva. Ako je pristup predviđen iz drugih prostorija, u jednoj od tih prostorija postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u prostor strojeva. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija.

.6 Cijevi i hidranti

.1Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali čija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajući način zaštićeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu priključiti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se spriječi zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguće više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom.

.2Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade.

.3Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom, a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara.

.7 Protupožarna crijeva

.1Protupožarna crijeva moraju biti od nehabajućeg materijala koji odobrava Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, i dovoljne duge da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojemu bi se mogle upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Spojke i mlaznice protupožarnog crijeva moraju biti potpuno zamjenjive. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao »protupožarna crijeva« zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za upotrebu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili priključaka. Osim toga, u unutrašnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno priključena na hidrante.

.2Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku .5 mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograničiti na najviše 20 metara na palubi i u nadgrađu te na 15 metara u prostorijama strojeva, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara.

.8 Mlaznice

.1.1U smislu ovog poglavlja, standardne veličine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili veličine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugačiji promjeri mlaznica.

.1.2Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje.

.2Za prostorije nastambi i službene prostorije nisu potrebne mlaznice veće od 12 mm.

.3Za prostorije strojeva i vanjske prostore veličina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postići najveća moguća količina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku .4, s time da se ne koriste mlaznice veće od 19 mm.

NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

.9 Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva, mlaznice i brza opskrba vodom

.1Zahtijeva se jedna nezavisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim u daljnjem tekstu. Ta količina vode ne smije biti manja od dvije trećine količine koja se zahtijeva za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za pumpanje kaljuže. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najveće navedene količine vode kroz protupožarne hidrante čije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B.

Brod dodatno opremiti s najmanje tri vatrogasna kablića, smještena na lako dostupnom mjestu izvan strojarnice.

.2Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno priključenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanički pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom .9.1 i mora imati stalni priključak za dovod morske vode smješten izvan prostorije strojeva. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajući tlak od najmanje 0,3 N/mm2.

.3Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe.

.4Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajućeg promjera za učinkovitu raspodjelu navedene najveće količine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je određeno za brodove klase B u stavku .7.2.

.5Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant.

.6Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.7Na tlačnoj strani protupožarne pumpe mora biti ugrađen manometar i zaporno-nepovratni ventil ili kombinacija zapornog i nepovratnog uređaja.

4Ugrađeni sustavi za gašenje požara (pravilo 5 + 8 + 9 +10)

.1 Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom: Općenito (pravilo 5.1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Cijevi potrebne za dovođenje sredstva za gašenje požara u štićene prostorije moraju imati upravljačke ventile označene tako da jasno pokazuju prostorije do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi nehotično ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

.2Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

.3Moraju se predvidjeti sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane štićenih prostorija mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostorije može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

.4Moraju se predvidjeti sredstva za automatsko davanje zvučnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koju prostoriju u kojoj osoblje redovito radi ili u koju ima pristup. Alarm mora biti uključen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

.5Sredstva za upravljanje ugrađenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena u slučaju požara u štićenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajući u obzir sigurnost osoblja.

.6Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predviđeno za lokalne uređaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugrađenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

.7Ako je količina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa količina sredstva ne mora biti veća od najveće količine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

.8Ako nije drukčije određeno, tlačni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan štićenih prostorija u skladu sa stavkom .1.11.

.9Moraju se predvidjeti mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti količinu sredstva u spremnicima.

.10Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajući tlačni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajućim normama, uzimajući u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu očekivati u radu.

.11Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan štićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima učinkovito prozračivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube i u svakom slučaju neovisni o štićenoj prostoriji.

Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarnosti pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, što je primjenjivo, takve se skladišne prostorije smatraju upravljačkim postajama.

.12U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougrađenim protupožarnim sustavima na postojećim brodovima, nije dopuštena upotreba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima upotrebe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.13Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.14Moraju se predvidjeti sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane štićenih prostorija mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostorije može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

.15Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan štićene prostorije, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube i moraju biti neovisni o štićenoj prostoriji. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube.

Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviđen pristup s otvorene palube, moraju imati sustav mehaničke ventilacije koji odvodi zrak s dna prostora i omogućuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1, 4.2, 5.1 i 5.2 iz dijela B ovog poglavlja, takve se skladišne prostorije smatraju upravljačkim postajama.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.16Ako je količina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojoj prostoriji takva da bi, u slučaju požara, ispuštanje zraka unutar takve prostorije moglo ozbiljno ugroziti učinkovitost ugrađenog sustava za gašenje požara, mora se osigurati dodatnu količinu sredstva za gašenje požara.

.17Dobavljači ugrađenih uređaja za gašenje požara moraju osigurati opis uređaja, uključujući kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku (jezicima) države zastave.

.18Količinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje mora provjeravati stručnjak kojega ovlasti Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, dobavljač uređaja ili priznata organizacija.

.19Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri čemu se navodi opseg i vrijeme te provjere.

.20Oprema za gašenje požara koja nije propisana, a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovoga pravila za taj tip uređaja.

.21Sva vrata u prostorije štićene uređajima na bazi CO2 moraju imati natpis »Ova je prostorija štićena sustavom na bazi CO2 i mora se napustiti kad se uključi alarmni uređaj«.

.2 Sustavi ugljičnog dioksida (pravilo 5.2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.1U prostorijama za teret, količina raspoloživog CO2 mora, ako nije drugačije propisano, biti dovoljna da se dobije obujam slobodnog plina od najmanje 30% bruto obujma najveće prostorije za teret koju se štiti na taj način.

Ako su dvije ili više prostorija za teret povezane preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednom prostorijom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna količina CO2 iznosi 45% bruto kubične količine najveće prostorije za teret.

.1.2U prostorijama strojeva, količina ugljičnog dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna količina slobodnog plina koja je jednaka većoj od ovih količina:

.140% bruto obujma najveće tako štićene prostorije strojeva, u koji nije uključen dio grotla iznad razine na kojoj horizontalna površina grotla iznosi 40% ili manje od horizontalne površine dotične prostorije, mjereno na sredini između pokrova tanka i najnižeg dijela grotla; ili

.235 % bruto obujma najveće tako štićene prostorije strojeva, uključujući grotlo; s tim da se dvije ili više prostorija strojeva koje nisu potpuno odijeljene smatraju jednom prostorijom.

.2U smislu ovog stavka, računa se da obujam slobodnog ugljičnog dioksida iznosi 0,56 m3/kg.

.3Ugrađeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85% plina može ispustiti u tu prostoriju u roku od 2 minute.

.4Mehanizam za ispuštanje ugljičnog dioksida:

.1Predviđena su dva odvojena upravljačka uređaja za ispuštanje ugljičnog dioksida u štićenu prostoriju i za uključivanje alarma. Jedan se upotrebljava za ispuštanje plina iz spremnika u kojima je pohranjen. Drugi se upotrebljava za otvaranje ventila na cjevovodu za dovod plina u štićenu prostoriju.

.2Ta dva upravljačka uređaja postavljena su unutar ormarića iz kojega se ispušta plin, jasno označeni za pojedinu prostoriju. Ako se ormarić u kojemu su upravljački uređaji zaključava, ključ se nalazi na uočljivom mjestu u blizini tog ormarića, iza stakla koje se prema potrebi može razbiti.

.5Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, ugradnjom, označavanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1.SIJEČNJA 2003 . ILI POSLIJE:

.6Sustavi ugljičnog dioksida moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.7Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, ugradnjom, označavanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.3 Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 8)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Ako je u nekoj prostoriji strojeva, dodatno udovoljenju zahtjeva iz pravila 6., ugrađen ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogućavati da za najviše pet minuta kroz ugrađene otvore za pražnjenje ispusti količinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najveću pojedinačnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuće gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Moraju se predvidjeti sredstva za učinkovitu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljačke ventile ili pipce do prikladnih otvora za pražnjenje i za učinkovito usmjeravanje pjene pomoću ugrađenih raspršivača prema drugim glavnim izvorima požara u štićenoj prostoriji. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 12 prema 1.

.2Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u štićenoj prostoriji.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.3Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4 Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 9)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svaki zahtijevani ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva mora omogućavati brzo ispuštanje pjene kroz ugrađene otvore za pražnjenje u količini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveći prostor koji se štiti. Količina raspoložive tekućine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede količinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najvećeg prostora koji se štiti. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 1000 prema 1.

.2Dobavni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju učinkovitu proizvodnju i raspodjelu pjene.

.3Dobavni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u štićenoj prostoriji ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene

.4Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekućina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u štićenom prostoru.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.5 Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva (pravilo 10)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svi zahtijevani ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa.

.2Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura učinkovitu prosječnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m² u minuti u prostorijama koje se štite. Može se razmotriti veće količine vode ako je to potrebno za određena opasna područja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u prostorijama strojeva gdje postoji posebna opasnost od požara.

.3Sustav može biti podijeljen na sekcije, čijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostorije koju se štiti i koja neće biti odsječena u slučaju izbijanja požara u štićenom prostoru.

.4Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski uključiti kada padne tlak u sustavu.

.5Pumpa mora moći istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava, u bilo kojem odjeljku koji se štiti. Pumpa i njezini upravljački uređaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje se štiti. Ne smije postojati mogućnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje se štite sustavom za gašenje požara raspršenom vodom, onemogući rad tog sustava.

.6Moraju se poduzeti mjere opreza kako bi se spriječilo začepljenje mlaznica zbog nečistoće u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:

.7Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutrašnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slučaj nužde ugrađenoga u skladu s odredbama iz dijela D poglavlja II-1, generator mora biti tako izveden da se automatski uključi u slučaju kvara glavnog izvora energije, tako da se odmah osigura energija za pumpu propisana stavkom .5. Nezavisni motor s unutrašnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u štićenoj prostoriji ne utječe na dovod zraka motoru.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.8Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

5 Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna.

.2Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje tekućinom ne smije biti veći od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje tekućinom od 9 litara.

.3Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50% svih aparata za gašenje određenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa.

.4U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne smiju se postavljati u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predviđeni u prostorijama s radiouređajima, kod sklopnih ploča i na drugim sličnim mjestima, obujam svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ograniči koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5% neto obujma prostora, u smislu ovoga pravila. Računa se da obujam CO ₂ iznosi 0,56 m3/kg.

BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.6Aparati za gašenje požara ugljičnim dioksidom ne smiju se postavljati u prostorije nastambi. U upravljačkim postajama i drugim prostorijama s električnom ili elektroničkom opremom ili uređajima potrebnima za sigurnost broda, treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi električnu struju i nije štetno za opremu i uređaje.

.7Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za upotrebu na vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utječu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uređaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni.

.8Rezervno punjenje mora se predvidjeti za 100% prvih 10 aparata za gašenje i za 50% ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.9Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja moraju se predvidjeti dodatni prenosivi aparati za gašenje požara, kojima su količina, tip, kapacitet i broj određeni u stavku .13 u daljnjem tekstu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.10Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima upotrebe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.11Aparati za gašenje požara moraju biti prikladni za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojemu su postavljeni ti aparati.

