Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavak 4. podstavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA ZAKONOM TREBA UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o izvršavanju kazne zatvora donesen je 1999. godine („Narodne novine“, broj: 128/99 dalje u tekstu: Zakon), u sklopu tadašnje sveobuhvatne reforme kaznenog zakonodavstva, a u primjeni je od 1. srpnja 2001. godine. Nakon donošenja, do danas, mijenjan je i dopunjavan 12 puta („Narodne novine“ broj: 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03 - pročišćeni tekst, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11 Odluka USRH-48/11, KZ-125/11, 56/13, 150/13, 98/19). Veće izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora izvršene su u 2001. godine, kada je njegovo donošenje predstavljalo zakonodavnu reformu zatvorskog sustava i područja izvršavanja kazne zatvora budući je Zakon usklađen s međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska prihvatila, te tada važećim Europskim zatvorskim pravilima.Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj: 74/15) u članku 48. stavak 4. propisano je da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta da je potrebno pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, a budući je do sada predmetni Zakon mijenjan i dopunjavan 12 puta bilo je potrebno pristupiti donošenju novoga Zakona.
Poslovi izvršavanja kazne zatvora su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, izvršavaju se u posebnim uvjetima u kaznenim tijelima, odnosno kaznionicama i zatvorima, koja su posebne ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, pa Zakon regulira i službeničke odnose, posebno prava i obveza ovlaštenih službenih osoba zatvorskog sustava te upravni i inspekcijski nadzor kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda od strane Središnjeg ureda koji je jedinstvena upravna organizacije u sastavu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa. Aktualno Središnji ured upravlja, osigurava sredstva za rad i nadzire rad ukupno 21 kaznenog tijela u Republici Hrvatskoj (sedam kaznionica i 14 zatvora) te dva odgojna zavoda, Centra za dijagnostiku u Zagrebu i Centra za izobrazbu. U kaznionicama, zatvorima, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu nalazi se dnevno oko 3500 osoba lišenih slobode (različitih kategorija zatvorenika: 1200 istražnih zatvorenika/ica, 2200 zatvorenika/ica i 100 prekršajnih zatvorenika/ica), a o njima 24-sata dnevno skrbi oko 2600 državnih službenika i namještenika, od kojih je oko 1600 službenika pravosudne policije, koji imaju status ovlaštene službene osobe s posebnim ovlastima u pogledu primjene sredstva prisile i vatrenog oružja.
U međuvremenu od donošenja Zakona (prije 18 godina), doneseno je niz novih zakona koji su vezani za izvršavanje kazne zatvora, posebice Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku s kojima je ovaj Zakon u prethodnim razdobljima nužno bio usklađivan. Jedna od novina Kaznenog zakona iz 2011. godine koja se značajno odnosila na izvršavanje kazne zatvora bila je nadležnost za odlučivanje o uvjetnom otpustu osuđenika po kojoj novini odluku o uvjetnom otpustu osuđenika donosi sud. Do navedene novine Kaznenog zakona, nadležnost za donošenje odluke o uvjetnom otpustu bila je propisana ovim Zakonom i pripadala je Povjerenstvu sastavljenom od četiri stalna člana koja je imenovao ministar pravosuđa. Ta novina Kaznenog zakona, koja je na snazi od 2013. godine, je u sustav izvršavanja kazne zatvora unijela tzv. pravni dualizam u odlučivanju o uvjetnom otpustu – o uvjetnom otpustu osuđenika (zatvorenika) koji su počinili kaznena djela po KZ/97 odlučivalo je Povjerenstvo za uvjetni otpust, a o uvjetnom otpustu osuđenika (zatvorenika) koji su počinili kaznena djela po KZ/11 odlučivao je sud. Takav način odlučivanja trajao je do kraja 2017. godine. Petogodišnja praksa postupanja sudova i zatvorskog sustava u postupcima odlučivanja o uvjetnom otpustu (od 2013. do 2018. godine) ukazala je na potrebu izmjene postojećih postupovnih odredbi Zakona i njihovo propisivanje adekvatno utvrđenim potrebama.
Također, ovaj Zakon je u 2019. godini bilo potrebno uskladiti s novim Zakonom o sustavu državne uprave koji je na snazi od 18. srpnja 2019. godine, radi uspostave jedinstvenosti pravnog sustava Republike Hrvatske, obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave donesen s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. godine, u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, na način da se ovlasti i dužnosti „pomoćnika ministra“nadležnog za zatvorski sustav zamjenjuju s ovlastima i dužnostima „ravnatelja“ nadležnog za zatvorski sustav, a sve radi uspostave koherentnog normativnog okvira, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav držane uprave, što je i učinjeno posljednjim izmjenama Zakona.
Obzirom da ovaj Zakon propisuje izvršavanje kazne zatvora izrečene i u prekršajnom postupku Zakon je bilo potrebno uskladiti i s novim Zakonom o prekršajima.
Odredbe Zakona o državnim službenicima jedinstveno uređuju radnopravne odnose između državnih službenika i države kao poslodavca, reguliraju jedinstvena pravila u vezi s radom u državnoj službi te prava i obveze državnih službenika, a obzirom da se primjenjuju na sve državne službenike primjenjuju se i na službenike zatvorskog sustava, iz kojeg razloga je bilo potrebno da se mnogobrojne izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima usklade sa Zakonom u dijelu koji uređuje radnopravne odnose službenika u zatvorskom sustavu. U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja zatvorskih službenika sa statusom ovlaštene službene osobe ovaj Zakon je bilo potrebno uskladiti sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i njegovim izmjenama i dopunama. Nadalje, donesen je Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi obrade u razmjeni osobnih podataka u svrhe sprečavanja, istraživanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija pa je odredbe Zakona potrebno dodatno uskladiti s tim zakonima.Ovaj Zakon je bilo potrebno uskladiti i s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine, čije se odredbe primjenjuju i na pružanje zdravstvene zaštite svih kategorija zatvorenika (osoba lišenih slobode) koje se nalaze u zatvorskom sustavu Ministarstva pravosuđa i kojim Zakonom je utvrđeno djelovanje Zatvorske bolnice u Zagrebu kao kaznionice sa statusom zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode, te djelovanje odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora koji pružaju zdravstvenu zaštitu osobama lišenim slobode. U svezi navedenog, a nakon zakonskog usklađenja, u provedbenom smislu potrebno je ostvariti određene standarde opremljenosti i spremnosti u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i odjelima zdravstvene zaštite u kaznionicama, odnosno zatvorima radi povezivanja s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH) i povezivanja zdravstvenog i zatvorskog sustava.
Prilikom izrade Zakona posebnu je pažnju trebalo voditi i o najnovijoj praksi u sustavu izvršavanja kazne zatvora na međunarodnoj razini nastale kroz primjenu: Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, revidiranih Standardnih minimalnih pravila UN-a o postupanju sa zatvorenicima (tzv. Mandelina pravila), revidirana Europska zatvorska pravila, odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) sa sjedištem u Strasbourgu, preporuke i upozorenja Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) i Pučkog pravobranitelja. U tom kontekstu zaštite ljudskih prava zatvorenika (osoba lišenih slobode) u primjeni Zakona, kontinuirano se unaprjeđuju ostali čimbenici odlučni za kvalitetu smještaja zatvorenika, odnosno općih uvjeta izvršavanja kazne zatvora, a osobito važnost postojanja prirodnog danjeg svjetla i dotoka dostatnog svježeg zraka te higijenskih i sanitarnih uvjeta kao i kvalitete i opsega zdravstvene skrbi, prehrane, dodira s vanjskim svijetom i proširivanja spektra svrsishodnih aktivnosti za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora u zatvorenim uvjetima usmjerenih prema smanjivanju broja sati koje zatvorenici tijekom dana provode u spavaonicama te učestalom preispitivanju uspješnosti izvršavanja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Sukladno s navedenim, ovim Zakonom predviđa se uvođenje novih tehnologija, osobito u dijelu izobrazbe zatvorenika i dodira s vanjskim svijetom radi pripreme zatvorenika za život na slobodi. Naime, Ministarstvo pravosuđa u suradnji s UNICEF-om provodi pilot projekt video posjeta djece zatvorenika s osnove prava djeteta radi jačanja i unaprjeđenja obiteljskih odnosa. Nadalje, u suradnji s udrugama, vanjskim učilištima i u okviru projekta Vlade Republike Hrvatske usmjerenog resocijalizaciji ovisnika provode se osposobljavanja zatvorenika za računalna zanimanja, što je jedan od primjera za buduće korištenje informacijskih tehnologija u zatvorskom sustavu, a u svrhu kvalitetnijeg dodira s vanjskim svijetom i pripreme za život na slobodi.
Zakon je zadržao koncept dosadašnjeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora te sadrži odredbe o temeljnim načelima, pravima zatvorenika i njihovoj zaštiti, postupku upućivanja i odgode upućivanja na izvršavanje kazne zatvora, ustroju, nadležnosti i djelokrugu tijela za izvršavanje kazne zatvora, državnim službenicima i namještenicima zatvorskog sustava, sredstvima za rad, institutu suca izvršenja, tijeku izvršavanja kazne zatvora, smještaju, opremi i prehrani zatvorenika, radu i strukovnoj izobrazbi zatvorenika, obrazovanju zatvorenika, organizaciji slobodnog vremena, vjeroispovijesti i dušobrižništvu, pružanju adekvatne zdravstvene skrbi zatvorenicima, dodiru zatvorenika s vanjskim svijetom,pogodnosti zatvorenika, održavanju reda i sigurnosti u kaznionicama i zatvorima, stegovnim prijestupima zatvorenika i stegovnom postupku, premještaju zatvorenika, prekidu izdržavanja kazne zatvora, uvjetnom otpustu zatvorenika, pripremi za otpuštanje zatvorenika, izvršavanju kazne zatvora i kazne zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna izrečenih u prekršajnom postupku.
III. OSNOVNA PITANJA KOJA SE ŽELE UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA NASTUPITI
Donošenjem Zakona postiže se usklađivanje Zakona o izvršavanju kazne zatvora s Kaznenim zakonom, Zakonom o prekršajima, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o ovršnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Stečajnim zakonom, Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakonom o državnim službenicima, Zakonom o sudovima, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom u razmjenom osobnih podataka u svrhe sprečavanja, istraživanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Ovimse Zakonom osigurava jednakopravni položaj svih zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora, a u određenimpravima i njihovo izjednačavanje s ostalim građanima Republike Hrvatske, podiže se razina sigurnosti kaznionica i zatvora Uprave za zatvorski sustav i probaciju te dugoročno, smanjenje troškovaizvršavanja kaznezatvora.
IV. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva.
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
PRIJEDLOGZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Dio prvi OPĆE ODREDBE
Glava I. UVODNE ODREDBE
OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.
(2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.
(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora.
(5) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se na način istovjetan izvršavanju kazne zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
SVRHA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 2.
Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora (dalje u tekstu: zatvorenik), njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se doprinosi zaštiti društvene zajednice.
TEMELJNA PRAVA I NJIHOVA OGRANIČAVANJA
Članak 3.
(1) Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(2) Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenika se može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(3) Zatvorenika se u pravima smije ograničiti samo iznimno i ako je to prijeko potrebno radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora i samih zatvorenika.
(4) Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.
ZAŠTITA OSOBNOSTI I TAJNOSTI osobnih PODATAKA
Članak 4.
(1) Zatvoreniku je zajamčena zaštita osobnosti i tajnost osobnih podataka, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.
(2) Podaci o zatvorenicima koji se obrađuju tijekom izvršavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu, te će se njihovo prikupljanje, obrada, korištenje i pohrana obavljati sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.
ZAPOČINJANJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 5.
(1) Izvršavanje kazne zatvora započinje nakon što odluka o kazni postane pravomoćna i izvršna.
(2) Iznimno, izvršavanje kazne zatvora može započeti i prije pravomoćnosti presude ako zatvorenik kojem je određen istražni zatvor to zatraži pod uvjetima propisanim zakonom.
(3) Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA
Članak 6.
(1) Prvostupanjski sud dostavlja odluku iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona nadležnom tijelu na izvršavanje u roku od tri dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke, odnosno u roku od tri dana od dana primitka pravomoćne i izvršne odluke.
(2) I druga tijela poduzimaju potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.
(3) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čijoj su nadležnosti primjena mjera i postupaka značajnijih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvršavanje kazne zatvora.
PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST
Članak 7.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor će prije svakog samostalnog izlaska ili o bijegu zatvorenikakoji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili djela s elementima nasilja na traženje žrtve kaznenog djela ili prekršaja bez nepotrebne odgode obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa radi obavještavanja žrtve, oštećenika koji je žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelj ili njihove obitelji.
(2) Svoje traženje o obavijesti žrtva može istaknuti tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka, a nakon pravomoćnog okončanja postupka svoje traženje može uputiti ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Pravo žrtve iz stavka 1. ovoga članka ne mora biti ostvareno ako postoji ugroza za sigurnost zatvorenika.
NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA
Članak 8.
(1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu Upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Upravna organizacija za zatvorski sustav) i suca izvršenja.
(2) Središnji ured je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica Upravne organizacije za zatvorski sustav (dalje u tekstu: Središnji ured) koja posrednim i neposrednim uvidom prati, proučava i nadzire primjenu propisa o izvršavanju kazne zatvora, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora, pruža stručnu pomoć u okviru svog poslovanja, prikuplja, obrađuje i analizira podatke o osobama lišenim slobode i osobama koje su uključene u organizaciju i provedbu izvršavanja kazne zatvora, te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
(3) Upravna organizacija za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora, te pomoći nakon otpusta zatvorenika.
(4) Središnji ured o stanju i radu kaznionica, zatvora, odnosno centara jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i javnost.
(5) Na temelju godišnjeg izvješća iz stavka 4. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor.
TROŠKOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 9.
Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
Članak 10.
(1) U ovom Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1)Osobe lišena slobode je osoba kojoj je u kaznenom postupku određen istražni zatvor, osobe kojima je u prekršajnom postupku određeno prekršajno zadržavanje, osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku ili je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora.
2)Istražni zatvorenik je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor i nalazi se na izvršavanju istražnog zatvora u zatvoru.
3)Osuđenik je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a ne nalazi se na izdržavanju kazne u kaznionici, odnosno zatvoru ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena.
4)Zatvorenik je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela i nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici, odnosno zatvoru.
5)Kažnjenik na prekršajnom zadržavanju je osoba kojoj je odlukom suda određeno prekršajno zadržavanje i nalazi se na izvršavanju prekršajnog zadržavanja u zatvoru.
6)Kažnjenik je osoba kojoj je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora ili je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora.
7)Članovi obitelji zatvorenika (i osuđenika) jesu: bračni ili izvanbračni drug zatvorenika, životni ili neformalni životni partner zatvorenika, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja, te skrbnik.
(2) Izrazi, riječi i pojmovni sklopovi koji se koriste u ovom Zakonu s rodnim značenjem, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, jednako se odnose na muški i ženski rod, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Glava II. TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
ZABRANA SVAKOG NEZAKONITOG POSTUPKA
Članak 11.
(1) Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci, uključujući biomedicinska i druga znanstvena istraživanja kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, te liječničkim ili znanstvenim pokusima.
(2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka posebice se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama, odnosno zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava zatvorenika.
(3) Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.
ZABRANA DISKRIMINACIJE
Članak 12.
Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenike se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj s obzirom na rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju.
RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 13.
(1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice, odnosno zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja kazne zatvora, kao što su: izrečene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i dr.
(2) Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno.
(3) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvojeno.
(4) Mlađi punoljetnici u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.
(5) Zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Prvi put osuđeni u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od povratnika.
(7) Zatvorenici zaštićeni svjedoci izdržavaju kaznu zatvora sukladno odredbama ovog Zakona osim ako posebnim zakonom kojim se uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama, koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog njihova iskazivanja u kaznenim postupcima nije drukčije određeno.
(8) Različite kategorije osoba lišenih slobode koje kaznu zatvora izdržavaju odvojeno, iznimno mogu zajedno sudjelovati u dnevnim aktivnostima kojima je svrha resocijalizacija zatvorenika sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora.
(9) Različite kategorije osoba lišenih slobode koje kaznu zatvora izdržavaju odvojeno, iznimno mogu biti smješteni zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite.
UREĐENJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA I OBLIKOVANJE POJEDINAČNOG PROGRAMA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 14.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji životu na slobodi.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor potiče i pomaže zatvoreniku u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom, te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela.
(3) Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dobrovoljno sudjeluje u izradi i provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
PRIPRema ZA OTPUST I POMOĆ POSLIJE OTPUSTA
Članak 15.
Kaznionica, odnosno zatvor tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurava pripremu zatvorenika za otpuštanje, u suradnji državnim tijelima, ustanovama, institucijama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći poslije otpusta.
Glava III. PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA
PRAVA ZATVORENIKA
Članak 16.
(1) Svaki zatvorenik ima, pod uvjetom predviđenim ovim Zakonom, pravo na:
1)smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima
2)zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka
3)redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima
4)rad
5)obrazovanje
6)stručnu pravnu pomoć u vezi zaštite prava propisanih ovim Zakonom
7)podnošenje pravnih sredstava za zaštitu svojih prava propisanih ovim Zakonom
8)zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva
9)dodir s vanjskim svijetom
10)boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno
11)dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom
12)vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom
13)vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru
14)glasovanje na općim izborima i općem referendumu
15)druga prava predviđena ovim Zakonom.
(2) Zatvorenik strani državljanin ima pravo na dopisivanje i razgovor s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.
(3) Prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora, na njemu razumljiv način, biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama.
PRITUŽBA ZATVORENIKA
Članak 17.
(1) Zatvorenik i članovi zatvorenikove obitelji uz njegovu suglasnost imaju pravo pritužbe na postupak i odluku službenika kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice, odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), Središnjem uredu i sucu izvršenja. Pisana pritužba Središnjem uredu ili sucu izvršenja upućuje se u omotnici koju uprava kaznionice, odnosno zatvora ne smije otvoriti.
(3) Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti službenika kaznionice, odnosno zatvora ili bez nazočnosti osobe protiv čijih postupaka i odluka je pritužba podnesena.
(4) Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od 15 od dana zaprimanja pritužbe, a Središnji ured u roku od 30 od dana zaprimanja pritužbe. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem.
(5) Ako zatvorenik podnese pisanu pritužbu sucu izvršenja, sudac izvršenja na pritužbu će odgovoriti pisanim putem u roku od 30 dana od dana zaprimanja pritužbe.
PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU
Članak 18.
(1) U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka i dokazima, te pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.
(2) U stegovnom postupku zbog težih stegovnih prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja po vlastitom izboru i na svoj trošak, s čime mora biti upoznat.
(3) Branitelja može izabrati iz reda odvjetnika, kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik.
SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORA
Članak 19.
(1) Zatvorenik i članovi zatvorenikove obitelji uz njegovu suglasnost mogu podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu sucu izvršenja protiv postupka ili odluke kojom se zatvorenika nezakonito prikraćuje ili ograničava u nekom pravu iz ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu odlučuje sudac izvršenja nadležan za kaznionicu, odnosno zatvor u odnosu na koju se zahtjev odnosi. Sudac je dužan započeti provjeru navoda zahtjeva za sudsku zaštitu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(3) Sudac izvršenja će rješenjem odbiti zahtjev za sudsku zaštitu ako utvrdi da nije osnovan. Ako utvrdi zahtjev osnovanim, sudac izvršenja će rješenjem narediti otklanjanje nezakonitog prikraćivanja ili ograničavanja zatvorenika u pravu. Ako otklanjanje nezakonitosti nije moguće, sudac izvršenja rješenjem će nezakonitost utvrditi i zabraniti njezino ponavljanje, koje rješenje će po pravomoćnosti dostaviti i Središnjem uredu.
(4) Protiv odluke suca izvršenja iz stavka 3. ovoga članka žalbu mogu podnijeti zatvorenik i kaznionica, odnosno zatvor nadležnom sudskom vijeću.
NADZOR NAD POŠTOVANJEM LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Članak 20.
Nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zatvorenika provode pučki pravobranitelj te posebni pravobranitelji sukladno posebnim propisima, kao i međunarodna tijela na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.
Dio drugi NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Glava IV. NADLEŽNOST UPRAVNE ORGANIZACIJE ZA ZATVORSKI SUSTAV
SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI
Članak 21.
(1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama, odnosno zatvorima koje su posebne unutarnje ustrojstvene jedinice Upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojene izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav.
(2) Upravna organizacija za zatvorski sustav je jedinstvena upravna organizacija u sastavu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) U Središnjem uredu ustrojavaju se organizacijske jedinice za obavljanje poslova iz djelokruga određenog ovim Zakonom.
(4) Upravnom organizacijom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda.
(5) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora kaznionice, odnosno zatvori mogu se razvrstati u skupine.
(6) Odlukom ministra kaznionice, odnosno zatvori mogu se pripojiti, odnosno povezati u jedinstvenu organizacijsku i upravnu cjelinu radi postizanja veće djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.
(7) Centar za dijagnostiku u Zagrebu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica Upravne organizacije za zatvorski sustav u kojoj se izvršava kazna zatvora, ustrojena izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav, radi obavljanja stručnih poslova medicinske, socijalne, psihološke, socijalnopedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu procjene kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, njihove klasifikacije, predlaganja orijentacijskog pojedinačnoga programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznionice, odnosno zatvora u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora. Za potrebe kriminološke obrade zatvorenika zatražit će se podaci od nadležnog centra za socijalnu skrb, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a prema potrebi i ostalih nadležnih tijela.
(8) Centar za izobrazbu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica, ustrojena izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav, radi obavljanja stalne stručne izobrazbe službenika i namještenika Upravne organizacije za zatvorski sustav, a ostalih osoba u slučaju potrebe.
(9) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na kaznionice, odnosno zatvore na odgovarajući način se primjenjuju na Centar za dijagnostiku u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(10) Na druga pitanja koja se odnose na ustrojstvo kaznionica, zatvora, odnosno centara, a koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju opći propisi o ustrojstvu tijela državne uprave.
(11) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica, odnosno zatvora na odgovarajući način se primjenjuju na ustrojstvo odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.
KAZNIONICE
Članak 22.
(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene:
1)osuđenim punoljetnim muškarcima
2)osuđenim punoljetnim ženama
3)osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima
4)osuđenim mlađim punoljetnim ženama.
(2) Zatvorenici povratnici kaznu zatvora u pravilu izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnima odijelima kaznionice.
(4) Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupku liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora mogu izdržavati na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice.
(5) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(6) Kaznionica može imati odjele za izvršavanje kazne zatvora u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. Odjele osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU
Članak 23.
(1) Zatvorska bolnica u Zagrebu je kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove koja može obavljati djelatnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko-epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama, odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora.
(2) Zatvorska bolnica u Zagrebu i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
(3) Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Zatvorske bolnice u Zagrebu i odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstva, sukladno odredbama zakona o zdravstvenoj zaštiti.
(4) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na kaznionicu na odgovarajući se način primjenjuju na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
ZATVORI
Članak 24.
(1) Zatvori seustrojavaju za izvršavanje istražnog zatvora, zadržavanja određenog u prekršajnom postupku, kazne zatvora ili novčane kazne koja je zamijenjena kaznom zatvora izrečenih u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku za:
1)punoljetne muškarce
2)punoljetne žene
3)mlađe punoljetne muškarce
4)mlađe punoljetne žene.
(2) Zatvore osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova.
(3) Zatvor može imati odjele za izvršavanje kazne zatvora u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. U odjelu zatvora može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
IZVRŠAVANJE SIGURNOSNIH MJERA
Članak 25.
U kaznionicama, odnosno zatvorima izvršavaju se sigurnosne mjere izrečene uz kaznu zatvora koje se izvršavaju sukladno uvjetima propisanim Kaznenim zakonom i drugim posebnim propisima.
VRSTE KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA
Članak 26.
(1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice jesu zatvorene, poluotvorene ili otvorene.
(2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.
(3) Kaznionice, odnosno zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele.
UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA
Članak 27.
(1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionici, odnosno zatvoru mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice.
(2) Unutarnje ustrojstvene jedinice kaznionice, odnosno zatvora ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, općih i pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite, poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika, financijsko-knjigovodstvenih poslova, te drugih poslova sukladno potrebama službe.
(3) Poslovi osiguranja jesu: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga i sprovođenje zatvorenika, te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
(4) Poslovi tretmana dijele se na opće i stručne. Opći poslovi tretmana jesu: sudjelovanje u provođenju posebnih programa tretmana, organizacija i provođenje općih programa tretmana i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, nadzor nad sadržajem dopisivanja zatvorenika te vođenje propisanih evidencija zatvorenika. Stručni poslovi tretmana jesu: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje, preispitivanje i procjena uspješnosti provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, provođenje psihosocijalnih i socijalnopedagoških intervencija i posebnih programa, provođenje sigurnosnih mjera iz svog djelokruga, izrada stručnih mišljenja u svezi s izvršavanjem kazne zatvora. Za obavljanje stručnih poslova tretmana predvidjet će se dovoljan broj stručnjaka socijalnih pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.
(5) Opći i pravni poslovi jesu: osiguravanje zaštite zajamčenih prava zatvorenika, pružanje stručne pravne pomoći zatvorenicima u vezi zaštite njihovih prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje ljudskim potencijalima, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe službenika i namještenika, poslovi informatike, te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora.
(6) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika jesu: obiteljska (opća) medicina, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dentalna zdravstvena zaštita, ljekarnička djelatnost, suradnja s liječnicima i ustanovama javnog zdravstva i tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju zatvorenika, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje zatvorenicima i nadziranje održavanja osobne higijene zatvorenika te čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se. Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika osiguravaju se unutarnjim ustrojem kaznionice, odnosno zatvora.
(7) Poslovi rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika jesu: organizacija, provođenje, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika.
(8) Financijsko-knjigovodstveni poslovi jesu: planski poslovi, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za zatvorenike, poslovi u svezi pologa stvari i novca zatvorenika, poslovi obračuna i isplate naknada za rad zatvorenika, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom zatvorenika, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za zatvorenike, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenika, te poslovi održavanja infrastrukture objekata.
