NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

I.         USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., članku 52. te članku 69. stavku 3.  Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.        OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.         Ocjena stanja

            Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/2003, 157/2003, 87/2009, 88/2010, 61/2011, 25/2012, 136/2012, 157/2013 i 152/14) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

            Također, ovim se Zakonom uređuje   i način osiguravanja sredstava za provedbu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, pri čemu je jedan od instrumenata pribavljanja sredstava i spomenička renta, koju Zakon dijeli na izravnu spomeničku rentu uređenu člankom 114. i neizravnu spomeničku rentu uređenu člankom 114.a. Prikupljena sredstva od spomeničke rente može se isključivo koristiti za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri čemu se sredstva dijele između Republike Hrvatske, gradova i općina. Od prikupljenih sredstava 40% se uplaćuje u državni proračun, a 60% u proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osnovica za obračun neizravne spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem Zakonom propisanih gospodarskih i drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a plaća se po stopi od 0,05%.

            Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 25/2012) privremeno je od 1. ožujka 2012. godine sužen broj djelatnosti i gospodarskih subjekata koje su dužne plaćati neizravnu spomeničku rentu do 31. prosinca 2012. godine, da bi taj režim plaćanja bio produljen do 31. prosinca 2013. godine prijelaznom odredbom članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 136/2012), zatim do 31. prosinca 2014. godine odredbom članka 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 157/2013) te do 31. prosinca 2015. godine prijelaznom odredbom članka 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 152/2014).

            Ukupni financijski efekt provedbe ovog režima, koji se odnosi na smanjenje broja gospodarskih djelatnosti fizičkih i pravnih osoba koje imaju obvezu plaćanja neizravne spomeničke rente po osnovi ukupnog prihoda na godišnjoj razini u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu, iskazan je umanjenjem sredstava od ove spomeničke rente za 18%.

            S obzirom na gospodarsko stanje u zemlji, potrebno je produljiti rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja neizravne spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona, i to do 31. prosinca 2016. godine. Na ovaj će se način određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente i u sljedećoj godini (turistička i ugostiteljska djelatnost, djelatnost putničkih agencija i prijevoza i dr.).                      

2.         Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

-                     produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona, i to do 31. prosinca 2016. godine.

 3.        Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem ovoga zakona produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisane člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čime će se određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente i u sljedećoj godini.

III.      OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, kao niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV.      PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

      Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku, imajući u vidu da je potrebno žurno produlji rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisan člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, i to do 31. prosinca 2016. godine, čime će se određeni poduzetnici i gospodarski subjekti rasteretiti plaćanja spomeničke rente i u sljedećoj godini.