.12Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za upotrebu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor.

.13Minimalni broj aparata za gašenje mora biti sljedeći:

.1u prostorijama nastambi i službenim prostorijama:

aparati za gašenje moraju biti smješten tako da nijedna točka u toj prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.2aparat za gašenje prikladan za upotrebu u područjima visokog napona mora biti smješten u blizini svake električne ploče ili sekundarne ploče snage 20 kW ili više;

.3aparati za gašenje u kuhinjama moraju biti smješteni tako da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.4aparat za gašenje mora biti u blizini spremišta boja i sprema u kojima se nalaze lako zapaljivi proizvodi;

.5najmanje jedan aparat za gašenje požara mora biti na zapovjedničkom mostu i u svakoj upravljačkoj postaji.

.14Prenosivi aparati za gašenje požara predviđeni za upotrebu u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama moraju imati što sličniji način rukovanja.

.15Redoviti pregledi aparata za gašenje požara:

Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora osigurati da se prenosivi aparati za gašenje požara redovito pregledavaju te da se ispituje njihovo djelovanje i tlak.

6 Sredstva za gašenje požara u prostorijama strojeva (pravilo 7)

Prostorije strojeva kategorije A moraju imati:

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.1bilo koji od sljedećih ugrađenih sustava za gašenje požara:

.1sustav plina u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavaka .1 i .2 pravila II-2/A/4, ili jednakovrijedan sustav gašenja vodom u skladu s odredbama iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1165, kako je izmijenjena i dopunjena, uzimajući u obzir datum gradnje broda;
.2 sustav pjene visoke ekspanzije u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavka .4 pravila II-2/A/4, uzimajući u obzir datum gradnje broda;

.3sustav raspršene vode pod tlakom u skladu s odgovarajućim odredbama iz stavka .5 pravila II-2/A/4, uzimajući u obzir datum gradnje broda;

.2najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zračnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zračne pjene induktorskog tipa i može se priključiti na glavni protupožarni cjevovod pomoću protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekućine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje učinkovite pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem, dobavom od najmanje 1,5 m3 u minuti.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

.3u svakoj takvoj prostoriji, odobreni aparati za gašenje požara pjenom, svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara pješice od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:

.4mora se predvidjeti jedan od ugrađenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku .1, i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutrašnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuće gorivo ili uređaji za tekuće gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara, i

.5jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje požara uzrokovanih uljem za svakih 746 kW snage takvih strojeva ili za dio te snage; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva, a najviše šest takvih aparata za gašenje.

Dopuštena je upotreba ugrađenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D TE NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.6Svaka prostorija strojeva mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle, koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraći krak, dug oko 250 mm, s ugrađenom mlaznicom za vodenu maglu ili da se na njega može učvrstiti mlaznica za raspršivanje vode.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:

.7Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugrađenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje mlaza vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D GRAĐENIMA 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE; I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003., OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA, TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA:

.8.1Prostorije strojeva kategorije A čiji je obujam veći od 500 m³ moraju, uz ugrađeni sustav za gašenje požara propisan ovim pravilom, imati odobreni tip ugrađenog protupožarnog sustava za gašenje požara vodom ili jednakovrijedan lokalni sustav za gašenje, na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.913 »Smjernice za odobravanje ugrađenih lokalnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama strojeva kategorije A«.

U prostorijama strojeva bez stalnog nadzora posade, sustav za gašenje požara mora imati mogućnost automatskog i ručnog uključivanja. U prostorijama strojeva sa stalnim nadzorom posade, sustav za gašenje požara može imati samo ručno uključivanje.

.2Ugrađeni lokalni sustavi za gašenje požara, pri čijoj upotrebi nije potrebno zaustaviti strojeve, evakuirati osoblje ili nepropusno zatvoriti prostore, namijenjeni su za zaštitu područja kao što su:

.1dijelovi koji predstavljaju opasnost od požara u strojevima s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju za glavni poriv broda i za stvaranje energije te, u slučaju brodova izgrađenih 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma, dijelovi koji predstavljaju opasnost od požara u svim strojevima s unutarnjim izgaranjem;

.2prednji dijelovi kotlova,

.3požarno opasni dijelovi uređaja za spaljivanje, i

.4pročistači zagrijanog tekućeg goriva.

.3Pokretanjem bilo kojeg lokalnog sustava, u štićenom prostoru i u postajama pod stalnim nadzorom posade uključuje se svjetlosni i posebni zvučni alarm. Alarm mora pokazati koji se od specifičnih sustava pokrenuo. Zahtjevi u vezi s alarmnim sustavom iz ovoga stavka dodatni su zahtjevi i njima se ne zamjenjuju sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm koji su propisani u drugim dijelovima ovog poglavlja.

7 Posebna sredstva u prostorijama strojeva (pravilo 11)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogućavaju prozračivanje ispuha i drugi otvori prema prostorijama strojeva moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozračivanja te za ispravan i siguran rad broda.

.2Vidnici moraju biti izrađeni od čelika i ne smiju imati staklene panele. Mora se predvidjeti da se u slučaju požara omogući izlazak dima iz prostora koji se štiti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.3Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon, moraju biti izvedena tako da se osigura ispravno zatvaranje u slučaju požara u prostoriji, pomoću mehanizma zatvaranja na mehanički pogon ili pomoću samozatvarajućih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja i imaju zadržač s automatskim osiguranjem, te uređaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, daljinsko otpuštanje vrata strojarnice se ne zahtijeva, a umjesto samozatvaranja vrata može se predvidjeti natpis sa obje strane vrata »VRATA DRŽATI ZATVORENA«. Vrata strojarnice moraju biti plinonepropusna, odgovarajuće protupožarne klase.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.4Prozori se ne smiju postavljati na omeđenjima prostorija strojeva. To ne isključuje upotrebu stakla u upravljačkim prostorijama unutar prostorija strojeva.

.5Mora se predvidjeti mogućnost upravljanja za:

.1otvaranje i zatvaranje vidnika, zatvaranje otvora na dimnjacima koji su predviđeni za ispuh ventilacije te zatvaranje ventilacijskih zaklopki;

.2omogućavanje ispuštanja dima;

.3zatvaranje vrata na mehanički pogon ili pokretanje mehanizma otpuštanja na vratima, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon;

.4zaustavljanje ventilatora; i

.5zaustavljanje prisilne i usisne ventilacije, pumpi za pretakanje tekućeg goriva, pumpi za tekuće gorivo i drugih sličnih pumpi za gorivo. Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, druge slične pumpe za gorivo su pumpe za ulje za podmazivanje, pumpe za cirkulaciju termalnog ulja i uljni separatori. Međutim, stavak .6 ovog pravila ne mora se primjenjivati na separatore zauljene vode.

.6Upravljački uređaji propisani u stavku .5 i pravilu II-2/A/10.2.5 moraju se postaviti izvan dotične prostorije, kako ne bi bili nedostupni u slučaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljački uređaji i upravljački uređaji svakog zahtjevanog sustava za gašenje požara moraju se postaviti na jednom upravljačkom mjestu ili grupirati na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube.

.7Ako do bilo koje prostorije strojeva kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana čelična protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane.

8 Automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i požarnog alarma (pravilo 12)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Svaki zahtijevani automatski sustav rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Mora biti izveden od mokre izvedbe cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhe izvedbe cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajući način zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod potrebnim tlakom i mora imati uređaj za stalni dovod vode, kao što je propisano ovim pravilom.

.2Svaka sekcija rasprskivača mora imati uređaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvučnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora, svaki put kad se neki rasprskivač uključi u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju poslužuje sustav nastao požar i moraju se centralizirati na zapovjedničkom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvučni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjedničkom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu.

.3Rasprskivači se moraju rasporediti po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 rasprskivača. Jedna sekcija rasprskivača ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivača koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, neće smanjiti protupožarnu zaštitu broda.

.4Mora postojati mogućnost da se svaka sekcija rasprskivača isključi samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno označen. Moraju se predvidjeti mjere kako bi se spriječilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe.

.5Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj postaji mora se postaviti manometar koji pokazuje tlak u sustavu.

.6Rasprskivači moraju biti otporni na koroziju zbog utjecaja morske okoline. U prostorijama nastambi i službenim prostorijama rasprskivači se moraju aktivirati pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu očekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura rasprskivača može povećati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa.

.7Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvaćenih prostorija te smještaj zone koju ta sekcija štiti. Moraju postojati odgovarajuće upute za ispitivanje i održavanje.

.8Rasprskivači se postavljaju u gornjem dijelu prostorije, pravilno raspoređeni kako bi se osiguralo prosječni intenzitet dobave od najmanje 5 litara/m² u minuti po nominalnoj površini koju obuhvaćaju rasprskivači.

Rasprskivači se raspoređuju što dalje od nosača ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati.

.9Mora se predvidjeti tank pod tlakom čiji je obujam jednak najmanje dvostrukoj količini vode navedene u ovom stavku. Tank mora sadržavati stalnu količinu slatke vode jednaku količini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku .12, a radi održavanja tlaka zraka u tanku moraju se predvidjeti uređaji kojima će se osigurati da tlak pri stalnoj količini slatke vode u tanku ne bude manji od radnog tlaka rasprskivača uvećanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna tanka do najvišeg rasprskivača u sustavu. Moraju se predvidjeti prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje količine slatke vode u tanku. Mora se postaviti stakleni mjerač koji pokazuje ispravnu razinu vode u tanku.

.10Moraju se predvidjeti sredstva kojima bi se spriječilo prodiranje morske vode u tank. Tlačni tank mora imati učinkoviti prekotlačni ventil i manometar. Na svakom priključku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipce.

.11Mora se predvidjeti nezavisna pumpa na mehanički pogon isključivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz rasprskivača. Pumpa se mora aktivirati automatski čim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna količina slatke vode u tlačnome tanku potpuno potroši.

.12Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg rasprskivača kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istovremeno obuhvati površina od najmanje 280 m² pri intenzitetu dobave navedenom u stavku .8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna štićena površina manja od 280 m², Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova za dovod vode.

.13Na tlačnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Učinkovita površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u količini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu koji se navodi u stavku .9.

.14Usis morske vode pumpe po mogućnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slučaju pregleda ili popravka pumpe.

.15Pumpa i tank sustava rasprskavanja moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od prostorije strojeva, a ne smiju se smjestiti u prostoriju koju se mora štititi sustavom za raspršivanje.

.16Moraju se predvidjeti najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu električni, to su glavni generator i izvor energije za slučaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploče, a drugo sa sklopne ploče za slučaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za priključivanje na odgovarajuće sklopne ploče, te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe rasprskivača. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploče toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguće, a projektirana je tako da u slučaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu ploču za slučaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploči i sklopnoj ploči za slučaj nužde moraju biti jasno označene i u pravilu zatvorene. U dotičnim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slučaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutrašnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka .15, mora biti smješten tako da požar u štićenom prostoru ne utječe na dovod zraka strojevima.