(9) Standardi i način obavljanja poslova tretmana propisuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
UPRAVITELJ
Članak 28.
(1) Radom kaznionice, zatvora, odnosno centra upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, s četiri godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi, s najmanje četiri godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje s jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima.
(3) Upravitelj kaznionice, odnosno zatvora može imati jednog ili više pomoćnika koji je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, s četiri godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima. Pomoćnik upravitelja pomaže u upravljanju radom kaznionice, odnosno zatvora te zamjenjuje upravitelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(4) Upravitelja koji nema pomoćnika, u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti zamjenjuje voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice kojeg upravitelj odredi pisanom odlukom.
SAVJETODAVNO VIJEĆE UPRAVITELJA
Članak 29.
(1) Rukovodeći službenici najviših unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionica, odnosno zatvora čine savjetodavno vijeće upravitelja.
(2) U slučaju potrebe upravitelj može odrediti i druge službenike kaznionice, odnosno zatvora da sudjeluju u radu savjetodavnog vijeća upravitelja.
(3) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jednom mjesečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe poslova iz nadležnosti kaznionice, odnosno zatvora o čemu se vodi zapisnik.
NADZOR
Članak 30.
(1) Nadzor nad radom i postupanjem kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, te nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u zatvorskom sustavu obavljaju ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda, a iznimno i druge osobe po nalogu ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) U provedbi upravnog nadzora nadzire se osobito zakonitost i pravilnost rada i postupanja, zakonitost akata iz nadležnosti kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, te osposobljenost državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda.
(3) U provedbi inspekcijskog nadzora provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, u uvjete i način rada kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, poduzimanje propisanih mjera i radnji u svezi njihovog postupanja prema osobama lišenih slobode. Ovlaštena službena osoba može tijekom inspekcijskog nadzora narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti koje će upravitelj izvršiti u određenom roku i o tome izvijestiti ovlaštenu službenu osobu i ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav.
(4) Ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda jesu, osim ovlasti iz općeg propisa u vezi s obavljanjem nadzora, ovlaštene poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit opći ili pojedinačni akt upravitelja ili sami donijeti akt, odnosno odluku koju upravitelj nije donio.
(5) Upravitelj po saznanju bez odgode pisanim putem izvještava Središnji ured o svakom nezakonitom i nepravilnom postupanju.
(6) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav rješenjem određuje provedbu inspekcijskog nadzora, kaznionicu, zatvor, centar odnosno odgojni zavod nad čijim će se radom nadzor provesti, imenuje povjerenstvo, voditelja povjerenstva, vrijeme u kojem će se nadzor provesti, te poslovi koji će se nadzirati.Ako provedba nadzora ne trpi odgodu, ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može provođenje nadzora narediti usmeno.
(7) Inspekcijski nadzor se u pravilu provodi danju u radno vrijeme u prvoj smjeni rada, a nadzor čije provođenje nije dovršeno do kraja radnog vremena, može se nastaviti i nakon proteka radnog vremena.Iznimno ili kad je svrha nadzora pravilnost rada državnih službenika i namještenika u smjenama, nadzor se provodi u svako doba dana i noći.Za vrijeme obavljanja nadzora noću, kućni red kaznionice, zatvora, centra odnosno odgojnog zavoda smije se narušiti samo u mjeri neophodnoj za uspješnu provedbu nadzora.
(8) U provođenju inspekcijskog nadzora ovlaštena službena osoba po potrebi obavlja razgovor s državnim službenicima i namještenicima, drugim osobama koje se nalaze u kaznionici, zatvoru, centru odnosno odgojnom zavodu te s osobama lišenim slobode, a po potrebi se njihove izjave uzimaju na zapisnik. Preslika dokumentacije koja je predmet nadzora prilog je zapisnika.
(9) O provedenom inspekcijskom nadzoru povjerenstvo vodi zapisnik. U zapisnik se unosi bitan sadržaj nadzora, a po potrebi unose se pritužbe ili izjave državnih službenika i namještenika te druge bitne činjenice. Zapisnik potpisuju voditelj i članovi povjerenstva te zapisničar.
(10) Povjerenstvo u roku od 15 dana predaje izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru ravnatelju nadležnom za zatvorski sustav.Izvješće sadrži podatke o provedenom nadzoru, utvrđenim činjenicama i prijedlog mjera. Provedbu mjera naređuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, koji o obavljenom inspekcijskom nadzoru, naređenim mjerama i njihovoj provedbi izvješćuje ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(11) Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode u zatvorskom sustavu provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo, a nad programima obrazovanja osoba lišenih slobode i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI
PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD
Članak 31.
(1) Kaznionica, zatvor, odnosno centar dostavlja prijedlog za Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionice, zatvore, odnosno centre (dalje u tekstu: Plan prijma) Središnjem uredu, u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, na način da je s istim usklađen. O dostavljenim prijedlozima odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionice, zatvore, odnosno centre donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uzimajući u obzir stvarne potrebe kaznionice, zatvora odnosno centra i raspoloživa financijska sredstva.
(3) Planom prijma utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara, stvarno potreban broj državnih službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi Plan, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.
(4) Planom prijma utvrđuje se i popunjenost ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora, odnosno centara pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
(5) Plan prijma iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
(6) Osim donošenja Plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).
(7) Plan prijma objavljuje se u „Narodnim novinama“, na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA
Članak 32.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, odlučuje o njihovom premještaju i prestanku državne službe. O pravima i obvezama iz državne službe za upravitelja odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) O pravima i obvezama iz državne službe za pomoćnika upravitelja odlučuje upravitelj.
(3) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u državnu službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće službenike u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima te odlučuje o njihovom premještaju i prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora, odnosno centra.
(4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u državnu službu i odlučuje o prestanku državne službe službenika koji obavljaju poslove osiguranja u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima (dalje u tekstu: službenici pravosudne policije). Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora, odnosno centra postavlja u zvanja i razrješuje statusa ovlaštene službene osobe službenike pravosudne policije. Službenike pravosudne policije na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora, odnosno centra uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, te donosi odluku o njihovim pravima i obavezama iz državne službe.
(5) Upravitelj prima u državu službu, odnosno na rad ostale službenike i namještenike i raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, te odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada.
(6) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu službenika odrediti trajni premještaj službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može upravitelja i pomoćnika upravitelja premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ostale rukovodeće službenike kaznionica, zatvora, odnosno centra.
(8) Postupak iz stavka 7. ovog članka provodi se u slučajevima kada je:
–službenik kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela
–službenik odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog
–službenik počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u upravnom ili inspekcijskom nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica
–iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima moguće utvrditi ugrozu stanja sigurnosti
–iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima moguće utvrditi teško narušene međuljudske odnose, te u drugim slučajevima kada je svojim ponašanjem službenik pridonio otežanom funkcioniranju redovitog rada kaznionice, zatvora, odnosno centra.
(9) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
(10) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora i centara, na odgovarajući način se primjenjuju i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.
POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 33.
(1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici sukladno poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta.
(2) Državni službenici kaznionice, zatvora i Centra za dijagnostiku u Zagrebu mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.
(3) Pojedini stručni poslovi koji se obavljaju u kaznionicama, odnosno zatvorima, a iznimno i drugi poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici kaznionica, odnosno zatvora mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe, ukoliko je isto potrebno radi funkcioniranja kaznionice, odnosno zatvora. Na odnos pružatelja usluga kaznionice, odnosno zatvora primjenjuju se opći propisi kojim se uređuju obveznopravni odnosi.
(4) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 3. ovog članka ne smiju prelaziti 5% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za kaznionicu, odnosno zatvor.
(5) Iznimno, izdaci za pružatelje stručnih poslova zdravstvene zaštite iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu prelaziti 5% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za kaznionicu, odnosno zatvor uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.
(6) Pružatelji stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne mogu postati državni službenici ni namještenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu, odnosno na rad.
OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
Članak 34.
(1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, državni službenici Središnjega ureda koji obavljaju nadzor nad zakonitošću rada i pravilnost kaznionice, zatvora, odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u postupanju s osobama lišenim slobode, te državni službenici kaznionice, zatvora, odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u posebnim uvjetima rada, odnosno oni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti.
(2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovog članka imaju službenu iskaznicu, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda koje obavljaju poslove nadzora i službenici pravosudne policije kaznionice, zatvora, odnosno centra imaju službenu iskaznicu i značku.
(3) Detaljnije odredbe o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe u zatvorskom sustavu pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
Članak 35.
(1) Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojega djelokruga rada poduzeti sve zakonite radnje radi izvršavanja kazne zatvora.
(2) Službenik pravosudne policije kaznionice, zatvora, odnosno centra u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju potrebe službe, ovlaštena službena osoba podliježe sigurnosnoj provjeri.
(4) Ovlaštena službena osoba dužna se i izvan službe ponašati na način koji ne šteti ugledu službe.
POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA
Članak 36.
(1) Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje radi nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i stalna pripravnost, te izloženost stresu, svakih se 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16, odnosno 14 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.
(2) Namještenicima u kaznionici, zatvoru, odnosno centru koje rade u posebnim uvjetima rada pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.
(3) Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(4) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka 37. stavak 10. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe rješenjem će se:
1)razriješiti statusa ovlaštene službene osobe
2)utvrditi da zadržava plaću i druga prava koja je ostvarivala kao ovlaštena službena osoba
3)u roku od 30 dana uputiti na ocjenu preostale radne sposobnosti.
(5) Ako je službeniku iz stavka 4. ovoga članka utvrđena preostala radna sposobnost, raspoređuje se na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i strukom, potrebama službe, ukoliko je takav raspored moguć. Prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka službenik zadržava do izvršnosti rješenja o rasporedu na radno mjesto.
(6) Ako je utvrđeno da službenik nema preostale radne sposobnosti ili raspored službenika prema stavku 5. ovoga članka nije moguć, a službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, prestaje mu državna služba s danom stjecanja uvjeta za mirovinu, a službenik zadržava prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka do izvršnosti rješenja o prestanku državne službe zbog ostvarivanja prava na mirovinu.
(7) Ako službenik ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom, strukom i potrebama službe, ili ako službenik nema preostalu radnu sposobnost a nije stekao uvjete za mirovinu, prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka službenik zadržava do izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti, s kojim danom mu prestaje državna služba.
(8) Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom.
(9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(10) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(11) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(12) Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe.
(13) Ostvarivanje prava iz stavka 12. ovoga članka isključuje ostvarivanje istih prava iz kolektivnog ugovora.
(14) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada, priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava, te prilikom prestanka državne službe s pravom na mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada i/ili priznanje. Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA
Članak 37.
(1) Državni službenici i namještenici Upravne organizacije za zatvorski sustav međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(2) Državni službenicii namještenici obvezni su sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.
(3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.
(4) Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom ulaska, izlaska i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, odnosno zatvoru.
(5) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da državni službenici i namještenici u nekoj kaznionici, zatvoru, odnosno centru nose jednoobraznu odjeću.
(6) Državni službenici surađuju s državnim tijelima, ustanovama i pravnim osobama iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona, radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(7) Radi potreba službe može se državnog službenika i namještenika u kaznionici, zatvoru, odnosno centru obvezati na rad dulji od punog radnog vremena, te privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
(8) Radi potreba službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar do šest mjeseci, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja.
(9) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu i kaznionici, zatvoru, odnosno centru saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.
(10) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje nadležno zdravstveno povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe, prestaje državna služba u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o čemu se donosi rješenje o prestanku državne službe.
usavršavanje SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 38.
(1) Za službenike i namještenike u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima obvezno je stalno stručno usavršavanje sukladno pravilniku o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(2) Stručno usavršavanje provodi se u Centru za izobrazbu.
(3) Stručno usavršavanje može se provoditi i u drugim obrazovnim ustanovama i institucijama izvan zatvorskog sustava.
DUŠOBRIŽNIŠTVO
Članak 39.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može omogućiti dušobrižništvo za vjernike službenike i namještenike Upravne organizacije za zatvorski sustav osobito u svezi pohađanja tradicionalnih vjerskih hodočašća, o čemu na prijedlog službenika i namještenika i u suradnji s vjerskom zajednicom upisanom u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
PSIHOLOŠKA POMOĆ
Članak 40.
(1) Službenicima i namještenicima Upravne organizacije za zatvorski sustav koji su u obavljanju poslova ili povodom obavljanja poslova, posredno ili neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruža se psihološka pomoć sukladno odluci kojom se uređuje psihosocijalna skrb za Upravnu organizaciju za zatvorski sustav.
(2) Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se odlukom iz stavka 1. ovoga članka koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE
Članak 41.
(1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu, odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvršavanja kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike, te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonomi provedbenim propisima.
(2) Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice, odnosno zatvora službenici pravosudne policije mogu koristiti službene pse i/ili tehnička sredstva.
(3) Sprovođenje osobe lišene slobode obavlja se sukladno sigurnosnoj procjeni, na način kojim se zaštiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. Prilikom sprovođenja osoba lišene slobode mora biti što manje izložena javnosti te ne smije biti izložena nepotrebnoj fizičkoj patnji.
(4) U obavljanju poslova osiguranja može se zatražiti pomoć ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(5) Vanjski i unutarnji prostori i prostorije, osim spavaonica, kupaonica i sanitarnih čvorova kaznionica, zatvora, odnosno centara te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika mogu biti nadzirani i snimani putem sustava video nadzora ili drugih tehničkih sredstva.
(6) Tehnička sredstava mogu se dodatno koristiti za potrebe zaštite i osiguravanja kaznionica, zatvora, odnosno centara.
(7) Ukoliko se snimke iz stavka 5. i 6. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, uništavaju se u roku od 60 dana od dana njihovog nastanka.
(8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru.
(9) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja pravosudne policije obilježena odgovarajućim znakovljem.
(10) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije.
(11) Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu kojim se propisuje način obavljanja poslova osiguranja, primjena sredstava prisile, službene odore, oprema i službena vozila donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU
Članak 42.
(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik osiguranja mora:
1)imati završenu srednju školu
2)imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
3)imati do 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema
4)biti osobno dostojan za obavljanje službe.
(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije, prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu. Za vrijeme vježbeničkog staža (probnog rada), u trajanju od 12 mjeseci, osoba je dužna pohađati i završiti osposobljavanje, položiti stručni ispit za zvanje i položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, u protivnom osobi prestaje državna služba po sili zakona, istekom vježbeničkog staža (probnog rada).
(3) Službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti stručni ispit za zvanje, u protivnom službeniku istekom navedenog roka prestaje državna služba po sili zakona.
(4) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je u zatvorskom sustavu proveo najmanje tri godine.
(5) Nije dostojna za obavljanje poslova osiguranja osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda ili koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije.
ODGOVORNOST ZA POVREDU SLUŽBENE I RADNE DUŽNOSTI
Članak 43.
(1) Državni službenik i namještenik zbog povrede službene, odnosno radne dužnosti, odgovara u skladu s općim propisom. Prijedlog za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima.
(3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno, odnosno neposredno nadređeni državni službenik.
(4) Upravitelj kaznionice, odnosno zatvora dužan je sukladno općim propisima obavijestiti tijelo nadležno za provođenje zdravstvene inspekcije u slučaju sumnje na zlouporabu instituta bolovanja. Ukoliko upravitelj ne postupi sukladno navedenom isti postupak može pokrenuti ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
TEŠKE POVREDE SLUŽBENE i RADNE DUŽNOSTI
Članak 44.
Osim teških povreda službene i radne dužnosti utvrđenih općim propisom, teškom povredom službene i radne dužnosti smatra se i:
1)odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne zatvora
2)nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka
3)onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika
4)neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana
5)uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući službenu odoru, naoružanje i opremu
6)nemaran odnos prema državnoj imovini koji je doveo do štetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka
7)neprijavljivanje kaznenih djela u vezi sa službom koja se progone po službenoj dužnosti
8)neprijavljivanje ponašanja koje predstavlja teži stegovni prijestup zatvorenika
9)ponašanje državnih službenika i namještenika izvan obavljanja službe, odnosno rada koje narušava ugledu državne službe
10)dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba. Smatra se da je ovlaštena službena osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka
11)dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem droga ili dovođenje pod utjecaj droga na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba.
Glava VI. SREDSTVA ZA RAD
FINANCIRANJE KAZNIONICa, ZATVORA, odnosno CENTaRA
Članak 45.
(1) Sredstva za rad kaznionica, zatvora, odnosno centara osiguravaju se u državnom proračunu.
(2) Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora. O načinu korištenja ovih sredstava odlučuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora, uz suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u skladu s posebnim pravilnikom kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka prihod su kaznionice, odnosno zatvora, vode se na njihovim računima i koriste se za:
-naknade za rad zatvorenika
-nabavljanje sirovina i materijala potrebnih za rad zatvorenika
-za ostala tekuća i investicijska ulaganja
-za druge namjene utvrđene pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može odlučiti da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka rasporede drugoj kaznionici, zatvoru, odnosno centru.
(5) Visina sredstava za tekuće i kapitalne izdatke, kao i korištenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionice, zatvora, odnosno centra.
SREDSTVA ZA TEKUĆE I KAPITALNE IZDATKE
Članak 46.
(1) Tekući izdaci jesu:
1)izdaci za državne službenike i namještenike (zaposlene)
2)materijalni izdaci
3)financijski i ostali vanjski izdaci
4)izdaci za posebne namjene.
(2) Kapitalni izdaci jesu:
1)izdaci za izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadržaja u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima
2)izdaci za nabavu opreme.
SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE
Članak 47.
Sredstva za posebne namjene, sastoje se od:
1)sredstva za pokriće izdataka za zatvorenike, koriste se za:
-prehranu, odjeću, obuću i smještaj
-zdravstvenu zaštitu,
-održavanje čistoće i osobne higijene
-naknadu za rad, obrazovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu
-izdatke upućivanja, sprovođenja, premještaja i otpuštanja
-tjelovježbu i slobodne aktivnosti
-obrazovanje
-opremu
-osiguranje od odgovornosti od nesreće na poslu
2)sredstva za pokriće posebnih izdataka državnih službenika i namještenika kaznionice, zatvora, odnosno centra koja se koriste za:
-službene odore, opremu, naoružanje i zdravstvene preglede u vezi sa službom
-troškove usavršavanja
-troškove prijama u službu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar
-naknada državnim službenicima i namještenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja
-pokriće izdataka stručnih usluga u vezi s poslovima izvršavanja kazne zatvora.
Glava VII. SUDAC IZVRŠENJA
USTANOVLJENJE SUCA IZVRŠENJA
Članak 48.
(1) Sudac izvršenja ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti.
(2) U županijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Centar za izvršavanje kazne zatvora čine dva ili više sudaca izvršenja i potrebno stručno i pomoćno osoblje, na čelu sa sucem izvršenja kojega odredi predsjednik suda.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje saziva sastanak sudaca izvršenja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona.
STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA
Članak 49.
(1) Sudac izvršenja štiti prava zatvorenika, nadzire zakonitost u postupku izvršavanja kazne zatvora, te osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom.
(2) Sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o:
1)upućivanju na izdržavanje kazne zatvora
2)sudskoj zaštiti prava odlučivanjem o zahtjevu za sudskom zaštitom iz članka 19. ovog Zakona, te o žalbi protiv odluke upravitelja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom
3)odobravanju i opozivu prekida izdržavanja kazne zatvora
4)odobravanju uvjetnog otpusta i opozivu odluke o uvjetnom otpustu prije otpuštanja na uvjetni otpust
5)saziva i rukovodi sjednicom vijeća za uvjetne otpuste, čiji je predsjednik
6)opozivu uvjetnog otpusta
7)obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud
8)uračunavanju vremena oduzimanja slobode u kaznu zatvora ako je ono uslijedilo nakon pravomoćnosti presude kojom se ta kazna ima izvršiti,
9)ostalim slučajevima propisanim zakonom.
(3) Drugostupanjskom odlukom sudac izvršenja može ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja.
MJESNA NADLEŽNOST SUCA IZVRŠENJA
Članak 50.
(1) Osuđenika na izdržavanje kazne zatvora upućuje sudac izvršenja na čijem području osuđenik ima prebivalište, odnosno boravište, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Odluke iz članka 49. stavka 2. točke 6. do 8. ovoga Zakona donosi sudac izvršenja iz stavka 1. ovoga članka, a odluke iz članka 49. stavka 2. točke 2. do 5. donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora. Odluke iz članka 49. stavka 2. točke 7. i 8. ovoga Zakona može donijeti i sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora.
(3) U slučaju promjene mjesta izdržavanja kazne zatvora sudac izvršenja ustupit će spis drugom nadležnom sucu izvršenja, odnosno sucu izvršenja nadležnom za nadzor uvjetno otpuštenog.
POSTUPAK PRED SUCEM IZVRŠENJA
Članak 51.
(1) Postupak pred sucem izvršenja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke, ovlaštenih predlagatelja po ovom Zakonu ili po službenoj dužnosti, a u drugom stupnju povodom žalbe.
(2) Sudac izvršenja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna zaštita zatvorenikovih prava i interesa. Postupak pred sucem izvršenja i vijećem koje odlučuje o uvjetnom otpustu provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvršenja omogućava strankama da se očituju o činjenicama i navodima suprotne stranke, te da predlože utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.
(3) Stranke u postupku jesu osuđenik, odnosno zatvorenik, kaznionica odnosno zatvor te državni odvjetnik kad je to propisano ovim Zakonom.
(4) Tijekom postupka pred sucem izvršenja osuđenik, odnosno zatvorenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Ako zatvorenik u roku od 24 sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.
(5) Sudac izvršenja u postupku može pregledati sve službene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice, odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.
(6) Sudac izvršenja može održati ročište u odgovarajućim prostorijama kaznionice, odnosno zatvora, osim kada samostalno ili u vijeću odlučuje o uvjetnom otpustu.
POSTUPAK PO ŽALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA
Članak 52.
(1) Zatvorenik, kada je ovim Zakonom dopuštena posebna žalba protiv odluke upravitelja, žalbu može podnijeti sucu izvršenja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U takvu slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti zatvoreniku, koji žalbu protiv odluke može podnijeti i izjavom danom na zapisnik. Sudac izvršenja će o žalbi odlučiti najkasnije u roku od tri radna dana od dana primitka žalbe.
(3) Zatvorenik se može odreći prava na žalbu protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka.
ŽALBA NA ODLUKU SUCA IZVRŠENJA
Članak 53.
(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika, odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika, odnosno zatvorenika iz članka 10. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona uz suglasnost osuđenika odnosno zatvorenika, kada su pokrenuli postupak u kojem je donesena odluka koja se pobija žalbom, u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji je bez odgode dostavlja sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko vijeće o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
UPUĆIVANJE U PRAVA ZATVORENIKA
Članak 54.
Najmanje jednom godišnje nadležni sudac izvršenja obilazi zatvorenike, razgovara s njima, te ih upućuje u prava iz ovoga Zakona i načine ostvarivanja tih prava.
Dio treći TIJEK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Glava VIII. MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA
IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
Članak 55.
(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode, a najduže u roku od pet radnih dana od izvršnosti presude, prijepise: presude, nalaza vještaka, izvadak iz kaznene evidencije, a prema potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne.
(2) Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja će u roku od osam radnih dana donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (dalje u tekstu: rješenje o upućivanju).
(3) Ako se osuđenik nalazi u istražnom zatvoru, rješenje iz stavka 2. ovoga članka donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izvršavanja istražnog zatvora.
(4) Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivalište ili boravište u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, rješenje iz stavka 2. ovoga članka donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu donošenja prvostupanjske presude.
MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
Članak 56.
(1) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora do šest mjeseci ili kojemu ne izdržani dio kazne ne prelazi šest mjeseci upućuje se u najbliži zatvor prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta, a ako osuđenik nema prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske upućuje se u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja nadležnog za upućivanje.
(2) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili kojemu ne izdržani dio kazne iznosi dulje od šest mjeseci upućuje se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(3) Odluku o upućivanju na daljnje izdržavanje kazne zatvora u kojoj će kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, na prijedlog Centra za dijagnostiku u Zagrebu i na temelju mišljenja Povjerenstva Središnjeg ureda, u skladu s odredbama Okvirnih mjerila za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na daljnje izdržavanje kazne zatvora koja donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Prilikom odlučivanja o upućivanju posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjive skupine. Protiv ove odluke žalba nije dopuštena.
(4) Zatvorenika kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora, sudac izvršenja uputit će u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem već izdržava kaznu.
(5) Ako je osuđeniku određen ili produljen istražni zatvor u drugom kaznenom postupku, sudac izvršenja uputit će osuđenika odmah na izvršavanje kazne zatvora koju će započeti izdržavati nakon ukidanja istražnog zatvora.
(6) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojem je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja upućuju se na izvršavanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(7) Osuđenika osuđenog na kaznu maloljetničkog zatvora upućuje se na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(8) Zatvorenika čija je kazna zatvora preuzeta na izvršavanje sukladno međunarodnom ugovoru ili posebnom zakonu, upućuje se na daljnje izvršavanje u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(9) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda a u nekoj od njih je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, prvo će izdržavati kaznu zatvora uz koju je izrečena sigurnosna mjera.
(10) Zatvoreniku kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora uz koju je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga sukladno stavku 2. ovoga članka.
(11) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda a jedna od njih je kazna maloljetničkog zatvora, prvo će izdržavati kaznu maloljetničkog zatvora.
(12) Zatvoreniku kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna maloljetničkog zatvora, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora sukladno stavku 2. ovoga članka.
POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU
Članak 57.
(1) Sudac izvršenja žurno poziva osuđenika radi uručenja rješenja o upućivanju i sredstava za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u koji se osuđenik upućuje. Ako dostava poziva nije uspjela na adresu koju je osuđenik dao sudu ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče.
(2) Prilikom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznaje osuđenika s odredbama ovoga Zakona o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik koji je na slobodi može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju.
(3) Zatvorenika koji se već nalazi na izdržavanju druge kazne zatvora ili istražnog zatvora neće se pozivati radi uručivanja rješenja o upućivanju. Rješenje o upućivanju zatvoreniku se uručuje putem kaznionice, odnosno zatvora.
(4) Rješenje o upućivanju sadrži: osobne podatke o osuđeniku kojeg se upućuje, podatke o pravomoćnoj i izvršnoj presudi na temelju koje se upućuje, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu u koji se upućuje i uputu o pravnom lijeku. Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja, a nadležni sud o žalbi odlučuje u roku od pet radnih dana.
(5) Rješenje kojim se osuđenika upućuje na izdržavanje kazne zatvora sa slobode, treba sadržavati dan, mjesec i godinu kada se mora javiti na izdržavanje kazne.
(6) Rješenje o upućivanju, sukladno stavku 4. i 5. ovoga članka, dostavlja se zatvoru, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu.
(7) Dan javljanja u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu mora biti određen na način da od uručenja rješenja o upućivanju do dana javljanja u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu protekne najmanje pet, a najviše 15 dana. Osuđenik može na vlastiti zahtjev biti upućen na izdržavanje kazne i prije proteka pet dana od dana uručenja rješenja o upućivanju.
(8) Troškove javnog prijevoza osuđeniku snosi sud upućivanja.
OBVEZE SUCA IZVRŠENJA
Članak 58.
(1) Sudac izvršenja dostavit će zatvoru, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu prijepise: rješenja o upućivanju, presude, izvatka iz kaznene evidencije, podatke o tome je li u kaznenom postupku izuzet biološki materijal radi obavljanja molekularno-genetičke analize kao i druge podatke kojima raspolaže, najmanje tri dana prije dana javljanja osuđenika na izdržavanje kazne.
(2) Ako se osuđenik koji je uredno upućen na izdržavanje kazne ne javi, sudac izvršenja će na temelju izvješća upravitelja izdati nadležnoj policijskoj upravi nalog za sprovođenje. Troškove sprovođenja snosi zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu koji štetu mogu naknaditi odgovarajućom primjenom odredaba članka 158. ovoga Zakona.
(3) Kad se na izdržavanje kazne upućuje osuđenik koji uzdržava maloljetne osobe ili osobe nesposobne da se brinu za sebe ili nisu materijalno zbrinute, sudac izvršenja o tome će obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb, koji je obvezan bez odgode poduzeti potrebne mjere i o tome izvijestiti suca izvršenja.
TJERALICA
Članak 59.
(1) Za osuđenikom koji se krije sudac izvršenja izdaje nalog za raspisivanje tjeralice. Nalog se dostavlja policijskoj upravi prema sjedištu suca izvršenja. Uhićenog osuđenika se smješta do pravomoćnosti rješenja u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja koji je izdao nalog za raspisivanje tjeralice. Uhićenog osuđenika se po pravomoćnosti rješenja o upućivanju na njegov trošak sprovodi u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu.
(2) Sudac izvršenja izdaje nalog za povlačenje tjeralice kad se osuđenika uhiti, ako nastupi zastara izvršavanja kazne ili se ostvare drugi razlozi zbog kojih tjeralica više nije potrebna.
(3) Početak izdržavanja kazne zatvora računa se od trenutka kad se osuđenik sam javio na izdržavanje kazne, a u slučaju prisilnog sprovođenja ili smještaja prema stavku 1. ovoga članka, od trenutka oduzimanja slobode.
UPUĆIVANJE PRIJE PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE
Članak 60.
(1) Zatvorenik na izvršavanju istražnog zatvora može podnijeti zahtjev za upućivanje na izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude izjavom danom na zapisnik. Odluku o zahtjevu donosi sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju. Prilikom davanja izjave na zapisnik zatvorenika na izvršavanju istražnog zatvora upozorit će se da će u kaznionici, odnosno zatvoru u pravima i obvezama biti izjednačen sa zatvorenicima koji izdržavaju kaznu zatvora.
(2) Predsjednik vijeća koje je donijelo odluku u prvom stupnju prilikom odlučivanja o zahtjevu uzet će u obzir razmjer između vremena provedenog u istražnom zatvoru i duljini izrečene kazne zatvora te procjenu potrebe nazočnosti zatvorenika na izvršavanju istražnog zatvora na sudu.
(3) Rješenje o upućivanjuprije pravomoćnosti presude zajedno s pismenima iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju dostavit će sucu izvršenja prema sjedištu zatvora u kojem zatvorenik nalazi na izvršavanju istražnog zatvora.
(4) Izdržavanje kazne zatvora na temelju rješenja iz stavka 3. ovoga članka može trajati najdulje do isteka roka za istražni zatvor propisanog zakonom kojim se uređuje kazneni postupak, odnosno do isteka nepravomoćne kazne zatvora na koju je osuđen.
Glava IX. ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
RAZLOZI ZA ODGODU
Članak 61.
(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i članova njegove obitelji iz članka 10. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od dana uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana od saznanja za njihovo postojanje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, sudac izvršenja donosi nakon provedenog postupka u kojem utvrđuje postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe. Ako je razlog za odgodu iz stavka 3. točke 1. ovoga članka sudac izvršenja će, nakon što utvrdi da se radi o teškoj akutnoj bolesti ili znatnom pogoršanju postojeće kronične bolesti, zatražiti očitovanje od Zatvorske bolnice u Zagrebu o mogućnosti liječenja u zatvorskom sustavu, u kojem slučaju će odlučiti u roku od tri dana od dana primitka očitovanja.
(3) Razlozi za odgodu jesu:
1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti, za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu
2)smrt člana obitelji osuđenika
3)potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe
4)obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta
5) završetak školske godine ili polaganja ispita
6)dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi
7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci
8) rizična trudnoće osuđenice
9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.
(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje, a najdulje do tri godine osim u osobito teškim slučajevima bolesti; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. ovoga članka do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točki 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.
(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje 20 mjeseci, osim iz razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka.
ODGODA VOJNIM OBVEZNICIMA
Članak 62.
U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske upućivanje na izdržavanje kazne zatvora vojnog obveznika može se odgoditi dok takvo stanje traje.
OPOZIV RJEŠENJA O ODGODI
Članak 63.
(1) Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora sudac izvršenja će opozvati ako su prestali razlozi zbog kojih je odgoda odobrena ili ako osuđenik odgodu ne koristi iz razloga zbog kojeg je odobrena ili čini kažnjive radnje.
(2) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava, odnosno postaja obavještava suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o odgodi izvršavanja kazne zatvora.
Glava X. POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I UTVRĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
UTVRĐIVANJE ISTOVJETNOSTI I PROVJERA IDENTITETA ZATVORENIKA PRIlikom PRIJAMA
Članak 64.
(1) Zatvorenika se prima u kaznionicu, odnosno zatvor na temelju rješenja o upućivanju.
(2) Prilikom dolaska u kaznionicu, odnosno zatvor utvrđuje se istovjetnost zatvorenika prema podacima navedenim u sudskoj odluci i drugim podacima važnim za utvrđivanje istovjetnosti.
(3) Ako se pojavi sumnja u identitet i istovjetnost osobe koja se javila na izdržavanje kazne zatvora ista se zadržava te se odmah o tome obavještava policijsku upravu prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora koja poduzima mjere radi utvrđivanja njenog identiteta i istovjetnosti.
POSTUPANJE NAKON PRIJAMA
Članak 65.
(1) Nakon prijama u kaznionicu, odnosno zatvor ovlaštena službena osoba istog spola obavlja temeljitu pretragu zatvorenika i pregled tijela.
(2) Zatvorenika se fotografira, mjeri tjelesna visina i težina, bilježi osobni opis, te se prema potrebi uzimaju biometrijski podaci. Navedene radnje poduzimaju se i bez privole zatvorenika.
POSTUPAK S OSOBNIM STVARIMA
Članak 66.
(1) Prilikom prijama zatvorenika u kaznionicu, odnosno zatvor pregledavaju se osobne stvari.
(2) Osobne stvari čije zadržavanje nije dopušteno i odjeća koju ne zadržava popisuju se, oduzimaju i pohranjuju na polog stvari, ili se na zatvorenikov trošak šalju osobi koju on odredi, o čemu se zatvoreniku daje potvrda. Stvari koje zbog pokvarljivosti nisu prikladne za pohranjivanje ili uručivanje trećim osobama uništavaju se, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(3) U kaznionicama, odnosno zatvorima u kojima nema mogućnosti tehničkog pregleda stvari čije zadržavanje je dopušteno, tehnički pregled stvari moguće je obaviti kod vanjskog pružatelja usluga na trošak zatvorenika, s čime se zatvorenik prethodno upoznaje. O obavljenom pregledu sastavlja se zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(4) Stvari za koje se sumnja da su u svezi s počinjenjem nekoga kaznenog djela oduzimaju se od zatvorenika i uz zapisnik se predaju nadležnom državnom tijelu. Stvari za koje se sumnja da su namijenjene bijegu zatvorenika, ugrožavanju reda i sigurnosti, te stvari za koje se sumnja da mogu narušiti zdravlje oduzimaju se i uništavaju ili se predaju nadležnom državnom tijelu, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
DOPUŠTENE STVARI
Članak 67.
(1) Zatvorenik prilikom prijama može zadržati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugrožava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.
(2) U cilju prevencije i/ili slučaju zlouporabe, stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti.
(3) Upravitelj može dopustiti zatvoreniku da zadrži i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, interesima sigurnosti i provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
(4) Vrsta i količina stvari iz stavka 1. ovoga članka propisuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
DRAGOCJENOSTI, NOVAC, VRIJEDNOSNICE I ISPRAVE
Članak 68.
(1) Dragocjenosti, vrijednosnice, te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti zatvorenika i pohranjuju se u kaznionici, odnosno zatvoru o čemu se zatvoreniku izdaje potvrda.
(2) Zatvorenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca sukladno kućnom redom kaznionice, odnosno zatvora i pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(3) Na zahtjev zatvorenika stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se predati osobi koju on odredi.
LIJEKOVI I ORTOPEDSKA POMAGALA
Članak 69.
Prilikom prijama zatvorenik zadržava ortopedska i druga nužna medicinska pomagala, a nužne lijekove po odobrenju liječnika.
PRIJAMNI ZAPISNIK
Članak 70.
(1) Prijamni zapisnik je evidencija o prijamu zatvorenika.
(2) U prijamni zapisnik upisuje se nadnevak i sat prijama zatvorenika, rješenje o upućivanju i bitna zapažanja o zatvoreniku.
(3) Prijamni zapisnik potpisuje ovlaštena službena osoba i zatvorenik.
(4) Prijamni se zapisnik bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata pohranjuje u matici zatvorenika.
ZDRAVSTVENI PREGLED
Članak 71.
(1) Liječnik obavlja zdravstveni pregled zatvorenika najkasnije 24 sata od upisa u maticu zatvorenika.
(2) Na zahtjev zatvorenika ili na temelju zdravstvenih smetnji uočenih prigodom prijama zdravstveni pregled obavlja se bez odgode.
PRIOPĆENJE O PRAVIMA I OBVEZAMA
Članak 72.
Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona zatvoreniku mora biti dostupan dio Zakona koji se odnosi na izdržavanje kazne zatvora i kućni red kaznionice, odnosno zatvora, a odmah po zaprimanju u kaznionicu, odnosno zatvor zatvoreniku se uručuje pisano objašnjenje o pravima i obvezama za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.
OBAVIJEST O PRIJAMU ZATVORENIKA
Članak 73.
Kaznionica, odnosno zatvor obvezna je o prijamu zatvorenika u roku od tri radna dana obavijestiti suca izvršenja nadležnog za upućivanje, suca izvršenja nadležnog za kaznionicu, odnosno zatvor kao i sud koji je donio presudu u prvom stupnju, a odmah omogućuje zatvoreniku da o tome obavijesti članove obitelji.
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
Članak 74.
(1) Po dolasku u kaznionicu, odnosno zatvor zatvorenika se smješta u poseban prostor za prijam u kojem se može zadržati do 30 dana.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju se podaci potrebni za utvrđivanje pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
POJEDINAČNI PROGRAM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Članak 75.
(1) Radi ispunjavanja svrhe izvršavanja kazne zatvora za zatvorenika se donosi pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora (dalje u tekstu: program izvršavanja). Program izvršavanja sastoji se od psihosocijalnih, socijalnopedagoških, obrazovnih, radnih, okupacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih postupaka primjerenih rizicima, potrebama i osobinama zatvorenika, usklađenih s mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Program izvršavanja za svakog zatvorenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice, odnosno zatvora (dalje u tekstu: stručni tim).
(3) Upravitelj preispituje program izvršavanja najmanje jednom u tri mjeseca za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do pet godina, odnosno najmanje jednom u šest mjeseci za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora dulju od pet godina.
(4) Zatvorenika se potiče na aktivno sudjelovanje u donošenju i provođenju programa izvršavanja.
(5) Program izvršavanja i njegove izmjene unose se u osobnik zatvorenika.
(6) Zatvorenika se upoznaje s programom izvršavanja, izmjenama, procjenom uspješnosti, te odobrenom vrstom i opsegom pogodnosti. Zatvorenika se neće upoznati sa sadržajem dijela programa izvršavanja koji se odnosi na procjenu rizika i sigurnosne procjene i postupke.
(7) Sadržaj programa izvršavanja i postupak njegovog donošenja, postupak procjene rizičnosti, provođenje i postupak procjenjivanja uspješnosti provođenja programa izvršavanja te postupak odlučivanja o pogodnostima zatvorenika propisuje se pravilnikom o tretmanu zatvorenika iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.
MATICA ZATVORENIKA
Članak 76.
(1) Radi zakonitog izvršavanja kazne zatvora se: prikupljaju, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podaci o zatvoreniku u maticu zatvorenika (dalje u tekstu: matica).
(2) Matica sadrži:
1.osobne podatke o zatvoreniku
2.podatke o sudskoj presudi koja se izvršava
3.rješenje o upućivanju
4.ostale podatke i dokumentaciju potrebnu za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Podaci se unose u maticu u roku od 48 sati od primitka prijamnog zapisnika.
(4) Matica se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
SREDIŠNJA MATICA
Članak 77.
(1) Središnji ured vodi središnju maticu.
(2) Središnja matica sadrži podatke koje sadrži i matica.
(3) Središnja matica vodi se u elektroničkom obliku.
OSOBNIK ZATVORENIKA
Članak 78.
(1) U osobnik zatvorenika (u daljnjem tekstu: osobnik) unose se podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora i provedbu programa izvršavanja.
(2) Osobnik sadrži:
1)podatke o zatvoreniku, presudi i kazni
2)prijepis sudskih presuda i odluka drugih državnih tijela koje se odnose na kaznu i njezino izvršavanje
3)nalaz i mišljenje službenika koji obavlja poslove tretmana i pruža zdravstvenu zaštitu, te podatke o zapažanjima osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja
4)program izvršavanja i njegove izmjene tijekom izvršavanja kazne zatvora
5)ostale podatke i dokumentaciju potrebne za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Zdravstveni karton zatvorenika dio je osobnika koji se vodi odvojeno od ostale dokumentacije osobnika.
(4) Podaci o nacionalnosti i vjeri unose se u osobnik uz zatvorenikov pristanak.
(5) Osobnik se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
(6) Uz osobnik mogu se voditi pomoćne evidencije potrebe za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora.
(7) Detaljnije odredbe kojima se uređuje matica, središnja matica, osobnik i druge evidencije potrebne za izvršavanje kazne zatvora, propisuju se pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
zaštita TAJNOSTi PODATAKA
Članak 79.
(1) Podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena su i profesionalna tajna.
(2) Pristup zabilježenim podacima iz stavka 1. ovoga članka dopušten je zatvoreniku, te upravitelju i ovlaštenim službenim osobama prema poslovima i zadaćama njihova službeničkog mjesta kao i službenicima Središnjeg ureda ovlaštenim za nadzor nad radom kaznionica, odnosno zatvora. Zatvoreniku se može uskratiti pristup zabilježenim podacima sadržanim u pojedinačnim stručnim zapažanjima i mišljenjima ovlaštenih službenih osoba.
(3) Uvid u podatke iz osobnika na temelju odobrenja upravitelja mogu izvršiti tijela unutarnjih poslova u okviru svoje zakonske ovlasti radi otkrivanja i sprječavanja kaznenih djela, te probacijski službenici u okviru obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
(4) Po otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora osobnik se pohranjuje i čuva sukladno posebnim propisima.
Članak 80.
(1) Podatke o postupcima izvršavanja kazne zatvora koje saznaju druge osobe na radu u kaznionici, zatvoru, odnosno centru po drugim osnovama, predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu.
(2) Iznimno, Središnji ured može dopustiti uvid u podatke o postupku izvršavanja kazne zatvora drugim osobama za potrebe znanstvenih istraživanja i stručne izobrazbe, koje podatke su druge osobe dužne čuvati kao tajnu i koristiti ih isključivo za odobrenu svrhu.
Glava XI. SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
Članak 81.
(1) Smještaj zatvorenika treba odgovarati adekvatnim zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima, te klimatskim prilikama. Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane.
(2) Zatvorenika se u pravilu smješta u prostoriju namijenjenu smještaju više zatvorenika. Zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati. Svakom se zatvoreniku osigurava zasebna postelja. Slobodno vrijeme zatvorenici mogu provoditi zajedno, u pravilu u prostorijama za dnevni boravak.
(3) Svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid.
(4) Kaznionice, odnosno zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele.
(5) Pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom zatvoreniku.
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA OSOBE S INVALIDITETOM
Članak 82.
Zatvoreniku osobi s invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stupnju njegove invalidnosti.
ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE I ČISTOĆE PROSTORIJA I PROSTORA
Članak 83.
(1) Sve prostorije i prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju se propisno održavati i redovito čistiti.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.
(3) Zatvorenicima se omogućuje svakodnevno pranje tijela, a najmanje jednom tjedno tuširanje. Od zatvorenika se zahtijeva održavanje osobne higijene. Kaznionica, odnosno zatvor osigurava vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. Nošenje brade, brkova i duge kose može se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.
(4) Nadzor nad održavanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke.
RUBLJE, ODJEĆA, OBUĆA I POSTELJINA
Članak 84.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku rublje, odjeću, obuću i posteljinu prikladno klimatskim uvjetima.
(2) Zatvorenik može nositi vlastito rublje, odjeću i obuću te koristiti vlastitu posteljinu.
(3) Za vrijeme bolničkog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu zatvoreniku se osigurava bolesničko osobno i posteljno rublje sukladno Kućnom redu Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(4) Upravitelj može uskratiti nošenje vlastitog rublja, odjeće i obuće te korištenje vlastite posteljine iz zdravstveno-higijenskih razloga ili sigurnosnih razloga.
(5) Za vrijeme rada zatvorenik nosi propisanu radnu odjeću i obuću, te koristi zaštitna sredstva.
(6) Svo rublje, odjeća, obuća i posteljina moraju biti čisti i uredni, a radna odjeća i obuća mora biti čista i uredna sukladno uvjetima rada.
(7) Prilikom izlaska iz kaznionice, odnosno zatvora zatvorenik nosi vlastito rublje, odjeću i obuću. Ako nema vlastitu, osigurava se primjerena.
(8) Kod prijama zatvorenika treba osigurati uvjete da se njegova vlastita odjeća i obuća čuva u primjerenim uvjetima.
(9) Detaljnije odredbe o rublju, odjeći, obući i posteljini zatvorenika pobliže se uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
PREHRANA
Članak 85.
(1) Zatvoreniku se u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a koji su primjereni dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, vjerskim zahtjevima, a sukladno mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Zatvorenica trudnica, dojilja i bolestan zatvorenik dobiva hranu po vrsti i količini koju odredi liječnik.
(3) Zatvoreniku se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno. Zatvoreniku se osigurava prehrana primjerena njegovoj dobi, zdravlju, fizičkom stanju, vjeroispovijesti i prirodi posla koji obavlja, a minimalan unos energije te udjela proteina i ostalih prehrambenih tvari propisuje se posebnim propisom iz stavka 5. ovoga članka. Liječnik ili druga osoba medicinske struke može odrediti izmjenu prehrane zatvoreniku kada je to potrebno iz zdravstvenih razloga. Sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke.
(4) Ako nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, na vlastiti trošak se zatvoreniku omogućuje opskrba prehrambenim proizvodima u prodavaonici za zatvorenike kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donosi pravilnik kojim se pobliže propisuju standardi smještaja i prehrane zatvorenika.
NABAVLJANJE POTREPŠTINA
Članak 86.
(1) U prodavaonici za zatvorenike u kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenik može na vlastiti trošak nabavljati prehrambene i druge stvari za osobnu uporabu.
(2) Prilikom opskrbljivanja prodavaonice za zatvorenike uvažavaju se opravdane potrebe zatvorenika.
(3) Upravitelj može uskratiti zatvoreniku nabavljanje potrepština iz sigurnosnih razloga, a na temelju mišljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga.
(4) Ako u kaznionici, odnosno zatvoru nema prodavaonice za zatvorenike, upravitelj je dužan osigurati nabavljanje potrepština na drugi odgovarajući način.
Glava XII. RAD ZATVORENIKA
ZAPOŠLJAVANJE ZATVORENIKA
Članak 87.
(1) Zatvoreniku se omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Zatvorenika se potiče na rad radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te njegovih tjelesnih i duševnih potreba. Na temelju liječničkog mišljenja i programa izvršavanja zatvorenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme.
(3) Organizacija rada i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi.
(4) Nije dopušteno zapošljavanje zatvorenika na službenička radna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Zatvorenika se osigurava od nezgoda na poslu i profesionalnih oboljenja.
(6) Postizanje financijske dobiti od zatvorenikova rada ne smije biti na štetu svrhe izvršavanja kazne zatvora.
ZAPOŠLJAVANJE ZATVORENIKA U KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU
Članak 88.
(1) Zatvorenika se može zaposliti na poslovima u kaznionici, odnosno zatvoru.
(2) Zatvorenika se raspoređuje na rad u kaznionici, odnosno zatvoru prema pravilniku kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika, kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
ZAPOŠLJAVANJE za DRUGOG POSLODAVCA
Članak 89.
(1) Zatvorenik se može, uz osobni pristanak, zaposliti za drugog poslodavca na poslovima koji se obavljaju u ili izvan kaznionice, odnosno zatvora na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica, odnosno zatvor, a odobrava ga Središnji ured. Ugovorom se utvrđuju međusobna prava i obveze.
(2) Zatvorenika pisanom odlukom upravitelj raspoređuje na rad za drugog poslodavca sukladno sklopljenom ugovoru i pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
NASTAVAK RADA KOD DRUGOG POSLODAVCA I OBAVLJANJE VLASTITE DJELATNOSTI
Članak 90.
(1) Zatvoreniku se može uz pisani pristanak drugog poslodavca odobriti nastavak rada kod tog poslodavca, ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, te ako uz istu nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti.
(2) Zatvoreniku koji samostalno obavlja gospodarsku i drugu djelatnost, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju do jedne godine, može se odobriti nastavak obavljanja te djelatnosti u ili izvan kaznionice, odnosno zatvora. Dok zatvorenik samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost snosi troškove smještaja u kaznionici, donosno zatvoru.
(3) O molbi zatvorenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Središnji ured po prethodno pribavljenom mišljenju upravitelja.
(4) Nastavak rada zatvorenika kod drugog poslodavca i obavljanje vlastite djelatnosti detaljnije se propisuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakonakojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
RADNO VRIJEME I ODMORI
Članak 91.
(1) Radno vrijeme zatvorenika određuje se prema općim propisima.
(2) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se ne može osigurati rad svim radno sposobnim zatvorenicima koji žele raditi, iznimno je dopušten prekovremeni rad sukladno općim propisima.
(3) Odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor određuju se prema općim propisima.
(4) Godišnji odmor može trajati od osamnaest do 30 radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdržavanja kazne, uvjetima rada i složenosti poslova radnog mjesta, što se pobliže utvrđuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
NAKNADA ZA RAD I NAGRADA
Članak 92.
(1) Naknada za rad zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru umnožak je osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegova rada. Osnovica za izračun naknade za rad iznosi 20% od bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika. Koeficijenti rada zatvorenika utvrđuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(2) Na naknadu za rad zatvorenika ne plaćaju se porezi i doprinosi.
(3) Zatvorenika koji se ističe osobitim učincima rada može se izvanredno nagraditi sukladno pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(4) Naknada za rad zatvorenika kod drugog poslodavca utvrđuje se prema općim aktima poslodavca. Tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje se na račun kaznionice, odnosno zatvora od koje se zatvoreniku isplaćuje naknada za rad u visini od 25%, a ne može biti manja od naknade za rad propisane u stavku 1. ovoga članka.
RASPOLAGANJE NAKNADOM ZA RAD I OBVEZNA ŠTEDNJA ZATVORENIKA
Članak 93.
(1) Od naknade za rad zatvorenika 30% se odvaja kao obvezna štednja zatvorenika i pohranjuje na polog novca. Ostalim dijelom naknade za rad zatvorenik slobodno raspolaže sukladno odredbama kućnog reda kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Temeljem molbe zatvorenika, u iznimnim situacijama kao što su: teška bolest, smrt člana obitelji ili pomoć članovima obitelji, elementarne nepogode i sličnim opravdanim situacijama, upravitelj pisanom odlukom može odobriti da se iznos iz stavka 1. ovoga članka upotrijebi sukladno odredbama ovoga Zakona.
NOVČANA POMOĆ
Članak 94.
(1) Temeljem molbe zatvorenika bez prihoda ili novčanih sredstava na pologu koji je stariji od 65 godina ili ima utvrđenu trajnu radnu nesposobnost prema općim propisima, na teret državnog proračuna isplaćuje mu se novčana pomoć jednom u tri mjeseca, a najviše četiri puta tijekom kalendarske godine u visini od 20% umnoška osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta 1.
(2)Zatvoreniku koji na pologu novca u prethodna tri mjeseca u ukupnom zbroju ima sredstava u iznosu većem od novčane pomoći iz stavka 1. ovog članka, neće se osigurati novčana pomoć.