.17Sustav rasprskivanja mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomoću nepovratnog zapornog ventila s mogućnošću zaključavanja na spoju koji će spriječiti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod.

.18Za svaku sekciju rasprskivača mora se predvidjeti ispitni ventil za provjeru automatskog alarma, s ispuštanjem vode u količini koja odgovara radu jednog rasprskivača. Ispitni ventil za svaku sekciju mora biti smješten blizu zapornog ventila za tu sekciju.

.19Moraju se predvidjeti uređaji za ispitivanje automatskog rada pumpe pri smanjenom tlaku u sustavu.

.20Na jednom od mjesta indikatora iz stavka .2 moraju se predvidjeti sklopke koje će omogućiti ispitivanje alarma i indikatora za svaku sekciju rasprskivača.

.21Za svaku sekciju treba predvidjeti najmanje šest rezervnih glava rasprskivača.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.22Automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.23Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna štićena površina manja od 280 m², Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova.

9 Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i požarni alarm (pravilo 13)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1 Općenito

.1Svaki zahtjevani ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm s ručnim javljačima požara mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati.

.2Napajanje energijom i električni strujni krugovi potrebni za rad sustava moraju se stalno nadgledati radi otkrivanja gubitka energije ili kvara. U slučaju kvara mora se aktivirati svjetlosni i zvučni signal kvara na upravljačkoj ploči koji se mora razlikovati od požarnog signala.

.3Za električnu opremu koja se upotrebljava u sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, moraju se osigurati najmanje dva izvora napajanja energijom, od kojih jedan mora biti izvor u slučaju nužde. Napajanje mora biti iz posebnih napojnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Ti vodovi vode do automatske preklopke smještene na upravljačkoj ploči sustava za otkrivanje požara ili blizu nje.

.4Detektori i ručni javljači moraju se grupirati u sekcije. Aktiviranje bilo kojeg detektora ili ručnog javljača mora biti popraćeno svjetlosnim i zvučni požarnim signalom na upravljačkoj ploči i indikatorima. Ako u roku od dvije minute na signale nitko ne odgovori, alarm se automatski oglašava u prostorijama nastambi posade i službenim prostorijama, upravljačkim postajama i prostorijama strojeva. Ovaj sustav zvučnog alarma ne mora biti sastavni dio sustava za otkrivanje.

.5Upravljačka ploča mora se nalaziti na zapovjedničkom mostu ili u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj postaji.

.6Indikatori moraju pokazivati barem sekciju kojoj pripada aktivirani detektor ili ručni javljač. Najmanje jedan indikator mora biti postavljen tako da je lako dostupan odgovornim članovima posade u svakom trenutku, za vrijeme plovidbe ili u luci, osim kada brod nije u službi. Jedan indikator mora biti postavljen na zapovjedničkom mostu ako se upravljačka ploča nalazi u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj postaji.

.7Na svakom indikatoru ili u njegovoj blizini moraju biti jasno prikazani podaci o obuhvaćenim prostorijama i o položaju sekcija.

.8Ako sustav za otkrivanje požara nema mogućnost daljinskog prepoznavanja svakog pojedinog detektora, u pravilu jedna sekcija ne smije obuhvaćati više od jedne palube unutar nastambi, službenih prostorija i upravljačkih postaja, osim sekcije koja obuhvaća zatvoreno stubište. Radi pravovremenog otkrivanja izvora požara, broj zatvorenih prostorija uključenih u svaku sekciju je ograničen, kako to odredi Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti. Ni u kom slučaju ne smije se dopustiti više od 50 zatvorenih prostorija u sekciji. Ako je sustav za otkrivanje opremljen detektorima požara koji se identificiraju daljinski i pojedinačno, sekcije mogu obuhvaćati nekoliko paluba i posluživati bilo koji broj zatvorenih prostorija.

.9Ako ne postoji sustav za otkrivanje požara koji može daljinski i pojedinačno identificirati svaki detektor, sekcija detektora ne smije posluživati prostorije na obje strane broda ni na više od jedne palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim u slučaju da Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, ako smatraju da time neće biti smanjena protupožarna zaštita broda, dopuste da ista sekcija detektora poslužuje obje strane broda i više od jedne palube. Na brodovima koji su opremljeni detektorima požara s pojedinačnom identifikacijom, sekcija može posluživati prostorije na obje strane broda i na nekoliko paluba, ali ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone.

.10Sekcija detektora požara koja obuhvaća upravljačku postaju, službenu prostoriju ili prostoriju nastambi ne smije uključivati prostoriju strojeva.

.11Detektori moraju reagirati na toplinu, dim ili druge proizvode izgaranja, plamen ili bilo koju kombinaciju tih čimbenika. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može razmotriti upotrebu detektora koji reagiraju na druge čimbenike koji upozoravaju na početak požara, ako nisu manje osjetljivi. Detektori plamena mogu se upotrebljavati samo uz detektore dima ili topline.

.12Moraju se predvidjeti odgovarajuće upute i rezervni dijelovi za ispitivanje i održavanje.

.13Djelovanje sustava za otkrivanje požara mora se periodički ispitati prema zahtjevu Pomorske uprave države zastave, pomoću opreme koja proizvodi topli zrak odgovarajuće temperature, ili dim ili aerosolne čestice odgovarajuće gustoće ili veličine, ili druge pojave povezane sa začetkom požara na koji detektor mora reagirati.

Svi detektori moraju biti takvi da se može ispitati ispravnost njihova rada, te uspostaviti redoviti nadzor bez obnavljanja bilo kojeg od sastavnih dijelova.

.14Sustav za otkrivanje požara ne smije se upotrebljavati ni za jednu drugu svrhu, osim što se na upravljačkoj ploči može dopustiti zatvaranje protupožarnih vrata i slične funkcije.

.15Sustavi za otkrivanje požara koji imaju mogućnost identifikacije položaja zone moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

-da se strujni krug ne može oštetiti na više od jednog mjesta uslijed požara,

-moraju se predvidjeti sredstva kojima će se osigurati da neka greška u strujnom krugu (npr. prekid napajanja, kratki spoj, spoj s masom) ne onesposobi cijeli strujni krug,

-mora postojati mogućnost ponovnog uspostavljanja početne konfiguracije sustava nakon pojave greške u sustavu (električne, elektronske, informatičke),

-prvi znak protupožarnog alarma ne smije spriječiti bilo koji drugi detektor da aktivira daljnje protupožarne alarme.

.2 Zahtjevi za ugradnju

.1Ručni javljači požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi tako da nijedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača.

.2Detektori dima moraju se postaviti na svim stubištima, hodnicima i putevima bijega unutar prostorija nastambi.

.3Ako se ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm zahtijeva za zaštitu prostorija koje nisu one navedene u stavku .2.2, u svakoj takvoj prostoriji mora biti postavljen najmanje jedan detektor u skladu sa stavkom .1.11.

.4Detektori moraju biti postavljeni tako da mogu najbolje djelovati. Treba izbjegavati mjesta u blizini nosača i ventilacijskih kanala ili druga mjesta gdje bi strujanje zraka moglo štetno utjecati na njihovo djelovanje, kao i položaje izložene udarima ili fizičkim oštećenjima. Općenito, detektori postavljeni na stropu moraju biti najmanje 0,5 metra udaljeni od pregrada.

.5Maksimalni razmak detektora mora biti u skladu s ovom tablicom:

Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može zahtijevati ili dopustiti druge razmake na temelju podataka o značajkama detektora dobivenih ispitivanjem.

.6Električni vodovi koji su dio sustava moraju se provesti tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije s velikom opasnošću od požara, osim ako je to potrebno radi otkrivanja požara ili protupožarnog alarma u tim prostorijama ili radi priključivanja na odgovarajući izvor energije.

.3 Projektni zahtjevi

.1Sustav i oprema moraju biti prikladno projektirani da mogu podnijeti promjene i prijelazna stanja električnog napajanja, promjene temperature okoline, vibracije, vlažnost, sraz, udar i koroziju koji se obično javljaju na brodu.

.2Detektori dima koji se postavljaju na stubištima, hodnicima i putevima bijega unutar prostorija nastambi, u skladu sa stavkom .2.2, moraju biti certificirani da se aktiviraju prije nego što gustoća dima prijeđe 12,5 % smanjenja vidljivosti na metar, ali ne prije nego što gustoća dima prijeđe 2 % smanjenja vidljivosti na metar.

Detektori dima koji se postavljaju u drugim prostorijama moraju se aktivirati unutar granica osjetljivosti koje odredi Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.3Detektori topline moraju biti certificirani da se aktiviraju pri temperaturi između 54 °C i 78 °C ako je brzina porasta temperature manja od 1 °C u minuti. Pri većoj brzini porasta temperature, detektori topline moraju se aktivirati unutar granica temperature koje odredi Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.4Dopuštena radna temperatura detektora topline može se povećati do 30 °C iznad maksimalne temperature u stropnom dijelu sušionica i sličnih prostorija s uobičajeno visokim temperaturama okoline.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.4.1Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4.2Ručni javljači požara u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi, tako da nijedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.5Pored navedenih odredaba, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora osigurati poštivanje odredaba o sigurnosti uređaja s obzirom na njihovu neovisnost o drugim uređajima ili sustavima, otpornost njihovih dijelova na koroziju, napajanje električnom energijom njihovog sustava upravljanja, te dostupnost uputa za rad i održavanje.

10 Uređaji za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1 Ograničenja upotrebe ulja kao goriva

Pri upotrebi ulja kao goriva primjenjuju se ova ograničenja:

.1Ako ovim stavkom nije drukčije određeno, ne smije se upotrebljavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C.

.2U generatorima za slučaj nužde dopuštena je upotreba tekućeg goriva s plamištem od najmanje 43 °C.

.3Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može općenito dopustiti upotrebu tekućeg goriva s plamištem manjim od 60°C, ali ne manjim od 43 °C, uz poštivanje dodatnih mjera predostrožnosti koje smatraju potrebnima i pod uvjetom da temperatura okoline u prostoru u kojem se to gorivo skladišti ili upotrebljava uvijek bude niža od plamišta tekućeg goriva za najmanje 10 °C.

Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, može se dopustiti upotreba tekućeg goriva s plamištem manjim od 60 °C, ali ne manjim od 43 °C, uz sljedeće uvjete:

.3.1tankovi tekućeg goriva, osim onih smještenih u odjeljcima dvodna, moraju se postaviti izvan prostorije strojeva kategorije A;

.3.2temperatura ulja mora se mjeriti na usisnoj cijevi pumpe tekućeg goriva;

.3.3na ulaznoj i izlaznoj strani pročistača tekućeg goriva moraju postojati zaporni ventili i/ili pipci; i

.3.4upotrebljavaju se, što je više moguće, zavareni spojevi cijevi ili spojevi kružnog koničnog ili sferičnog tipa.