POVREDA OBVEZA IZ RADA
Članak 95.
(1) Povrede obveza iz rada jesu: kašnjenje na posao, neopravdano izbivanje s posla, napuštanje posla, namjerno dovođenje u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećivanje sredstava za rad, te nepoštivanje organizacije i načina rada.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zatvoreniku se može za svaki započeti sat kašnjenja na posao ili neopravdanog izostanka s posla od naknade za rad odbiti razmjerni dio, može ga se premjestiti na druge poslove, te prekinuti rad.
(3) Poslodavac kod kojeg je zatvoreniku odobren nastavak rada obavještava kaznionicu, odnosno zatvor o povredi obveza iz rada, izmjeni ugovora o radu i otkazu ugovora o radu.
PRONALASCI I TEHNIČKA UNAPRJEĐENJA
Članak 96.
Za pronalaske i tehnička unaprjeđenja ostvarena tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvoreniku pripadaju prava prema općim propisima.
NAKNADA ZA VRIJEME OBRAZOVANJA
Članak 97.
Obrazovanje zatvorenika u pravilu se organizira uz rad. Ako obrazovanje zatvorenika koji radi nije moguće organizirati uz rad, zatvoreniku koji uredno izvršava obveze obrazovanja utvrđene pojedinačnim programom isplaćuje se naknada u visini od 25% osnovice iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona pomnožene s koeficijentom 1.
POTVRDA O RADU
Članak 98.
Na molbu zatvorenika kaznionica, odnosno zatvor izdaje potvrdu o radu tijekom izdržavanja kazne.
Glava XIII. OBRAZOVANJE ZATVORENIKA
ORGANIZIRANJE OBRAZOVANJA
Članak 99.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira osnovno školovanje zatvorenika koji nemaju završeno osnovno školovanje.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira strukovno obrazovanje i stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika.
(3) Obrazovanje se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora u skladu s općim propisima.
VRSTA OBRAZOVANJA
Članak 100.
(1) Vrsta obrazovanja za zatvorenika određuje se programom izvršavanja, a ovisi o njegovim sposobnostima i sklonostima, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, kao i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Nakon završenog obrazovanja, odnosno dijela obrazovanja, zatvoreniku se izdaje svjedodžba iz koje ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno u kaznionici, odnosno zatvoru.
(3) Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja obrazovanja na vlastiti trošak, ako se program obrazovanja može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.
Glava XIV. VJEROISPOVIJEST I DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA
VJEROISPOVIJEST
Članak 101.
(1) Zatvorenik ima pravo na vjeroispovijest koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe, stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.
(2) Zatvorenik ima pravo kontaktirati s vjerskim službenikom vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
DUŠOBRIŽNIŠTVO
Članak 102.
(1) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se nalazi veći broj zatvorenika iste vjere, vjerskom službeniku se za potrebe vjerskih obreda najmanje jednom tjedno osigurava prikladan prostor i vrijeme.
(2) Upravitelj može privremeno isključiti zatvorenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora, o čemu će upoznati vjerskog službenika.
Glava XV. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA
KORIŠTENJE SLOBODNOG VREMENA
Članak 103.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurava prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika.
(3) Slobodno vrijeme zatvorenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično.
(4) Sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvršavanja.
(5) Zatvoreniku se prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora omogućuje provođenje aktivnosti slobodnog vremena na vlastiti trošak ukoliko isto ne narušava sigurnost i red te ne ometa druge zatvorenike.
(6) Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba, mogu se osnovati povjerenstva zatvorenika.
(7) Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava zatvorenika utvrđuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
KNJIŽNICA
Članak 104.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor oprema knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor koji nema knjižnicu organizira posudbu knjiga iz mjesne knjižnice.
NABAVLJANJE KNJIGA, NOVINA I ČASOPISA
Članak 105.
Zatvorenik može nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti trošak. Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.
TJELOVJEŽBA
Članak 106.
Kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku uvjete za tjelovježbu, sport i rekreaciju u skladu sa svojim mogućnostima, te zdravstvenim stanjem, sigurnosnim razlozima i programom izvršavanja zatvorenika, koji uvjeti se pobliže propisuju kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
PRIREDBE
Članak 107.
Kaznionica, odnosno zatvor organizira za zatvorenike prigodna raznovrsna sportsko-rekreacijska natjecanja, predavanja i umjetničke priredbe, sukladno svojim mogućnostima.
RADIO I TELEVIZIJA
Članak 108.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor organizira zajedničko praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj može uskratiti zatvoreniku ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora.
STVAR I DJELO NASTALO U SLOBODNO VRIJEME
Članak 109.
(1) Stvar ili drugo djelo zatvorenika nastalo u slobodno vrijeme, po naknadi troškova izrade, zatvorenikovo je vlasništvo. Tako nastala djela mogu postati vlasništvo kaznionice, odnosno zatvora samo uz suglasnost zatvorenika i nakon isplate naknade njegovih troškova nabave materijala.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira izložbu i prodaju stvari nastalih u slobodno vrijeme, uz pristanak zatvorenika autora.
(3) Pobliže odredbe o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme utvrđuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.
Glava XVI. LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIM ZATVORENICIMA
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Članak 110.
(1) Zatvoreniku se osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
(2) Zatvoreniku koji nema zdravstveno osiguranje omogućava se zdravstveno osiguranje na teret ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Zatvoreniku koji iz bilo kojeg razloga ne može biti zdravstveno osiguran na području Republike Hrvatske liječenje se osigurava na trošak kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa posebnim će sporazumom s tijelom nadležnim za zdravstvenom osiguranje dogovoriti način financiranja troškova liječenja osoba iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u kaznionici, odnosno zatvoru ili najbližoj ustanovi javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine za zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora donosi upravitelj ili osoba koju on ovlasti sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionica, odnosno zatvora. Iznimno upravitelj ili osoba koju on ovlasti donosi odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u ustanovi javnog zdravstva uzimajući u obzir najbližu ustanovu javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora.
(6) Zatvorenik je dužan držati se uputa liječnika i poduzimati mjere u svrhu liječenja, sprječavanja zaraznih bolesti i zaštite zdravlja te je osobno odgovoran zbog nepridržavanja tih uputa. Radi održavanja higijene zatvorenik je dužan držati se uputa ovlaštene službene osobe medicinske struke ili druge osoba koja pruža zdravstvenu zaštitu zatvoreniku.
OBVEZAN LIJEČNIČKI PREGLED
Članak 111.
(1) Prilikom prijama zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, kao i prilikom otpusta obvezan je liječnički pregled. Podatke o stanju zdravlja zatvorenika liječnik unosi u zdravstveni karton i druge propisane evidencije u osobniku.
(2) Zatvorenika koji je bolestan ili ozlijeđen, odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili ponašanja može pretpostaviti da je tjelesno ili duševno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebne mjere sukladno pravilima medicinske struke.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog i preporuku liječnika program izvršavanja usklađuje se sa zdravstvenim stanjem zatvorenika.
(4) Ukoliko liječnik prilikom pregleda zatvorenika utvrdi zdravstveno stanje koje upućuje na izuzetno teško oboljenje o tome će odmah obavijestiti upravitelja, odnosno ovlaštenu službenu osobu koja je sprovela zatvorenika na pregled u ustanovu javnog zdravstva koja će o tome odmah po povratku u kaznionicu, odnosno zatvor izvijestiti upravitelja.
ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA
Članak 112.
Potreba nabavljanja ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora, Zatvorske bolnice u Zagrebu ili liječnika specijalista iz ustanove javnog zdravstva utvrđuje se sukladno općim propisima iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pri odlučivanju o troškovima uzima se u obzir zatvorenikovo zdravstveno osiguranje, zatvorenikove imovinske mogućnosti i duljina izrečene kazne.
SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA
Članak 113.
(1) O smještaju zatvorenika u bolesničku sobu iste kaznionice, odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.
(2) U slučaju težih ili dugotrajnih bolesti za čije uspješno liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenika se na prijedlog liječnika premješta u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje ili u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Za vrijeme liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu prema zatvoreniku se provodi program izvršavanja utvrđen u kaznionici, odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.
(3) Kad postoji opasnost ugrožavanja života zatvorenika zbog dužeg prijevoza u kaznionicu, odnosno zatvor iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnog specijalističkog višednevnog pregleda i/ili liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, upravitelj će na prijedlog liječnika uputiti zatvorenika u najbližu ustanovu javnog zdravstva o čemu će bez odgode izvijestiti Središnji ured.
(4) Vrijeme provedeno u ustanovi javnog zdravstva radi liječenja uračunava se u kaznu zatvora.
SPECIJALISTIČKI PREGLED
Članak 114.
(1) Zatvorenik ima pravo tražiti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice, odnosno zatvora ili Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(2) Ako se nalazom liječnika specijalista utvrdi da nema bolesti ili novih spoznaja o bolesti, troškove snosi zatvorenik.
(3) Odobrenje i mjesto pregleda određuje upravitelj ovisno o sigurnosnim razlozima.
DENTALNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Članak 115.
(1) Zatvorenik ima pravo na dentalnu zdravstvenu zaštitu.
(2) Stomatološka protetika se u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva omogućuje u pravilu na trošak zatvorenika. Ako zatvorenik nema sredstava, a stomatološka se protetika prema mišljenju liječnika kaznionice, odnosno zatvora, odnosno drugog izabranog liječnika dentalne medicine sukladno ovom Zakonu, ne može odgoditi bez opasnosti po zdravlje, troškovi se mogu naknaditi iz državnog proračuna.
biomedicinsko istraživanje I LIJEČENJE
Članak 116.
(1) Zatvorenik može, u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva i uz suglasnost nadležnog etičkog povjerenstva, uz slobodan i informiran pisani pristanak sudjelovati u biomedicinskim istraživanjima ako se može opravdano očekivati da će rezultati istraživanja biti izravno i značajno korisni za njegov zdravlje, a sukladnoorganizacijskim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.
(2) Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka zatvorenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenim propisima iz sustava javnog zdravstva.
DARIVANJE STANICA, TKIVA ILI ORGANA
Članak 117.
Zatvorenik može darivati svoje stanice, tkiva ili organe članovima svoje obitelji, sukladno općim propisima, te organizacijskim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.
POSTUPAK PRILIKOM ODBIJANJA HRANE
Članak 118.
(1) Zatvorenik koji ustrajno odbija hranu pod kontinuiranim je liječničkim nadzorom. Zatvorenika se upozorava da svojim postupkom ugrožava svoje zdravlje i život.
(2) Prisilno hranjenje kod štrajka glađu nije dopušteno, a medicinska intervencija primjenjuje se prema medicinskoj indikaciji.
ZAŠTITA MAJČINSTVA
Članak 119.
(1) Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdržavanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena zaštita u svezi s trudnoćom, porodom i majčinstvom.
(2) Trudnicu se šest tjedana prije poroda smješta u odjel za rodilje, na prijedlog liječnika i prije navedenog roka. Nakon poroda majku s djetetom smješta se u odjel za majku s djetetom, gdje u pravilu ostaje do navršene treće godine života djeteta.
(3) Ako trudnica kaznu zatvora izdržava u kaznionici, odnosno zatvoru u kojem nema odjela za rodilje, upućuje se u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbližu specijaliziranu ustanovu javnog zdravstva.
(4) Porod trudnice zatvorenice obavlja se u specijaliziranoj ustanovi javnog zdravstva.
(5) Dijete ostaje uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke nadležnog tijela do navršene treće godine života, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere za smještaj djeteta. Opremu za dijete, ukoliko ista nije osigurana od drugog nadležnog tijela, adekvatnu skrb i zdravstvenu zaštitu djeteta osigurava kaznionica, odnosno zatvor. Ovlaštena osoba centra za socijalnu skrb obvezna je surađivati s kaznionicom, odnosno zatvorom u provođenju programa izvršavanja te jednom u tri mjeseca, po potrebi i češće, posjetiti kaznionicu, odnosno zatvor radi nadzora odnosa majke i djeteta, te poduzeti odgovarajuće mjere ako je to potrebno.
(6) Zatvorenica trudnica, te majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete članova obitelji.
(7) Poslove na kojima u kaznionici, odnosno zatvoru može raditi trudnica, rodilja i majka uz koju je dijete do navršene tri godine života predlaže liječnik.
(8) Tijekom boravka djeteta uz majku zatvorenicu, kaznionica, odnosno zatvor osigurava boravak djeteta u predškolskoj ustanovi izvan kaznionice, odnosno zatvora.
(9) Iznimno, radi zaštite majčinstva i prava djeteta a u slučaju potrebe, odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i prema istražnim zatvorenicama i maloljetnicama. Za istražne zatvorenice pribavlja se suglasnost nadležnog suda.
POSTUPAK S DUŠEVNO OBOLJELIMA
Članak 120.
(1) Ako zatvorenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokaže teške duševne poremećaje, sudac izvršenja pokreće postupak sukladno odredbama zakona kojim se propisuje zaštita osoba s duševnim smetnjama.
(2) Ako je liječenje dovršeno prije isteka kazne, sudac izvršenja poduzima radnje radi izvršavanja kazne zatvora. Vrijeme provedeno na liječenju uračunava se u kaznu zatvora.
OBAVIJEST O BOLESTI
Članak 121.
Po prijamu u kaznionicu, odnosno zatvor, osoba lišena slobode daje izjavu da li je suglasna da se o svakoj težoj bolesti, ako sama nije u mogućnosti, obavijesti članove svoje obitelji ili osobu koju ona odredi.
PRAVO NA MEICINSKU DOKUMENTACIJU
Članak 122.
(1) Tijekom izdržavanja kazne i nakon otpusta zatvorenik ima pravo dobiti medicinsku dokumentaciju o njegovoj dijagnostičkoj obradi i liječenju na uvid, a presliku na vlastiti trošak.
(2) U slučaju smrti zatvorenika pravo na dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka imaju članovi zatvorenikove obitelji, ako to zatvorenik za života nije pisanom izjavom zabranio.
POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI ZATVORENIKA
Članak 123.
(1) O zatvorenikovoj smrti kaznionica, odnosno zatvor bez odgode obavještava njegovu obitelj, sud upućivanja, sud koji je donio presudu u prvom stupnju, suca izvršenja i matičara na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor. O smrti zatvorenika kaznionica, odnosno zatvor izvještava Središnji ured.
(2) Posmrtni ostaci umrlog predaju se obitelji radi pokopa. Troškove pokopa snosi obitelj.
(3) Ako obitelj odbije preuzeti posmrtne ostatke ili umrli nema obitelj, umrli zatvorenik se pokapa na mjesnom groblju na trošak centra za socijalnu skrb prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora. Centar za socijalnu skrb troškove pokopa može naknaditi iz ostavine umrlog zatvorenika.
Glava XVII. DODIR S VANJSKIM SVIJETOM
POSJETI ZATVORENIKU
Članak 124.
(1) Zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat.
(2) Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja zatvorenika jednom svaki tjedan i blagdanom. Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju zatvorenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovoga članka ili skrbnika.
(3) Posjet iz stavka 1. i 2. može se osigurati putem audio-video konferencije, uz suglasnost zatvorenika.
(4) Kaznionica, odnosno zatvor će u skladu s mogućnostima posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Zatvorenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe.
(6) Broj posjetitelja može se ograničiti do broja kojim se jamči sigurnost i red te sigurnost posjetitelja.
(7) Posjet se može prekinuti kad posjetitelj ili zatvorenik unatoč opomeni krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(8) Posjetitelj odvjetnik, državni odvjetnik ili javni bilježnik može zatvoreniku predati spise ili dokumente u njegovoj pravnoj stvari.
(9) Prilikom posjeta zatvorenik ima pravo nakon pregleda preuzeti dopuštene stvari u količini i vrsti propisane kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora. Preuzete stvari se ne smatraju paketom u smislu članka 134. ovoga Zakona.
(10) Posjetitelj mora dokazati svoju istovjetnost.
(11) Kaznionica, odnosno zatvor vodi evidenciju posjetitelja, koja sadrži osobne podatke posjetitelja i datum posjeta.
USKRATA POSJETA
Članak 125.
(1) Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti.
(2) Ako se protiv zatvorenika vodi drugi kazneni postupak u kojem postoje uvjeti za istražni zatvor zbog opasnosti utjecaja na svjedoke, sudac istrage može po prijedlogu državnog odvjetnika uskratiti pravo na posjet određenih osoba.
(3) Upravitelj može u slučaju zlouporabe uskratiti posjet odvjetnika koji zatvorenika zastupa u pravnim stvarima, o čemu obavještava zatvorenika.
(4) Obrazloženu odluku o uskrati posjeta osoba iz stavka 3. ovoga članka upravitelj uručuje zatvoreniku. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od 24 sata. Žalba ne zadržava izvršenje.
NADZOR POSJETA
Članak 126.
(1) Posjet se može nadzirati iz sigurnosnih razloga, s čime se posjetitelj na odgovarajući način upoznaje.
(2) Posjet odvjetnika može se nadzirati samo vizualno.
PRETRAGA I PREGLED POSJETITELJA I STVARI
Članak 127.
(1) U kaznionicama, odnosno zatvorima može se obaviti pretraga i pregled posjetitelja i stvari.
(2) U slučaju sumnje na unos nedopuštenih stvari obavlja se pretraga posjetitelja.
(3) Pretragu i pregled posjetitelja obavlja ovlaštena službena osoba istoga spola, a pregled tehničkim i drugim pomagalima može obaviti i osoba različitog spola.
POSJET KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU
Članak 128.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor omogućit će posjet predstavnicima ili ovlaštenim osobama državnog ili drugog tijela koja u skladu s ovim Zakonom i općim propisima, te međunarodnim pravom obavljaju nadzor nad radom kaznionica, odnosno zatvora.
(2) Upravitelj će omogućiti ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela obavljanje izvida i prikupljanje podataka potrebnih za vođenje kaznenog postupka, sprječavanje počinjenja kaznenog djela i otkrivanje počinitelja kaznenog djela i obavljanje probacijskih poslova. Na zahtjev suda ili drugog tijela državne vlasti, za potrebe vođenja postupka pred tim tijelom, Središnji ured dostavit će podatke o zatvoreniku koji su potrebni za vođenje tog postupka. Pravnim ili fizičkim osobama dostavit će se podatak o kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se zatvorenik nalazi ako dokažu pravni interes za tim podacima.
(3) Središnji ured može odobriti posjet predstavnika sredstava javnog priopćavanja te fotografiranje i snimanje objekata u kaznionici, odnosno zatvoru. Snimanje ili fotografiranje zatvorenika može se dopustiti na način koji onemogućava identifikaciju zatvorenika. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvoreniku se neće dopustiti istupanje u sredstvima javnog priopćavanja.
(4) Središnji ured može odobriti posjet predstavnicima:
1) tijela državne vlasti
2) institucija, udruga i osobama koje provode znanstvena istraživanja i specijalističku
edukaciju u području penologije, kriminologije i drugih kaznenih znanosti
3) institucija i udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava
4) vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
(5) Upravitelj može odobriti posjet predstavnicima:
1)tijela jedinice područne (regionalne) samouprave
2)tijela jedinice lokalne samouprave
3)institucija, udruga i osobama radi uključivanja u provođenje programa izvršavanja uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.
(6) Svrhu posjeta posjetitelj iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka mora obrazložiti pisanim putem.
(7) U kaznionici, odnosno zatvoru može se obaviti pretraga posjetitelja iz ovoga članka.
(8) Posjeti osoba iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka mogu se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih ili organizacijskih razloga.
ZAŠTITA OSOBNOSTI
Članak 129.
(1) Državne službenike i namještenike, kao i zatvorenike upoznaje se s posjetiteljem iz članka 128. stavka 3. ovoga Zakona i razlogom posjeta.
(2) Zatvorenik ima pravo odbiti susret i razgovor s posjetiteljem, fotografiranje i snimanje.
POSJET KONZULARNIH I DIPLOMATSKIH PREDSTAVNIKA
Članak 130.
Konzularni i diplomatski predstavnici strane države mogu posjećivati zatvorenika državljanina svoje države pod uvjetom uzajamnosti.
DOPISIVANJE
Članak 131.
(1) Zatvorenik ima pravo na neograničeno dopisivanje na vlastiti trošak.
(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i zatvorenom odjelu kaznionice sadržaj dopisivanja se nadzire.
(3) Upravitelj kaznionice zatvorenog tipa, odnosno zatvora može uskratiti dopisivanje iz sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti zatvorenika, a sadržaj dopisivanja uložiti u osobnik. Protiv odluke upravitelja zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja.
(4) Zatvorenik se ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadržaja dopisivanja, dopisivati s odvjetnikom, tijelima državne vlasti i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica.
(5) U slučaju sumnje na slanje i primanje nedopuštenih tvari ili stvari putem pisma, pismo upućeno zatvoreniku otvara se u njegovoj nazočnosti, a pismo koje šalje zatvorenik može se pregledati u njegovoj nazočnosti. U slučaju pronalaženja nedopuštenih tvari ili stvari postupa se u skladu s člankom 66. stavkom 4. ovoga Zakona.
(6) Zatvorenik može primati i slati brzojave u skladu s odredbama ovoga članka.
TELEFONSKI RAZGOVOR
Članak 132.
(1) Zatvoreniku se omogućuje telefonski razgovor u skladu s odredbama kućnog reda kaznionice, odnosno zatvora. Popis telefonskih brojeva osoba s kojima se zatvoreniku omogućuje telefoniranje ulaže se u osobnik.
(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i odjelu zatvorenog tipa telefonski razgovor se nadzire.
(3) U kaznionici poluotvorenog i otvorenog tipa te poluotvorenom i otvorenom odjelu telefonski razgovor može se nadzirati. Nadzor telefonskog razgovora određuje upravitelj ili ovlaštena službena osoba koju on ovlasti.
(4) Telefonski razgovor se prekida ako se zatvorenik tijekom razgovora ponaša na način koji predstavlja stegovni prijestup propisan ovim Zakonom.
(5) Nadzorom telefonskog razgovora se smatra i slušni zapis telefonskih razgovora zatvorenika koji se provodi radi osiguravanja kontinuiranog nadzora, o čemu se zatvorenik obavještava. Tehnički zapis telefonskog razgovora može se pohraniti i čuvati do šest mjeseci sukladno tehničkim mogućnostima.
(6) Zatvorenik ima pravo na telefonski razgovor bez nadzora s odvjetnikom, institucijama i udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
(7) Troškove telefoniranja u pravilu snosi zatvorenik, ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(8) U kaznionici, odnosno zatvoru zatvoreniku nije dopušteno korištenje prijenosnih uređaja za komuniciranje, osim je ako odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav isto dopušteno za potrebe izvršavanja kazne zatvora.
KORIŠTENJE INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA
Članak 133.
Zatvoreniku se može omogućiti korištenje informacijskih tehnologija pod nadzorom u svrhu provođenja programa izvršavanja te ostvarivanja prava zatvorenika, sukladno mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
PAKETI
Članak 134.
(1) Zatvorenik ima pravo jednom mjesečno i prigodom blagdana primiti paket s dopuštenim stvarima.
(2) Pošiljatelj paketa obvezan je uz paket priložiti popis sadržaja.
(3) Paket otvara i pregledava ovlaštena službena osoba u nazočnosti zatvorenika.
(4) S nedopuštenim, pokvarenim ili opasnim sadržajem paketa postupa se sukladno članku 66. stavku 2. i 4. ovoga Zakona.
(5) Primitak paketa upravitelj može privremeno uskratiti iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, o čemu obavještava zatvorenika pisanim putem. Protiv odluke upravitelja zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. Žalba ne zadržava izvršenje.
NOVAC I VRIJEDNOSNICE
Članak 135.
(1) Zatvorenik ima pravo primati i slati novac posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora. Mjesečni iznos novca kojeg zatvorenik može primati i slati utvrđuje se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(2) O prometu novca s pologa vodi se evidencija. Zatvorenika se najmanje jednom mjesečno upoznaje sa stanjem novca na pologu. Na zatvorenikov zahtjev dio njegova novca s pologa se pohranjuje kao obvezna štednja.
(3) Upravitelj može zatvoreniku iz opravdanih razloga odobriti raspolaganje novcem iz obvezne štednje.
(4) Inozemna sredstva plaćanja pohranjuju se na polog novca ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.
(5) Vrijednosni papiri pohranjuju se na polog dragocjenosti ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.
(6) Detaljnije odredbe o raspolaganju novcem zatvorenika propisuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
IZVANREDNI IZLASCI
Članak 136.
(1) Upravitelj može zatvoreniku odobriti izvanredni izlazak radi:
1) nazočnosti pokopu člana obitelji
2) posjeta teško bolesnom članu obitelji
3) rođenja i vjenčanja u obitelji
4) odlaska na sud ili tijelo uprave zbog sudskog ili upravnog postupka radi ostvarivanja svojih pravnih interesa
5) radi obavljanja neodgodivog i važnog posla kojeg osim zatvorenika nitko drugi ne može obaviti
(2) Izvanredni izlasci iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se u pravilu na vlastiti trošak zatvorenika, pod nadzorom službenika pravosudne policije ili bez nadzora u trajanju do 120 sati u kalendarskoj godini. Način odobravanja izvanrednih izlazaka određuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Molbi za izvanredni izlazak zatvorenik prilaže dokumentaciju u svezi razloga zbog kojeg traži izlazak.
(4) Izvanredni izlazak ne može se koristiti izvan područja Republike Hrvatske.
Glava XVIII. POGODNOSTI ZATVORENIKA
POJAM I SADRŽAJ POGODNOSTI
Članak 137.
(1) Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(2) Pogodnosti se sastoje od:
1)ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora
2)češćih dodira s vanjskim svijetom.
VRSTE POGODNOSTI
Članak 138.
(1) Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:
1)korištenje vlastitog televizijskog prijamnika
2)samostalna priprema hrane i napitaka
3)uređenje životnog prostora osobnim stvarima
4)češće primanje paketa i primanje paketa u većoj težini
5)slobodno raspolaganje određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice, odnosno zatvora
6)nagrađivanje novčano ili u stvarima
7)ne zaključavanje prostorija za smještaj i boravak zatvorenika
8)produljeni boravak u zajedničkim prostorijama
9)produljeni boravak na svježem zraku
10)korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u odjelu poluotvorenog ili otvorenog tipa kaznionice, odnosno zatvora
11)raspored u odjel s blažim uvjetima izdržavanja kazne iste kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom jesu:
1)češći i dulji posjeti obitelji i drugih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici, odnosno zatvoru
2)telefoniranje bez nadzora
3)boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom, odnosno životnim ili neformalnim životnim partnerom u posebnoj prostoriji bez nadzora
4)izlazak radi izvršavanja posebnog programa koji se provodi u zajednici
5)izlazak s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnim redom u trajanju od dva do osam sati
6)izlazak bez posjeta u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnim redom u trajanju od dva do četiri sata
7)izlazak u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto ili izlazak radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u ukupnom trajanju do 120 sati mjesečno, a u mjesecima u kojima su blagdani, do 144 sata
8)korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u mjestu prebivališta, odnosno boravišta ili drugom mjestu.
(3) Odluka o odobravanju i uskrati pogodnosti priopćava se zatvoreniku i bilježi u osobnik.
(4) Na zahtjev kaznionice, odnosno zatvora prije odobravanja pogodnosti iz stavka 2. točke 7. i 8. ovoga članka, nadležni probacijski ured dostavlja izvješće sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi probacije.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavak 4. podstavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA ZAKONOM TREBA UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o izvršavanju kazne zatvora donesen je 1999. godine („Narodne novine“, broj: 128/99 dalje u tekstu: Zakon), u sklopu tadašnje sveobuhvatne reforme kaznenog zakonodavstva, a u primjeni je od 1. srpnja 2001. godine. Nakon donošenja, do danas, mijenjan je i dopunjavan 12 puta („Narodne novine“ broj: 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03 - pročišćeni tekst, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11 Odluka USRH-48/11, KZ-125/11, 56/13, 150/13, 98/19). Veće izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora izvršene su u 2001. godine, kada je njegovo donošenje predstavljalo zakonodavnu reformu zatvorskog sustava i područja izvršavanja kazne zatvora budući je Zakon usklađen s međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska prihvatila, te tada važećim Europskim zatvorskim pravilima. Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj: 74/15) u članku 48. stavak 4. propisano je da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta da je potrebno pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, a budući je do sada predmetni Zakon mijenjan i dopunjavan 12 puta bilo je potrebno pristupiti donošenju novoga Zakona.
Poslovi izvršavanja kazne zatvora su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, izvršavaju se u posebnim uvjetima u kaznenim tijelima, odnosno kaznionicama i zatvorima, koja su posebne ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, pa Zakon regulira i službeničke odnose, posebno prava i obveza ovlaštenih službenih osoba zatvorskog sustava te upravni i inspekcijski nadzor kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda od strane Središnjeg ureda koji je jedinstvena upravna organizacije u sastavu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa. Aktualno Središnji ured upravlja, osigurava sredstva za rad i nadzire rad ukupno 21 kaznenog tijela u Republici Hrvatskoj (sedam kaznionica i 14 zatvora) te dva odgojna zavoda, Centra za dijagnostiku u Zagrebu i Centra za izobrazbu. U kaznionicama, zatvorima, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu nalazi se dnevno oko 3500 osoba lišenih slobode (različitih kategorija zatvorenika: 1200 istražnih zatvorenika/ica, 2200 zatvorenika/ica i 100 prekršajnih zatvorenika/ica), a o njima 24-sata dnevno skrbi oko 2600 državnih službenika i namještenika, od kojih je oko 1600 službenika pravosudne policije, koji imaju status ovlaštene službene osobe s posebnim ovlastima u pogledu primjene sredstva prisile i vatrenog oružja.
U međuvremenu od donošenja Zakona (prije 18 godina), doneseno je niz novih zakona koji su vezani za izvršavanje kazne zatvora, posebice Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku s kojima je ovaj Zakon u prethodnim razdobljima nužno bio usklađivan. Jedna od novina Kaznenog zakona iz 2011. godine koja se značajno odnosila na izvršavanje kazne zatvora bila je nadležnost za odlučivanje o uvjetnom otpustu osuđenika po kojoj novini odluku o uvjetnom otpustu osuđenika donosi sud. Do navedene novine Kaznenog zakona, nadležnost za donošenje odluke o uvjetnom otpustu bila je propisana ovim Zakonom i pripadala je Povjerenstvu sastavljenom od četiri stalna člana koja je imenovao ministar pravosuđa. Ta novina Kaznenog zakona, koja je na snazi od 2013. godine, je u sustav izvršavanja kazne zatvora unijela tzv. pravni dualizam u odlučivanju o uvjetnom otpustu – o uvjetnom otpustu osuđenika (zatvorenika) koji su počinili kaznena djela po KZ/97 odlučivalo je Povjerenstvo za uvjetni otpust, a o uvjetnom otpustu osuđenika (zatvorenika) koji su počinili kaznena djela po KZ/11 odlučivao je sud. Takav način odlučivanja trajao je do kraja 2017. godine. Petogodišnja praksa postupanja sudova i zatvorskog sustava u postupcima odlučivanja o uvjetnom otpustu (od 2013. do 2018. godine) ukazala je na potrebu izmjene postojećih postupovnih odredbi Zakona i njihovo propisivanje adekvatno utvrđenim potrebama.
Također, ovaj Zakon je u 2019. godini bilo potrebno uskladiti s novim Zakonom o sustavu državne uprave koji je na snazi od 18. srpnja 2019. godine, radi uspostave jedinstvenosti pravnog sustava Republike Hrvatske, obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave donesen s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. godine, u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, na način da se ovlasti i dužnosti „pomoćnika ministra“nadležnog za zatvorski sustav zamjenjuju s ovlastima i dužnostima „ravnatelja“ nadležnog za zatvorski sustav, a sve radi uspostave koherentnog normativnog okvira, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav držane uprave, što je i učinjeno posljednjim izmjenama Zakona.
Obzirom da ovaj Zakon propisuje izvršavanje kazne zatvora izrečene i u prekršajnom postupku Zakon je bilo potrebno uskladiti i s novim Zakonom o prekršajima.
Odredbe Zakona o državnim službenicima jedinstveno uređuju radnopravne odnose između državnih službenika i države kao poslodavca, reguliraju jedinstvena pravila u vezi s radom u državnoj službi te prava i obveze državnih službenika, a obzirom da se primjenjuju na sve državne službenike primjenjuju se i na službenike zatvorskog sustava, iz kojeg razloga je bilo potrebno da se mnogobrojne izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima usklade sa Zakonom u dijelu koji uređuje radnopravne odnose službenika u zatvorskom sustavu. U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja zatvorskih službenika sa statusom ovlaštene službene osobe ovaj Zakon je bilo potrebno uskladiti sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i njegovim izmjenama i dopunama. Nadalje, donesen je Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi obrade u razmjeni osobnih podataka u svrhe sprečavanja, istraživanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija pa je odredbe Zakona potrebno dodatno uskladiti s tim zakonima. Ovaj Zakon je bilo potrebno uskladiti i s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine, čije se odredbe primjenjuju i na pružanje zdravstvene zaštite svih kategorija zatvorenika (osoba lišenih slobode) koje se nalaze u zatvorskom sustavu Ministarstva pravosuđa i kojim Zakonom je utvrđeno djelovanje Zatvorske bolnice u Zagrebu kao kaznionice sa statusom zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode, te djelovanje odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora koji pružaju zdravstvenu zaštitu osobama lišenim slobode. U svezi navedenog, a nakon zakonskog usklađenja, u provedbenom smislu potrebno je ostvariti određene standarde opremljenosti i spremnosti u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i odjelima zdravstvene zaštite u kaznionicama, odnosno zatvorima radi povezivanja s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH) i povezivanja zdravstvenog i zatvorskog sustava.
Prilikom izrade Zakona posebnu je pažnju trebalo voditi i o najnovijoj praksi u sustavu izvršavanja kazne zatvora na međunarodnoj razini nastale kroz primjenu: Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, revidiranih Standardnih minimalnih pravila UN-a o postupanju sa zatvorenicima (tzv. Mandelina pravila) , revidirana Europska zatvorska pravila, o dluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) sa sjedištem u Strasbourgu, p reporuke i upozorenja Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) i Pučkog pravobranitelja. U tom kontekstu zaštite ljudskih prava zatvorenika (osoba lišenih slobode) u primjeni Zakona, kontinuirano se unaprjeđuju ostali čimbenici odlučni za kvalitetu smještaja zatvorenika, odnosno općih uvjeta izvršavanja kazne zatvora, a osobito važnost postojanja prirodnog danjeg svjetla i dotoka dostatnog svježeg zraka te higijenskih i sanitarnih uvjeta kao i kvalitete i opsega zdravstvene skrbi, prehrane, dodira s vanjskim svijetom i proširivanja spektra svrsishodnih aktivnosti za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora u zatvorenim uvjetima usmjerenih prema smanjivanju broja sati koje zatvorenici tijekom dana provode u spavaonicama te učestalom preispitivanju uspješnosti izvršavanja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Sukladno s navedenim, ovim Zakonom predviđa se uvođenje novih tehnologija, osobito u dijelu izobrazbe zatvorenika i dodira s vanjskim svijetom radi pripreme zatvorenika za život na slobodi. Naime, Ministarstvo pravosuđa u suradnji s UNICEF-om provodi pilot projekt video posjeta djece zatvorenika s osnove prava djeteta radi jačanja i unaprjeđenja obiteljskih odnosa. Nadalje, u suradnji s udrugama, vanjskim učilištima i u okviru projekta Vlade Republike Hrvatske usmjerenog resocijalizaciji ovisnika provode se osposobljavanja zatvorenika za računalna zanimanja, što je jedan od primjera za buduće korištenje informacijskih tehnologija u zatvorskom sustavu, a u svrhu kvalitetnijeg dodira s vanjskim svijetom i pripreme za život na slobodi.
Zakon je zadržao koncept dosadašnjeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora te sadrži odredbe o temeljnim načelima, pravima zatvorenika i njihovoj zaštiti, postupku upućivanja i odgode upućivanja na izvršavanje kazne zatvora, ustroju, nadležnosti i djelokrugu tijela za izvršavanje kazne zatvora, državnim službenicima i namještenicima zatvorskog sustava, sredstvima za rad, institutu suca izvršenja, tijeku izvršavanja kazne zatvora, smještaju, opremi i prehrani zatvorenika, radu i strukovnoj izobrazbi zatvorenika, obrazovanju zatvorenika, organizaciji slobodnog vremena, vjeroispovijesti i dušobrižništvu, pružanju adekvatne zdravstvene skrbi zatvorenicima, dodiru zatvorenika s vanjskim svijetom, pogodnosti zatvorenika, održavanju reda i sigurnosti u kaznionicama i zatvorima, stegovnim prijestupima zatvorenika i stegovnom postupku, premještaju zatvorenika, prekidu izdržavanja kazne zatvora, uvjetnom otpustu zatvorenika, pripremi za otpuštanje zatvorenika, izvršavanju kazne zatvora i kazne zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna izrečenih u prekršajnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. OSNO V NA PITANJA KOJA SE ŽELE UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA NASTUPITI
Donošenjem Zakona postiže se usklađivanje Zakona o izvršavanju kazne zatvora s Kaznenim zakonom, Zakonom o prekršajima, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o ovršnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Stečajnim zakonom, Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakonom o državnim službenicima, Zakonom o sudovima, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom u razmjenom osobnih podataka u svrhe sprečavanja, istraživanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Ovim se Zakonom osigurava jednakopravni položaj svih zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora, a u određenim pravima i njihovo izjednačavanje s ostalim građanima Republike Hrvatske, podiže se razina sigurnosti kaznionica i zatvora Uprave za zatvorski sustav i probaciju te dugoročno, smanjenje troškova izvršavanja kazne zatvora .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dio prvi OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava I. UVODNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OSNOVNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.
(2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.
(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora.
(5) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se na način istovjetan izvršavanju kazne zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SVRHA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora (dalje u tekstu: zatvorenik), njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se doprinosi zaštiti društvene zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEMELJNA PRAVA I NJIHOVA OGRANIČAVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
(1) Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(2) Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenika se može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(3) Zatvorenika se u pravima smije ograničiti samo iznimno i ako je to prijeko potrebno radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora i samih zatvorenika.
(4) Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAŠTITA OSOBNOSTI I TAJNOSTI osobnih PODATAKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
(1) Zatvoreniku je zajamčena zaštita osobnosti i tajnost osobnih podataka, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.
(2) Podaci o zatvorenicima koji se obrađuju tijekom izvršavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu, te će se njihovo prikupljanje, obrada, korištenje i pohrana obavljati sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAPOČINJANJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Izvršavanje kazne zatvora započinje nakon što odluka o kazni postane pravomoćna i izvršna.
(2) Iznimno, izvršavanje kazne zatvora može započeti i prije pravomoćnosti presude ako zatvorenik kojem je određen istražni zatvor to zatraži pod uvjetima propisanim zakonom.
(3) Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
(1) Prvostupanjski sud dostavlja odluku iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona nadležnom tijelu na izvršavanje u roku od tri dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke, odnosno u roku od tri dana od dana primitka pravomoćne i izvršne odluke.
(2) I druga tijela poduzimaju potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.
(3) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čijoj su nadležnosti primjena mjera i postupaka značajnijih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvršavanje kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor će prije svakog samostalnog izlaska ili o bijegu zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili djela s elementima nasilja na traženje žrtve kaznenog djela ili prekršaja bez nepotrebne odgode obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa radi obavještavanja žrtve, oštećenika koji je žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelj ili njihove obitelji.
(2) Svoje traženje o obavijesti žrtva može istaknuti tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka, a nakon pravomoćnog okončanja postupka svoje traženje može uputiti ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Pravo žrtve iz stavka 1. ovoga članka ne mora biti ostvareno ako postoji ugroza za sigurnost zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu Upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Upravna organizacija za zatvorski sustav) i suca izvršenja.
(2) Središnji ured je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica Upravne organizacije za zatvorski sustav (dalje u tekstu: Središnji ured) koja posrednim i neposrednim uvidom prati, proučava i nadzire primjenu propisa o izvršavanju kazne zatvora, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora, pruža stručnu pomoć u okviru svog poslovanja, prikuplja, obrađuje i analizira podatke o osobama lišenim slobode i osobama koje su uključene u organizaciju i provedbu izvršavanja kazne zatvora, te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
(3) Upravna organizacija za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora, te pomoći nakon otpusta zatvorenika.
(4) Središnji ured o stanju i radu kaznionica, zatvora, odnosno centara jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i javnost.
(5) Na temelju godišnjeg izvješća iz stavka 4. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TROŠKOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1) U ovom Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1) Osobe lišena slobode je osoba kojoj je u kaznenom postupku određen istražni zatvor, osobe kojima je u prekršajnom postupku određeno prekršajno zadržavanje, o sobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku ili je izrečena novčana ka zna zamijenjena kaznom zatvora.
2) Istražni zatvorenik je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor i nalazi se na izvršavanju istražnog zatvora u zatvoru.
3) Osuđenik je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a ne nalazi se na izdržavanju kazne u kaznionici, odnosno zatvoru ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena.
4) Zatvorenik je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela i nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici, odnosno zatvoru.
5) Kažnjenik na prekršajnom zadržavanju je osoba kojoj je odlukom suda određeno prekršajno zadržavanje i nalazi se na izvršavanju prekršajnog zadržavanja u zatvoru.
6) Kažnjenik je osoba kojoj je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora ili je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora.
7) Članovi obitelji zatvorenika (i osuđenika) je su: bračni ili izvanbračni drug zatvorenika, životni ili neformalni životni partner zatvorenika, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja, te skrbnik.
(2) Izrazi, riječi i pojmovni sklopovi koji se koriste u ovom Zakonu s rodnim značenjem, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, jednako se odnose na muški i ženski rod, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava II. TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZABRANA SVAKOG NEZAKONITOG POSTUPKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1) Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci, uključujući biomedicinska i druga znanstvena istraživanja kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, te liječničkim ili znanstvenim pokusima.
(2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka posebice se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama, odnosno zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava zatvorenika.
(3) Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZABRANA DISKRIMINACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenike se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj s obzirom na rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice, odnosno zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja kazne zatvora, kao što su: izrečene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i dr.
(2) Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno.
(3) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvojeno.
(4) Mlađi punoljetnici u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.
(5) Zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Prvi put osuđeni u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od povratnika.
(7) Zatvorenici zaštićeni svjedoci izdržavaju kaznu zatvora sukladno odredbama ovog Zakona osim ako posebnim zakonom kojim se uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama, koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog njihova iskazivanja u kaznenim postupcima nije drukčije određeno.
(8) Različite kategorije osoba lišenih slobode koje kaznu zatvora izdržavaju odvojeno, iznimno mogu zajedno sudjelovati u dnevnim aktivnostima kojima je svrha resocijalizacija zatvorenika sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora.
(9) Različite kategorije osoba lišenih slobode koje kaznu zatvora izdržavaju odvojeno, iznimno mogu biti smješteni zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UREĐENJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA I OBLIKOVANJE POJEDINAČNOG PROGRAMA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji životu na slobodi.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor potiče i pomaže zatvoreniku u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom, te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela.
(3) Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dobrovoljno sudjeluje u izradi i provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIPRema ZA OTPUST I POMOĆ POSLIJE OTPUSTA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
Kaznionica, odnosno zatvor tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurava pripremu zatvorenika za otpuštanje, u suradnji državnim tijelima, ustanovama, institucijama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći poslije otpusta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava III. PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRAVA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Svaki zatvorenik ima, pod uvjetom predviđenim ovim Zakonom, pravo na:
1) smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima
2) zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka
3) redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima
4) rad
5) obrazovanje
6) stručnu pravnu pomoć u vezi zaštite prava propisanih ovim Zakonom
7) podnošenje pravnih sredstava za zaštitu svojih prava propisanih ovim Zakonom
8) zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva
9) dodir s vanjskim svijetom
10) boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno
11) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom
12) vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom
13) vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru
14) glasovanje na općim izborima i općem referendumu
15) druga prava predviđena ovim Zakonom.
(2) Zatvorenik strani državljanin ima pravo na dopisivanje i razgovor s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.
(3) Prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora, na njemu razumljiv način, biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRITUŽBA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
(1) Zatvorenik i članovi zatvorenikove obitelji uz njegovu suglasnost imaju pravo pritužbe na postupak i odluku službenika kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice, odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), Središnjem uredu i sucu izvršenja. Pisana pritužba Središnjem uredu ili sucu izvršenja upućuje se u omotnici koju uprava kaznionice, odnosno zatvora ne smije otvoriti.
(3) Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti službenika kaznionice, odnosno zatvora ili bez nazočnosti osobe protiv čijih postupaka i odluka je pritužba podnesena.
(4) Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od 15 od dana zaprimanja pritužbe, a Središnji ured u roku od 30 od dana zaprimanja pritužbe. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem.
(5) Ako zatvorenik podnese pisanu pritužbu sucu izvršenja, sudac izvršenja na pritužbu će odgovoriti pisanim putem u roku od 30 dana od dana zaprimanja pritužbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1) U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka i dokazima, te pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.
(2) U stegovnom postupku zbog težih stegovnih prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja po vlastitom izboru i na svoj trošak, s čime mora biti upoznat.
(3) Branitelja može izabrati iz reda odvjetnika, kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
(1) Zatvorenik i članovi zatvorenikove obitelji uz njegovu suglasnost mogu podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu sucu izvršenja protiv postupka ili odluke kojom se zatvorenika nezakonito prikraćuje ili ograničava u nekom pravu iz ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu odlučuje sudac izvršenja nadležan za kaznionicu, odnosno zatvor u odnosu na koju se zahtjev odnosi. Sudac je dužan započeti provjeru navoda zahtjeva za sudsku zaštitu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(3) Sudac izvršenja će rješenjem odbiti zahtjev za sudsku zaštitu ako utvrdi da nije osnovan. Ako utvrdi zahtjev osnovanim, sudac izvršenja će rješenjem narediti otklanjanje nezakonitog prikraćivanja ili ograničavanja zatvorenika u pravu. Ako otklanjanje nezakonitosti nije moguće, sudac izvršenja rješenjem će nezakonitost utvrditi i zabraniti njezino ponavljanje, koje rješenje će po pravomoćnosti dostaviti i Središnjem uredu.
(4) Protiv odluke suca izvršenja iz stavka 3. ovoga članka žalbu mogu podnijeti zatvorenik i kaznionica, odnosno zatvor nadležnom sudskom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NADZOR NAD POŠTOVANJEM LJUDSKIH PRA V A I TEMELJNIH SLOBODA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
Nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zatvorenika provode pučki pravobranitelj te posebni pravobranitelji sukladno posebnim propisima, kao i međunarodna tijela na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dio drugi NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava IV. NADLEŽNOST UPRAVNE ORGANIZACIJE ZA ZATVORSKI SUSTAV
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
(1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama, odnosno zatvorima koje su posebne unutarnje ustrojstvene jedinice Upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojene izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav.
(2) Upravna organizacija za zatvorski sustav je jedinstvena upravna organizacija u sastavu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) U Središnjem uredu ustrojavaju se organizacijske jedinice za obavljanje poslova iz djelokruga određenog ovim Zakonom.
(4) Upravnom organizacijom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda.
(5) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora kaznionice, odnosno zatvori mogu se razvrstati u skupine.
(6) Odlukom ministra kaznionice, odnosno zatvori mogu se pripojiti, odnosno povezati u jedinstvenu organizacijsku i upravnu cjelinu radi postizanja veće djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.
(7) Centar za dijagnostiku u Zagrebu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica Upravne organizacije za zatvorski sustav u kojoj se izvršava kazna zatvora, ustrojena izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav, radi obavljanja stručnih poslova medicinske, socijalne, psihološke, socijalnopedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu procjene kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, njihove klasifikacije, predlaganja orijentacijskog pojedinačnoga programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznionice, odnosno zatvora u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora. Za potrebe kriminološke obrade zatvorenika zatražit će se podaci od nadležnog centra za socijalnu skrb, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a prema potrebi i ostalih nadležnih tijela.
(8) Centar za izobrazbu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica, ustrojena izvan sjedišta Upravne organizacije za zatvorski sustav, radi obavljanja stalne stručne izobrazbe službenika i namještenika Upravne organizacije za zatvorski sustav, a ostalih osoba u slučaju potrebe.
(9) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na kaznionice, odnosno zatvore na odgovarajući način se primjenjuju na Centar za dijagnostiku u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(10) Na druga pitanja koja se odnose na ustrojstvo kaznionica, zatvora, odnosno centara, a koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju opći propisi o ustrojstvu tijela državne uprave.
(11) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica, odnosno zatvora na odgovarajući način se primjenjuju na ustrojstvo odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KAZNIONICE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene:
1) osuđenim punoljetnim muškarcima
2) osuđenim punoljetnim ženama
3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima
4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama.
(2) Zatvorenici povratnici kaznu zatvora u pravilu izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnima odijelima kaznionice.
(4) Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupku liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora mogu izdržavati na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice.
(5) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(6) Kaznionica može imati odjele za izvršavanje kazne zatvora u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. Odjele osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1) Zatvorska bolnica u Zagrebu je kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove koja može obavljati djelatnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko-epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama, odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora.
(2) Zatvorska bolnica u Zagrebu i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
(3) Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Zatvorske bolnice u Zagrebu i odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstva, sukladno odredbama zakona o zdravstvenoj zaštiti.
(4) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na kaznionicu na odgovarajući se način primjenjuju na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZATVORI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) Zatvori se ustrojavaju za izvršavanje istražnog zatvora, zadržavanja određenog u prekršajnom postupku, kazne zatvora ili novčane kazne koja je zamijenjena kaznom zatvora izrečenih u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku za:
1) punoljetne muškarce
2) punoljetne žene
3) mlađe punoljetne muškarce
4) mlađe punoljetne žene.
(2) Zatvore osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova.
(3) Zatvor može imati odjele za izvršavanje kazne zatvora u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. U odjelu zatvora može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IZVRŠAVANJE SIGURNOSNIH MJERA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
U kaznionicama, odnosno zatvorima izvršavaju se sigurnosne mjere izrečene uz kaznu zatvora koje se izvršavaju sukladno uvjetima propisanim Kaznenim zakonom i drugim posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VRSTE KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
(1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice jesu zatvorene, poluotvorene ili otvorene.
(2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.
(3) Kaznionice, odnosno zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
(1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionici, odnosno zatvoru mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice.
(2) Unutarnje ustrojstvene jedinice kaznionice, odnosno zatvora ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, općih i pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite, poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika, financijsko-knjigovodstvenih poslova, te drugih poslova sukladno potrebama službe.
(3) Poslovi osiguranja jesu: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga i sprovođenje zatvorenika, te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
(4) Poslovi tretmana dijele se na opće i stručne. Opći poslovi tretmana jesu: sudjelovanje u provođenju posebnih programa tretmana, organizacija i provođenje općih programa tretmana i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, nadzor nad sadržajem dopisivanja zatvorenika te vođenje propisanih evidencija zatvorenika. Stručni poslovi tretmana jesu: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje, preispitivanje i procjena uspješnosti provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, provođenje psihosocijalnih i socijalnopedagoških intervencija i posebnih programa, provođenje sigurnosnih mjera iz svog djelokruga, izrada stručnih mišljenja u svezi s izvršavanjem kazne zatvora. Za obavljanje stručnih poslova tretmana predvidjet će se dovoljan broj stručnjaka socijalnih pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.
(5) Opći i pravni poslovi jesu: osiguravanje zaštite zajamčenih prava zatvorenika, pružanje stručne pravne pomoći zatvorenicima u vezi zaštite njihovih prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje ljudskim potencijalima, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe službenika i namještenika, poslovi informatike, te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora.