Plamište goriva određuje se pomoću odobrenog pokusa sa zatvorenom posudom.

.2 Uređaji za tekuće gorivo

Na brodu na kojem se upotrebljava tekuće gorivo, uređaji za skladištenje, raspodjelu i upotrebu tekućeg goriva moraju biti takvi da se osigura sigurnost broda i osoba na brodu, te moraju zadovoljavati najmanje sljedeće odredbe:

.1.1Koliko je to moguće, dijelovi sustava tekućeg goriva koji sadrže zagrijano ulje pod tlakom većim od 0,18 N/mm² ne smiju biti smješteni na zaklonjenom mjestu na kojem se ne mogu odmah uočiti oštećenja i propuštanja. Prostorije strojeva u području takvih dijelova sustava tekućeg goriva moraju biti na odgovarajući način osvijetljene.

.1.2Zagrijanim uljem smatra se ulje čija je temperatura nakon zagrijavanja veća od 60 °C ili je veća od postojećeg plamišta ulja ako je ono niže od 60 °C.

.2Ventilacija prostorija strojeva mora u svim uobičajenim uvjetima biti dovoljna da se spriječi nakupljanje uljnih para.

.3U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, tankovi tekućeg goriva moraju biti strukturni i moraju biti smješteni izvan prostorija strojeva. Ako tankovi tekućeg goriva, osim tankova dvodna, moraju biti smješteni uz prostorije strojeva ili unutar prostorija strojeva, najmanje jedna od njihovih vertikalnih strana mora graničiti s omeđenjem prostorije strojeva, i mora po mogućnosti graničiti s tankovima dvodna, a površina zajedničkog omeđenja tanka i prostorije strojeva mora biti minimalna. Ako su takvi tankovi smješteni unutar omeđenja prostorija strojeva, ne smiju sadržavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C. Mora se izbjegavati upotrebu tankova tekućeg goriva koji nisu dio brodske strukture, a u prostorijama strojeva takvi su tankovi zabranjeni.

.4Tank tekućeg goriva ne smije se postaviti na mjestu gdje izlijevanje ili propuštanje iz tanka može predstavljati opasnost uslijed pada na zagrijane površine. Moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo da ulje koje izbije pod tlakom iz pumpe, filtera ili grijača dođe u dodir sa zagrijanim površinama.

.5Svaka cijev tekućeg goriva kroz koju bi, ako je oštećena, moglo istjecati ulje iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka obujma 500 litara ili više, smještenog iznad dvodna, mora imati pipac ili ventil neposredno na tanku, koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan tog prostora u slučaju požara u prostoriji u kojoj se ti tankovi nalaze. U posebnom slučaju, kad su duboki tankovi smješteni u nekom od osovinskih tunela, tunela cijevi ili u sličnom prostoru, ventili se postavljaju na tankove, ali je upravljanje u slučaju požara moguće pomoću dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili sličnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u prostoriji strojeva, njime se mora upravljati izvan te prostorije.

.1Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, uređaji za daljinsko upravljanje ventilom tanka goriva za generator u nuždi moraju biti na mjestu odvojenom od uređaja za daljinsko upravljanje drugim ventilima u prostoriji strojeva.

.2Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2012. ili poslije, čija je bruto tonaža manja od 500, tankovi goriva iznad dvodna moraju biti opremljeni pipcem ili ventilom.

.3Na brodovima izgrađenima prije 1. siječnja 2012., čija je bruto tonaža manja od 500, pipac ili ventil naveden u prvom stavku mora biti postavljen i na tankove goriva čiji je obujam manji od 500 litara, a smješteni su iznad dvodna, najkasnije do prvog redovitog pregleda 1. siječnja 2012. ili poslije.

.6Moraju se predvidjeti sigurna i učinkovita sredstva za utvrđivanje količine tekućeg goriva u bilo kojem tanku za gorivo.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Cijevi za sondiranje ne smiju završavati ni u jednom prostoru u kojemu zbog istjecanja iz tih cijevi može nastati opasnost od zapaljenja. Posebno, te cijevi ne smiju završavati u prostorijama za putnike ili posadu. Opće je pravilo da cijevi za sondiranje ne smiju završavati u prostorijama strojeva. Međutim, ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti smatra da su ovi posljednji zahtjevi nemogući, mogu dopustiti da cijevi za sondiranje završavaju u prostorijama strojeva pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

.1.1da dodatno postoji mjerač razine goriva u skladu sa zahtjevima iz podstavka .2.6.2;

.1.2da cijevi za sondiranje završavaju na mjestima gdje nema opasnosti od zapaljenja, ako nisu poduzete mjere predostrožnosti, kao što je postavljanje učinkovitih zaslona da u slučaju istjecanja kroz krajeve cijevi za sondiranje, tekuće gorivo ne bi došlo u dodir s izvorom zapaljenja;

.1.3da krajevi cijevi za sondiranje imaju samozatvarajuće slijepe poklopce i samozatvarajući kontrolni pipac maloga promjera, smješten ispod slijepog poklopca kako bi se prije otvaranja poklopca moglo provjeriti ima li tekućeg goriva. Moraju se poduzeti mjere kako bi se osiguralo da moguće ispuštanje goriva kroz kontrolni pipac ne predstavlja opasnost od zapaljenja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2Mogu se dopustiti druga sredstva za provjeravanje količine tekućeg goriva u bilo kojem tanku goriva ako ta sredstva, kao i sredstva iz podstavka .2.6.1.1, ne moraju prolaziti ispod pokrova tanka, a njihovo oštećenje ili prepunjenost tankova neće omogućiti istjecanje goriva.

.3Sredstva propisana u podstavku .2.6.2 moraju se održavati u ispravnom stanju kako bi se osigurao neprekidan ispravan rad u službi.

.7Moraju se predvidjeti mjere za sprečavanje pretlaka u bilo kojem tanku goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekućeg goriva, uključujući i cijevi za punjenje iz brodskih pumpi. Svi sigurnosni ventili i odušne i preljevne cijevi moraju imati ispust na mjestu gdje ne postoji opasnost od požara ili eksplozije zbog ispuštanja goriva i para, te ne smiju voditi u prostorije za posadu, prostorije za putnike ili prostorije posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostorije, prostorije strojeva i slične prostore na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije.

.8Cijevi za tekuće gorivo i pripadajući ventili i oprema moraju biti od čelika ili drugog odobrenog materijala, ali se može dopustiti ograničena upotreba savitljivih cijevi. Takve savitljive cijevi i priključci na krajevima moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuće čvrstoće.

Za ventile ugrađene na tankovima goriva koji su pod statičkim tlakom, može se dopustiti čelik ili nodularno lijevano željezo. Međutim, ventili od običnog lijevanog željeza mogu se koristiti u cijevnim sustavima kada je projektni tlak manji 7 bara i projektna temperatura manja od 60 °C.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.9Sve vanjske visokotlačne cijevi za dovod goriva između visokotlačnih pumpi goriva i ubrizgača goriva moraju se zaštititi obloženim sustavom cjevovoda koji može zadržati gorivo iz visokotlačne cijevi u kvaru. Obložena cijev uključuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlačna cijev za gorivo s kojom tvori trajnu cjelinu. Obloženi sustav cjevovoda uključuje sredstva za sakupljanje izljeva i mora imati alarm za slučaj kvara na cijevi za gorivo.

.10Sve površine s temperaturama većim od 220 °C, koje se mogu oštetiti zbog kvara sustava goriva, moraju se propisno izolirati.

.11Cijevi za tekuće gorivo moraju biti zaklonjene ili na drugi odgovarajući način zaštićene kako bi se, koliko je moguće, izbjeglo prskanje ili curenje goriva na vruće površine, u ulaze zraka za strojeve, ili druge izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.12Cijevi za tekuće gorivo ne smiju se postavljati neposredno iznad ili blizu jedinica visoke temperature, uključujući kotlove, cijevi za paru, ispušne razvodne cijevi, prigušivače ili drugu opremu koja se mora izolirati. Koliko je to praktično izvedivo, cijevi za tekuće gorivo moraju biti postavljene što dalje od vrućih površina, električnih uređaja ili drugih izvora zapaljenja, te moraju biti zaklonjene ili na odgovarajući način zaštićene da bi se izbjeglo prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.13Dijelovi sustava goriva dizelskih motora moraju biti izvedeni tako da se uzme u obzir maksimalni vršni koji će se pojaviti u službi, uključujući udare visokog tlaka koji se stvaraju i djeluju povratno u cijevima za dovod goriva i preljevnim cijevima radom pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi moraju biti izrađeni tako da se onemogući propuštanje goriva pod tlakom u radu i nakon održavanja.

.14Kod uređaja s više strojeva koji se opskrbljuju iz istog izvora goriva, mora se predvidjeti izolacija cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi do pojedinih strojeva. Sredstva za izolaciju ne smiju ometati rad drugih strojeva i njima se mora upravljati s mjesta koje neće biti nedostupno u slučaju požara na nekom od strojeva.

.15Ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti dopusti dovod ulja i zapaljivih tekućina kroz prostorije nastambi i službene prostorije, cijevi kroz koje se dovodi ulje ili zapaljive tekućine moraju biti od materijala koji odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti uzimajući u obzir opasnost od požara.

.16Postojeći brodovi klase B moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka .2.9 do .2.11, osim što se, umjesto obloženog sustava cjevovoda iz stavka .2.9, može upotrijebiti odgovarajuća zaštita za strojeve izlazne snage 375 kW ili manje koji imaju pumpe za ubrizgavanje goriva za više ubrizgača goriva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.3 Uređaji ulja za podmazivanje

Uređaji za skladištenje, raspodjelu i korištenje ulja koje se upotrebljava u tlačnim sustavima za podmazivanje moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu, a takvi uređaji u prostorijama strojeva moraju zadovoljavati odredbe iz stavaka .2.1, .2.4, .2.5, .2.6, .2.7, .2.8, .2.10 i .2.11, osim što:

.1to ne isključuje upotrebu okanaca za nadzor protoka u sustavima za podmazivanje, pod uvjetom da se ispitivanjem dokaže da imaju odgovarajući stupanj vatrootpornosti. Ako se upotrebljavaju okanca za nadzor protoka, cijev mora imati ventile na oba kraja. Na donjem kraju cijevi mora biti samozatvarajući ventil;

.2cijevi za sondiranje mogu se odobriti u prostorijama strojeva; zahtjevi iz stavaka .2.6.1.1 i .2.6.1.3 ne moraju se primijeniti ako cijevi za sondiranje imaju odgovarajuća sredstva za zatvaranje.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, odredbe iz stavka .10.2.5 primjenjuju se i na tankove ulja za podmazivanje osim na one s kapacitetom manjim od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni za vrijeme redovitog rada broda ili ako je utvrđeno da bi nehotično brzo zatvaranje ventila na tanku ulja za podmazivanje moglo ugroziti siguran rad glavnog pogona i važnih pomoćnih strojeva.

.4 Uređaji za druga zapaljiva ulja

Uređaji za skladištenje, raspodjelu i upotrebu drugih zapaljivih ulja pod tlakom koja se upotrebljavaju u sustavima prijenosa snage, sustavima za upravljanje, aktiviranje i zagrijavanje, moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu. Na mjestima gdje postoje izvori zapaljenja, takvi uređaji moraju najmanje zadovoljavati odredbe iz stavaka .2.4, .2.6, .2.10 i .2.11 te odredbe iz stavaka .2.7 i .2.8 o čvrstoći i konstrukciji.

.5 Prostorije strojeva koje su povremeno bez nadzora posade

Osim zahtjeva odredaba 1. do 4., sustavi tekućeg goriva i ulja za podmazivanje moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1ako se dnevni tankovi za tekuće gorivo pune automatski ili daljinskim upravljanjem, moraju se predvidjeti sredstva za sprečavanje prelijevanja. Ostala oprema koja automatski obrađuje zapaljive tekućine, npr. pročistači tekućeg goriva, koji se po mogućnosti postavljaju u posebnu prostoriju namijenjenu za pročistače i njihove grijače, mora imati uređaje za sprečavanje prelijevanja;

.2ako dnevni tankovi za tekuće gorivo ili taložni tankovi imaju uređaje za zagrijavanje, mora se predvidjeti alarm visoke temperature ako bi temperatura goriva mogla prijeći točku plamišta.

.6 Zabrana prijevoza zapaljivih ulja u tankovima pramčanog pika

Tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja ne smiju se prevoziti u tankovima pramčanog pika.

11 Oprema za vatrogasce (pravilo 17)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Na brodovima izgrađenima prije 1. srpnja 2019. komplet opreme za vatrogasce mora sadržavati:

.1.1Osobnu opremu koju čine:

.1zaštitna odjeća od materijala koji štiti kožu od topline koju isijava požar te od opekotina i oparina. Vanjska površina mora biti vodonepropusna;

.2čizme i rukavice od gume ili nekog drugog električki nevodljivog materijala;

.3kruta kaciga koja osigurava učinkovitu zaštitu od udaraca;

.4sigurnosna električna svjetiljka (ručna), odobrenog tipa upotrebu u trajanju od najmanje tri sata;

.5vatrogasna sjekirica.

.1.2Aparat za disanje odobrenog tipa koji se sastoji od samostalnog aparata za disanje sa stlačenim zrakom (SCBA), s bocama u kojima obujam zraka mora biti najmanje 1200 litara, ili drugog samostalnog aparata za disanje koji može raditi najmanje 30 minuta. Svaki SCBA mora imati potpuno napunjene rezervne boce s kapacitetom za rezervno punjenje od najmanje 2400 litara slobodnog zraka osim:

i)ako na brodu postoji pet ili više SCBA, ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka ne mora biti veći od 9600 litara; ili

ii)ako je brod opremljen sredstvima za ponovno punjenje boca pod punim tlakom zrakom koji nije zagađen, rezervni kapacitet potpuno napunjenih rezervnih boca za svaki SCBA mora biti najmanje 1200 litara slobodnog zraka, a ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka na brodu ne mora biti veći od 4800 litara slobodnog zraka.

Sve boce zraka za aparate SCBA moraju biti međusobno zamjenjive.

.1.3 Samostalni aparat za disanje sa stlačenim zrakom koji je dio kompleta opreme za vatrogasce do 1. srpnja 2019. mora ispunjavati odredbe poglavlja 3. stavka 2.1.2.2. Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.1.aZa brodove izgrađene 1. srpnja 2019. ili nakon tog datuma, komplet opreme za vatrogasce mora ispunjavati odredbe Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.2Za svaki aparat za disanje treba osigurati vatrootporno sigurnosno uže odgovarajuće duljine i čvrstoće, koji se može pričvrstiti sigurnosnom kukom na remen aparata za disanje ili na odvojeni pojas da bi se spriječilo odvajanje aparata za disanje prilikom upotrebe sigurnosnog užeta.

.3Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više te na novim brodovima klase C i D duljine 40 metara i više, moraju se nalaziti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce.

.1Na brodovima duljine 60 metara i više, dodatno se mora predvidjeti, ako je ukupna duljina svih prostorija za putnike i službenih prostorija na palubi na kojoj su te prostorije, veća od 80 metara, ili ako postoji više takvih paluba, na palubi koja ima najveću ukupnu takvu duljinu, moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce i dva kompleta osobne opreme na svakih 80 metara ukupne duljine ili dijela te duljine.

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, moraju se predvidjeti dva dodatna kompleta opreme za vatrogasce za svaku glavnu vertikalnu zonu, osim za rovove stubišta koji tvore pojedinačne glavne vertikalne zone i za glavne vertikalne zone ograničene duljine u pramčanom i krmenom dijelu broda koje ne uključuju prostorije strojeva ili glavnu brodsku kuhinju.

.2Na brodovima duljine 40 metara i više, ali manje od 60 metara, moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce.

.3Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više, ali manje od 40 metara, moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce, ali sa samo jednim rezervnim punjenjem zraka za samostalne aparate za disanje.

.4Na novim i postojećim brodovima klase B duljine manje od 24 metra te na novim brodovima klase C i D duljine manje od 40 metara, nije potrebna oprema za vatrogasce.

.4.aKomunikacijski uređaj za vatrogasce:

Na brodovima koji moraju biti opremljeni najmanje jednim kompletom opreme za vatrogasce i izgrađeni su 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma, svaka skupina vatrogasaca mora biti opremljena najmanje dvama prijenosnim radiotelefonskim primoodašiljačima. Na brodovima s pogonom na UNP ili na ro-ro putničkim brodovima sa zatvorenim ro-ro prostorijama ili prostorijama posebne kategorije, ti prijenosni radiotele- fonski primoodašiljači moraju biti u potpunosti sigurni ili opremljeni zaštitom od eksplozije. Brodovi izgrađeni prije 1. siječnja 2018. moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog pravila najkasnije do prvog pregleda nakon 1. srpnja 2019.

.5Kompleti opreme za vatrogasce ili kompleti osobne opreme moraju se čuvati na lako dostupnim mjestima, spremni za upotrebu, a ako postoji više od jednog kompleta opreme za vatrogasce ili više od jednog kompleta osobne opreme, moraju se čuvati na široko odvojenim mjestima. Najmanje jedan komplet opreme za vatrogasca i jedan komplet osobne opreme mora se nalaziti na svakom takvom mjestu.

.6Ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti smatra da su odredbe o obaveznoj opremi u ovom pravilu neopravdane i/ili tehnički neprikladne na brodu, takav brod može, u skladu s odredbama iz članka 9. točke 3. ove Direktive, biti izuzet iz jednog ili nekoliko zahtjeva iz ovog pravila.

12 Razno (pravilo 18)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Ako su na konstrukcijama klase »A« prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za nosače, sponje ili druge strukturne elemente, moraju se poduzeti mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, koji imaju takve prolaze u konstrukcijama klase »A«, ti će se prolazi ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Za ventilacijske kanale primjenjuju se pravila II-2/B/9.2.2b i II-2/B/9.3.

Međutim, ako je prolaz za cijevi izrađen od čelika ili jednakovrijednog materijala debljine 3 mm ili veće, duljine najmanje 900 mm (po mogućnosti 450 mm sa svake strane konstrukcije) i bez otvora, nije potrebno ispitivanje.

Ti se prolazi moraju na odgovarajući način izolirati produženjem izolacije na istoj razini konstrukcije.

.2Ako su na konstrukcijama klase »B« prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za postavljanje ventilacijskih jedinica, rasvjetnih tijela i slične opreme, moraju se poduzeti mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, za takve se prolaze moraju se poduzeti mjere kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Cijevi, osim čeličnih i bakrenih, koje prolaze kroz konstrukcije klase »B« moraju se zaštititi:

.1protupožarno ispitanim prolazom koji odgovara požarnoj otpornosti konstrukcije kroz koju prolazi i tipu cijevi koja se koristi; ili

.2čeličnim rukavcem debljine najmanje 1,8 mm te duljine najmanje 900 mm za promjer cijevi 150 mm ili više i najmanje 600 mm za promjer cijevi manji od 150 mm (po mogućnosti podijeljen podjednako na obje strane konstrukcije).

Cijev mora biti spojena na krajeve rukavca prirubnicom ili spojkom ili zračnost između rukavca i cijevi ne smije biti veća od 2,5 mm ili svaka zračnost između cijevi i rukavca mora se popuniti negorivim ili nekim drugim odgovarajućim materijalom.

.3Cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase »A« i »B« moraju biti od odobrenih materijala uzimajući u obzir temperaturu koju takve konstrukcije moraju izdržati.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, neizolirane metalne cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase »A« ili »B« moraju biti od materijala s temperaturom taljenja većom od 950 °C za konstrukcije klase »A-0« i većom od 850 °C za konstrukcije klase »B-0«.

.4U nastambama, službenim prostorijama ili upravljačkim postajama, cijevi za ulje ili druge zapaljive tekućine moraju biti od odgovarajućeg materijala i konstrukcije uzimajući u obzir opasnost od požara.

.5Materijali koje bi toplina mogla oštetiti ne smiju se koristiti za izljeve, sanitarne ispuste i druge izlaze u blizini vodne linije i na mjestima gdje bi oštećenje materijala u slučaju požara moglo prouzročiti opasnost od naplavljivanja.

.6Ako se upotrebljavaju električni radijatori, moraju biti pričvršćeni i izrađeni tako da se opasnost od požara svede na minimum. Nijedan element radijatora ne smije biti izložen tako da se odjeća, zavjese ili drugi slični materijali mogu zapaliti ili izgorjeti zbog topline tog elementa.

.7Sve posude za otpad moraju biti izrađene od negorivih materijala bez otvora na stranicama ili dnu.

.8U prostorijama gdje je moguć prodor uljnih proizvoda, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D: U prostorijama u kojima postoji opasnost od polijevanja uljem ili od uljnih para, npr. u prostorijama strojeva kategorije A, površina materijala za izolaciju mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. Ako postoji obloga od neperforiranog čeličnog lima ili drugih negorivih materijala (ne od aluminija) kao krajnja fizička površina, ta se obloga može spajati zavarivanjem, zakovicama, itd.