(6) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika jesu: obiteljska (opća) medicina, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dentalna zdravstvena zaštita, ljekarnička djelatnost, suradnja s liječnicima i ustanovama javnog zdravstva i tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju zatvorenika, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje zatvorenicima i nadziranje održavanja osobne higijene zatvorenika te čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se. Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika osiguravaju se unutarnjim ustrojem kaznionice, odnosno zatvora.
(7) Poslovi rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika jesu: organizacija, provođenje, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika.
(8) Financijsko-knjigovodstveni poslovi jesu: planski poslovi, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za zatvorenike, poslovi u svezi pologa stvari i novca zatvorenika, poslovi obračuna i isplate naknada za rad zatvorenika, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom zatvorenika, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za zatvorenike, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenika, te poslovi održavanja infrastrukture objekata.
(9) Standardi i način obavljanja poslova tretmana propisuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UPRAVITELJ
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Člana k 28.
(1) Radom kaznionice, zatvora, odnosno centra upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, s četiri godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi, s najmanje četiri godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje s jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima.
(3) Upravitelj kaznionice, odnosno zatvora može imati jednog ili više pomoćnika koji je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, s četiri godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima . Pomoćnik upravitelja pomaže u upravljanju radom kaznionice, odnosno zatvora te zamjenjuje upravitelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(4) Upravitelja koji nema pomoćnika, u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti zamjenjuje voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice kojeg upravitelj odredi pisanom odlukom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SAVJETODAVNO VIJEĆE UPRAVITELJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Rukovodeći službenici najviših unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionica, odnosno zatvora čine savjetodavno vijeće upravitelja.
(2) U slučaju potrebe upravitelj može odrediti i druge službenike kaznionice, odnosno zatvora da sudjeluju u radu savjetodavnog vijeća upravitelja.
(3) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jednom mjesečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe poslova iz nadležnosti kaznionice, odnosno zatvora o čemu se vodi zapisnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NADZOR
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
(1) Nadzor nad radom i postupanjem kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, te nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u zatvorskom sustavu obavljaju ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda, a iznimno i druge osobe po nalogu ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) U provedbi upravnog nadzora nadzire se osobito zakonitost i pravilnost rada i postupanja, zakonitost akata iz nadležnosti kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, te osposobljenost državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda.
(3) U provedbi inspekcijskog nadzora provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, u uvjete i način rada kaznionica, zatvora, centara i odgojnih zavoda, poduzimanje propisanih mjera i radnji u svezi njihovog postupanja prema osobama lišenih slobode. Ovlaštena službena osoba može tijekom inspekcijskog nadzora narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti koje će upravitelj izvršiti u određenom roku i o tome izvijestiti ovlaštenu službenu osobu i ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav.
(4) Ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda jesu, osim ovlasti iz općeg propisa u vezi s obavljanjem nadzora, ovlaštene poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit opći ili pojedinačni akt upravitelja ili sami donijeti akt, odnosno odluku koju upravitelj nije donio.
(5) Upravitelj po saznanju bez odgode pisanim putem izvještava Središnji ured o svakom nezakonitom i nepravilnom postupanju.
(6) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav rješenjem određuje provedbu inspekcijskog nadzora, kaznionicu, zatvor, centar odnosno odgojni zavod nad čijim će se radom nadzor provesti, imenuje povjerenstvo, voditelja povjerenstva, vrijeme u kojem će se nadzor provesti, te poslovi koji će se nadzirati. Ako provedba nadzora ne trpi odgodu, ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može provođenje nadzora narediti usmeno.
(7) Inspekcijski nadzor se u pravilu provodi danju u radno vrijeme u prvoj smjeni rada, a nadzor čije provođenje nije dovršeno do kraja radnog vremena, može se nastaviti i nakon proteka radnog vremena. Iznimno ili kad je svrha nadzora pravilnost rada državnih službenika i namještenika u smjenama, nadzor se provodi u svako doba dana i noći. Za vrijeme obavljanja nadzora noću, kućni red kaznionice, zatvora, centra odnosno odgojnog zavoda smije se narušiti samo u mjeri neophodnoj za uspješnu provedbu nadzora.
(8) U provođenju inspekcijskog nadzora ovlaštena službena osoba po potrebi obavlja razgovor s državnim službenicima i namještenicima, drugim osobama koje se nalaze u kaznionici, zatvoru, centru odnosno odgojnom zavodu te s osobama lišenim slobode, a po potrebi se njihove izjave uzimaju na zapisnik. Preslika dokumentacije koja je predmet nadzora prilog je zapisnika.
(9) O provedenom inspekcijskom nadzoru povjerenstvo vodi zapisnik. U zapisnik se unosi bitan sadržaj nadzora, a po potrebi unose se pritužbe ili izjave državnih službenika i namještenika te druge bitne činjenice. Zapisnik potpisuju voditelj i članovi povjerenstva te zapisničar.
(10) Povjerenstvo u roku od 15 dana predaje izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru ravnatelju nadležnom za zatvorski sustav. Izvješće sadrži podatke o provedenom nadzoru, utvrđenim činjenicama i prijedlog mjera. Provedbu mjera naređuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, koji o obavljenom inspekcijskom nadzoru, naređenim mjerama i njihovoj provedbi izvješćuje ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(11) Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode u zatvorskom sustavu provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo, a nad programima obrazovanja osoba lišenih slobode i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
(1) Kaznionica, zatvor, odnosno centar dostavlja prijedlog za Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionice, zatvore, odnosno centre (dalje u tekstu: Plan prijma) Središnjem uredu, u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, na način da je s istim usklađen. O dostavljenim prijedlozima odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionice, zatvore, odnosno centre donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uzimajući u obzir stvarne potrebe kaznionice, zatvora odnosno centra i raspoloživa financijska sredstva.
(3) Planom prijma utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara, stvarno potreban broj državnih službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi Plan, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.
(4) Planom prijma utvrđuje se i popunjenost ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora, odnosno centara pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
(5) Plan prijma iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
(6) Osim donošenja Plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).
(7) Plan prijma objavljuje se u „Narodnim novinama“, na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, odlučuje o njihovom premještaju i prestanku državne službe. O pravima i obvezama iz državne službe za upravitelja odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) O pravima i obvezama iz državne službe za pomoćnika upravitelja odlučuje upravitelj.
(3) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u državnu službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće službenike u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima te odlučuje o njihovom premještaju i prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora, odnosno centra.
(4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u državnu službu i odlučuje o prestanku državne službe službenika koji obavljaju poslove osiguranja u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima (dalje u tekstu: službenici pravosudne policije). Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora, odnosno centra postavlja u zvanja i razrješuje statusa ovlaštene službene osobe službenike pravosudne policije. Službenike pravosudne policije na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora, odnosno centra uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, te donosi odluku o njihovim pravima i obavezama iz državne službe.
(5) Upravitelj prima u državu službu, odnosno na rad ostale službenike i namještenike i raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, te odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada.
(6) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu službenika odrediti trajni premještaj službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može upravitelja i pomoćnika upravitelja premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ostale rukovodeće službenike kaznionica, zatvora, odnosno centra.
(8) Postupak iz stavka 7. ovog članka provodi se u slučajevima kada je:
– službenik kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela
– službenik odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog
– službenik počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u upravnom ili inspekcijskom nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica
– iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima moguće utvrditi ugrozu stanja sigurnosti
– iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima moguće utvrditi teško narušene međuljudske odnose, te u drugim slučajevima kada je svojim ponašanjem službenik pridonio otežanom funkcioniranju redovitog rada kaznionice, zatvora, odnosno centra.
(9) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
(10) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora i centara, na odgovarajući način se primjenjuju i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
(1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici sukladno poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta.
(2) Državni službenici kaznionice, zatvora i Centra za dijagnostiku u Zagrebu mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.
(3) Pojedini stručni poslovi koji se obavljaju u kaznionicama, odnosno zatvorima, a iznimno i drugi poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici kaznionica, odnosno zatvora mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe, ukoliko je isto potrebno radi funkcioniranja kaznionice, odnosno zatvora. Na odnos pružatelja usluga kaznionice, odnosno zatvora primjenjuju se opći propisi kojim se uređuju obveznopravni odnosi.
(4) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 3. ovog članka ne smiju prelaziti 5% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za kaznionicu, odnosno zatvor.
(5) Iznimno, izdaci za pružatelje stručnih poslova zdravstvene zaštite iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu prelaziti 5% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za kaznionicu, odnosno zatvor uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.
(6) Pružatelji stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne mogu postati državni službenici ni namještenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu, odnosno na rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
(1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, državni službenici Središnjega ureda koji obavljaju nadzor nad zakonitošću rada i pravilnost kaznionice, zatvora, odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u postupanju s osobama lišenim slobode, te državni službenici kaznionice, zatvora, odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u posebnim uvjetima rada, odnosno oni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti.
(2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovog članka imaju službenu iskaznicu, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda koje obavljaju poslove nadzora i službenici pravosudne policije kaznionice, zatvora, odnosno centra imaju službenu iskaznicu i značku.
(3) Detaljnije odredbe o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe u zatvorskom sustavu pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
(1) Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojega djelokruga rada poduzeti sve zakonite radnje radi izvršavanja kazne zatvora.
(2) Službenik pravosudne policije kaznionice, zatvora, odnosno centra u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju potrebe službe, ovlaštena službena osoba podliježe sigurnosnoj provjeri.
(4) Ovlaštena službena osoba dužna se i izvan službe ponašati na način koji ne šteti ugledu službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
(1) Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje radi nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i stalna pripravnost, te izloženost stresu, svakih se 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16, odnosno 14 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.
(2) Namještenicima u kaznionici, zatvoru, odnosno centru koje rade u posebnim uvjetima rada pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.
(3) Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(4) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka 37. stavak 10. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe rješenjem će se:
1) razriješiti statusa ovlaštene službene osobe
2) utvrditi da zadržava plaću i druga prava koja je ostvarivala kao ovlaštena službena osoba
3) u roku od 30 dana uputiti na ocjenu preostale radne sposobnosti.
(5) Ako je službeniku iz stavka 4. ovoga članka utvrđena preostala radna sposobnost, raspoređuje se na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i strukom, potrebama službe, ukoliko je takav raspored moguć. Prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka službenik zadržava do izvršnosti rješenja o rasporedu na radno mjesto.
(6) Ako je utvrđeno da službenik nema preostale radne sposobnosti ili raspored službenika prema stavku 5. ovoga članka nije moguć, a službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, prestaje mu državna služba s danom stjecanja uvjeta za mirovinu, a službenik zadržava prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka do izvršnosti rješenja o prestanku državne službe zbog ostvarivanja prava na mirovinu.
(7) Ako službenik ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom, strukom i potrebama službe, ili ako službenik nema preostalu radnu sposobnost a nije stekao uvjete za mirovinu, prava iz stavka 4. točke 2. ovoga članka službenik zadržava do izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti, s kojim danom mu prestaje državna služba.
(8) Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom.
(9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(10) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(11) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu, pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(12) Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe.
(13) Ostvarivanje prava iz stavka 12. ovoga članka isključuje ostvarivanje istih prava iz kolektivnog ugovora.
(14) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada, priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava, te prilikom prestanka državne službe s pravom na mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada i/ili priznanje. Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
(1) Državni službenici i namještenici Upravne organizacije za zatvorski sustav međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(2) Državni službenici i namještenici obvezni su sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.
(3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.
(4) Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom ulaska, izlaska i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, odnosno zatvoru.
(5) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da državni službenici i namještenici u nekoj kaznionici, zatvoru, odnosno centru nose jednoobraznu odjeću.
(6) Državni službenici surađuju s državnim tijelima, ustanovama i pravnim osobama iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona, radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(7) Radi potreba službe može se državnog službenika i namještenika u kaznionici, zatvoru, odnosno centru obvezati na rad dulji od punog radnog vremena, te privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
(8) Radi potreba službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar do šest mjeseci, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja.
(9) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu i kaznionici, zatvoru, odnosno centru saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.
(10) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje nadležno zdravstveno povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe, prestaje državna služba u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o čemu se donosi rješenje o prestanku državne službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
usavršavanje SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Za službenike i namještenike u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima obvezno je stalno stručno usavršavanje sukladno pravilniku o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(2) Stručno usavršavanje provodi se u Centru za izobrazbu.
(3) Stručno usavršavanje može se provoditi i u drugim obrazovnim ustanovama i institucijama izvan zatvorskog sustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DUŠOBRIŽNIŠTVO
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može omogućiti dušobrižništvo za vjernike službenike i namještenike Upravne organizacije za zatvorski sustav osobito u svezi pohađanja tradicionalnih vjerskih hodočašća, o čemu na prijedlog službenika i namještenika i u suradnji s vjerskom zajednicom upisanom u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PSIHOLOŠKA POMOĆ
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
(1) Službenicima i namještenicima Upravne organizacije za zatvorski sustav koji su u obavljanju poslova ili povodom obavljanja poslova, posredno ili neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruža se psihološka pomoć sukladno odluci kojom se uređuje psihosocijalna skrb za Upravnu organizaciju za zatvorski sustav .
(2) Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se odlukom iz stavka 1. ovoga članka koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
(1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu, odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvršavanja kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike, te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima.
(2) Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice, odnosno zatvora službenici pravosudne policije mogu koristiti službene pse i/ili tehnička sredstva.
(3) Sprovođenje osobe lišene slobode obavlja se sukladno sigurnosnoj procjeni, na način kojim se zaštiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. Prilikom sprovođenja osoba lišene slobode mora biti što manje izložena javnosti te ne smije biti izložena nepotrebnoj fizičkoj patnji.
(4) U obavljanju poslova osiguranja može se zatražiti pomoć ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(5) Vanjski i unutarnji prostori i prostorije, osim spavaonica, kupaonica i sanitarnih čvorova kaznionica, zatvora, odnosno centara te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika mogu biti nadzirani i snimani putem sustava video nadzora ili drugih tehničkih sredstva.
(6) Tehnička sredstava mogu se dodatno koristiti za potrebe zaštite i osiguravanja kaznionica, zatvora, odnosno centara.
(7) Ukoliko se snimke iz stavka 5. i 6. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, uništavaju se u roku od 60 dana od dana njihovog nastanka.
(8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru.
(9) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja pravosudne policije obilježena odgovarajućim znakovljem.
(10) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije.
(11) Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu kojim se propisuje način obavljanja poslova osiguranja, primjena sredstava prisile, službene odore, oprema i službena vozila donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik osiguranja mora:
1) imati završenu srednju školu
2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
3) imati do 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema
4) biti osobno dostojan za obavljanje službe.
(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije, prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu. Za vrijeme vježbeničkog staža (probnog rada), u trajanju od 12 mjeseci, osoba je dužna pohađati i završiti osposobljavanje, položiti stručni ispit za zvanje i položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, u protivnom osobi prestaje državna služba po sili zakona, istekom vježbeničkog staža (probnog rada).
(3) Službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti stručni ispit za zvanje, u protivnom službeniku istekom navedenog roka prestaje državna služba po sili zakona.
(4) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je u zatvorskom sustavu proveo najmanje tri godine.
(5) Nije dostojna za obavljanje poslova osiguranja osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda ili koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ODGOVORNOST ZA POVREDU SLUŽBENE I RADNE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
(1) Državni službenik i namještenik zbog povrede službene, odnosno radne dužnosti, odgovara u skladu s općim propisom. Prijedlog za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima.
(3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno, odnosno neposredno nadređeni državni službenik.
(4) Upravitelj kaznionice, odnosno zatvora dužan je sukladno općim propisima obavijestiti tijelo nadležno za provođenje zdravstvene inspekcije u slučaju sumnje na zlouporabu instituta bolovanja. Ukoliko upravitelj ne postupi sukladno navedenom isti postupak može pokrenuti ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEŠKE POVREDE SLUŽBENE i RADNE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
Osim teških povreda službene i radne dužnosti utvrđenih općim propisom, teškom povredom službene i radne dužnosti smatra se i:
1) odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne zatvora
2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka
3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika
4) neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana
5) uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući službenu odoru, naoružanje i opremu
6) nemaran odnos prema državnoj imovini koji je doveo do štetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka
7) neprijavljivanje kaznenih djela u vezi sa službom koja se progone po službenoj dužnosti
8) neprijavljivanje ponašanja koje predstavlja teži stegovni prijestup zatvorenika
9) ponašanje državnih službenika i namještenika izvan obavljanja službe, odnosno rada koje narušava ugledu državne službe
10) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba. Smatra se da je ovlaštena službena osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka
11) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem droga ili dovođenje pod utjecaj droga na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava VI. SREDSTVA ZA RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
FINANCIRANJE KAZNIONICa, ZATVORA, odnosno CENTaRA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
(1) Sredstva za rad kaznionica, zatvora, odnosno centara osiguravaju se u državnom proračunu.
(2) Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora. O načinu korištenja ovih sredstava odlučuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora, uz suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u skladu s posebnim pravilnikom kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka prihod su kaznionice, odnosno zatvora, vode se na njihovim računima i koriste se za:
- naknade za rad zatvorenika
- nabavljanje sirovina i materijala potrebnih za rad zatvorenika
- za ostala tekuća i investicijska ulaganja
- za druge namjene utvrđene pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može odlučiti da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka rasporede drugoj kaznionici, zatvoru, odnosno centru.
(5) Visina sredstava za tekuće i kapitalne izdatke, kao i korištenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionice, zatvora, odnosno centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SREDSTVA ZA TEKUĆE I KAPITALNE IZDATKE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
(1) Tekući izdaci jesu:
1) izdaci za državne službenike i namještenike (zaposlene)
2) materijalni izdaci
3) financijski i ostali vanjski izdaci
4) izdaci za posebne namjene.
(2) Kapitalni izdaci jesu:
1) izdaci za izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadržaja u kaznionicama, zatvorima, odnosno centrima
2) izdaci za nabavu opreme.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 47.
Sredstva za posebne namjene, sastoje se od:
1) sredstva za pokriće izdataka za zatvorenike, koriste se za:
- prehranu, odjeću, obuću i smještaj
- zdravstvenu zaštitu,
- održavanje čistoće i osobne higijene
- naknadu za rad, obrazovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu
- izdatke upućivanja, sprovođenja, premještaja i otpuštanja
- tjelovježbu i slobodne aktivnosti
- obrazovanje
- opremu
- osiguranje od odgovornosti od nesreće na poslu
2) sredstva za pokriće posebnih izdataka državnih službenika i namještenika kaznionice, zatvora, odnosno centra koja se koriste za:
- službene odore, opremu, naoružanje i zdravstvene preglede u vezi sa službom
- troškove usavršavanja
- troškove prijama u službu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar
- naknada državnim službenicima i namještenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja
- pokriće izdataka stručnih usluga u vezi s poslovima izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava VII. SUDAC IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
USTANOVLJENJE SUCA IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
(1) Sudac izvršenja ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti.
(2) U županijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Centar za izvršavanje kazne zatvora čine dva ili više sudaca izvršenja i potrebno stručno i pomoćno osoblje, na čelu sa sucem izvršenja kojega odredi predsjednik suda.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje saziva sastanak sudaca izvršenja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
(1) Sudac izvršenja štiti prava zatvorenika, nadzire zakonitost u postupku izvršavanja kazne zatvora, te osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom.
(2) Sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o:
1) upućivanju na izdržavanje kazne zatvora
2) sudskoj zaštiti prava odlučivanjem o zahtjevu za sudskom zaštitom iz članka 19. ovog Zakona, te o žalbi protiv odluke upravitelja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom
3) odobravanju i opozivu prekida izdržavanja kazne zatvora
4) odobravanju uvjetnog otpusta i opozivu odluke o uvjetnom otpustu prije otpuštanja na uvjetni otpust
5) saziva i rukovodi sjednicom vijeća za uvjetne otpuste, čiji je predsjednik
6) opozivu uvjetnog otpusta
7) obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud
8) uračunavanju vremena oduzimanja slobode u kaznu zatvora ako je ono uslijedilo nakon pravomoćnosti presude kojom se ta kazna ima izvršiti,
9) ostalim slučajevima propisanim zakonom.
(3) Drugostupanjskom odlukom sudac izvršenja može ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
MJESNA NADLEŽNOST SUCA IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
(1) Osuđenika na izdržavanje kazne zatvora upućuje sudac izvršenja na čijem području osuđenik ima prebivalište, odnosno boravište, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Odluke iz članka 49. stavka 2. točke 6. do 8. ovoga Zakona donosi sudac izvršenja iz stavka 1. ovoga članka, a odluke iz članka 49. stavka 2. točke 2. do 5. donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora. Odluke iz članka 49. stavka 2. točke 7. i 8. ovoga Zakona može donijeti i sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora.
(3) U slučaju promjene mjesta izdržavanja kazne zatvora sudac izvršenja ustupit će spis drugom nadležnom sucu izvršenja, odnosno sucu izvršenja nadležnom za nadzor uvjetno otpuštenog.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK PRED SUCEM IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
(1) Postupak pred sucem izvršenja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke, ovlaštenih predlagatelja po ovom Zakonu ili po službenoj dužnosti, a u drugom stupnju povodom žalbe.
(2) Sudac izvršenja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna zaštita zatvorenikovih prava i interesa. Postupak pred sucem izvršenja i vijećem koje odlučuje o uvjetnom otpustu provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvršenja omogućava strankama da se očituju o činjenicama i navodima suprotne stranke, te da predlože utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.
(3) Stranke u postupku jesu osuđenik, odnosno zatvorenik, kaznionica odnosno zatvor te državni odvjetnik kad je to propisano ovim Zakonom.
(4) Tijekom postupka pred sucem izvršenja osuđenik, odnosno zatvorenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Ako zatvorenik u roku od 24 sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.
(5) Sudac izvršenja u postupku može pregledati sve službene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice, odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.
(6) Sudac izvršenja može održati ročište u odgovarajućim prostorijama kaznionice, odnosno zatvora, osim kada samostalno ili u vijeću odlučuje o uvjetnom otpustu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK PO ŽALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 52.
(1) Zatvorenik, kada je ovim Zakonom dopuštena posebna žalba protiv odluke upravitelja, žalbu može podnijeti sucu izvršenja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U takvu slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti zatvoreniku, koji žalbu protiv odluke može podnijeti i izjavom danom na zapisnik. Sudac izvršenja će o žalbi odlučiti najkasnije u roku od tri radna dana od dana primitka žalbe.
(3) Zatvorenik se može odreći prava na žalbu protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ŽALBA NA ODLUKU SU C A IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika, odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika, odnosno zatvorenika iz članka 10. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona uz suglasnost osuđenika odnosno zatvorenika, kada su pokrenuli postupak u kojem je donesena odluka koja se pobija žalbom, u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji je bez odgode dostavlja sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko vijeće o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UPUĆIVANJE U PRAVA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 54.
Najmanje jednom godišnje nadležni sudac izvršenja obilazi zatvorenike, razgovara s njima, te ih upućuje u prava iz ovoga Zakona i načine ostvarivanja tih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dio treći TIJEK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava VIII. MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA
IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 55.
(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode, a najduže u roku od pet radnih dana od izvršnosti presude, prijepise: presude, nalaza vještaka, izvadak iz kaznene evidencije, a prema potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne.
(2) Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja će u roku od osam radnih dana donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (dalje u tekstu: rješenje o upućivanju).
(3) Ako se osuđenik nalazi u istražnom zatvoru, rješenje iz stavka 2. ovoga članka donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izvršavanja istražnog zatvora.
(4) Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivalište ili boravište u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, rješenje iz stavka 2. ovoga članka donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu donošenja prvostupanjske presude.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
(1) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora do šest mjeseci ili kojemu ne izdržani dio kazne ne prelazi šest mjeseci upućuje se u najbliži zatvor prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta, a ako osuđenik nema prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske upućuje se u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja nadležnog za upućivanje.
(2) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili kojemu ne izdržani dio kazne iznosi dulje od šest mjeseci upućuje se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(3) Odluku o upućivanju na daljnje izdržavanje kazne zatvora u kojoj će kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, na prijedlog Centra za dijagnostiku u Zagrebu i na temelju mišljenja Povjerenstva Središnjeg ureda, u skladu s odredbama Okvirnih mjerila za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na daljnje izdržavanje kazne zatvora koja donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Prilikom odlučivanja o upućivanju posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjive skupine. Protiv ove odluke žalba nije dopuštena.
(4) Zatvorenika kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora, sudac izvršenja uputit će u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem već izdržava kaznu.
(5) Ako je osuđeniku određen ili produljen istražni zatvor u drugom kaznenom postupku, sudac izvršenja uputit će osuđenika odmah na izvršavanje kazne zatvora koju će započeti izdržavati nakon ukidanja istražnog zatvora.
(6) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojem je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja upućuju se na izvršavanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(7) Osuđenika osuđenog na kaznu maloljetničkog zatvora upućuje se na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(8) Zatvorenika čija je kazna zatvora preuzeta na izvršavanje sukladno međunarodnom ugovoru ili posebnom zakonu, upućuje se na daljnje izvršavanje u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(9) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda a u nekoj od njih je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, prvo će izdržavati kaznu zatvora uz koju je izrečena sigurnosna mjera.
(10) Zatvoreniku kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora uz koju je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga sukladno stavku 2. ovoga članka.
(11) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda a jedna od njih je kazna maloljetničkog zatvora, prvo će izdržavati kaznu maloljetničkog zatvora.
(12) Zatvoreniku kojem je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna maloljetničkog zatvora, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora sukladno stavku 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 57.
(1) Sudac izvršenja žurno poziva osuđenika radi uručenja rješenja o upućivanju i sredstava za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u koji se osuđenik upućuje. Ako dostava poziva nije uspjela na adresu koju je osuđenik dao sudu ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče.
(2) Prilikom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznaje osuđenika s odredbama ovoga Zakona o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik koji je na slobodi može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju.