.9Spremišta za boju i spremišta za zapaljive tekućine moraju se štititi odobrenim uređajem za gašenje požara, koji omogućava posadi gašenje požara bez ulaska u prostoriju.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije:

.1Spremišta za boju moraju se štititi jednim od sljedećih sustava:

.1.1sustavom za gašenje ugljičnim dioksidom, kojim se dobije količina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma štićene prostorije;

.1.2sustavom za gašenje suhim prahom, čiji je kapacitet najmanje 0,5 kg praha/m³;

.1.3sustavom raspršivanja vode ili sustavom rasprskivanja, s kapacitetom dobave vode najmanje 5 litara/m². Sustav raspršivanja može biti priključen na glavni protupožarni cjevovod; ili

.1.4sustavom koji osigurava jednakovrijednu zaštitu, koji odredi Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti.

U svakom slučaju, upravljanje sustavom mora biti izvan štićene prostorije.

.2Spremišta zapaljivih tekućina moraju se štititi odgovarajućim uređajem za gašenje požara koji odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti.

.3Za spremišta površine palube manje od 4 m² koja ne vode do prostorija nastambi, umjesto ugrađenog sustava može se prihvatiti prenosivi aparat za gašenje ugljičnim dioksidom kojim se osigurava količina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma štićene prostorije.

Spremište mora imati ispusni otvor da bi se omogućilo ispuštanje iz aparata bez ulaska u štićeni prostor. Propisani prenosivi aparat za gašenje mora se smjestiti blizu otvora. Alternativno se može predvidjeti otvor ili priključak za crijevo kako bi se mogao koristiti glavni protupožarni cjevovod.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.10Friteze za prženje u dubokom ulju, uređaji za kuhanje i pečenje:

Ako su friteze i uređaji za kuhanje i pečenje ugrađeni i upotrebljavaju se u prostorijama izvan glavne kuhinje, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti propisuje dodatne sigurnosne mjere zbog posebnih opasnosti od požara u vezi s upotrebom te vrste opreme.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, friteze moraju biti opremljene:

.1automatskim ili ručnim sustavom za gašenje požara ispitanim prema međunarodnoj normi u skladu s Publikacijom ISO 15371:2000 o sustavima za gašenje požara na kuhinjskim uređajima za pripremu hrane prženjem;

.2glavnim i pričuvnim termostatom s alarmom za operatera koji se uključuje kad je bilo koji termostat u kvaru;

.3uređajima za automatsko isključivanje električne energije u slučaju aktiviranja sustava za gašenje požara;

.4alarmom koji pokazuje da je aktiviran sustav za gašenje požara u kuhinji u kojoj se uređaj nalazi; i

.5upravljačkim uređajima za ručno aktiviranje sustava za gašenje požara s jasnim uputama za brzo rukovanje.

Na brodovima izgrađenima prije 1. siječnja 2003., nove friteze moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog stavka.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, sustav za gašenje požara friteze se ne zahtijeva.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.11Toplinski mostovi:

Prilikom provođenja mjera protupožarne zaštite, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora poduzeti mjere za sprečavanje prijenosa topline preko toplinskih mostova, npr. između paluba i pregrada.

Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili poslije, izolacija na palubi ili pregradi mora se produžiti na proboju, presjeku ili graničnoj točki na udaljenosti od najmanje 450 mm za čelične i aluminijske konstrukcije. Ako je prostor podijeljen palubom ili pregradom klase »A« koje imaju različite vrijednosti izolacije, izolacija s većom vrijednosti mora se produžiti na palubu ili pregradu s izolacijom manje vrijednosti za najmanje 450 mm.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.12Spremnici plina pod tlakom:

Svi prenosivi spremnici za plinove, stlačene, ukapljene ili razbijene pod tlakom, koji mogu pojačati mogući požar, moraju se odmah nakon upotrebe staviti na odgovarajuće mjesto iznad pregradne palube, iz kojeg postoji izravan pristup na otvorenu palubu.

13 Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Na svakom brodu mora biti stalno izložen opći plan protupožarne zaštite namijenjen brodskim časnicima, koji za svaku palubu jasno pokazuje upravljačke stanice, različite požarne sekcije zatvorene pregradama klase » A « , sekcije zatvorene pregradama klase » B « s podacima o sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, o sustavu za raspršivanje, uređajima za gašenje požara, sredstvima za pristup u razne odjeljke, na palube, itd. te o ventilacijskom sustavu uključujući podatke o upravljanju ventilatorima, položajima zaklopki i identifikacijskim brojevima ventilatora za svaku sekciju. Ti podaci mogu se navesti i u knjižici uputa, čiji primjerak mora imati svaki časnik, a jedan primjerak mora biti stalno dostupan na brodu. Planovi i knjižice s uputama moraju se stalno ažurirati, a sve izmjene moraju se unijeti što prije. Planovi i upute moraju biti na službenom jeziku države zastave. Ako taj jezik nije ni engleski ni francuski, mora postojati prijevod na jedan od ta dva jezika. Za brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u drugoj državi članici mora postojati prijevod na službeni jezik te države luke ako taj jezik nije ni engleski ni francuski.

Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, podaci u zahtjevanim planovima protupožarne zaštite i uputama te grafički simboli koji se upotrebljavaju u planovima protupožarne zaštite, moraju biti u skladu s rezolucijama IMO-a A.756(18) i A.952(23).

.2Na svakom brodu duljine 24 metra i više, moraju biti stalno dostupna dva kompleta planova protupožarne zaštite ili knjižica s tim nacrtima, na jasno označenom zatvorenom mjestu izvan palubne kućice otpornom na vremenske uvjete, za pomoć vanjskom vatrogasnom osoblju. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka.

14 Pripravnost za rad i održavanje

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1 Opći zahtjevi

U svakom trenutku dok je brod u službi, sustavi za protupožarnu zaštitu te sustavi i uređaji za gašenje požara moraju biti spremni za upotrebu.

Brod nije u službi:

.1ako je u remontu ili raspremi (na sidru ili u luci) ili u suhom doku;

.2ako to proglasi vlasnik ili predstavnik vlasnika; i

.3ako na brodu nema putnika.

Sljedeći sustavi protupožarne zaštite moraju se održavati u ispravnom stanju da bi se osiguralo njihovo propisano djelovanje u slučaju izbijanja požara:

.1.1Pripravnost za rad

.1strukturna zaštita od požara uključujući vatrootporne konstrukcije te zaštita otvora i prolaza u tim konstrukcijama;

.2sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm; i

.3sustavi i sredstva za bijeg.

Sustavi i uređaji za gašenje požara moraju se održavati u ispravnom stanju i moraju biti lako dostupni tako da se mogu odmah upotrijebit i . Ispražnjeni prenosivi aparati za gašenje požara moraju se odmah napuniti ili zamijeniti odgovarajućim uređajem.

.1.2Održavanje, ispitivanje i pregledi

Održavanje, ispitivanje i pregledi obavljaju se na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.850 i na način koji osigurava pouzdanost sustava i uređaja za gašenje požara. Plan održavanja mora se nalaziti na brodu i mora biti dostupan uvijek kad ga zatraži Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti radi pregleda.

Plan održavanja obuhvaća najmanje sljedeće sustave za zaštitu od požara te sustave i uređaje za gašenje požara, ako su ugrađeni:

.1glavni protupožarni cjevovod, protupožarne pumpe i hidrante, uključujući vatrogasna crijeva i mlaznice;

.2ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3ugrađene sustave za gašenje požara i druge uređaje za gašenje požara;

.4sustave za automatsko rasprskivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.5sustave ventilacije, uključujući protupožarne i protudimne zaklopke, ventilatore i njihove upravljačke uređaje;

.6uređaj za zatvaranje dovoda goriva u slučaju nužde;

.7protupožarna vrata, uključujući njihove upravljačke uređaje;

.8sustave za opću uzbunu u slučaju nužde;

.9naprave za disanje za bijeg u nuždi;

.10prenosive aparate za gašenje požara, uključujući rezervna punjenja; i

.11opremu za vatrogasce.

Plan održavanja može biti baziran na računalu.

.2 Dodatni zahtjevi

Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, koji prevoze više od 36 putnika, osim plana održavanja iz stavka .1.2 mora se izraditi plan održavanja za nisko postavljenu rasvjetu i za sustave javnog razglasa.

15 Upute, obuka i vježbe na brodu

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1 Upute, dužnosti i organizacija

.1Članovi posade moraju dobiti upute o zaštiti od požara na brodu.

.2Članovi posade moraju dobiti upute o dužnostima koje su im povjerene.

.3Na brodu treba organizirati grupe za gašenje požara. Te grupe moraju biti sposobne za obavljanje svoje dužnosti cijelo vrijeme dok je brod u službi.

.2 Obuka i vježbe na brodu

.1Članovi posade moraju proći obuku kako bi se upoznali s uređenjem broda, te s položajem i radom svih sustava i sredstava za gašenje požara koje bi mogli upotrijebiti.

.2Obuka o upotrebi naprave za disanje za bijeg u nuždi mora se smatrati dijelom obuke na brodu.

.3Članovi posade redovito se provjeravaju u obavljanju dodijeljenih dužnosti u gašenju požara, obukom i vježbama na brodu kako bi se ustanovilo što treba poboljšati da bi se održala osposobljenost u vještinama gašenja požara i osigurala radna pripravnost organizacije gašenja požara.

.4Obuka na brodu o upotrebi brodskih sustava i uređaja za gašenje požara planira se i provodi u skladu s odredbama pravila III/19.4.1 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena i dopunjena.

.5Protupožarne vježbe moraju se provoditi i zabilježiti u skladu s odredbama pravila III/19.3.4, III/19.5 i III/30 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena i dopunjena.

.6Na brodovima koji podliježu pravilu II-2/A/11, cilindri uređaja za disanje koji se upotrebljavaju tijekom vježbi moraju se napuniti ili zamijeniti prije isplovljenja.

.3 Priručnici za obuku

Priručnik za obuku mora se nalaziti u svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor članova posade ili u svakoj kabini za posadu. Priručnik za obuku mora biti napisan na radnom jeziku broda. Priručnik za obuku, koji može imati nekoliko svezaka, mora sadržavati upute i obavijesti propisane ovim stavkom, razumljivo napisane i po mogućnosti s crtežima ili slikama. Bilo koji dio tih obavijesti može se, umjesto u priručniku, dati u audiovizualnom obliku. Priručnik za obuku mora sadržavati detaljna objašnjenja za:

.1opće postupke zaštite od požara i mjere zaštite koje se odnose na opasnosti od pušenja, opasnosti od električne struje, zapaljivih tekućina i sličnih općih opasnosti na brodu;

.2opće upute o aktivnostima gašenja požara i postupcima gašenja požara, uključujući postupke obavještavanja o požaru i upotrebe ručnih javljača požara;

.3značenje brodskih alarma;

.4rad i upotrebu sustava i uređaja za gašenje požara;

.5rad i upotrebu protupožarnih vrata;

.6rad i upotrebu protupožarnih i protudimnih zaklopki; i

.7sustave i uređaje za napuštanje prostorija.

.4 Planovi protupožarne zaštite

Planovi protupožarne zaštite moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A-13.