(3) Zatvorenika koji se već nalazi na izdržavanju druge kazne zatvora ili istražnog zatvora neće se pozivati radi uručivanja rješenja o upućivanju. Rješenje o upućivanju zatvoreniku se uručuje putem kaznionice, odnosno zatvora.
(4) Rješenje o upućivanju sadrži: osobne podatke o osuđeniku kojeg se upućuje, podatke o pravomoćnoj i izvršnoj presudi na temelju koje se upućuje, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu u koji se upućuje i uputu o pravnom lijeku. Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja, a nadležni sud o žalbi odlučuje u roku od pet radnih dana.
(5) Rješenje kojim se osuđenika upućuje na izdržavanje kazne zatvora sa slobode, treba sadržavati dan, mjesec i godinu kada se mora javiti na izdržavanje kazne.
(6) Rješenje o upućivanju, sukladno stavku 4. i 5. ovoga članka, dostavlja se zatvoru, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu.
(7) Dan javljanja u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu mora biti određen na način da od uručenja rješenja o upućivanju do dana javljanja u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu protekne najmanje pet, a najviše 15 dana. Osuđenik može na vlastiti zahtjev biti upućen na izdržavanje kazne i prije proteka pet dana od dana uručenja rješenja o upućivanju.
(8) Troškove javnog prijevoza osuđeniku snosi sud upućivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBVEZE SUCA IZVRŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
(1) Sudac izvršenja dostavit će zatvoru, odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu prijepise: rješenja o upućivanju, presude, izvatka iz kaznene evidencije, podatke o tome je li u kaznenom postupku izuzet biološki materijal radi obavljanja molekularno-genetičke analize kao i druge podatke kojima raspolaže, najmanje tri dana prije dana javljanja osuđenika na izdržavanje kazne.
(2) Ako se osuđenik koji je uredno upućen na izdržavanje kazne ne javi, sudac izvršenja će na temelju izvješća upravitelja izdati nadležnoj policijskoj upravi nalog za sprovođenje. Troškove sprovođenja snosi zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu koji štetu mogu naknaditi odgovarajućom primjenom odredaba članka 158. ovoga Zakona.
(3) Kad se na izdržavanje kazne upućuje osuđenik koji uzdržava maloljetne osobe ili osobe nesposobne da se brinu za sebe ili nisu materijalno zbrinute, sudac izvršenja o tome će obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb, koji je obvezan bez odgode poduzeti potrebne mjere i o tome izvijestiti suca izvršenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TJERALICA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 59.
(1) Za osuđenikom koji se krije sudac izvršenja izdaje nalog za raspisivanje tjeralice. Nalog se dostavlja policijskoj upravi prema sjedištu suca izvršenja. Uhićenog osuđenika se smješta do pravomoćnosti rješenja u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja koji je izdao nalog za raspisivanje tjeralice. Uhićenog osuđenika se po pravomoćnosti rješenja o upućivanju na njegov trošak sprovodi u zatvor, odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu.
(2) Sudac izvršenja izdaje nalog za povlačenje tjeralice kad se osuđenika uhiti, ako nastupi zastara izvršavanja kazne ili se ostvare drugi razlozi zbog kojih tjeralica više nije potrebna.
(3) Početak izdržavanja kazne zatvora računa se od trenutka kad se osuđenik sam javio na izdržavanje kazne, a u slučaju prisilnog sprovođenja ili smještaja prema stavku 1. ovoga članka, od trenutka oduzimanja slobode.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UPUĆIVANJE PRIJE PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 60.
(1) Zatvorenik na izvršavanju istražnog zatvora može podnijeti zahtjev za upućivanje na izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude izjavom danom na zapisnik. Odluku o zahtjevu donosi sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju. Prilikom davanja izjave na zapisnik zatvorenika na izvršavanju istražnog zatvora upozorit će se da će u kaznionici, odnosno zatvoru u pravima i obvezama biti izjednačen sa zatvorenicima koji izdržavaju kaznu zatvora.
(2) Predsjednik vijeća koje je donijelo odluku u prvom stupnju prilikom odlučivanja o zahtjevu uzet će u obzir razmjer između vremena provedenog u istražnom zatvoru i duljini izrečene kazne zatvora te procjenu potrebe nazočnosti zatvorenika na izvršavanju istražnog zatvora na sudu.
(3) Rješenje o upućivanju prije pravomoćnosti presude zajedno s pismenima iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju dostavit će sucu izvršenja prema sjedištu zatvora u kojem zatvorenik nalazi na izvršavanju istražnog zatvora.
(4) Izdržavanje kazne zatvora na temelju rješenja iz stavka 3. ovoga članka može trajati najdulje do isteka roka za istražni zatvor propisanog zakonom kojim se uređuje kazneni postupak, odnosno do isteka nepravomoćne kazne zatvora na koju je osuđen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava IX. ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RAZLOZI ZA ODGODU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 61.
(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i članova njegove obitelji iz članka 10. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od dana uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana od saznanja za njihovo postojanje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, sudac izvršenja donosi nakon provedenog postupka u kojem utvrđuje postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe. Ako je razlog za odgodu iz stavka 3. točke 1. ovoga članka sudac izvršenja će, nakon što utvrdi da se radi o teškoj akutnoj bolesti ili znatnom pogoršanju postojeće kronične bolesti, zatražiti očitovanje od Zatvorske bolnice u Zagrebu o mogućnosti liječenja u zatvorskom sustavu, u kojem slučaju će odlučiti u roku od tri dana od dana primitka očitovanja.
(3) Razlozi za odgodu jesu:
1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti, za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu
2) smrt člana obitelji osuđenika
3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe
4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta
5) završetak školske godine ili polaganja ispita
6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi
7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci
8) rizična trudnoće osuđenice
9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.
(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje, a najdulje do tri godine osim u osobito teškim slučajevima bolesti; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. ovoga članka do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točki 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.
(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje 20 mjeseci, osim iz razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ODGODA VOJNIM OBVEZNICIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske upućivanje na izdržavanje kazne zatvora vojnog obveznika može se odgoditi dok takvo stanje traje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OPOZIV RJEŠENJA O ODGODI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 63.
(1) Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora sudac izvršenja će opozvati ako su prestali razlozi zbog kojih je odgoda odobrena ili ako osuđenik odgodu ne koristi iz razloga zbog kojeg je odobrena ili čini kažnjive radnje.
(2) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava, odnosno postaja obavještava suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o odgodi izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava X. POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I UTVRĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UTVRĐIVANJE ISTOVJETNOSTI I PROVJERA IDENTITETA ZATVORENIKA PRIlikom PRIJAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 64.
(1) Zatvorenika se prima u kaznionicu, odnosno zatvor na temelju rješenja o upućivanju.
(2) Prilikom dolaska u kaznionicu, odnosno zatvor utvrđuje se istovjetnost zatvorenika prema podacima navedenim u sudskoj odluci i drugim podacima važnim za utvrđivanje istovjetnosti.
(3) Ako se pojavi sumnja u identitet i istovjetnost osobe koja se javila na izdržavanje kazne zatvora ista se zadržava te se odmah o tome obavještava policijsku upravu prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora koja poduzima mjere radi utvrđivanja njenog identiteta i istovjetnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPANJE NAKON PRIJAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 65.
(1) Nakon prijama u kaznionicu, odnosno zatvor ovlaštena službena osoba istog spola obavlja temeljitu pretragu zatvorenika i pregled tijela.
(2) Zatvorenika se fotografira, mjeri tjelesna visina i težina, bilježi osobni opis, te se prema potrebi uzimaju biometrijski podaci. Navedene radnje poduzimaju se i bez privole zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK S OSOBNIM STVARIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 66.
(1) Prilikom prijama zatvorenika u kaznionicu, odnosno zatvor pregledavaju se osobne stvari.
(2) Osobne stvari čije zadržavanje nije dopušteno i odjeća koju ne zadržava popisuju se, oduzimaju i pohranjuju na polog stvari, ili se na zatvorenikov trošak šalju osobi koju on odredi, o čemu se zatvoreniku daje potvrda. Stvari koje zbog pokvarljivosti nisu prikladne za pohranjivanje ili uručivanje trećim osobama uništavaju se, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(3) U kaznionicama, odnosno zatvorima u kojima nema mogućnosti tehničkog pregleda stvari čije zadržavanje je dopušteno, tehnički pregled stvari moguće je obaviti kod vanjskog pružatelja usluga na trošak zatvorenika, s čime se zatvorenik prethodno upoznaje. O obavljenom pregledu sastavlja se zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(4) Stvari za koje se sumnja da su u svezi s počinjenjem nekoga kaznenog djela oduzimaju se od zatvorenika i uz zapisnik se predaju nadležnom državnom tijelu. Stvari za koje se sumnja da su namijenjene bijegu zatvorenika, ugrožavanju reda i sigurnosti, te stvari za koje se sumnja da mogu narušiti zdravlje oduzimaju se i uništavaju ili se predaju nadležnom državnom tijelu, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DOPUŠTENE STVARI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 67.
(1) Zatvorenik prilikom prijama može zadržati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugrožava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.
(2) U cilju prevencije i/ili slučaju zlouporabe, stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti.
(3) Upravitelj može dopustiti zatvoreniku da zadrži i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, interesima sigurnosti i provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
(4) Vrsta i količina stvari iz stavka 1. ovoga članka propisuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DRAGOCJENOSTI, NOVAC, VRIJEDNOSNICE I ISPRAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
(1) Dragocjenosti, vrijednosnice, te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti zatvorenika i pohranjuju se u kaznionici, odnosno zatvoru o čemu se zatvoreniku izdaje potvrda.
(2) Zatvorenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca sukladno kućnom redom kaznionice, odnosno zatvora i pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(3) Na zahtjev zatvorenika stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se predati osobi koju on odredi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
LIJEKOVI I ORTOPEDSKA POMAGALA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 69.
Prilikom prijama zatvorenik zadržava ortopedska i druga nužna medicinska pomagala, a nužne lijekove po odobrenju liječnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJAMNI ZAPISNIK
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 70.
(1) Prijamni zapisnik je evidencija o prijamu zatvorenika.
(2) U prijamni zapisnik upisuje se nadnevak i sat prijama zatvorenika, rješenje o upućivanju i bitna zapažanja o zatvoreniku.
(3) Prijamni zapisnik potpisuje ovlaštena službena osoba i zatvorenik.
(4) Prijamni se zapisnik bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata pohranjuje u matici zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZDRAVSTVENI PREGLED
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
(1) Liječnik obavlja zdravstveni pregled zatvorenika najkasnije 24 sata od upisa u maticu zatvorenika.
(2) Na zahtjev zatvorenika ili na temelju zdravstvenih smetnji uočenih prigodom prijama zdravstveni pregled obavlja se bez odgode.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIOPĆENJE O PRAVIMA I OBVEZAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona zatvoreniku mora biti dostupan dio Zakona koji se odnosi na izdržavanje kazne zatvora i kućni red kaznionice, odnosno zatvora, a odmah po zaprimanju u kaznionicu, odnosno zatvor zatvoreniku se uručuje pisano objašnjenje o pravima i obvezama za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBAVIJEST O PRIJAMU ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 73.
Kaznionica, odnosno zatvor obvezna je o prijamu zatvorenika u roku od tri radna dana obavijestiti suca izvršenja nadležnog za upućivanje, suca izvršenja nadležnog za kaznionicu, odnosno zatvor kao i sud koji je donio presudu u prvom stupnju, a odmah omogućuje zatvoreniku da o tome obavijesti članove obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
(1) Po dolasku u kaznionicu, odnosno zatvor zatvorenika se smješta u poseban prostor za prijam u kojem se može zadržati do 30 dana.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju se podaci potrebni za utvrđivanje pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POJEDINAČNI PROGRAM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
(1) Radi ispunjavanja svrhe izvršavanja kazne zatvora za zatvorenika se donosi pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora (dalje u tekstu: program izvršavanja). Program izvršavanja sastoji se od psihosocijalnih, socijalnopedagoških, obrazovnih, radnih, okupacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih postupaka primjerenih rizicima, potrebama i osobinama zatvorenika, usklađenih s mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Program izvršavanja za svakog zatvorenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice, odnosno zatvora (dalje u tekstu: stručni tim).
(3) Upravitelj preispituje program izvršavanja najmanje jednom u tri mjeseca za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do pet godina, odnosno najmanje jednom u šest mjeseci za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora dulju od pet godina.
(4) Zatvorenika se potiče na aktivno sudjelovanje u donošenju i provođenju programa izvršavanja.
(5) Program izvršavanja i njegove izmjene unose se u osobnik zatvorenika.
(6) Zatvorenika se upoznaje s programom izvršavanja, izmjenama, procjenom uspješnosti, te odobrenom vrstom i opsegom pogodnosti. Zatvorenika se neće upoznati sa sadržajem dijela programa izvršavanja koji se odnosi na procjenu rizika i sigurnosne procjene i postupke.
(7) Sadržaj programa izvršavanja i postupak njegovog donošenja, postupak procjene rizičnosti, provođenje i postupak procjenjivanja uspješnosti provođenja programa izvršavanja te postupak odlučivanja o pogodnostima zatvorenika propisuje se pravilnikom o tretmanu zatvorenika iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
MATICA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
(1) Radi zakonitog izvršavanja kazne zatvora se: prikupljaju, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podaci o zatvoreniku u maticu zatvorenika (dalje u tekstu: matica).
(2) Matica sadrži:
1. osobne podatke o zatvoreniku
2. podatke o sudskoj presudi koja se izvršava
3. rješenje o upućivanju
4. ostale podatke i dokumentaciju potrebnu za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Podaci se unose u maticu u roku od 48 sati od primitka prijamnog zapisnika.
(4) Matica se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SREDIŠNJA MATICA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Č lanak 77.
(1) Središnji ured vodi središnju maticu.
(2) Središnja matica sadrži podatke koje sadrži i matica.
(3) Središnja matica vodi se u elektroničkom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OSOBNIK ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 78.
(1) U osobnik zatvorenika (u daljnjem tekstu: osobnik) unose se podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora i provedbu programa izvršavanja.
(2) Osobnik sadrži:
1) podatke o zatvoreniku, presudi i kazni
2) prijepis sudskih presuda i odluka drugih državnih tijela koje se odnose na kaznu i njezino izvršavanje
3) nalaz i mišljenje službenika koji obavlja poslove tretmana i pruža zdravstvenu zaštitu, te podatke o zapažanjima osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja
4) program izvršavanja i njegove izmjene tijekom izvršavanja kazne zatvora
5) ostale podatke i dokumentaciju potrebne za izvršavanje kazne zatvora.
(3) Zdravstveni karton zatvorenika dio je osobnika koji se vodi odvojeno od ostale dokumentacije osobnika.
(4) Podaci o nacionalnosti i vjeri unose se u osobnik uz zatvorenikov pristanak.
(5) Osobnik se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
(6) Uz osobnik mogu se voditi pomoćne evidencije potrebe za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora.
(7) Detaljnije odredbe kojima se uređuje matica, središnja matica, osobnik i druge evidencije potrebne za izvršavanje kazne zatvora, propisuju se pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
zaštita TAJNOSTi PODATAKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
(1) Podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena su i profesionalna tajna.
(2) Pristup zabilježenim podacima iz stavka 1. ovoga članka dopušten je zatvoreniku, te upravitelju i ovlaštenim službenim osobama prema poslovima i zadaćama njihova službeničkog mjesta kao i službenicima Središnjeg ureda ovlaštenim za nadzor nad radom kaznionica, odnosno zatvora. Zatvoreniku se može uskratiti pristup zabilježenim podacima sadržanim u pojedinačnim stručnim zapažanjima i mišljenjima ovlaštenih službenih osoba.
(3) Uvid u podatke iz osobnika na temelju odobrenja upravitelja mogu izvršiti tijela unutarnjih poslova u okviru svoje zakonske ovlasti radi otkrivanja i sprječavanja kaznenih djela, te probacijski službenici u okviru obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
(4) Po otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora osobnik se pohranjuje i čuva sukladno posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
(1) Podatke o postupcima izvršavanja kazne zatvora koje saznaju druge osobe na radu u kaznionici, zatvoru, odnosno centru po drugim osnovama, predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu.
(2) Iznimno, Središnji ured može dopustiti uvid u podatke o postupku izvršavanja kazne zatvora drugim osobama za potrebe znanstvenih istraživanja i stručne izobrazbe, koje podatke su druge osobe dužne čuvati kao tajnu i koristiti ih isključivo za odobrenu svrhu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XI. SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
(1) Smještaj zatvorenika treba odgovarati adekvatnim zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima, te klimatskim prilikama. Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane.
(2) Zatvorenika se u pravilu smješta u prostoriju namijenjenu smještaju više zatvorenika. Zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati. Svakom se zatvoreniku osigurava zasebna postelja. Slobodno vrijeme zatvorenici mogu provoditi zajedno, u pravilu u prostorijama za dnevni boravak.
(3) Svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid.
(4) Kaznionice, odnosno zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele.
(5) Pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom zatvoreniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SMJEŠTAJ ZATVORENIKA OSOBE S INVALIDITETOM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 82.
Zatvoreniku osobi s invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stupnju njegove invalidnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE I ČISTOĆE PROSTORIJA I PROSTORA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 83.
(1) Sve prostorije i prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju se propisno održavati i redovito čistiti.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.
(3) Zatvorenicima se omogućuje svakodnevno pranje tijela, a najmanje jednom tjedno tuširanje. Od zatvorenika se zahtijeva održavanje osobne higijene. Kaznionica, odnosno zatvor osigurava vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. Nošenje brade, brkova i duge kose može se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.
(4) Nadzor nad održavanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RUBLJE, ODJEĆA, OBUĆA I POSTELJINA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 84.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku rublje, odjeću, obuću i posteljinu prikladno klimatskim uvjetima.
(2) Zatvorenik može nositi vlastito rublje, odjeću i obuću te koristiti vlastitu posteljinu.
(3) Za vrijeme bolničkog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu zatvoreniku se osigurava bolesničko osobno i posteljno rublje sukladno Kućnom redu Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(4) Upravitelj može uskratiti nošenje vlastitog rublja, odjeće i obuće te korištenje vlastite posteljine iz zdravstveno-higijenskih razloga ili sigurnosnih razloga.
(5) Za vrijeme rada zatvorenik nosi propisanu radnu odjeću i obuću, te koristi zaštitna sredstva.
(6) Svo rublje, odjeća, obuća i posteljina moraju biti čisti i uredni, a radna odjeća i obuća mora biti čista i uredna sukladno uvjetima rada.
(7) Prilikom izlaska iz kaznionice, odnosno zatvora zatvorenik nosi vlastito rublje, odjeću i obuću. Ako nema vlastitu, osigurava se primjerena.
(8) Kod prijama zatvorenika treba osigurati uvjete da se njegova vlastita odjeća i obuća čuva u primjerenim uvjetima.
(9) Detaljnije odredbe o rublju, odjeći, obući i posteljini zatvorenika pobliže se uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PREHRANA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 85.
(1) Zatvoreniku se u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a koji su primjereni dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, vjerskim zahtjevima, a sukladno mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Zatvorenica trudnica, dojilja i bolestan zatvorenik dobiva hranu po vrsti i količini koju odredi liječnik.
(3) Zatvoreniku se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno. Zatvoreniku se osigurava prehrana primjerena njegovoj dobi, zdravlju, fizičkom stanju, vjeroispovijesti i prirodi posla koji obavlja, a minimalan unos energije te udjela proteina i ostalih prehrambenih tvari propisuje se posebnim propisom iz stavka 5. ovoga članka. Liječnik ili druga osoba medicinske struke može odrediti izmjenu prehrane zatvoreniku kada je to potrebno iz zdravstvenih razloga. Sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke.
(4) Ako nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, na vlastiti trošak se zatvoreniku omogućuje opskrba prehrambenim proizvodima u prodavaonici za zatvorenike kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donosi pravilnik kojim se pobliže propisuju standardi smještaja i prehrane zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NABAVLJANJE POTREPŠTINA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 86.
(1) U prodavaonici za zatvorenike u kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenik može na vlastiti trošak nabavljati prehrambene i druge stvari za osobnu uporabu.
(2) Prilikom opskrbljivanja prodavaonice za zatvorenike uvažavaju se opravdane potrebe zatvorenika.
(3) Upravitelj može uskratiti zatvoreniku nabavljanje potrepština iz sigurnosnih razloga, a na temelju mišljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga.
(4) Ako u kaznionici, odnosno zatvoru nema prodavaonice za zatvorenike, upravitelj je dužan osigurati nabavljanje potrepština na drugi odgovarajući način.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XII. RAD ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAPOŠLJAVANJE ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 87.
(1) Zatvoreniku se omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Zatvorenika se potiče na rad radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te njegovih tjelesnih i duševnih potreba. Na temelju liječničkog mišljenja i programa izvršavanja zatvorenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme.
(3) Organizacija rada i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi.
(4) Nije dopušteno zapošljavanje zatvorenika na službenička radna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Zatvorenika se osigurava od nezgoda na poslu i profesionalnih oboljenja.
(6) Postizanje financijske dobiti od zatvorenikova rada ne smije biti na štetu svrhe izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAPOŠLJAVANJE ZATVORENIKA U KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 88.
(1) Zatvorenika se može zaposliti na poslovima u kaznionici, odnosno zatvoru.
(2) Zatvorenika se raspoređuje na rad u kaznionici, odnosno zatvoru prema pravilniku kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika, kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAPOŠLJAVANJE za DRUGOG POSLODAVCA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 89.
(1) Zatvorenik se može, uz osobni pristanak, zaposliti za drugog poslodavca na poslovima koji se obavljaju u ili izvan kaznionice, odnosno zatvora na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica, odnosno zatvor, a odobrava ga Središnji ured. Ugovorom se utvrđuju međusobna prava i obveze.
(2) Zatvorenika pisanom odlukom upravitelj raspoređuje na rad za drugog poslodavca sukladno sklopljenom ugovoru i pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NASTAVAK RADA KOD DRUGOG POSLODAVCA I OBAVLJANJE VLASTITE DJELATNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 90.
(1) Zatvoreniku se može uz pisani pristanak drugog poslodavca odobriti nastavak rada kod tog poslodavca, ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, te ako uz istu nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti.
(2) Zatvoreniku koji samostalno obavlja gospodarsku i drugu djelatnost, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju do jedne godine, može se odobriti nastavak obavljanja te djelatnosti u ili izvan kaznionice, odnosno zatvora. Dok zatvorenik samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost snosi troškove smještaja u kaznionici, donosno zatvoru.
(3) O molbi zatvorenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Središnji ured po prethodno pribavljenom mišljenju upravitelja .
(4) Nastavak rada zatvorenika kod drugog poslodavca i obavljanje vlastite djelatnosti detaljnije se propisuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RADNO VRIJEME I ODMORI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 91.
(1) Radno vrijeme zatvorenika određuje se prema općim propisima.
(2) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se ne može osigurati rad svim radno sposobnim zatvorenicima koji žele raditi, iznimno je dopušten prekovremeni rad sukladno općim propisima.
(3) Odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor određuju se prema općim propisima.
(4) Godišnji odmor može trajati od osamnaest do 30 radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdržavanja kazne, uvjetima rada i složenosti poslova radnog mjesta, što se pobliže utvrđuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NAKNADA ZA RAD I NAGRADA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 92.
(1) Naknada za rad zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru umnožak je osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegova rada. Osnovica za izračun naknade za rad iznosi 20% od bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika. Koeficijenti rada zatvorenika utvrđuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(2) Na naknadu za rad zatvorenika ne plaćaju se porezi i doprinosi.
(3) Zatvorenika koji se ističe osobitim učincima rada može se izvanredno nagraditi sukladno pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(4) Naknada za rad zatvorenika kod drugog poslodavca utvrđuje se prema općim aktima poslodavca. Tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje se na račun kaznionice, odnosno zatvora od koje se zatvoreniku isplaćuje naknada za rad u visini od 25%, a ne može biti manja od naknade za rad propisane u stavku 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RASPOLAGANJE NAKNADOM ZA RAD I OBVEZNA ŠTEDNJA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 93.
(1) Od naknade za rad zatvorenika 30% se odvaja kao obvezna štednja zatvorenika i pohranjuje na polog novca. Ostalim dijelom naknade za rad zatvorenik slobodno raspolaže sukladno odredbama kućnog reda kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Temeljem molbe zatvorenika, u iznimnim situacijama kao što su: teška bolest, smrt člana obitelji ili pomoć članovima obitelji, elementarne nepogode i sličnim opravdanim situacijama, upravitelj pisanom odlukom može odobriti da se iznos iz stavka 1. ovoga članka upotrijebi sukladno odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NOVČANA POMOĆ
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 94.
(1) Temeljem molbe zatvorenika bez prihoda ili novčanih sredstava na pologu koji je stariji od 65 godina ili ima utvrđenu trajnu radnu nesposobnost prema općim propisima, na teret državnog proračuna isplaćuje mu se novčana pomoć jednom u tri mjeseca, a najviše četiri puta tijekom kalendarske godine u visini od 20% umnoška osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta 1.
(2) Zatvoreniku koji na pologu novca u prethodna tri mjeseca u ukupnom zbroju ima sredstava u iznosu većem od novčane pomoći iz stavka 1. ovog članka, neće se osigurati novčana pomoć.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POVREDA OBVEZA IZ RADA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 95.
(1) Povrede obveza iz rada jesu: kašnjenje na posao, neopravdano izbivanje s posla, napuštanje posla, namjerno dovođenje u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećivanje sredstava za rad, te nepoštivanje organizacije i načina rada.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zatvoreniku se može za svaki započeti sat kašnjenja na posao ili neopravdanog izostanka s posla od naknade za rad odbiti razmjerni dio, može ga se premjestiti na druge poslove, te prekinuti rad.
(3) Poslodavac kod kojeg je zatvoreniku odobren nastavak rada obavještava kaznionicu, odnosno zatvor o povredi obveza iz rada, izmjeni ugovora o radu i otkazu ugovora o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRONALASCI I TEHNIČKA UNAPRJEĐENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 96.