16 Radni postupci

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Brod mora imati priručnik o radnim postupcima koji sadrži obavijesti i upute o pravilnom radu na brodu i rukovanju teretom radi zaštite od požara.

.2Propisani priručnik o radnim postupcima mora sadržavati obavijesti i upute za siguran rad na brodu i rukovanje teretom radi zaštite od požara. Priručnik mora sadržavati podatke o odgovornosti posade za opću zaštitu od požara na brodu pri ukrcavanju i iskrcavanju tereta i u plovidbi. Na brodovima koji prevoze opasne tvari, priručnik mora upućivati na odgovarajuće upute o gašenju požara i rukovanju teretom u nuždi sadržane u Međunarodnom pomorskom kodeksu o prijevozu opasnih tvari.

.3Priručnik o radnim postupcima za zaštitu od požara mora biti napisan na radnom jeziku broda.

.4Priručnik o radnim postupcima za zaštitu od požara može se koristiti zajedno s priručnicima o obuci propisanima u pravilu II-2/A/15.3.

DIO B
MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

1 Struktura (pravilo 23)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1Trup, nadgrađa, strukturne pregrade, palube i palubne kućice moraju biti izrađeni od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala. U smislu primjene definicije čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, navedene u pravilu II-2/A/2.7, »primjenjiva izloženost vatri« mora biti u skladu s protupožarnom cjelovitosti i standardima izolacije navedenima u tablicama u pravilima II-2/B/4 i 5. Na primjer, ako je za pregrađivanje palube ili bočnih stijena i krajeva palubnih kućica dopuštena protupožarna klasa »B-0«, »primjenjiva izloženost vatri« je pola sata.

.2Međutim, ako je bilo koji dio strukture od aluminijske legure, primjenjuje se sljedeće:

.1Izolacija dijelova konstrukcija klase »A« i »B« od aluminijske legure, osim strukture koja nije nosiva, mora biti takva da temperatura strukturne jezgre ne poraste za više od 200 °C iznad temperature okoline u bilo kojem trenutku tijekom primjenjive izloženosti vatri u standardnom ispitivanju vatrootpornosti.

.2Posebnu pažnju mora se posvetiti izolaciji dijelova od aluminijske legure, kao što su dijelovi stupova, upora i drugih strukturnih elemenata koji podupiru smještaj brodica i splavi za spašavanje, područja za spuštanje i ukrcaj, te konstrukcije klase »A« i »B« kako bi se osiguralo:

.1da se za dijelove koji podupiru područja brodica i splavi za spašavanje i konstrukcije klase »A«, ograničenje porasta temperature iz stavka .2.1 primjenjuje nakon jednog sata; i

.2da se za takve dijelove koji podupiru konstrukcije klase »B« ograničenje porasta temperature iz stavka .2.1. primjenjuje nakon pola sata.

.3Vidnici i grotlišta prostorija strojeva kategorije A moraju biti od čelika s odgovarajućom izolacijom, a otvori u njima, ako postoje, moraju biti na odgovarajući način raspoređeni i zaštićeni da se spriječi širenje požara.

2 Glavne vertikalne zone i horizontalne zone (pravilo 24)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase A-60.

Stepenaste izvedbe i upuštenja moraju se svesti na najmanju mjeru, a tamo gdje su potrebni moraju također biti izvedeni od konstrukcija klase A-60.

Ako je na jednoj strani konstrukcije prostor otvorene palube, sanitarni ili sličan prostor ili tank koji uključuje tank tekućeg goriva, prazan prostor ili prostorija pomoćnih strojeva s malom opasnosti od požara ili bez opasnosti od požara, ili ako su s obje strane konstrukcije tankovi tekućeg goriva, standard pregrađivanja može se smanjiti na A-0.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

.1.2Za nove brodove klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice u području nastambi i službenih prostorija moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase »A«. Te konstrukcije moraju imati izolacijske vrijednost u skladu s tablicama u pravilu 5.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, pregrade koje omeđuju glavne vertikalne zone iznad pregradne palube moraju se protezati u ravnini s vodonepropusnim pregradama smještenima neposredno ispod pregradne palube. Duljina i širina glavnih vertikalnih zona može se iznositi najviše 48 metara da krajevi glavnih vertikalnih zona budu u ravnini s vodonepropusnim pregradama ili da bi se osigurao prostor za veliku društvenu prostoriju koja se proteže čitavom duljinom glavne vertikalne zone, pod uvjetom da ukupna površina glavne vertikalne zone ni na jednoj palubi nije veća od 1600 m². Duljina ili širina glavne vertikalne zone je najveći razmak između najudaljenijih točaka pregrada koje je omeđuju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.3Takve pregrade moraju se protezati od palube do palube te do vanjske oplate ili drugih granica.

.4Ako je glavna vertikalna zona podijeljena horizontalnim konstrukcijama klase »A« u horizontalne zone da se osigura odgovarajuće razdvajanje područja zaštićenog sustavom rasprskivanja od nezaštićenog područja, konstrukcije se moraju protezati između susjednih pregrada glavne vertikalne zone do vanjske oplate ili vanjskih omeđenja broda, te moraju biti izolirane u skladu s vrijednostima za protupožarnu izolaciju i klasu navedenima u tablici 4.2 za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.5.1Na brodovima posebne namjene, kao što su trajekti za prijevoz automobila ili željezničkih vagona, na kojima bi ugradnja pregrada glavnih vertikalnih zona onemogućavala korištenje broda za tu namjenu, mora se osigurati jednakovrijedna zaštita podjelom prostora na horizontalne zone.

.2Međutim, na brodu s prostorijama posebne kategorije, svaka takva prostorija mora biti u skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/B/14, a ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zahtjevima u ovom dijelu, prevagnut će zahtjevi navedeni u pravilu II-2/B/14.

3 Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.1Za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase »A« moraju biti najmanje klase »B« ili »C«, kao što je propisano u tablicama u pravilu 4.. Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila II-2/B/11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.2Za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade unutar prostorija nastambi i službenih prostorija za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase »A«, moraju biti konstrukcije najmanje klase »B« ili »C«, kao što je propisano u tablicama u pravilu II-2/B/5.

Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POS T OJEĆI BRODOVI KLASE B:

.2Na novim brodovima klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade hodnika za koje se ne zahtijeva pregrađivanje klase »A« moraju biti konstrukcije klase »B« i moraju se protezati od palube do palube osim:

.1ako su s obje strane pregrade postavljeni neprekinuti stropovi ili obloge klase »B«, dio pregrade iza neprekinutog stropa ili obloge mora biti od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrada klase »B«, ali koji mora udovoljavati standardima protupožarne klase »B« samo koliko je to opravdano i izvedivo;

.2ako je brod zaštićen automatskim sustavom rasprskivanja koji je u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pregrade hodnika od materijala klase »B« mogu završavati na stropu hodnika ako je taj strop od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrađivanja klase »B«.

Neovisno o zahtjevima pravila II-2/B/4 i 5, takve pregrade i stropovi moraju zadovoljavati standarde protupožarne klase »B« samo koliko je to opravdano i izvedivo. Sva vrata i okviri u tim pregradama moraju biti od negorivih materijala i moraju biti izvedeni i postavljeni tako da osiguravaju odgovarajuću vatrootpornost.

.3Sve pregrade za koje se zahtijeva pregrađivanje klase »B«, osim pregrada hodnika propisanih u stavku .2, moraju se protezati od palube do palube i do vanjske oplate ili drugih omeđenja, osim u slučaju neprekinutih stropova ili obloga klase »B« ugrađenih s obje strane pregrade, najmanje iste vatrootpornosti kao i pregrada, kada pregrada može završavati na neprekinutom stropu ili oblozi.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, pregrade hodnika i rovova stubišta u nastambama moraju se protezati od negorivog poda do palube iznad, ili mogu završiti na stropu hodnika, odnosno rova stubišta protupožarne klase najmanje »B-0«.

4 Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnost pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovoga dijela, najmanja protupožarna klasa svih pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 4.1 i 4.2.

Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze više od 36 putnika isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada može se primijeniti protupožarno pregrađivanje u skladu sa pravilom II-2/B/5.

.2Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1Tablica 4.1 primjenjuje se na pregrade koje ne omeđuju ni glavne vertikalne zone ni horizontalne zone.

Tablica 4.2 primjenjuje se na palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti omeđuju horizontalne zone.

.2Za određivanje odgovarajućih standarda protupožarnosti koji će se primijeniti na omeđenja između susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u klase prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (14). Ako su sadržaj i upotreba prostorije takvi da postoji nedoumica u vezi s njezinim razvrstavanjem u klase u smislu ovog pravila, na takvu će se prostoriju primijeniti kategorija s najstrožim zahtjevima omeđenja. Naslov svake kategorije više je tipičan nego ograničavajući. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajući stupac ili redak u tablicama.

(1)Upravljačke postaje:

-prostorije u kojima se nalaze izvori energije i rasvjete u nuždi,

-kormilarnica i navigacijska kabina,

-prostorije u kojima su brodski radiouređaji,

-prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljačke postaje i postaje za registriranje požara,

-kontrolna prostorija pogonskih strojeva ako se nalazi izvan prostorije pogonskih strojeva,

-prostorije u kojima je usredotočen sustav za protupožarni alarm,

-prostorije u kojima je usredotočena oprema i sustavi javnog razglasa u nuždi.

(2)Stubišta:

-unutrašnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) za putnike i posadu i pripadajući rovovi,

-s tim u vezi, stubište koje je zatvoreno samo na jednoj razini smatra se dijelom prostora od kojega nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(3)Hodnici:

-hodnici za putnike i posadu.

(4)Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega:

-prostor za smještaj plovila za preživljavanje,

-prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta, koji služe kao postaje za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje, te postaje za spuštanje,

-postaje za prikupljanje, unutarnje i vanjske,

-vanjska stubišta i otvorene palube koji služe kao putovi bijega,

-bokovi broda do vodne linije pri najmanjem operativnom gazu, strane nadgrađa i palubnih kućica smještenih ispod i pored mjesta za ukrcaj u splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda.

(5)Prostori na otvorenoj palubi:

-prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta izvan područja postaja za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje i postaja za spuštanje,

-vanjski prostori (prostori izvan nadgrađa i palubnih kućica).

(6)Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara:

-kabine s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara,

-uredi i ambulante s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara,

-društvene prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara koje imaju površinu palube manju od 50 m².

(7)Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara:

-prostorije kao u kategoriji (6), ali s namještajem i opremom koja nije ograničene opasnosti od požara,

-društvene prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m² ili više,

-izdvojeni ormarići i mala spremišta u prostorijama nastambi površine manje od 4 m² (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

-prodavaonice,

-prostorije za prikazivanje i čuvanje filmova,

-dijetalne kuhinje (bez otvorenog plamena),

-spremišta opreme za čišćenje (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

-laboratoriji (u kojima se ne drže zapaljive tekućine),

-ljekarne,

-male sušionice (s površinom palube od 4 m² ili manje),

-spremišta za dragocjenosti,

-prostorije za operacije.