Za pronalaske i tehnička unaprjeđenja ostvarena tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvoreniku pripadaju prava prema općim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NAKNADA ZA VRIJEME OBRAZOVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 97.
Obrazovanje zatvorenika u pravilu se organizira uz rad. Ako obrazovanje zatvorenika koji radi nije moguće organizirati uz rad, zatvoreniku koji uredno izvršava obveze obrazovanja utvrđene pojedinačnim programom isplaćuje se naknada u visini od 25% osnovice iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona pomnožene s koeficijentom 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POTVRDA O RADU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 98.
Na molbu zatvorenika kaznionica, odnosno zatvor izdaje potvrdu o radu tijekom izdržavanja kazne.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XIII. OBRAZOVANJE ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ORGANIZIRANJE OBRAZOVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 99.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira osnovno školovanje zatvorenika koji nemaju završeno osnovno školovanje.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira strukovno obrazovanje i stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika.
(3) Obrazovanje se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora u skladu s općim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VRSTA OBRAZOVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 100.
(1) Vrsta obrazovanja za zatvorenika određuje se programom izvršavanja, a ovisi o njegovim sposobnostima i sklonostima, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, kao i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Nakon završenog obrazovanja, odnosno dijela obrazovanja, zatvoreniku se izdaje svjedodžba iz koje ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno u kaznionici, odnosno zatvoru.
(3) Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja obrazovanja na vlastiti trošak, ako se program obrazovanja može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XIV. VJEROISPOVIJEST I DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VJEROISPOVIJEST
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 101.
(1) Zatvorenik ima pravo na vjeroispovijest koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe, stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.
(2) Zatvorenik ima pravo kontaktirati s vjerskim službenikom vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DUŠOBRIŽNIŠTVO
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 102.
(1) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se nalazi veći broj zatvorenika iste vjere, vjerskom službeniku se za potrebe vjerskih obreda najmanje jednom tjedno osigurava prikladan prostor i vrijeme.
(2) Upravitelj može privremeno isključiti zatvorenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora, o čemu će upoznati vjerskog službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XV. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KORIŠTENJE SLOBODNOG VREMENA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Čla n ak 103.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurava prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika.
(3) Slobodno vrijeme zatvorenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično.
(4) Sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvršavanja.
(5) Zatvoreniku se prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora omogućuje provođenje aktivnosti slobodnog vremena na vlastiti trošak ukoliko isto ne narušava sigurnost i red te ne ometa druge zatvorenike.
(6) Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba, mogu se osnovati povjerenstva zatvorenika.
(7) Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava zatvorenika utvrđuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KNJIŽNICA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 104.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor oprema knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor koji nema knjižnicu organizira posudbu knjiga iz mjesne knjižnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NABAVLJANJE KNJIGA, NOVINA I ČASOPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 105.
Zatvorenik može nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti trošak. Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TJELOVJEŽBA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 106.
Kaznionica, odnosno zatvor osigurava zatvoreniku uvjete za tjelovježbu, sport i rekreaciju u skladu sa svojim mogućnostima, te zdravstvenim stanjem, sigurnosnim razlozima i programom izvršavanja zatvorenika, koji uvjeti se pobliže propisuju kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 107.
Kaznionica, odnosno zatvor organizira za zatvorenike prigodna raznovrsna sportsko-rekreacijska natjecanja, predavanja i umjetničke priredbe, sukladno svojim mogućnostima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
RADIO I TELEVIZIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 108.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor organizira zajedničko praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj može uskratiti zatvoreniku ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
STVAR I DJELO NASTALO U SLOBODNO VRIJEME
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 109.
(1) Stvar ili drugo djelo zatvorenika nastalo u slobodno vrijeme, po naknadi troškova izrade, zatvorenikovo je vlasništvo. Tako nastala djela mogu postati vlasništvo kaznionice, odnosno zatvora samo uz suglasnost zatvorenika i nakon isplate naknade njegovih troškova nabave materijala.
(2) Kaznionica, odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira izložbu i prodaju stvari nastalih u slobodno vrijeme, uz pristanak zatvorenika autora.
(3) Pobliže odredbe o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme utvrđuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XVI. LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIM ZATVORENICIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 110.
(1) Zatvoreniku se osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
(2) Zatvoreniku koji nema zdravstveno osiguranje omogućava se zdravstveno osiguranje na teret ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Zatvoreniku koji iz bilo kojeg razloga ne može biti zdravstveno osiguran na području Republike Hrvatske liječenje se osigurava na trošak kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa posebnim će sporazumom s tijelom nadležnim za zdravstvenom osiguranje dogovoriti način financiranja troškova liječenja osoba iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u kaznionici, odnosno zatvoru ili najbližoj ustanovi javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora.
(5) Odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine za zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora donosi upravitelj ili osoba koju on ovlasti sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionica, odnosno zatvora. Iznimno upravitelj ili osoba koju on ovlasti donosi odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u ustanovi javnog zdravstva uzimajući u obzir najbližu ustanovu javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora.
(6) Zatvorenik je dužan držati se uputa liječnika i poduzimati mjere u svrhu liječenja, sprječavanja zaraznih bolesti i zaštite zdravlja te je osobno odgovoran zbog nepridržavanja tih uputa. Radi održavanja higijene zatvorenik je dužan držati se uputa ovlaštene službene osobe medicinske struke ili druge osoba koja pruža zdravstvenu zaštitu zatvoreniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBVEZAN LIJEČNIČKI PREGLED
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Čla n ak 111.
(1) Prilikom prijama zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, kao i prilikom otpusta obvezan je liječnički pregled. Podatke o stanju zdravlja zatvorenika liječnik unosi u zdravstveni karton i druge propisane evidencije u osobniku.
(2) Zatvorenika koji je bolestan ili ozlijeđen, odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili ponašanja može pretpostaviti da je tjelesno ili duševno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebne mjere sukladno pravilima medicinske struke.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog i preporuku liječnika program izvršavanja usklađuje se sa zdravstvenim stanjem zatvorenika.
(4) Ukoliko liječnik prilikom pregleda zatvorenika utvrdi zdravstveno stanje koje upućuje na izuzetno teško oboljenje o tome će odmah obavijestiti upravitelja, odnosno ovlaštenu službenu osobu koja je sprovela zatvorenika na pregled u ustanovu javnog zdravstva koja će o tome odmah po povratku u kaznionicu, odnosno zatvor izvijestiti upravitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 112.
Potreba nabavljanja ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora, Zatvorske bolnice u Zagrebu ili liječnika specijalista iz ustanove javnog zdravstva utvrđuje se sukladno općim propisima iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pri odlučivanju o troškovima uzima se u obzir zatvorenikovo zdravstveno osiguranje, zatvorenikove imovinske mogućnosti i duljina izrečene kazne.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 113.
(1) O smještaju zatvorenika u bolesničku sobu iste kaznionice, odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.
(2) U slučaju težih ili dugotrajnih bolesti za čije uspješno liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici, odnosno zatvoru zatvorenika se na prijedlog liječnika premješta u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje ili u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Za vrijeme liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu prema zatvoreniku se provodi program izvršavanja utvrđen u kaznionici, odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.
(3) Kad postoji opasnost ugrožavanja života zatvorenika zbog dužeg prijevoza u kaznionicu, odnosno zatvor iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnog specijalističkog višednevnog pregleda i/ili liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, upravitelj će na prijedlog liječnika uputiti zatvorenika u najbližu ustanovu javnog zdravstva o čemu će bez odgode izvijestiti Središnji ured.
(4) Vrijeme provedeno u ustanovi javnog zdravstva radi liječenja uračunava se u kaznu zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SPECIJALISTIČKI PREGLED
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 114.
(1) Zatvorenik ima pravo tražiti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice, odnosno zatvora ili Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(2) Ako se nalazom liječnika specijalista utvrdi da nema bolesti ili novih spoznaja o bolesti, troškove snosi zatvorenik.
(3) Odobrenje i mjesto pregleda određuje upravitelj ovisno o sigurnosnim razlozima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DENTALNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 115.
(1) Zatvorenik ima pravo na dentalnu zdravstvenu zaštitu.
(2) Stomatološka protetika se u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva omogućuje u pravilu na trošak zatvorenika. Ako zatvorenik nema sredstava, a stomatološka se protetika prema mišljenju liječnika kaznionice, odnosno zatvora, odnosno drugog izabranog liječnika dentalne medicine sukladno ovom Zakonu, ne može odgoditi bez opasnosti po zdravlje, troškovi se mogu naknaditi iz državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
biomedicinsko istraživanje I LIJEČENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 116.
(1) Zatvorenik može, u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva i uz suglasnost nadležnog etičkog povjerenstva, uz slobodan i informiran pisani pristanak sudjelovati u biomedicinskim istraživanjima ako se može opravdano očekivati da će rezultati istraživanja biti izravno i značajno korisni za njegov zdravlje, a sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.
(2) Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka zatvorenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenim propisima iz sustava javnog zdravstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DARIVANJE STANICA, TKIVA ILI ORGANA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 117.
Zatvorenik može darivati svoje stanice, tkiva ili organe članovima svoje obitelji, sukladno općim propisima, te organizacijskim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK PRILIKOM ODBIJANJA HRANE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 118.
(1) Zatvorenik koji ustrajno odbija hranu pod kontinuiranim je liječničkim nadzorom. Zatvorenika se upozorava da svojim postupkom ugrožava svoje zdravlje i život.
(2) Prisilno hranjenje kod štrajka glađu nije dopušteno, a medicinska intervencija primjenjuje se prema medicinskoj indikaciji.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAŠTITA MAJČINSTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 119.
(1) Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdržavanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena zaštita u svezi s trudnoćom, porodom i majčinstvom.
(2) Trudnicu se šest tjedana prije poroda smješta u odjel za rodilje, na prijedlog liječnika i prije navedenog roka. Nakon poroda majku s djetetom smješta se u odjel za majku s djetetom, gdje u pravilu ostaje do navršene treće godine života djeteta.
(3) Ako trudnica kaznu zatvora izdržava u kaznionici, odnosno zatvoru u kojem nema odjela za rodilje, upućuje se u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbližu specijaliziranu ustanovu javnog zdravstva.
(4) Porod trudnice zatvorenice obavlja se u specijaliziranoj ustanovi javnog zdravstva.
(5) Dijete ostaje uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke nadležnog tijela do navršene treće godine života, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere za smještaj djeteta. Opremu za dijete, ukoliko ista nije osigurana od drugog nadležnog tijela, adekvatnu skrb i zdravstvenu zaštitu djeteta osigurava kaznionica, odnosno zatvor. Ovlaštena osoba centra za socijalnu skrb obvezna je surađivati s kaznionicom, odnosno zatvorom u provođenju programa izvršavanja te jednom u tri mjeseca, po potrebi i češće, posjetiti kaznionicu, odnosno zatvor radi nadzora odnosa majke i djeteta, te poduzeti odgovarajuće mjere ako je to potrebno.
(6) Zatvorenica trudnica, te majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete članova obitelji.
(7) Poslove na kojima u kaznionici, odnosno zatvoru može raditi trudnica, rodilja i majka uz koju je dijete do navršene tri godine života predlaže liječnik.
(8) Tijekom boravka djeteta uz majku zatvorenicu, kaznionica, odnosno zatvor osigurava boravak djeteta u predškolskoj ustanovi izvan kaznionice, odnosno zatvora.
(9) Iznimno, radi zaštite majčinstva i prava djeteta a u slučaju potrebe, odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i prema istražnim zatvorenicama i maloljetnicama. Za istražne zatvorenice pribavlja se suglasnost nadležnog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK S DUŠEVNO OBOLJELIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 120.
(1) Ako zatvorenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokaže teške duševne poremećaje, sudac izvršenja pokreće postupak sukladno odredbama zakona kojim se propisuje zaštita osoba s duševnim smetnjama.
(2) Ako je liječenje dovršeno prije isteka kazne, sudac izvršenja poduzima radnje radi izvršavanja kazne zatvora. Vrijeme provedeno na liječenju uračunava se u kaznu zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBAVIJEST O BOLESTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 121.
Po prijamu u kaznionicu, odnosno zatvor, osoba lišena slobode daje izjavu da li je suglasna da se o svakoj težoj bolesti, ako sama nije u mogućnosti, obavijesti članove svoje obitelji ili osobu koju ona odredi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRAVO NA MEICINSKU DOKUMENTACIJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 122.
(1) Tijekom izdržavanja kazne i nakon otpusta zatvorenik ima pravo dobiti medicinsku dokumentaciju o njegovoj dijagnostičkoj obradi i liječenju na uvid, a presliku na vlastiti trošak.
(2) U slučaju smrti zatvorenika pravo na dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka imaju članovi zatvorenikove obitelji, ako to zatvorenik za života nije pisanom izjavom zabranio.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 123.
(1) O zatvorenikovoj smrti kaznionica, odnosno zatvor bez odgode obavještava njegovu obitelj, sud upućivanja, sud koji je donio presudu u prvom stupnju, suca izvršenja i matičara na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor. O smrti zatvorenika kaznionica, odnosno zatvor izvještava Središnji ured.
(2) Posmrtni ostaci umrlog predaju se obitelji radi pokopa. Troškove pokopa snosi obitelj.
(3) Ako obitelj odbije preuzeti posmrtne ostatke ili umrli nema obitelj, umrli zatvorenik se pokapa na mjesnom groblju na trošak centra za socijalnu skrb prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora. Centar za socijalnu skrb troškove pokopa može naknaditi iz ostavine umrlog zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XVII. DODIR S VANJSKIM SVIJETOM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSJETI ZATVORENIKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 124.
(1) Zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat.
(2) Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja zatvorenika jednom svaki tjedan i blagdanom . Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju zatvorenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovoga članka ili skrbnika.
(3) Posjet iz stavka 1. i 2. može se osigurati putem audio-video konferencije, uz suglasnost zatvorenika.
(4) Kaznionica, odnosno zatvor će u skladu s mogućnostima posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Zatvorenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe.
(6) Broj posjetitelja može se ograničiti do broja kojim se jamči sigurnost i red te sigurnost posjetitelja.
(7) Posjet se može prekinuti kad posjetitelj ili zatvorenik unatoč opomeni krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(8) Posjetitelj odvjetnik, državni odvjetnik ili javni bilježnik može zatvoreniku predati spise ili dokumente u njegovoj pravnoj stvari.
(9) Prilikom posjeta zatvorenik ima pravo nakon pregleda preuzeti dopuštene stvari u količini i vrsti propisane kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora. Preuzete stvari se ne smatraju paketom u smislu članka 134. ovoga Zakona.
(10) Posjetitelj mora dokazati svoju istovjetnost.
(11) Kaznionica, odnosno zatvor vodi evidenciju posjetitelja, koja sadrži osobne podatke posjetitelja i datum posjeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
USKRATA POSJETA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 125.
(1) Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti.
(2) Ako se protiv zatvorenika vodi drugi kazneni postupak u kojem postoje uvjeti za istražni zatvor zbog opasnosti utjecaja na svjedoke, sudac istrage može po prijedlogu državnog odvjetnika uskratiti pravo na posjet određenih osoba.
(3) Upravitelj može u slučaju zlouporabe uskratiti posjet odvjetnika koji zatvorenika zastupa u pravnim stvarima, o čemu obavještava zatvorenika.
(4) Obrazloženu odluku o uskrati posjeta osoba iz stavka 3. ovoga članka upravitelj uručuje zatvoreniku. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od 24 sata. Žalba ne zadržava izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NADZOR POSJETA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 126.
(1) Posjet se može nadzirati iz sigurnosnih razloga, s čime se posjetitelj na odgovarajući način upoznaje.
(2) Posjet odvjetnika može se nadzirati samo vizualno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRETRAGA I PREGLED POSJETITELJA I STVARI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 127.
(1) U kaznionicama, odnosno zatvorima može se obaviti pretraga i pregled posjetitelja i stvari.
(2) U slučaju sumnje na unos nedopuštenih stvari obavlja se pretraga posjetitelja.
(3) Pretragu i pregled posjetitelja obavlja ovlaštena službena osoba istoga spola, a pregled tehničkim i drugim pomagalima može obaviti i osoba različitog spola.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSJET KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 128.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor omogućit će posjet predstavnicima ili ovlaštenim osobama državnog ili drugog tijela koja u skladu s ovim Zakonom i općim propisima, te međunarodnim pravom obavljaju nadzor nad radom kaznionica, odnosno zatvora.
(2) Upravitelj će omogućiti ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela obavljanje izvida i prikupljanje podataka potrebnih za vođenje kaznenog postupka, sprječavanje počinjenja kaznenog djela i otkrivanje počinitelja kaznenog djela i obavljanje probacijskih poslova. Na zahtjev suda ili drugog tijela državne vlasti, za potrebe vođenja postupka pred tim tijelom, Središnji ured dostavit će podatke o zatvoreniku koji su potrebni za vođenje tog postupka. Pravnim ili fizičkim osobama dostavit će se podatak o kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se zatvorenik nalazi ako dokažu pravni interes za tim podacima.
(3) Središnji ured može odobriti posjet predstavnika sredstava javnog priopćavanja te fotografiranje i snimanje objekata u kaznionici, odnosno zatvoru. Snimanje ili fotografiranje zatvorenika može se dopustiti na način koji onemogućava identifikaciju zatvorenika. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvoreniku se neće dopustiti istupanje u sredstvima javnog priopćavanja.
(4) Središnji ured može odobriti posjet predstavnicima:
1) tijela državne vlasti
2) institucija, udruga i osobama koje provode znanstvena istraživanja i specijalističku
edukaciju u području penologije, kriminologije i drugih kaznenih znanosti
3) institucija i udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava
4) vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
(5) Upravitelj može odobriti posjet predstavnicima:
1) tijela jedinice područne (regionalne) samouprave
2) tijela jedinice lokalne samouprave
3) institucija, udruga i osobama radi uključivanja u provođenje programa izvršavanja uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.
(6) Svrhu posjeta posjetitelj iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka mora obrazložiti pisanim putem.
(7) U kaznionici, odnosno zatvoru može se obaviti pretraga posjetitelja iz ovoga članka.
(8) Posjeti osoba iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka mogu se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih ili organizacijskih razloga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAŠTITA OSOBNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 129.
(1) Državne službenike i namještenike, kao i zatvorenike upoznaje se s posjetiteljem iz članka 128. stavka 3. ovoga Zakona i razlogom posjeta.
(2) Zatvorenik ima pravo odbiti susret i razgovor s posjetiteljem, fotografiranje i snimanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSJET KONZULARNIH I DIPLOMATSKIH PREDSTAVNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 130.
Konzularni i diplomatski predstavnici strane države mogu posjećivati zatvorenika državljanina svoje države pod uvjetom uzajamnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DOPISIVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 131.
(1) Zatvorenik ima pravo na neograničeno dopisivanje na vlastiti trošak.
(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i zatvorenom odjelu kaznionice sadržaj dopisivanja se nadzire.
(3) Upravitelj kaznionice zatvorenog tipa, odnosno zatvora može uskratiti dopisivanje iz sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti zatvorenika, a sadržaj dopisivanja uložiti u osobnik. Protiv odluke upravitelja zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja.
(4) Zatvorenik se ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadržaja dopisivanja, dopisivati s odvjetnikom, tijelima državne vlasti i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica.
(5) U slučaju sumnje na slanje i primanje nedopuštenih tvari ili stvari putem pisma, pismo upućeno zatvoreniku otvara se u njegovoj nazočnosti, a pismo koje šalje zatvorenik može se pregledati u njegovoj nazočnost i. U slučaju pronalaženja nedopuštenih tvari ili stvari postupa se u skladu s člankom 66. stavkom 4. ovoga Zakona.
(6) Zatvorenik može primati i slati brzojave u skladu s odredbama ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TELEFONSKI RAZGOVOR
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 132.
(1) Zatvoreniku se omogućuje telefonski razgovor u skladu s odredbama kućnog reda kaznionice, odnosno zatvora. Popis telefonskih brojeva osoba s kojima se zatvoreniku omogućuje telefoniranje ulaže se u osobnik.
(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i odjelu zatvorenog tipa telefonski razgovor se nadzire.
(3) U kaznionici poluotvorenog i otvorenog tipa te poluotvorenom i otvorenom odjelu telefonski razgovor može se nadzirati. Nadzor telefonskog razgovora određuje upravitelj ili ovlaštena službena osoba koju on ovlasti.
(4) Telefonski razgovor se prekida ako se zatvorenik tijekom razgovora ponaša na način koji predstavlja stegovni prijestup propisan ovim Zakonom.
(5) Nadzorom telefonskog razgovora se smatra i slušni zapis telefonskih razgovora zatvorenika koji se provodi radi osiguravanja kontinuiranog nadzora, o čemu se zatvorenik obavještava. Tehnički zapis telefonskog razgovora može se pohraniti i čuvati do šest mjeseci sukladno tehničkim mogućnostima.
(6) Zatvorenik ima pravo na telefonski razgovor bez nadzora s odvjetnikom, institucijama i udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
(7) Troškove telefoniranja u pravilu snosi zatvorenik, ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(8) U kaznionici, odnosno zatvoru zatvoreniku nije dopušteno korištenje prijenosnih uređaja za komuniciranje, osim je ako odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav isto dopušteno za potrebe izvršavanja kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KORIŠTENJE INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 133.
Zatvoreniku se može omogućiti korištenje informacijskih tehnologija pod nadzorom u svrhu provođenja programa izvršavanja te ostvarivanja prava zatvorenika, sukladno mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PAKETI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 134.
(1) Zatvorenik ima pravo jednom mjesečno i prigodom blagdana primiti paket s dopuštenim stvarima.
(2) Pošiljatelj paketa obvezan je uz paket priložiti popis sadržaja.
(3) Paket otvara i pregledava ovlaštena službena osoba u nazočnosti zatvorenika.
(4) S nedopuštenim, pokvarenim ili opasnim sadržajem paketa postupa se sukladno članku 66. stavku 2. i 4. ovoga Zakona.
(5) Primitak paketa upravitelj može privremeno uskratiti iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, o čemu obavještava zatvorenika pisanim putem. Protiv odluke upravitelja zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. Žalba ne zadržava izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
NOVAC I VRIJEDNOSNICE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 135.
(1) Zatvorenik ima pravo primati i slati novac posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora. Mjesečni iznos novca kojeg zatvorenik može primati i slati utvrđuje se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
(2) O prometu novca s pologa vodi se evidencija. Zatvorenika se najmanje jednom mjesečno upoznaje sa stanjem novca na pologu. Na zatvorenikov zahtjev dio njegova novca s pologa se pohranjuje kao obvezna štednja.
(3) Upravitelj može zatvoreniku iz opravdanih razloga odobriti raspolaganje novcem iz obvezne štednje.
(4) Inozemna sredstva plaćanja pohranjuju se na polog novca ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.
(5) Vrijednosni papiri pohranjuju se na polog dragocjenosti ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.
(6) Detaljnije odredbe o raspolaganju novcem zatvorenika propisuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IZVANREDNI IZLASCI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 136.
(1) Upravitelj može zatvoreniku odobriti izvanredni izlazak radi:
1) nazočnosti pokopu člana obitelji
2) posjeta teško bolesnom članu obitelji
3) rođenja i vjenčanja u obitelji
4) odlaska na sud ili tijelo uprave zbog sudskog ili upravnog postupka radi ostvarivanja svojih pravnih interesa
5) radi obavljanja neodgodivog i važnog posla kojeg osim zatvorenika nitko drugi ne može obaviti
6) ispunjavanje obveza utvrđenih programom izvršavanja.
(2) Izvanredni izlasci iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se u pravilu na vlastiti trošak zatvorenika, pod nadzorom službenika pravosudne policije ili bez nadzora u trajanju do 120 sati u kalendarskoj godini. Način odobravanja izvanrednih izlazaka određuje se kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.
(3) Molbi za izvanredni izlazak zatvorenik prilaže dokumentaciju u svezi razloga zbog kojeg traži izlazak.
(4) Izvanredni izlazak ne može se koristiti izvan područja Republike Hrvatske .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glava XVIII. POGODNOSTI ZATVORENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POJAM I SADRŽAJ POGODNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 137.
(1) Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(2) Pogodnosti se sastoje od:
1) ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora
2) češćih dodira s vanjskim svijetom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VRSTE POGODNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 138.
(1) Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:
1) korištenje vlastitog televizijskog prijamnika
2) samostalna priprema hrane i napitaka
3) uređenje životnog prostora osobnim stvarima
4) češće primanje paketa i primanje paketa u većoj težini
5) slobodno raspolaganje određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice, odnosno zatvora
6) nagrađivanje novčano ili u stvarima
7) ne zaključavanje prostorija za smještaj i boravak zatvorenika
8) produljeni boravak u zajedničkim prostorijama
9) produljeni boravak na svježem zraku
10) korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u odjelu poluotvorenog ili otvorenog tipa kaznionice, odnosno zatvora
11) raspored u odjel s blažim uvjetima izdržavanja kazne iste kaznionice, odnosno zatvora.
(2) Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom jesu:
1) češći i dulji posjeti obitelji i drugih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici, odnosno zatvoru
2) telefoniranje bez nadzora
3) boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom, odnosno životnim ili neformalnim životnim partnerom u posebnoj prostoriji bez nadzora
4) izlazak radi izvršavanja posebnog programa koji se provodi u zajednici
5) izlazak s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnim redom u trajanju od dva do osam sati
6) izlazak bez posjeta u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnim redom u trajanju od dva do četiri sata
7) izlazak u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto ili izlazak radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u ukupnom trajanju do 120 sati mjesečno, a u mjesecima u kojima su blagdani, do 144 sata
8) korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u mjestu prebivališta, odnosno boravišta ili drugom mjestu.
(3) Odluka o odobravanju i uskrati pogodnosti priopćava se zatvoreniku i bilježi u osobnik.
(4) Na zahtjev kaznionice, odnosno zatvora prije odobravanja pogodnosti iz stavka 2. točke 7. i 8. ovoga članka, nadležni probacijski ured dostavlja izvješće sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi probacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
UVJETI ZA ODOBRAVANJE POGODNOSTI IZLASKA