(8)Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara:

-društvene prostorije s namještajem i opremom koja nije ograničene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m² ili više,

-brijačnice i kozmetički saloni.

(9)Sanitarne i slične prostorije:

-zajedničke sanitarne prostorije, tuševi, kupaonice, zahodi, itd.,

-male praonice,

-zatvoreni bazeni za plivanje,

-izdvojene smočnice u prostorijama nastambi u kojima nema opreme za kuhanje,

-osobne sanitarne prostorije smatraju se dijelom prostorije kojoj pripadaju.

(10)Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomoćnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara:

-strukturni tankovi za vodu,

-prazni prostori i pregradci,

-prostorije pomoćnih strojeva u kojima nema strojeva sa sustavom podmazivanja pod tlakom i u kojima je zabranjeno skladištenje gorivih materijala, kao što su:

-prostorije uređaja za ventilaciju i klimatizaciju; prostorija uređaja za vitla; prostorija kormilarskog uređaja; prostorija stabilizatora; prostorija električnog pogonskog stroja; prostorije za sekcije sklopnih ploča i isključivo električnu opremu osim električnih uljnih transformatora (iznad 10 kVA); osovinski tuneli i tuneli za cijevi; pumpne postaje i prostorije rashladnih strojeva (u kojima se ne upotrebljavaju zapaljive tekućine),

-zatvoreni rovovi koji služe za navedene prostorije,

-ostali zatvoreni rovovi kao što su rovovi za cijevi i kabele.

(11)Prostorije pomoćnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekućeg tereta i drugog ulja i drugi slični prostori s umjerenom opasnosti od požara:

-tankovi ulja kao tereta,

-skladišta tereta, rovovi i grotla,

-rashladne komore,

-tankovi tekućeg goriva (smješteni u odvojenim prostorijama u kojima nema strojeva),

-osovinski tuneli i tuneli za cijevi u kojima se dopušta skladištenje gorivih tvari,

-prostorije pomoćnih strojeva navedene u kategoriji (10), u kojima se nalaze strojevi s uređajem za podmazivanje pod tlakom ili gdje je dopušteno skladištenje gorivih tvari,

-postaje za ukrcaj goriva,

-prostorije u kojima se nalaze električni uljni transformatori (iznad 10 kVA),

prostorije u kojima se nalaze mali motori s unutrašnjim izgaranjem izlazne snage do 110 kW za pogon generatora, pumpe sustava rasprskivanja, pumpe sustava rošenja ili protupožarne pumpe, kaljužne pumpe, itd.,

– zatvoreni rovovi koji vode do navedenih prostorija.

(12)Prostorije strojeva i glavne kuhinje:

-prostorije glavnih pogonskih strojeva (osim prostorija električnih pogonskih motora) i kotlovnice,

-prostorije pomoćnih strojeva osim onih kategorije (10) i (11), u kojima se nalaze motori s unutrašnjim izgaranjem ili drugi uređaji za izgaranje, zagrijavanje ili pumpanje goriva,

-glavne kuhinje i njihove pomoćne prostorije,

-rovovi i grotla za pristup u navedene prostorije.

(13)Spremišta, radionice, smočnice, itd.:

-glavne smočnice koje nisu dio kuhinje,

-glavna praonica,

-velike sušionice (s površinom palube većom od 4 m²),

-razna spremišta,

-prostorije za poštu i prtljagu,

-prostorije za otpatke,

-radionice (koje nisu dio prostorija za strojeve, kuhinja, itd.),

-ormarići i spremišta površine veće od 4 m², osim prostorija u koje se spremaju zapaljive tekućine.

(14)Ostale prostorije u kojima se čuvaju zapaljive tekućine:

-spremišta za boje,

-spremišta zapaljivih tekućina (uključujući boje, lijekove, itd.),

-laboratoriji (u kojima se čuvaju zapaljive tekućine).

.3Ako je navedena samo jedna vrijednost protupožarne klase za omeđenje između dvije prostorije, ta se vrijednost primjenjuje u svim slučajevima.

.4Ako je u tablicama navedena samo crtica, nema posebnih zahtjeva za materijal ili protupožarnu klasu pregrađivanja.

.5Za prostorije kategorije (5), Pomorska uprave države zastave određuje hoće li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.1. primijeniti na krajeve palubnih kućica i nadgrađa, te hoće li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.2 primijeniti na otkrivene palube. Zahtjevi kategorije (5) iz tablice 4.1 ili 4.2 ni u kom slučaju ne iziskuju zatvaranje prostora koji prema mišljenju Pomorske uprave države zastave ne moraju biti zatvoreni.

.3Neprekinuti stropovi ili obloge klase »B«, zajedno s odgovarajućim palubama ili pregradama, mogu se prihvatiti da potpuno ili djelomično pridonose propisanoj izolaciji i cjelovitosti pregrađivanja.

.4Prilikom odobravanja strukturnih podataka o protupožarnoj zaštiti, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora voditi računa o opasnosti od prijenosa topline na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada.

Tablica 4.1
Pregrade koje ne graniče ni s glavnim vertikalnim niti s horizontalnim zonama

Tablica 4.2
Palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti graniče s horizontalnim zonama

Napomene koje se odnose na tablice 4.1. i 4.2:

(a)Ako susjedni prostori pripadaju istoj kategoriji a navedena je oznaka a, između tih prostora ne mora se ugraditi pregrada ili paluba ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti smatra to nepotrebnim. Na primjer, za kategoriju (12) pregrada se ne zahtijeva između kuhinje i pridruženih smočnica, pod uvjetom da pregrade i palube smočnice zadržavaju cjelovitost graničnih konstrukcija kuhinje. Pregrada se, međutim, zahtijeva između kuhinje i prostorije strojeva iako su oba prostora u kategoriji (12).

(b)Bokovi broda do lake vodne linije, te strane nadgrađa i palubnih kućica smještenih ispod i pored splavi za spašavanje i kliznih staza za napuštanje broda, mogu se smanjiti na A-30.

(c)Ako se zajedničke sanitarne prostorije nalaze potpuno unutar rova stubišta, njihova pregrada unutar rova stubišta može biti klase »B«.

(d)Ako su prostorije kategorije 6, 7, 8 i 9 u potpunosti smještene unutar područja postaje za prikupljanje, njihove pregrade mogu biti klase »B-0«. Upravljačka mjesta za audio, video i svjetlosnu opremu smatraju se dijelom postaje za prikupljanje.

5 Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnu klasu pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 5.1. ili 5.1.(a) i 5.2 ili 5.2.(a), prema potrebi.

Pri odobravanju strukturnih sigurnosnih mjera za protupožarnu zaštitu na novim brodovima potrebno je uzeti u obzir opasnost od prijenosa topline između toplinskih mostova na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada.

.2Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1Tablica 5.1 primjenjuje se na pregrade koje odvajaju susjedne prostorije, a tablica 5.2 primjenjuje se na palube koje odvajaju susjedne prostorije.

.2Za određivanje odgovarajuće protupožarne klase koja će se primijeniti na pregrađivanje između susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u kategorije prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (11) u daljnjem tekstu. Naslov svake kategorije više je tipičan nego ograničavajući. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajući stupac ili redak u tablicama.

(1)Upravljačke postaje:

-prostorije u kojima se nalaze izvori energije u nuždi i rasvjete u nuždi,

-kormilarnica i navigacijska kabina,

-prostorije u kojima su brodski radiouređaji,

-prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljačke postaje i postaje za registriranje požara,

-upravljačka prostorija pogonskih strojeva ako se nalazi izvan prostorije pogonskih strojeva,

-prostorije u kojima je usredotočen sustav za protupožarni alarm.

(2)Hodnici:

-hodnici i predvorja za putnike i posadu.

(3)Prostorije nastambi:

-prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.10. osim hodnika.

(4)Stubišta:

-unutrašnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) i pripadajući rovovi,

-s tim u vezi, stubište koje je zatvoreno samo na jednoj razini smatra se dijelom prostora od kojega nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(5)Službene prostorije (s malom opasnosti od požara):

-ormarići i spremišta površine manje od 4 m², u kojima se ne drže zapaljive tekućine, te sušionice i praonice.

(6)Prostorije strojeva kategorije A:

-prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.1.

(7)Ostale prostorije strojeva:

-prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.2 osim prostorija strojeva kategorije A.

(8)Prostori za teret:

-svi prostori koji se koriste za teret (uključujući tankove ulja kao tereta) i pripadajući rovovi i grotla, osim prostorija posebne kategorije.

(9)Službene prostorije (s velikom opasnosti od požara):

-kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta za boje i svjetiljke, ormarići i spremišta površine 4 m² ili veće, prostorije za skladištenje zapaljivih tekućina i radionice osim onih koje su sastavni dio prostorija strojeva.

(10)Otvorene palube:

-otvoreni prostori na palubi i zatvorena šetališta bez opasnosti od požara. Otvoreni prostori (prostori izvan nadgrađa i palubnih kućica).

(11)Prostorije posebne kategorije:

-prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.18.

.3Ako dvije susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili takve susjedne zone nisu zaštićene automatskim sustavom rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri određivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se veća od dvije vrijednosti navedene u tablicama.

.4Ako su obje susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili obje takve susjedne zone zaštićene automatskim sustavom rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri određivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se manja od dvije vrijednosti navedene u tablicama. Ako unutar prostorija nastambi i službenih prostorija, zona zaštićena sustavom rasprskivanja graniči sa zonom koja nije zaštićena tim sustavom, za pregrađivanje između tih zona primjenjuje se veća od dvije vrijednosti navedene u tablicama

.3Neprekinuti stropovi ili obloge klase »B«, zajedno s odgovarajućim palubama i pregradama, mogu se prihvatiti da, u potpunosti ili djelomično, doprinose propisanoj izolaciji i cjelovitosti pregrađivanja.

.4Vanjska omeđenja koja prema pravilu 1.1. moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, mogu imati otvore radi postavljanja prozora i bočnih okana ako u drugim pravilima ovoga dijela za ta omeđenja nije propisana protupožarna klasa »A«. U takvim omeđenjima za koje nije propisana protupožarna klasa »A«, mogu se postaviti vrata od materijala koji odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti.

.5Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima klase D koji prevoze putnike isključivo na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada, može se dopustiti drvena oplata pokrova salona i/ili kabina na sunčanoj palubi, umjesto čelične oplate, uz uvjet da se na drvenom dijelu sunčane palube ne smiju držati sredstva za spašavanje.

Tablica 5.1
Protupožarnost pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije

Sljedeća tablica primjenjuje se na SVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

Tablica 5.1(a)
Protupožarna klasa pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije