U VOD

Suvremeni položaj Roma u Republici Hrvatskoj temelji se na dva karakteristična oblika suživota. Romske zajednice koje žive u razmjerno izoliranim naseljima očuvale su svoju nacionalnu i kulturnu samosvijest, a životni standard dijela romske zajednice koji ne živi u izoliranim naseljima je bolji, ali uz cijenu gubitka odrednica nacionalnog identiteta. Prema Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. Pripadnici romske nacionalne manjine jedna su od socijalno najisključenijih skupina s vrlo visokom stopom ispadanja iz školskog sustava. Jedan je od uzroka takvog stanja, svakako i diskriminacija koju Romi trpe te vrlo slaba uključenost u život šire društvene zajednice.

Kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine potrebno je prilagoditi specifičnim potrebama svih učenika pripadnika romske nacionalne manjine koji žive u Republici Hrvatskoj i učiniti ga otvorenim za sve druge učenike koji imaju interes učiti jezik romske nacionalne manjine i upoznati se s kulturom Roma.

Pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj uglavnom govore bajaškim rumunjskim ( ljimba dă băjaš - rumuneašte ) i r omskim ( romani čhib ) i brojnim lokalnim varijetetima tih dvaju jezika, stoga u kurikulumu rabimo generički termin „materinski jezik“ koji se odnosi na sve varijetete. S obzirom na višejezičnost i bogatstvo lokalnih jezičnih varijeteta romske zajednice u RH u provedbi školskih kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine važno je uvažiti lokalni jezični varijetet kojim dijete govori u roditeljskom domu, odnosno prvi jezik njegove obitelji. Treba naglasiti da dio odgojno-obrazovne zajednice, pa čak i onaj dio koji izravno sudjeluje u odgoju i obrazovanju djece romske nacionalne manjine, nije svjestan heterogenosti romske zajednice po pitanju jezika te je nužno da se prije provedbe identificira lokalni jezični varijetet.

A. Opis predmeta

Svrha predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine je razviti komunikacijske, interkulturalne i građanske kompetencije koje će učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine pomoći osvijestiti vlastiti identitet u multikulturalnom okruženju kroz učenje materinskog jezika i povijesti te njegovanjem kulture kao dinamičkog koncepta. Kratka oznaka predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine je JKR .

Načela kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine su:

Fleksibilnost: kurikulum učiteljima omogućuje oblikovanje nastavnog sadržaja koji će odgovarati jezičnim, povijesnim i kulturološkim obilježjima zajednica kojima pripadaju djeca koja pohađaju predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u skladu s interesima, obrazovnim potrebama i mogućnostima učenika. Kurikulumom se okvirno definiraju osnovni elementi koji učiteljima služe za vođenje procesa učenja i poučavanja. Učitelju ostaje sloboda da u suradnji s učenicima kreira način na koji će ostvariti ishode zadane kurikulumom.

Interkulturalnost : kurikulum potiče upoznavanje, razumijevanje i poštivanje različitih životnih stilova i kultura te razvoj interkulturalne osjetljivosti. Interkulturalnost podrazumijeva stavljanje naglaska na važnost različitih kultura, na sagledavanje različitih pitanja iz perspektive „drugog“, što pridonosi otvorenosti prema drugim kulturama i konstruktivnom dijalogu, a osim kurikuluma tiče se i uređenja učionica, izvannastavnih aktivnosti i primjenjivo je u svim aspektima školskog iskustva. Ovaj pristup se temelji na uzimanju u obzir iskustva i porijekla učenika, na razvoju kritičkog mišljenja, suradničkog učenja i razbijanju stereotipa.

Učeniku usmjeren pristup: kurikulum se temelji na pristupu usmjerenom na učenika i to je odrednica koja bitno određuje sve njegove komponente. U nastavi valja polaziti od potreba i interesa djeteta, a sadržaj, oblike i metode nastave treba temeljiti na iskustvu (životnim situacijama) učenika. Učenici su aktivni sudionici u nastavnom procesu, a poseban naglasak u planiranju nastavnih sadržaja i procesa treba staviti i na suradnju s roditeljima i zajednicom.

Sadržaji iz predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine usvajat će se od prvog do petog ciklusa obrazovanja, pri čemu će se koristiti načelo po kojem se znanje stečeno na nižim stupnjevima proširuje i produbljuje na višim.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine

Ciljevi ovog kurikuluma teže izgradnji školske kulture koja poštuje različitost i teži interkulturalizmu i inkluzivnosti, stoga će njegova provedba biti u potpunosti uspješna jedino ako se elementi kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine integriraju u školske kurikulume kako bi pojedino školsko okruženje doživjelo pozitivne promjene u situaciji u kojoj su pripadnici romske nacionalne manjine u riziku od isključenosti.

Učenik:

1. ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ili romskog jezika ( romani čhib ) ili bajaškog rumunjskog jezika ( ljimba dă băjaš - rumuneašte ) radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja misli u različitim komunikacijskim situacijama i u različite svrhe

2. razvija i njeguje jezično-kulturni identitet, interkulturalne kompetencije te osjećaj pripadnosti i poštivanja vlastitog jezičnog identiteta, kulture i tradicije uz istodobno poštivanje drugih zajednica i njihovih vrijednosti

3. izgrađuje estetske vrijednosti i upoznaje se s doprinosom romske nacionalne manjine i Roma u svijetu u kulturno-umjetničkom području

4. razvija sposobnost kritičkog mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i svijest o osobnim identitetima te odgovorno sudjeluje u zajednici temeljenoj na zajedničkim vrijednostima zaštite ljudskih prava i promicanju društvene pravde

5. poznaje i razumije važne događaje, pojedince i pojave iz povijesti Roma, uvažavajući kronološki okvir i razumijevajući uzročno-posljedične procese koji su utjecali na današnji položaj Roma.

C. Organizacijska područja predmetnog kurikuluma

Organizacijska područja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine su:

✓ jezik i komunikacija

✓ vrijeme i prostor

✓ stvaralaštvo i tradicija

✓ identiteti i ljudska prava

JEZIK I KOMUNIKACIJA

Organizacijsko područje Jezik i komunikacija obuhvaća jezik kao sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u okviru ovog organizacijskog područja oblikuju se i razvijaju lingvističke i sociolingvističke kompetencije učenika te stvaralaštvo i kreativnost, što znači da učenik usvaja jezik kojim izražava i razmjenjuje ideje, mišljenja, iskustva, osjećaje, interpretira značenja, koristi se medijima i snalazi u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik stječe kompetencije za razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura. Upotrebljava kritičko mišljenje radi osobnog razvoja i cjeloživotnog učenja. U okviru ovog organizacijskog područja njeguje se jezično-kulturni identitet uz poštivanje drugih.

VRIJEME I PROSTOR

Organizacijsko područje Vrijeme i prostor podrazumijeva da učenik razumije uzroke i posljedice pojava, procesa, događaja vezanih uz povijest Roma. Učenik je sposoban objektivno sagledati djelovanje romske nacionalne manjine kroz prostor i vrijeme. Razumije utjecaj prošlosti i sadašnjosti na budućnost, stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama, donosi odluke i aktivno se suočava s promjenama, rješava probleme i sudjeluje u osmišljavanju vlastite budućnosti. Učenik je sposoban objektivno spoznati interakciju čovjeka i zajednica s prostorom na temelju prošlih i sadašnjih iskustava.

STVARALAŠTVO I TRADICIJA

Temelj je ovog organizacijskog područja upoznavanje s vrijednostima stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine. Pritom dolazi do stvaranja novih odnosa i interakcije. To se prije svega odnosi na sposobnost apstraktnog i kritičkog mišljenja te na razvoj kompetencija koje će učeniku omogućiti bolje razumijevanje stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine te objektivno razumijevanje sadašnjosti i svijeta u kojem živi. Učenik istražuje, proučava, predstavlja i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji romske nacionalne manjine i svom doprinosu u svijetu unutar kulturno-umjetničkog područja.

IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA

Ovo organizacijsko područje otvara mogućnost za promišljanje kulture kao dinamičkog koncepta u kojem se polazeći od osobnog identiteta prvenstveno razvija svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje i izražava osobni identitet, poštuje identitet drugih, poštuje svoju kulturu i njeguje otvorenost prema drugim kulturama i različitostima unutar vlastite kulture. S obzirom na to da se kulturi Roma često pripisuju način života i ponašanja koja u stvari proistječu iz socio-ekonomskog položaja i društvene marginalizacije, poučavanju o kulturi Roma važno je pristupiti i s aspekta društvene pravde i ljudskih prava. U okviru ovog organizacijskog područja otvara se prostor za stjecanje društvenih kompetencija koje uključuju osobne, interpersonalne i interkulturalne kompetencije koje osposobljavaju pojedinca za učinkovito i konstruktivno sudjelovanje u raznolikom društvu. S druge strane, važno je poticati i razvoj građanskih kompetencija koje osposobljavaju pojedinca za punopravno aktivno građanstvo kako bi dao svoj doprinos izgradnji skladnih međukulturalnih društvenih odnosa i borbi protiv diskriminacije i govora mržnje. Pitanju stereotipa i predrasuda tijekom poučavanja treba pristupiti s gledišta osobnog identiteta pojedinca kako bi se učenicima dala prilika da osvijeste proces njihovog nastajanja. Ishodi vezani uz ovo organizacijsko područje izravno se nadovezuju na Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole.

Grafički prikaz organizacije predmetnog kurikuluma

D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima

Model C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina ustrojen je Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008) i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008). Navedeni dokumenti predviđaju 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u osnovnoj školi te od 2 do 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u srednjoj školi. Predmetni prijedlog kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine izrađen je za tri sata nastave tjedno što odgovara 105 sati godišnje, a broj sati se može proširiti do maksimalno pet tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i mogućnosti financiranja osnivača.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda		Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
1. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 1.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	- jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima - sluša s razumijevanjem - postavlja pitanja - usmeno opisuje na temelju promatranja		Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku. Uz poticaj sluša i opisuje.
JKR OŠ A. 1.2 Učenik, nakon slušanja teksta, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o tekstu koji mu je pročitan - opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo - crtežom ili usmeno izražava osobni stav o tekstu		Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz čestu pomoć opisuje događaje i likove. Uz poticaj razgovara o tekstu i izražava osobni stav o istome.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: priče i pjesme poznate u zajednici, obitelj, razred, učenik, škola i učionica, zajednica, zavičaj, brojevi, boje, godišnja doba, domaće životinje, nazivi dana u tjednu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pretpostavlja se da će učenici biti različitog predznanja u poznavanju materinskog jezika. Učitelj treba prilagoditi i uskladiti dinamiku poučavanja s jezičnim razvojem pojedinog učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
---	---		---
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 1.1 Učenik primjereno svojoj dobi upoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice.	- upoznaje se s romskom tradicijom, kroz razgovor i slušanje lokalne autohtone romske glazbe i romskih priča koje su poznate u zajednici		Učenik uz poticaj prepoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik na ovoj razini samo doživljava lokalno tradicijsko stvaralaštvo i prepoznaje ga drukčijim od tradicijskog stvaralaštva većinskog i drugih naroda. Ujedno prepoznaje važnost očuvanja tradicije pretežno na razini opservacije, a manje na razini reprodukcije. Potiče se razvoj motivacije i privrženosti učenika za aktivnosti očuvanja tradicije, koju prepoznaje važnom i vrijednom poštovanja, a onda i čuvanja i održavanja kroz generacije. Nije obuhvaćeno likovno stvaralaštvo u reprodukciji, jer ono zahtijeva usvojene grafomotoričke vještine, koje se tek stječu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su ranoj dobi, u kojoj djeca još nisu razvila pojam „tradicije“ i zašto je njeno očuvanje važno. Zato ih treba samo senzibilizirati što ona je i zašto je važna, kako bi razvili dublji interes za tu baštinu. Kako se radi o periodu „imprintinga“ temeljnih vrijednosti, koriste se najintenzivniji, a djeci razumljivi sadržaji usmenog i glazbenog stvaralaštva, kao što su brojalice, jednostavne pjevne pjesme, jednostavne priče (legende, bajke) i poezija, jednostavnih melodija i strukture teksta.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 1.1 Učenik prepoznaje elemente raznolikosti obilježja osobnih identiteta.		- prepoznaje svoje sposobnosti, obilježja i uloge, opisuje u čemu se sastoje i potkrepljuje primjerima iz vlastitog iskustva u školi, obitelji i društvenoj zajednici - prepoznaje da na neke aspekte svog identiteta može utjecati, a na neke ne - prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima		Učenik svjesno i samostalno nabraja i opisuje nekoliko svojih obilježja i uloga u obitelji i razredu i uz pomoć razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik na ovoj razini samo zamjećuje različitosti u školi i okolini, primjećuje različitosti na koje može i na koje ne može utjecati.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se navodi da nabraja i opisuje obilježja svoje okoline te da imenuje na koje može utjecati i na koje ne.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda		Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
2. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 2.1 Učenik vođenim pisanjem piše riječi, rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnom razvoju.	- uči abecedu materinskog jezika - prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskog jezika - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku		Učenik uz povremenu pomoć prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice na zadanu temu.
JKR OŠ A. 2.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	- jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima - usvaja nove riječi i širi vlastiti vokabular - sluša i čita s razumijevanjem - postavlja pitanja - opisuje na temelju promatranja - priča o vlastitim doživljajima		Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskom jeziku koristeći novousvojeni vokabular. Prema smjernicama sluša/čita, opisuje i postavlja pitanja.
JKR OŠ A. 2.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome - opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo - povezuje postupke likova sa svojima - na osnovu predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte - riječima/crtežom izražava osobni stav o tekstu		Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz poticaj razgovara i izražava stav o tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: priče i pjesme poznate u zajednici, obitelj, razred, učenik, škola, zajednica, zavičaj, brojevi, životinje, godišnja doba, igračke, doba dana, tijelo, odjeća i obuća, hrana i piće, posebni datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pretpostavlja se da će učenici biti različitog predznanja u poznavanju materinskog jezika. Učitelj treba prilagoditi i uskladiti dinamiku poučavanja u govoru i pismu s jezičnim razvojem pojedinog učenika. Također se pretpostavlja da će učenici na satu hrvatskoga jezika usvojiti postupke početnoga opismenjavanja u smislu izvođenja predvježbi, povezivanja glasa s odgovarajućim slovom/grafemom, povezivanje glasova i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenice te osnovna pravopisna pravila. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava, a posebna pažnja se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
---	---		---
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 2.1 Učenik reproducira usmeno i glazbeno stvaralaštvo Roma i rabi likovne tehnike za prikazivanje doživljaja.	- recitira, pjeva - prepričava sadržaj priča i pjesama - likovno izražava svoj doživljaj pjesme i priče		Učenik uz poticaj prepričava i pjeva/recitira jednu pjesmu ili je prikazuje likovno
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 2. razredu OŠ je već savladao osnove čitanja i pisanja, pa može dublje procesuirati i glazbeno i jezično stvaralaštvo Roma općenito (ne samo svoje lokalne sredine), a uz razvijenu grafomotoriku konačno i likovno se izraziti, na razini doživljaja pjesme ili priče. Kroz usvajanje jezičnih vještina izražavanja u stanju je dati jednostavne usmene ili pisane iskaze o tome kako doživljava jezično i glazbeno stvaralaštvo. Ne očekuje se da samostalno kreira potpuno nove jezične, glazbene ili likovne sadržaje, nego da samo prepričava svoj doživljaj, ali se u tome učenika ohrabruje. U 2. razredu vrednuje se izvedba reprodukcije: kvaliteta recitacije, prepričavanja, pjevanja. Kod likovnih radova kojima učenici izražavaju svoj doživljaj jezika i glazbe, kod učenika se vrednuje i kvaliteta (kako prenosi svoje duboke osjećaje u likovno stvaralaštvo, koliko kreativno) i kvantiteta (koliko učenik ustrajava u tome). Koriste se likovne tehnike na razini plošnog prikazivanja (crtanje, bojanje), a samo iznimno složenije likovne tehnike (u 3 dimenzije), kao što je izrada jednostavnih oblika plastelinom, instalacija, maski i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenom interesu za ponuđene sadržaje i prethodnom obrazovanju (1. razred). Sadržaji se povećavaju po broju i složenosti: učenicima se nudi veći broj recitacija, priča i pjesama različite složenosti, pa svako dijete prepoznaje sebe u onome što može savladati. Koriste se različiti sadržaji kako analogni, tako digitalni, te razred počinje stvarati svoju kolekciju zadataka i izvedbi.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 2.1 Učenik prepoznaje različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati osnovne elemente asertivne komunikacije.		- prepoznaje svoje potrebe i osjećaje - prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika u razredu - prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima - prepoznaje primjere najčešćih ponašanja koje dovode do nesporazuma i sukoba u razrednom odjelu - prepoznaje primjere uspješnog i neuspješnog rješavanja jednostavnih vršnjačkih sukoba		Učenik svjesno i samostalno verbalizira svoje potrebe i osjećaje, prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik prepoznaje različitosti te sukladno tome prepoznaje i osjećaje i potrebe drugih. Razvija senzibilitet prema drugima s drukčijim potrebama i osjećajima i razvija vještine komunikacije kojima može riješiti sukobe, odnosno različite potrebe u danom trenutku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se navodi da jasno iznosi svoje potrebe i osjećaje, te da sluša i pokuša razumjeti osjećaje i potrebe drugih i drugačijih. Neke od metoda su igrokazi ili rješavanje stvarnih situacija između vršnjaka uz facilitaciju nastavnika.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
3. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 3.1 Učenik vođenim pisanjem piše rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnom razvoju.	- piše rečenice i tekstove jednostavne strukture prema predlošku, primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskog jezika - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku	Učenik prema smjernicama piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu.
JKR OŠ A. 3.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	- jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom - usvaja nove riječi i širi vlastiti vokabular - sluša s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura - čita jednostavne riječi - postavlja pitanja - izdvaja glavnu ideju teksta - usmeno opisuje i prepričava - priča o vlastitim doživljajima	Učenik uz poticaj komunicira na materinskom jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi. Uz čestu pomoć upotrebljava nove riječi i širi vlastiti vokabular Uz vođenje sluša/čita s razumijevanjem.
JKR OŠ A. 3.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome - opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo - povezuje postupke likova sa svojima - na osnovu predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte - riječima/crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne	Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz povremenu pomoć opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz povremenu pomoć razgovara i iskazuje vlastiti stav o tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: romske narodne priče, tradicionalni zanati i zanimanja zajednice, tradicijski običaji, prava učenika i učitelja, razredna zajednica, učenikov zavičaj, brojevi, godišnja doba, priroda, kalendar - nazivi mjeseci, strane svijeta, dom, kupovina, koliko je sati, sport, slobodno vrijeme, briga o zdravlju, promet, posebni datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava, a posebna pažnja se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 3.1 Učenik prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije.	- uspoređuje iskustvo u prošlosti i sadašnjosti proučavajući osobnu povijest i povijest svoje uže lokalne zajednice, komentira sličnosti i razlike - razvija svijest o protjecanju vremena i promjenama - učenik se upoznaje s romskim narodnim pričama - razumije ideju narodne priče - prepričava narodne priče	Učenik uz poticaj prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije. Učenik uz poticaj prepričava narodnu priču.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: romske narodne priče, tradicionalni zanati i zanimanja zajednice, tradicijski običaji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 3.1 Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti kulture i tradicijskih običaja Roma	- učenik upoznaje, razlikuje i nabraja tradicionalne i aktualne zanate i zanimanja lokalne i šire romske zajednice - učenik upoznaje tradicijske običaje vezane uz rođenje	Učenik uz poticaj nabraja nekoliko tradicionalnih i aktualnih zanata i zanimanja zajednice i neke običaje vezane uz rođenje
JKR OŠ C. 3.2 Učenik sluša i uči o romskoj glazbi, folkloru i širem aspektu tradicionalne romske glazbe i folkloru na europskom i svjetskom nivou.	- Učenik upoznaje romsku glazbu i folklor u širem aspektu - upoznaje se s radicionalnom romskom glazbom i folklorom na europskom i svjetskom nivou	Učenik samostalno prepoznaje glazbeno i folklorno stvaralaštvo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 3. razredu OŠ iskazuje sve veću razinu samostalnosti (čitanje, pisanje, likovno izražavanje). Središnje teme 3. razreda su tradicijski i aktualni alati i zanimanja, tradicijski običaji vezani uz rođenje i romska glazba i folklor, pa su mogućnosti njihovog ostvarivanja mnogobrojni, kako pojedinačno, tako i u korelaciji. Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o sve tri teme, pri čemu je naglasak na prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja, rasprava o njima i provođenje različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom (na primjer, razgovor sa najstarijim članovima obitelji). U 3. razredu vrednuje se količina prikupljenih saznanja o 3 teme iz lokalne zajednice i njihovo predstavljanje razrednom kolektivu. Pritom se koriste složenije narativne i književne tehnike (prepričavanje, sastavci, jednostavan stih na zadanu temu), složenije likovne tehnike (u dvije i 3 dimenzije), kao što je izrada kolaža, izrada plakata, izrada jednostavnih oblika plastelinom, instalacija, jednostavnih izložbi, maski, repliciranje odjevnih ili upotrebnih predmeta i sl. Posebno se vrednuje prikupljanje građe iz zajednice o zanatima, zanimanjima, alatima, običajima uz rođenje, o folkloru (nošnje, pjesme, plesovi, običaji), materijalnoj baštini (odjeća, upotrebni predmeti), ali i nematerijalnoj baštini (izreke, poslovice, čak i vicevi) te glazbi. Poseban naglasak je na poznavanju romskog stvaralaštva iz susjednih zemalja i iz drugih zemalja Europe.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenom interesu za ponuđene sadržaje i prethodnom obrazovanju (2. razred) a posebno su uvjetovani sposobnosti učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra. Sadržaji se višestruko povećavaju po broju i složenosti: učenicima se nudi osim reprodukcije, još i samostalna produkcija novih jezičnih i likovnih sadržaja te istraživački rad na prepoznavanju i prikupljanju tradicijske obrtničke i folklorne baštine.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 3.1 Učenik upoznaje pojam prava učenika, počinje graditi svoje stavove o pravima učenika i učitelja u razrednoj zajednici, te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednom odjelu.	- razumije da u razrednoj zajednici svaki učenik ima svoje jedinstvene potrebe, mišljenja, stavove i osjećaje koji zaslužuju poštovanje - razmatra svoja prava i prava drugih u razredu i školi - prepoznaje situacije u kojima su njegova prava i prava drugih ugrožena u razredu - sudjeluje u donošenju razrednih pravila koja definiraju i uzimaju u obzir prava svih učenika u razrednoj zajednici - u situacijama kada se neka od prava definiranih razrednim pravilima ne poštuju reagira i verbalizira koje je pravo iz razrednih pravila prekršeno.	Učenik samostalno navodi neka od temeljnih prava učenika i učitelja koja je važno poštivati u razrednoj zajednici.
JKR OŠ D. 3.2 Učenik prepoznaje različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati vještine asertivne komunikacije.	- počinje stjecati osnovne vještine timskog rada - analizira najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i školi i predlaže načine njihovog sprječavanja - prepoznaje načine nenasilnog rješavanja sukoba - prepoznaje primarne emocije kod sebe i drugih ( radost, žalost, strah, gađenje, srdžba, iznenađenje) - sposoban je verbalizirati svoje potrebe u situacijama kad doživljava pojedine emocije - pokazuje interes za potrebe drugih učenika u situacijama kada prepozna pojedine emocije kod drugih	Učenik uz pomoć aktivno sudjeluje u timskom radu, uz pomoć prepoznaje i navodi najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i samostalno navodi ponašanja i postupke nastavnika i drugih učenika koja čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim članom razredne zajednice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija vještine timskog rada. Razumije potrebe tima,odnosno zajednice i različitosti potreba svakog člana zajednice. Sudjeluje u stvaranju pravila i prihvaćanju i poštivanju istih, a koja su namijenjena na korist zajednici odnosno timu. Učenik prepoznaje svoja i tuđa prava kao i primarne emocije kod sebe i drugih.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenike se potiče na timski rad i na aktivno sudjelovanje. Učenike se potiče na rad u manjim i većim grupama u donošenju općih pravila grupe kao i na iskazivanje svojih emocija i potreba tijekom rada te na uvažavanje emocija i potreba drugih.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
4. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 4.1 Učenik vođenim pisanjem piše tekstove jednostavne strukture na slobodnu ili zadanu temu sukladno jezičnom razvoju.	- oblikuje i piše sastavak prema predlošku, primjeren dobi, iskustvu, interesu i poznavanju materinskog jezika - piše prema predlošcima i kompozicijskom planu - piše kratke tekstove o predmetima ili stvarnosti - piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskom jeziku	Učenik prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu.
JKR OŠ A. 4.2 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi, uči i iskustvu koje ima.	- na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom - usvaja nove riječi - sluša i čita s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura - postavlja pitanja - izdvaja glavnu ideju teksta - opisuje i prepričava - priča o vlastitim doživljajima - piše sastavak prema kompozicijskom planu - prikladno se izražava pisano/usmeno u svakodnevnim komunikacijskim situacijama - organizira razgovor prema jednostavnoj strukturi	Učenik uz poticaj na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom te širi svoj vokabular. Uz poticaj sluša/čita, opisuje, postavlja pitanja i pronalazi glavnu ideju teksta te govori o vlastitim doživljajima teksta.
JKR OŠ A. 4.3 Učenik, nakon rada na tekstu, izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje - iskazuje svoje mišljenje s obzirom na vrijednosti u tekstu - razgovara o vrijednostima teksta i porukama te postupcima likova s drugim učenicima - opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo - povezuje postupke likova sa svojima - na osnovu teksta stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnog života ili mašte razvijajući vlastiti potencijal - izražajno čita na materinskom jeziku	Učenik uz poticaj razgovara o vlastitom doživljaju teksta, izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Uz poticaj razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice, tradicijski običaji i smjena godišnjih doba, dječja prava i Konvencija o pravima djeteta, učenikov zavičaj, priroda, vremenske prilike, zanimanja, slobodno vrijeme, glazba, sport, zdravlje, grad, drugi i drugačiji, posebni datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava, a posebna pažnja se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 4.1 Učenik otkriva, opaža i opisuje važne događaje, osobe i postignuća Roma u prostoru i vremenu u kojemu živi.	- prepoznaje značajne povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice (književnici/ce, političari/ke, aktivisti/ce, istraživači/ce i znanstvenici/ce, umjetnici/ce u filmskom, likovnom i glazbenom stvaralaštvu, sportaši/ce) i dostignuća i stavlja ih u povijesni slijed - samostalno izlaže i piše tekst na zadanu temu	Učenik uz poticaj otkriva, opaža i opisuje važne događaje, osobe i dostignuća Roma. Uz učiteljevu pomoć oblikuje kratki tekst o važnom događaju ili osobi prema vlastitom izboru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice : književnici/ce, političari/ke, aktivisti/ce, istraživači/ce i znanstvenici/ce, umjetnici/ce u filmskom, likovnom i glazbenom stvaralaštvu, sportaši/ce .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Osim izlaganja i pisanja teksta na zadanu temu, preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 4.1 Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti kulture i tradicijskih običaja Roma	- učenik upoznaje tradicijske običaje vezane uz proslavu smjene godišnjih doba	Učenik samostalno prepoznaje tradicionalne običaje lokalne zajednice vezane uz smjenu godišnjih doba
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 4. razredu OŠ iskazuje visoku razinu samostalnosti (čitanje, pisanje, likovno izražavanje) te je osposobljen (iz prethodnog razreda) za suradnju sa zajednicom. Središnja tema 4. razreda su tradicijski običaji vezani uz smjenu godišnjih doba, kroz cijelu godinu. Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, a glavni naglasak je, kao i u prethodnom razredu prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja, rasprava o njima i provođenje različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom (na primjer, razgovor s najstarijim članovima obitelji, obilježavanje različitih tradicijskih svetkovina tijekom godine). I dalje se vrednuje količina prikupljenih saznanja o zadanim temama iz lokalne zajednice i njihovo predstavljanje razrednom kolektivu. Pritom se i dalje koriste složenije književne i likovne tehnike, s naglaskom na samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti, a i dalje se posebno vrednuje prikupljanje građe iz zajednice na temu jeseni, zime, proljeća i ljeta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenom interesu za ponuđene sadržaje i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra. Sadržaji se iznova višestruko povećavaju po broju i složenosti: učenicima se nudi osim reprodukcije, još i samostalna produkcija novih jezičnih i likovnih sadržaja te jednostavan istraživački rad na prepoznavanju i prikupljanju tradicijske baštine. Na kraju 4. razreda već je toliko prikupljenog materijala da se može organizirati izložba ili čak smotra ili priredba koja slavi tradicijsku baštinu.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 4.1 Učenik se upoznaje s pravima djeteta, pojmom društvene nejednakosti, razmatra pojam ljudskog dostojanstva i upoznaje se s pojmom predrasuda.	- objašnjava osnovna dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta - raspravlja o posljedicama ponašanja koje proistječe iz stereotipa i predrasuda - prepoznaje i navodi ponašanja i postupke osoba iz šire zavičajne zajednice koje on poznaje, a koji čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim	Učenik samostalno navodi i opisuje neka dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta i uz pomoć navodi neke primjere kada društvena nejednakost utječe na nastanak predrasuda.
JKR OŠ D. 4.2 Učenik prepoznaje vrijednost različitosti potreba, osjećaja i mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije.	- samostalno i otvoreno iznosi svoje ideje i stavove - prepoznaje i opisuje svoje osjećaje i iskustva vezana uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini u zavičaju u kojem živi - izražava poštovanje prema iskustvima drugih učenika - sudjeluje u raspravama poštujući pravo drugih učenika na različito mišljenje	Uz poticaj se sudjeluje u raspravi o osjećajima i iskustvima vezanima uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini i samostalno iznosi svoje ideje i stavove u okruženju s poznatim sugovornicima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o temeljnim dokumentima koji govore o ljudskim pravima i pravima djeteta. Prepoznaje postupke i ponašanja uže i šire zajednice te opisuje kako isti utječu na njega i njegove osjećaje te to jasno iznosi. Vrednuje različitosti šire i uže zajednice, ali istovremeno govori o svojim vrijednostima i identitetima u „ja govoru“. Prepoznaje temelje stereotipa i predrasuda te o njihovim posljedicama jasno komunicira.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenike se navodi na „ja govor“ da iskažu svoja obilježja u smislu roda, nacionalne pripadnosti, obitelji i slično. Prepoznaju sličnosti i različitosti s drugima kroz koje definiraju svoje identitete. Učenike se navodi na formiranje stavova koji nisu obilježeni stereotipima te ih se kroz diskusije formira na prihvaćanje različitosti i nediskriminaciju.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
5. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 5.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi i uči.	- razgovara na materinskom jeziku o vrijednostima teksta i porukama te postupcima likova - opisuje događaje i likove s obzirom na okruženje u kojem živi - povezuje postupke likova sa svojima i objašnjava ih - poštuje pravila uljudnog komuniciranja izbjegavajući nasilnost - uočava jezičnu raznolikost u komunikacijskim situacijama - primjenjuje odgovarajuću formu i vrednote materinskog jezika	Učenik prema smjernicama razgovara na materinskome jeziku o temama iz svakodnevnog života. Prema smjernicama opisuje likove i njihove postupke u tekstovima jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura.
JKR OŠ A. 5.2 Učenik na temelju uočenih ideja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom.	- izdvaja ključne riječi i glavne ideje - razgovara o uočenim idejama teksta - razgovara sa svrhom podjele iskustva - iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome	Učenik na poticaj izdvaja glavnu ideju teksta. Na poticaj izražava svoja zapažanja i misli.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posebni dani i datumi za romsku zajednicu, nacionalne manjine, identitet, zemlje i nacionalnosti, zavičaj i domovina, drugi i drugačiji, svijet oko mene, moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U 5. i 6. razredu nije posebnim ishodom istaknut proces opismenjavanja već će se ostvarivati ukomponiran u ostale ishode. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću različitih zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 5.1 Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta i promišlja o važnosti očuvanja baštine.	- opisuje značenje boja i simbola na romskoj zastavi - objašnjava zašto se obilježava Svjetski dan Roma, pritom imenuje najvažnije odluke Prvog kongresa Roma u Londonu 1971. godine - postavlja pitanja povezana s povijesti vlastitog naroda - razgovara o načinima obilježavanja događaja i praznika - uspoređuje obilježavanje Svjetskog dana Roma u svojoj lokalnoj zajednici sa obilježavanjem u drugim zajednicama, na nacionalnoj razini i u drugim državama	Učenik opisuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskog identiteta te važnost očuvanje baštine.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: simboli na romskoj zastavi, Svjetski dan Roma, Prvi kongres Roma u Londonu, praznici u mojoj zajednici, posebni dani i datumi za romsku zajednicu, nacionalne manjine, identitet, zemlje i nacionalnosti, zavičaj i domovina.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 5.1. Učenik koristeći različite umjetničke tehnike na pozitivan način izražava relevantne nacionalne simbole	- Učenik razvija vještine u likovnim, glazbenim ili recitatorskim i stvaralačkim aktivnostima u kojima budi svoje osjećaje o nacionalnoj pripadnosti	Učenik samostalno reproducira (likovno, glazbeno ili recitatorski) jedan od nacionalnih simbola (romsku zastavu ili himnu).
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nakon što je od 1.- 4. razreda učenik stekao cjelovitu sliku što je tradicijsko stvaralaštvo i baština i kako je prikupljati i osnaživati, u 5. razredu učenik prelazi na predmetnu nastavu uz visoku razinu samostalnosti te shodno tome razvija vještine u likovnim, glazbenim ili recitatorskim i stvaralačkim aktivnostima u kojima budi svoje osjećaje o nacionalnoj pripadnosti. Učenici prepoznaju nacionalne i internacionalne simbole romske zajednice te se počinju upoznavati s različitim ustanovama koje služe zaštiti tradicije i identiteta (udruge, županije, država). Kako se radi o apstraktnoj temi, koriste se različite tehnike za pojednostavljivanje i približavanje teme identiteta učenicima, pa oni na primjer, sami mogu stvarati grb, zastavu ili slogan zajednice kojoj pripadaju. O institucijama koje služe zaštiti i promicanju tradicije, kao i prava Roma počinje se govoriti već u ovoj dobi, kako bi usvojili temeljne vještine očuvanja svoje baštine ali i zagovaranja svojih prava i ako ne nastave školovanje nakon završetka osnovne škole.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodnom obrazovanju, usvojenim vještinama te očekivanjima da saznaju što više o sebi i svojoj povijesti, jeziku, kulturi, običajima, stvaralaštvu, iz svakog pojedinog predmeta u predmetnoj nastavi. Tome se prilagođava nastava povijesti, geografije, jezika, ali i drugih predmeta kao što su tehnička kultura i likovna kultura (oblikovanje predmeta koji se odnose na identitet). Posebna pažnja se posvećuje upoznavanju učenika s njihovim pravima i obvezama ne samo u zaštiti tradicije i identiteta, nego u zaštiti prava općenito, s naglaskom na suradnji s udrugama i korištenjem usluga u zajednici (zdravstvene, socijalne, obrazovne). Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 5.1 Učenik razvija osobna mišljenja i stavove vezane uz pripadnost romskoj nacionalnoj manjini, razvija pozitivni kulturni identitet te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednom odjelu, školi i široj zajednici.	- navodi kulturna obilježja romske nacionalne manjine iz svog zavičaja na koje je ponosan - opisuje svoje osjećaje i iskustva vezane uz pripadnost zavičaju u kojem živi - navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, školi, lokalnoj zajednici prema spolnoj, jezičnoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti, povezuje te razlike s identitetom - prepoznaje ponašanja koja su posljedica predrasuda većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji	Učenik uz poticaj istražuje i imenuje neke kulturnih razlika koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i argumentirano raspravlja o njegovim obilježjima te zaključuje o važnosti poštivanja različitosti u zajednici.
JKR OŠ D. 5.2 Učenik uvažava različitost mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije.	- analizira i izvodi zaključke poštujući mišljenje drugih - određuje koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje i donošenje zajedničkih zaključaka u ostvarenju prava svih učenika u razrednom odjelu - razvija vještine timskog rada i sudjeluje u radu tima u različitim ulogama	Učenik samostalno sudjeluje i doprinosi radu tima, samostalno sudjeluje u većini razrednih rasprava, slobodno i argumentirano izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija stavove i osobna mišljenja vezana uz svoje identitete, ali s fokusom na svoj romski identitet. Prepoznaje različitosti i sličnosti s drugima i iste poštuje. Razumije manjinski identitet s fokusom na etnički, religijski i jezični identitet u odnosu većinski identitet. Prepoznaje predrasude, kako većinskih identiteta prema manjinskim, tako i manjinskih prema većinskim. Dodatno razvija sposobnost rada u timu i zajednici s pozicije većine i manjine u timu i zajednici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenike se potiče na iskazivanje svojih kulturnih obilježja etniciteta s fokusom na lokalnu zajednicu. Rade zadatke timski te ih se dovodi u prilike da rade s pozicije većine i manjine. Definiraju obilježja kako većinskih identiteta tako i manjinskih. Potiču se da iznose svoja mišljenja i stavove oko različitih obilježja te se ista diskutiraju u timu.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
6. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 6.1 Učenik komunicira na materinskom jeziku o temama iz okruženja u kojem živi i uči.	- na materinskom jeziku razgovara o temama iz svakodnevnog života - raspravlja uspoređujući vlastito mišljenje s onim iz teksta ili mišljenjima drugih učenika - prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta - aktivno sluša i postavlja pitanja o onome što ne razumije	Učenik prema smjernicama aktivno sluša i razgovara o temama iz svakodnevnog života, uočavajući glavnu misao teksta, a primjenjujući vještine uljudnog komuniciranja.
JKR OŠ A. 6.2 Učenik na temelju uočenih ideja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa osobnim iskustvom.	- tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku - oblikuje bilješke da bi razumio tekst i objasnio vlastiti literarni doživljaj - objašnjava vlastita iskustva i stavove i uspoređuje ih s onima iz teksta - pronalazi pozitivne ideje teksta i ponašanja likova, te ih uspoređuje sa svojom okolinom	Učenik prema smjernicama izražava objašnjava vlastito mišljenje o tekstu potvrđujući ga primjerima iz teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: migracije Roma, romski običaji vezani uz životni ciklus, posebni dani i datumi, nacionalne manjine, lokalna zajednica, dječja prava, obitelj i zajednica, svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, planiranje vremena.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U 5. i 6. razredu nije posebnim ishodom istaknut proces opismenjavanja već će se ostvarivati ukomponiran u ostale ishode. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću različitih zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 6.1. Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu.	- upoznaje se s uzrocima migracija Roma kroz prošlost te određuje uzroke i posljedice migracija - na geografskoj karti prepoznaje glavne smjerove migracije Roma iz Indije u Europu i na europskom prostoru	Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu, uzimajući u obzir prostorni kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: migracije Roma, uzroci i smjerovi migracija, migracije na geografskoj karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 6.1 Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz životni ciklus.	Učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja vezanih uz životni ciklus opisuje , analizira, povezuje, diskutira o njima i u svom istraživačkom radu koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice	Učenik opisuje lokalne običaje vezane uz životni ciklus, a za koje je saznao kroz različite medije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 6. razredu OŠ ima kao središnju temu tradicijske običaje vezane uz životni ciklus (rođenje, djetinjstvo, mladost, brak, zrelost, starost, smrt). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, a glavni naglasak je prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja (običaji, rituali, prakse…), rasprava o njima i provođenje različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom. Zbog složenosti teme učenik je upućen kako na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet tako i na jednostavna istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih saznanja o zadanim temama te se koriste složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Nastavlja se s približavanjem institucijama koje služe zaštiti i promicanju tradicije, kao i prava Roma.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodnom obrazovanju, usvojenim vještinama te očekivanjima da saznaju što više o sebi i svojoj povijesti, jeziku, kulturi, običajima, stvaralaštvu, iz svakog pojedinog predmeta u predmetnoj nastavi. Tome se prilagođava nastava povijesti, geografije, jezika, ali i drugih predmeta kao što su tehnička kultura i likovna kultura (oblikovanje predmeta koji se odnose na identitet). Posebna pažnja se posvećuje upoznavanju učenika s njihovim pravima i obvezama ne samo u zaštiti tradicije i identiteta, nego u zaštiti prava općenito, s naglaskom na suradnji s udrugama i korištenjem usluga u zajednici (zdravstvene, socijalne, obrazovne). Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 6.1 Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet.	- imenuje nacionalne manjine u svojoj sredini i opisuje njihove kulturne značajke - zna da školu i lokalnu zajednicu čini više kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji - iskazuje privrženost očuvanju narodnih običaja i kulturnih znamenitosti romske nacionalne manjine	Učenik samostalno opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnom bogatstvu lokalne zajednice i uz poticaj raspravlja o uključenosti romske nacionalne manjine u život lokalne zajednice.
JKR OŠ D 6.2 Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite dječjih prava u RH.	- opisuje i kritički promišlja poveznicu između dječjih prava i roditeljstva - prepoznaje situacije i namjere koje dovode do ugrožavanja sigurnosti djeteta (trgovanje djecom, spolno iskorištavanje i zlostavljanje)	Učenik samostalno imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece i uz poticaj raspravlja o društvenim i pravnim pravilima koja štite prava djece, dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija i povećava svoja znanja o pravima i obvezama društva u svom mikro okruženju i zavičaju iz kojeg dolazi. Razvija pozitivne stavove, kako prema svom etnicitetu, tako i etnicitetu drugih. Učenik prepoznaje situacije koje dovode do ugroze drugih i nje/njega.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenike se potiče na istraživanje i prikazivanje običaja i kulture romske nacionalne manjine. Učenik kroz običaje i kulturu pojašnjava utjecaj većinske zajednice na romsku nacionalnu manjinu i manjinske zajednice na većinsku zajednicu. Učenik uspoređuje prava povezanih dionika i kroz razgovor identificira kada nečije pravo ugrožava pravo druge osobe .

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda		Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
7. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 7.1 Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima.	- usvaja jezičnu različitost, razvija toleranciju i jezičnu komunikaciju - razumije da se u komunikaciji ljudi služe različitim jezicima, objašnjava dvojezičnost i višejezičnost zauzimajući pozitiva stav prema različitosti - komunicira otvoreno, poštujući uljudnost, dokazujući svoje ideje - proširuje svoja znanja - prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost - obrazlaže odnos jezika i nacionalnog identiteta		Učenik uz poticaj usvaja jezičnu različitost te razvija otvorenu komunikaciju u različitim komunikacijskim situacijama.
JKR OŠ A. 7.2 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.	- uz pomoć učitelja i samostalno stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje stvaralačko mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini - povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskog jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova jednostavne strukture - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo		Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: dvojezičnost i višejezičnost, jezik i nacionalni identitet, zavičajni, većinski i manjinski identitet, Romi u Hrvatskoj i u svijetu, ženska prava, stereotipi i predrasude, svijet oko mene, zbilja i mašta, kultura i zabava, interesi mladih, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 7.1 Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj.	- opisuje proces doseljavanja Roma na područje današnje Republike Hrvatske od početaka do danas i utjecaj tog procesa na današnji razmještaj Roma - spoznaje složenost/raznolikost romske zajednice u Hrvatskoj i u svijetu i povezuje tu složenost sa migracijama Roma kroz prošlost - uči o ropstvu u kontekstu povijesti Roma - uspoređuje naseljenost, prostorni razmještaj i društveni položaj Roma u Hrvatskoj s položajem Roma u susjednim i drugim državama		Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, uzimajući u obzir prostorni kontekst.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: proces doseljavanja Roma u Hrvatsku, Romi u Hrvatskoj i svijetu, migracije Roma, ropstvo i povijest Roma, naseljenost, prostorni i društveni razmještaj i položaj Roma.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 7.1 Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja.	Učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja; opisuje, analizira, povezuje, diskutira o njima i u svom istraživačkom radu koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice		Učenik opisuje romske običaje vezane uz pravo i pravdo, moral i s time povezana vjerovanja u lokalnoj zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 7. i 8. razredu OŠ kao središnju temu ima raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja. Kako se radi o apstraktnoj temi, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja (običaji i vjerovanja, religioznost, moral…). Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih saznanja o zadanim temama te se koriste složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Kako se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom, na primjer usporedbom tradicionalnog romskog i konvencionalnog morala većinskog naroda u pojedinim područjima (školovanje, zasnivanje braka, brojnost djece, uljuđena komunikacija, životni stilovi…).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 7.1 Učenik upoznaje i razmatra osnovna načela/demokratske procese koji doprinose zaštiti ljudskih prava i prava manjina u društvu te razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet.		- razlikuje zavičajni, većinski i manjinski nacionalni identitet te hrvatski domovinski identitet - opisuje što za njega/nju znači osobno dostojanstvo i objašnjava zašto pravo na osobno dostojanstvo jednako pripada svakom čovjeku - prepoznaje ponašanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda - kritički promišlja i verbalizira mogućnosti vlastitog utjecaja na razvoj i obilježja svog osobnog identiteta - objašnjava značenje kulturnog identiteta - poznaje osnovna načela koja su temelj zaštite prava nacionalnih manjina u Europi i Hrvatskoj - objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije, - opisuje značenje pojma demokracije i razlikuje demokratski od nedemokratskog oblika upravljanja i navodi neke primjere iz zajednice, škole, obitelji - poznaje značenje slobode mišljenja i izražavanja te važnost prihvaćanja mišljenja sugovornika		Učenik samostalno razlikuje i povezuje obilježja zavičajnog, domovinskog, većinskog i manjinskog nacionalnog identiteta i samostalno raspravlja o razvoju osobnog i kulturnog identiteta služeći se predočenim informacijama o osnovnim načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu.
JKR OŠ D. 7.2 Učenik razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu.		- učenik se upoznaje s načinom na koji se položaja žena mijenjao tijekom povijesti - iznosi svoja mišljenja i stavove o ravnopravnosti spolova - opisuje i kritički promišlja način na koji poštivanje ženskih prava utječe na odnose u obitelji - upoznaje se s institucijama i pravnim pravilima koja promiču ravnopravnost spolova u RH - navodi imena i zasluge Romkinja koje poznaje		Učenik, rabeći predočene informacije, razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o demokraciji i odnosu većine i manjine. Učenik promišlja o situacijama koje su uzrokovane predrasudama i stereotipima. Promišlja o odnosu većine naspram manjine. Razvija znanja o drugim skupinama koje su bile ili jesu u nepovoljnom položaju. Promišlja o potrebi afirmativnih mjera uz opća pravila kako bi se postigla jednakost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik prepoznaje svoje nejednake mogućnosti u odnosu na druge po specifičnom obilježju, iznosi ih te preporučuje mjere i aktivnosti kako bi se situacija izjednačila. Uči o položaju žena kroz povijest i položaju drugih manjinskih skupina kroz povijest, zaključuje i daje preporuke u odnosu na trenutnu situaciju i poboljšanje položaja. Uspoređuje sebe u odnosu na druge.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
8. razred OŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR OŠ A. 8.1 Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima.	- otvoreno, poštujući uljudnost, raspravlja u pripremljenoj raspravi, dokazujući svoje ideje - usvaja jezičnu različitost zauzimajući pozitivan stav - proširuje svoja znanja - prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost - obrazlaže odnos jezika i nacionalnog identiteta	Učenik prema smjernicama sudjeluje u raspravi i raspravlja. Aktivno usvaja odnos jezika i nacionalnog identiteta.
JKR OŠ A. 8.2 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.	- stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini u odnosu na druge - povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskog jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova složene strukture - razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo	Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: jezik i nacionalni identitet, Drugi svjetski rat i genocid nad Romima, običaji vezani uz pravo, pravdu i moral; predrasude i diskriminacija, svijet oko mene, drugi i drugačiji, zdrav život, planovi za budućnost, tradicionalno i moderno, posebni dani i datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR OŠ B. 8.1 Učenik objašnjava ključne povijesne događaje i društvene procese koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.	- opisuje ključne događaje u modernoj i suvremenoj povijesti Roma - opisuje povijesne događaje i procese koji se tiču međunarodnog romskog pokreta i genocida nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj - procjenjuje utjecaj rasne netrpeljivosti, anticiganizma, ksenofobije i kritički promišlja o tim društvenim pojavama u kontekstu Drugoga svjetskoga rata i u suvremenom kontekstu - radeći na slikovnim, pisanim i audio-vizualnim materijalima, uključujući povijesne izvore, učenik razvija analitičke vještine i vještine kritičkog mišljenja.	Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja i društvenih procesa koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: moderna i suvremena povijest Roma, međunarodni romski pokret, genocid nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj, Romi u drugom svjetskom ratu, rasna netrpeljivost i anticiganizam
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR OŠ C. 8.1 Učenik tumači različitost romskih tradicionalnih običaja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja.	Učenik razumije i razvija sposobnost uočavanja i tumačenja različitosti romskih tradicionalnih običaja vezanih uz pravo i pravdu, moral, međuljudske odnose i vjerovanja.	Učenik opisuje romske običaje vezane uz pravo i pravdo, moral i s time povezana vjerovanja u lokalnoj i široj zajednici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 7. i 8. razredu OŠ kao središnju temu ima raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja vezanih uz pravo i pravdu, moral i vjerovanja. Kako se radi o apstraktnoj temi, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja (običaji i vjerovanja, religioznost, moral…). Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih saznanja o zadanim temama te se koriste složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Kako se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom, na primjer usporedbom tradicionalnog romskog i konvencionalnog morala većinskog naroda u pojedinim područjima (školovanje, zasnivanje braka, brojnost djece, uljuđena komunikacija, životni stilovi…).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR OŠ D. 8.1 Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet, razmatra društvene procese i odnose koji doprinose potrebi za zaštitom prava nacionalnih manjina te poznaje pravna pravila i strateške dokumente kojima se štite prava Roma i ostalih nacionalnih manjina u RH.	- opisuje odnos između nejednakosti, isključenosti i nepravde - razumije kako nastaju predrasude većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji - objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije, predlaže i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se doprinosi suzbijanju predrasuda i diskriminacije prema Romima u lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi - prepoznaje i navodi koja se prava štite Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zakonom o suzbijanju diskriminacije - navodi osnovna područja i ciljeve Nacionalne strategije za uključivanje Roma	Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i strateške dokumente koja promiču zaštitu nacionalnih manjina u RH, a posebice romske nacionalne manjine i argumentirano raspravlja o načinima na koje se prava manjina promiču u svakodnevnom životu te navodi najvažnija obilježja temeljnih strateških dokumenata, pravnih pravila i institucija koje se bave zaštitom prava manjina u RH.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o položaju romske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Europi, navodi temeljna obilježja i podatke o Romima u Hrvatskoj i Europi. Imenuje dokumente koji štite prava Roma na razini Europe i razini Hrvatske kako opće konvencije, ustav i zakone, tako i specifične, koje se odnose na Rome odnosno na romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik uči o institucijama i glavnim dionicima na Europskoj i nacionalnoj razini. Kritički se osvrće na zakone i mjere te definira njihov utjecaj na položaj Roma u Europi odnosno na položaj romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Argumentirano zastupa svoje stavove, uviđa manjkavosti i predlaže mjere. Uzima u obzir stavove drugih i primjere iz svoje zajednice.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
1. razred SŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR SŠ A. 1.1 Učenik istražuje rasprostranjenost materinskog jezika i raspravlja o njemu kao sastavnom dijelu svog identiteta.	- svojim riječima obrazlaže i objašnjava jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju svijeta - opisuje podrijetlo materinskog jezika - oblikuje vrijednosne tvrdnje uspoređuje sličnosti i uvažavajući razlike između vlastite jezične kulture i drugih	Učenik prema smjernicama obrazlaže i raspravlja o materinskom jeziku kao sastavnom dijelu svog identiteta.
JKR SŠ A. 1.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta	Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.
JKR SŠ A. 1.3 Učenik na materinskom jeziku piše tekstove složena strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svog života.	- samostalno stvara vlastite uratke na materinskom jeziku u kojima iskazuje svoje stavove i razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo	Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, međunarodni romski pokret, lokalno romsko stvaralaštvo i tradicija, zaštita ljudskih i manjinskih prava, integracija, ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda i ekologija, sport, glazba, identitet, aktualne društvene teme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR SŠ B. 1.1 Učenik analizira postignuća međunarodnog romskog pokreta od početaka do danas.	- analizira različite faze međunarodnog romskog pokreta - uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar međunarodnog romskog pokreta - raspravlja o postignućima međunarodnog romskog pokreta i kritički procjenjuje osobe i događaje unutar pokreta - objašnjava stav Indije prema Romima u svijetu i odnos između Indije i međunarodnog romskog pokreta		Učenik navodi faze međunarodnog romskog pokreta, uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar pokreta te uz poticaj analizira postignuća pokreta od početaka do danas.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: međunarodni romski pokret, romske organizacije, odnos Indije prema Romima i odnosi Indije i međunarodnog romskog pokreta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR SŠ C. 1.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj, analizira, povezuje, diskutira i kritički razmišlja o tome te u svom istraživačkom radu i analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet te istraživanje unutar romske zajednice	Učenik navodi više elemenata lokalnog romskog stvaralaštva i tradicije koristeći različite izvore podataka.
JKR SŠ C. 1.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- Učenik spontano iznosi vlastite stavove o svojoj kulturi uz argumentaciju - kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima	Učenik se uz poticaj uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik se u 1. i 2. razredu SŠ upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj, te ga vrednuje za sebe (analizira, povezuje, diskutira i kritički razmišlja, iznosi vlastite stavove), kao i uspoređuje sa stvaralaštvom drugih zajednica te sa životom vršnjaka u tim zajednicama. Kako se radi o višoj razini procesuiranja koja uključuje kritičko promišljanje, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje različite sadržaja stvaralaštva Roma (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip) i drugih zajednica za uspoređivanja. Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i na istraživanja unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkog stvaralaštva). Koriste se složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu ili školu o prikupljenim sadržajima. Vrednuje se ne samo količina prikupljenih saznanja o zadanim temama nego se posebno vrednuje kritičko promišljanje prikupljenih sadržaja. Kako se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda, kao i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…).
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR SŠ D. 1.1 Učenik se upoznaje s osnovnim strateškim i institucionalnim i zakonskim okvirom koji promiče zaštitu manjinskih prava u RH i integraciju Roma u društvo te izgradnju Interkulturnog dijaloga.	- navodi međunarodni i nacionalni strateški i institucionalni okvir za zaštitu prava i poticanje integracije Roma u društvo - opisuje sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj - opisuje što čini interkulturni dijalog i zašto je važan za izgradnju demokratske zajednice, istražuje, opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji interkulturnog dijaloga	Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i opisuje međunarodni i nacionalni sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine uz poticaj sudjeluje u raspravi o interkulturnom dijalogu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik produbljuje znanje o međunarodnom i nacionalnom strateškom i institucionalnom okviru za zaštitu prava i uključivanju Roma u društvo. Razumije interkulturalni dijalog i dokumentira primjere uspješne prakse izgradnje interkulturnog dijaloga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik navodi glavne institucije za zaštitu ljudskih i manjinskih prava, navodi uspješne primjere interkulturnog dijaloga i omogućava mu se za primjena pozitivnih praksi. Učenik se potiče na razvoj metoda i praksi koji za cilj imaju interkulturni dijalog.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
2. razred SŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR SŠ A. 2.1 Učenik istražuje rasprostranjenost materinskog jezika i raspravlja o njemu kao sastavnom dijelu svog identiteta.	- upotrebljava riječi materinskog jezika prikladne temi i željenom učinku razgovora te komunikacijskoj situaciji - prepoznaje i razlikuje leksičke slojeve materinskog i hrvatskoga jezika, standarda i narječja - pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku	Učenik prema smjernicama pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskom jeziku.
JKR SŠ A. 2.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta	Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, moj materinski jezik, standard i narječja, migracije Roma, stereotipi i predrasude, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR SŠ B. 2.1 Učenik argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.	- navodi glavne valove migracija Roma kroz prošlost - analizira uzroke i posljedice migracija Roma kroz prošlost - analizira suvremene migracije Roma i stavlja ih u kontekst - prepoznaje značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma - navodi funkcije putovanja - istražuje motiv putovanja u filmskom i likovnom portretiranju Roma		Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: valovi migracija Roma kroz prošlost, suvremene migracije Roma, značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma, putovanje u filmskom i likovnom portretiranju Roma.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR SŠ C. 2.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u drugim kulturama - opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u drugim kulturama i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zajednici	Učenik uz čestu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja svoje zajednice i drugih kultura te uz čestu pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
JKR SŠ C. 2.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- Učenik iznosi i argumentira vlastite stavove o svojoj kulturi u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. - nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima	Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove vezane uz svoju kulturu i redovito sudjeluje u aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik se u 1. i 2. razredu SŠ upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj, te ga vrednuje za sebe (analizira, povezuje, diskutira i kritički razmišlja, iznosi vlastite stavove), kao i uspoređuje sa stvaralaštvom drugih zajednica te sa životom vršnjaka u tim zajednicama. Kako se radi o višoj razini procesuiranja koja uključuje kritičko promišljanje, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje različite sadržaja stvaralaštva Roma (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip) i drugih zajednica za uspoređivanja. Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i na istraživanja unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkog stvaralaštva). Koriste se složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu ili školu o prikupljenim sadržajima. Vrednuje se ne samo količina prikupljenih saznanja o zadanim temama nego se posebno vrednuje kritičko promišljanje prikupljenih sadržaja. Kako se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda, kao i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…).
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR SŠ D. 2.1 Učenik upoznaje i u raspravama rabi osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo te razmatra pravni okvir koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije.	- objašnjava i primjerima potkrepljuje što su stereotipi, predrasude i diskriminacija, - razumije opisuje pojam integracija - razumije i opisuje pojam inkluzija - razumije i opisuje pojam asimilacija - razumije i opisuje pojam akulturacija - razumije i opisuje pojam segregacija - opisuje ustavna prava i odgovornosti građana - opisuje način na koji Zakon o suzbijanju diskriminacije štiti prava pripadnika nacionalnih manjina - objašnjava razliku između govora mržnje i zločina iz mržnje - istražuje i primjerima potkrepljuje primjere borbe za zaštitu prava Roma u RH (presude ESLJP i domaćih sudova, kampanje, projekti udruga, obrazovnih institucija, lokalnih samouprava, itd.)	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje osnovne pojmove vezane uz uključivanje etničkih manjina u društvo, uz pomoć navodi najznačajnija obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana u RH u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te samostalno navodi neke primjere uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma i sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razumije osnovne pojmove korištene u zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava kao i zaštiti njihovog naslijeđa i kulture. Učenik proučava pravni okvir RH o uključivanju manjina u hrvatsko društvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik kroz primjere iz prošlosti i trenutne situacije objašnjava pojmove i zakonski okvir vezane za kršenje manjinskih odnosno ljudskih prava kao i za njihovo ostvarivanje.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
3. razred SŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR SŠ A. 3.1 Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenog znanja.	- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja podržavajućim komentarima, upućivanjem sugovornika i pregovaranjem u svrhu problematiziranja teme i zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke - na temelju čitalačkog iskustva i znanja o svijetu kritički se osvrće na temu	Učenik uz smjernice sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje.
JKR SŠ A. 3.2 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta	Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.
JKR SŠ A. 3.3 Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove, te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima.	- obrazlaže svoj odabir teksta - promišlja svoje misli, doživljaje i stavove - oblikuje svoje misli, usmeno ili pisano, o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost)	Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost, politike usmjerene prema Romima kroz prošlost, tradicije i stvaralaštvo Roma, EU, Vijeće Europe i ljudska prava, različiti životni stilovi, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR SŠ B. 3.1 Učenik argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.	-.uspoređuje različite politike usmjerene prema Romima kroz prošlost - objašnjava diskriminaciju, socijalnu isključenost, progone, ropstvo, asimilaciju i integraciju na povijesnim primjerima	Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima kroz prošlost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: politike prema Romima u Hrvatskoj i u svijetu, diskriminacija, socijalna isključenost, progoni, ropstvo, asimilacija i integracija Roma
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskog područja Identiteti i ljudska prava. Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR SŠ C. 3.1 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje, diskutira i kritizira o njima i u svom istraživačkom radu, analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i istraživanje unutar romske zajednice	Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je saznao kroz različite izvore.
JKR SŠ C. 3.2 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik sudjeluje u nizu aktivnosti smještenih u kontekstu tradicije i stvaralaštva Roma i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje	Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 3. i 4. razredu SŠ kao središnju temu ima upoznavanje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te treba pratiti ili uključiti se u aktivnosti zaštite i promoviranja tradicije i stvaralaštva Roma (udruge, izložbe, promocije). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja, a naglasak je upravo na istraživanju i kritičkom promišljanju. Učenik je manje upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, Internet, a više na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina spoznaja prikupljenih takvim istraživanjima (terensko opažanje, prikupljanje, sistematizacija…). Složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti učenik koristi za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Poseban naglasak je na temama koje obilježavaju put prema zrelosti, kao što su roditeljstvo (sličnosti i razlike u odnosu na druge zajednice i vršnjake), financijska pismenost (kako upravljati svojim financijama na tradicionalan i na nov način) i građanska pismenost (kako se zalagati za svoja prava na tradicionalan i na nov način).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda, kao i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…).
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR SŠ D. 3.1 Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije i razmatra mogućnost utjecaja građana na kreiranje i provedbu politika namijenjenih zaštiti ljudskih prava i uključivanju Roma u društvo	- Opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i EU - objašnjava i dokumentira položaj Republike Hrvatske i hrvatskih građana u Europskoj uniji te kako se to odnosi na zastupanje položaja Roma u Europi - opisuje mogućnosti utjecanja građana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih politika - opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji zajedničke hrvatske kulture i dobrih odnosa između većinskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina - objašnjava i primjerima potkrepljuje neke pozitivne i negativne utjecaje medija (tiskani i elektronički, Internet), na položaj Roma u zavičaju i Hrvatskoj - objašnjava ulogu međunarodnih i hrvatskih nevladinih organizacija u zaštiti prava Roma i rješavanju globalnih i europskih problema; - navodi neke od najvažnijih međunarodnih i europskih civilnih organizacija i opisuje područja njihova djelovanja	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru VE i EU i navodi najznačajnija obilježja zakonskog okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana RH u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma te samostalno navodi neke primjere uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma i uz poticaj sudjeluje u razrednim raspravama o utjecaju medija na položaj Roma u zavičaju, Hrvatskoj i Europi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik stječe znanje o europskim institucijama i njihovoj ulozi, o korelaciji europskih institucija i hrvatskih institucija, procesima donošenja odluka, o aktivnim ulogama hrvatskog društva na europsko društvo i europskog društva na hrvatsko društvo. Učenik razumije položaj manjine i mogućnost aktivnog sudjelovanja u kreiranju politika na nacionalnoj i europskoj razini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik opisuje ulogu europskih institucija u europskom i hrvatskom društvu i njihov utjecaj na položaj manjina. Raspravlja o medijskom utjecaju na manjinski položaj, zastupa argumentirano svoje stavove, navodi prakse i primjere te uvažava mišljenja drugih.

Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
4.razred SŠ 105 sati
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A)
JKR SŠ A. 4.1 Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenog znanja.	- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje citatima - procjenjuje tuđa mišljenja i spreman je na kompromise radi zajedničkog rješavanja problemske situacije - proširuje temu razgovora koristeći postojeće znanje - prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja	Učenik prema smjernicama uvjerava sugovornika u svoje stavove i ideje te ih potkrjepljuje primjerima.
JKR SŠ A. 4.2 Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove, te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima.	- obrazlaže svoj odabir teksta - promišlja svoje misli, doživljaje i stavove - oblikuje svoje misli, usmeno ili pisano, o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost)	Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje.
JKR SŠ A. 4.3 Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce.	- posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama - posjet kinu, festivalima, izložbama - aktivno sudjelovanje u radionicama i raznim projektima -uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta	Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, demokracija, ravnopravnost, olerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost, Romi za vrijeme Drugoga svjetskog rata, izvorni materijalima usmenog stvaralaštva, lokalna zajednica i uključivanje romske zajednice, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B)
JKR SŠ B. 4.1 Učenik argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.	- analizira položaj Roma uoči, za vrijeme i nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske i Europe - prepoznaje temeljna obilježja politike prema Romima koja se provodila u NDH, nacističkoj Njemačkoj i drugim zemljama saveznicama i razumije političke i društvene okolnosti u kojima je nastala - analizira izvore uključujući svjedočanstva preživjelih osoba - razumije posljedice stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata na današnji položaj Roma u Hrvatskoj - uspoređuje proces priznanja genocida nad Romima u Hrvatskoj, Hrvatskoj i na razini europskih i međunarodnih institucija	Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: genocid nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj, rasna netrpeljivost i anticiganizam, Romi u Drugom svjetskom ratu i nakon rata na području RH i Europe, današnji položaj Roma, proces priznanja genocida nad Romima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje.
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C)
JKR SŠ C. 4.1 Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma.	Učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje, diskutira i kritizira o njima i u svom istraživačkom radu, analiziranju koristi različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, internet i načine istraživanja unutar romske zajednice	Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je saznao kroz različite izvore.
JKR SŠ C. 4.2 Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo	- učenik pokazuje i razvija interes i radoznalost za vlastitu kulturu prikupljajući i radeći na izvornim materijalima usmenog stvaralaštva vlastite zajednice (pjesme, brojalice, priče, legende, bajke).	Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u 3. i 4. razredu SŠ kao središnju temu ima upoznavanje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te treba pratiti ili uključiti se u aktivnosti zaštite i promoviranja tradicije i stvaralaštva Roma (udruge, izložbe, promocije). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, uz prikupljanje sadržaja iz neposrednog okruženja, a naglasak je upravo na istraživanju i kritičkom promišljanju. Učenik je manje upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, Internet, a više na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina spoznaja prikupljenih takvim istraživanjima (terensko opažanje, prikupljanje, sistematizacija…). Složenije književne i likovne tehnike uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti učenik koristi za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Poseban naglasak je na temama koje obilježavaju put prema zrelosti, kao što su roditeljstvo (sličnosti i razlike u odnosu na druge zajednice i vršnjake), financijska pismenost (kako upravljati svojim financijama na tradicionalan i na nov način) i građanska pismenost (kako se zalagati za svoja prava na tradicionalan i na nov način).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njena materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskog i većinskog naroda, kao i sa institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…).
ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D)
JKR SŠ D. 4.1 Učenik se upoznaje sa svim ciljevima i Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma i mogućnostima sudjelovanja Roma u praćenju njene provedbe.	- navodi osnovni sadržaj Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu Strategije - objašnjava i primjerima potkrepljuje mogućnost uključivanja Roma u kreiranje i praćenje provedbe strategije - analizira uspješnost provedbe Strategije u svojoj lokalnoj zajednici - stječe iskustvo u komunikaciji s lokalnim vlastima i predstavnicima VRNM, nevladinog sektora i medijima	Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje ciljeve i mjere Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za provedbu strategije , uz pomoć analizira provedbu strategije u lokanoj zajednici i mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik upoznaje sve specifične dokumente koji se odnose na prava romske nacionalne manjine u Hrvatskoj i na njeno uključivanje u hrvatsko društvo. Navodi pozitivne, odnosno afirmativne mjere za uključivanje romske nacionalne manjine i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Razvija kompetencije za praćenje provedbe mjera iz strateških dokumenta i stječe praksu u komunikaciji s glavnim dionicima koji utječu na položaj romske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenici samostalno definiraju mjere koje bi pozitivno utjecale na položaj romske nacionalne manjine sukladno njihovom iskustvu. Uspoređuju mjere s aktualnim mjerama te donose zaključke i preporuke. Učenici obavljaju praktični rad kroz komunikaciju s glavnim dionicima za provedbu nacionalnih mjera, sposobni su argumentirano dati preporuke za poboljšanje provedbe strateških ciljeva na razini Hrvatske.

E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama

Kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine , koji se ostvaruje kroz organizacijska područja jezik i komunikacija, vrijeme i prostor, stvaralaštvo i tradicija te identiteti i ljudska prava, proizlazi iz Okvira nacionalnoga kurikuluma i sastavni je dio Jezično-komunikacijskoga, Društveno-humanističkog i Umjetničkog područja.

Kurikulumom se razvija jezično-komunikacijska kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti. Izgrađuje se i odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno i kulturno nasljeđe te nacionalni identitet.

Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa, te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije kao međupredmetna tema jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje i odlučivanje u digitalnome dobu. Poučavanje i učenje potpomognuto računalima i drugim digitalnim uređajima, smješteno u stvarnim, ali i virtualnim učionicama i računalnim oblacima uvelike pridonosi razvijanju digitalne, informacijske, računalne i medijske pismenosti djece i mladih.

U kasnijim se ciklusima usložnjavanjem ishoda, a zbog predmetne posebnosti, predmet povezuje s nizom drugim kurikuluma, ovisno o skupinama učenika i njihovoj motiviranosti. Svakako se stvara okruženje za učenje i međupredmetnu vezu u kojoj vrijednosti nisu nametnute, već se razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života.

Integriranim učenjem jezika i drugih sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim željama, potrebama i/ili profesionalnim putovima.

Uz sve navedeno, kurikulum će doprinijeti razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, što će učenicima omogućiti samostalno, kritičko promišljanje vlastitih identiteta i položaja unutar vlastite, ali i većinske zajednice u suvremenom društvu.

F. Učenje i poučavanje predmeta

Učenje i poučavanje predmeta Jezik i kulture romske nacionalne manjine usmjereno je na učenika radi poticanja, otkrivanja interesa i potreba za učenjem jezika i kulture romske nacionalne manjine.

Predmet teži izgradnji školske kulture koja poštuje različitost, inerkulturalizam i inkluzivnost. Cilj je predmeta da učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ili bajaškog rumunjskog jezika ( ljimba dă băjaš - rumuneašte ) ili romskog jezika ( romani čhib ) radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja misli u različitim komunikacijskim situacijama i u različite svrhe. Zatim razvijanje i njegovanje jezično-kulturnog identiteta, interkulturalnih kompetencija, razvijanje osjećaja pripadnosti i poštivanja vlastitog jezičnog identiteta, kulture i tradicije uz istodobno poštivanje drugih zajednica i njihovih vrijednosti. Predmet poseban naglasak stavlja na izgrađivanje estetskih vrijednosti i upoznavanje s doprinosom romske nacionalne manjine i Roma u svijetu, poznavanje i razumijevanje važnih pojedinaca, događaja i procesa iz povijesti Roma, razumijevajući uzročno-posljedične procese koji su utjecali na današnji položaj Roma te na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta. U svim organizacijskim područjima predmet razvija sposobnost kritičkog mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i razvija svijest učenika o osobnim identitetima te ga odgaja da odgovorno sudjeluje u zajednici temeljenoj na zajedničkim vrijednostima zaštite ljudskih prava i promicanju društvene pravde.

Učenju i poučavanju predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine pristupa se prema načelima suvremenih metodičkih sustava i pristupa kojima je učenik u središtu odgojno-obrazovnog procesa. Naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističkom pristupu kroz izučavanje jezika, komunikacije, tradicije, stvaralaštva, povijesti, identiteta i ljudskih prava. Navedeni je pristup otvoren i integriran, a uključuje stjecanje znanja i raznih kompetencija, vještina, sposobnosti i stavova. Učenik primjenjuje kreativnost, stvara, razvija kritičko mišljenje, rješava problemske situacije i donosi odluke u otvorenoj i tolerantnoj komunikaciji uz poštivanje sugovornikova stava. Učenik je aktivno uključen u proces učenja te traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, istražuje, predstavlja rezultate te time razvija istraživačke vještine, također pozitivne stavove i vrijednosti za svakodnevni život.

Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa, a pred učenika se postavljaju pozitivna očekivanja. Primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su to projektna nastava, istraživačko učenje, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju. Poseban se naglasak stavlja na iskustveno učenje i timski rad. Za ostvarivanje pojedinih ishoda preporuča se pozivanje gosta predavača te uključivanje roditelja. Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja jasni su i razumljivi svim učenicima. Odgojno-obrazovni ishodi svih organizacijskih područja čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine s time da se uvažavaju individualne razlike, motiviranost i mogućnosti učenika. Posebno se naglašava potreba za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturalnosti. Promišlja se o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književnosti te se promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.

Učenike se također priprema za shvaćanje nužnosti cjeloživotnog učenja.

Učitelj će odabrati, prilagoditi i primijeniti izvore i materijale u ostvarenju pojedinih ishoda učenja. Njegova će nastava biti jasna, poticajna, razumljiva i zanimljiva. Učitelj će organizirati različite načine učenja i poučavanja s ciljem da učenici uče s razumijevanjem, te će nastojati da učenik novo znanje povezuje s već stečenim, sa svojim osobnim iskustvom i životnim okruženjem. Od učitelja se očekuje da aktivno osluškuje učenikove misli i osjećaje, da uoči njihove mogućnosti te nastoji pronaći metode poučavanja koje će pomoći razvoju učenika. Posebna se pozornost posvećuje učiteljevom radu na osnaživanju demokratskog procesa unutar razrednog okruženja koje gradi na osnovu povjerenja, vjere u učenike i njihove mogućnosti, dvosmjernoj komunikaciji i suradnji. Nastavni se proces treba voditi na empatiji, slušanju učeničkih potreba, vođenju, poticaju, ali i odgovornosti.

Učitelj se potiče na inovativan pristup u poučavanju i kontinuirano unaprjeđenje svojih kompetencija. Učitelj primjenjuje različite strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja. Za učenike osmišljava različite aktivnosti tijekom kojih učenici imaju mogućnost aktivno sudjelovati u procesu poučavanja. Takve strategije potiču razvoj kritičkog mišljenja i kreativnost. Učitelj treba naučiti učenike i samovrednovanju.

Učeniku se omogućuje sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče se njegova autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu se pruža podrška da razvije svoj puni potencijal, potiče se razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.

Potiče se da učitelji koriste pisane i multimedijske materijale (novinske članke, filmove i dr.) kao izvore za proučavanje. Učenike je potrebno osposobiti za kritičku analizu informacija te u nastavu unijeti nove informacijske tehnologije.

Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju materinskoga jezika. S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.

Učenje i poučavanje predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine odvija se u sigurnome i poticajnome okružju. Takvo okruženje pridonosi razvoju fizičkog i psihičkog zdravlje učenika i učitelja te omogućuje razvoj humanosti, prihvaćanje različitosti i iskazivanje osobnog stava. Kroz različite sadržaje školsko se okruženje povezuje sa svijetom izvan škole i omogućuje učeniku učenje na primjerima dobre prakse iz obitelji te lokalne i šire zajednice. Posebna se pozornost treba posvetiti digitalnom okruženju koje pruža mogućnosti za slobodnu komunikaciju i međukulturalne susrete čime se održava motivacija za učenje.

Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Budući da nastavni materijali koji su na raspolaganju učiteljima nisu mnogobrojni, potreban je dodatni angažman u pripremi, prilagodbi i izradi nastavnih materijala. Nastavni materijali trebaju biti funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Materijali za nastavu uključuju različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima. Lingvometodički predložak je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama. Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Materijali i izvori za učenje i poučavanje trebaju biti u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a učitelj ih usklađuje s potrebama učenika. Različitim materijalima i izvorima omogućuje se integrativno učenje, povezivanje s drugim područjima i predmetima. Osim udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici također sudjeluju u odabiru materijala i izvora učenja, ali ih i sami izrađuju. Na taj se način potiče odgovornost prema radu. Nastavni materijali razumljivi su i interesantni učenicima, potiču ih na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.

Predmet je namijenjen svim učenicima koji iskazuju interes za učenje jezika i kulture romske nacionalne manjine. S obzirom da se radi o predmetu po modelu C, učenici su grupirani u skupine koje ne moraju biti homogene, a učenici ne moraju biti istog predznanja. Učitelj postavlja individualne ciljeve prema svakome učeniku, koji pak postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se, radi ostvarenja zadataka, mogu organizirati u različite manje skupine u fizičkom ili mrežnom okruženju. Kurikulum se prilagođava učenicima s posebnim potrebama, a također i darovitima.

Predmet se poučava od prvoga do petog ciklusa. Model C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, ustrojen je Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008) i Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008). Navedeni dokumenti predviđaju 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u osnovnoj školi te od 2 do 5 tjednih sati dodatne nastave materinskog jezika i kulture u srednjoj školi. Predmetni prijedlog kurikuluma Jezik i kultura romske nacionalne manjine izrađen je za tri sata nastave tjedno što odgovara 105 sati godišnje, a broj sati se može proširiti do maksimalno pet tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i mogućnosti financiranja osnivača.

Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika. Broj sati s obzirom na organizacijska područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih četiriju organizacijskih područja.

G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu

U predmetu Jezik i kultura romske nacionalne manjine , u okviru vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda četiriju predmetnih organizacijskih područja, vrednuju se sljedeći elementi:

● izražavanje (jezično, sadržajno izražavanje, sposobnost argumentacije, asertivni način komunikacije, kultura komunikacije) 40%

● kultura i civilizacija (tradicija i povijest, vještine i pripadajući sadržaji) 30%

● stvaralaštvo (umjetničko: pleše, pjeva, slika) 30%

Pri vrednovanju obrazovnih ishoda predmeta potrebno je procjenjivati i generičke kompetencije koje su definirane Okvirom nacionalnog kurikuluma. To su:

1. odgovornost - ispunjava svoje obveze i izvršava zadatke, zadaće i radove u skladu s dogovorom, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje u školskom okruženju, ulaže trud i ustraje u učenju i radu.

2. samostalnost i samoinicijativnost - samostalno uči, rješava zadatke i izvršava aktivnosti, ispunjava obveze uz minimalne poticaje učitelja, koristi vrijeme na satu za rad i učenje, planira, prati i regulira vlastito učenje.

3. komunikacija i suradnja - uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem.

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu usklađeno je s Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Tri su osnovna pristupa u vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje naučenoga i samovrednovanje.

Vrednovanje za učenje podrazumijeva praćenje učenja i poučavanja dok taj proces traje. Učenik prati vlastiti napredak i procjenjuje uspjeh, što iskorištava za poboljšanje procesa učenja (prema potrebi mijenja učenje, npr. primjenjuje druge strategije učenja, oslanja se na druge izvore informacija). Učiteljima to vrednovanje koristi u razumijevanju početnih znanja, vještina i stavova učenika, prepoznavanju nedostataka koje učenici imaju u učenju, ali i u postavljanju ciljeva i osmišljavanju planova budućega poučavanja.

Vrednovanje kao učenje kod učenika potiče samorefleksiju/samoanalizu (razvoj i promatranje postizanja vlastitih ciljeva učenja) i samovrednovanje vlastitog učenja

Vrednovanje naučenoga sumativna je procjena razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju pojedinog obrazovnog razdoblja.

U predmetu Jezik i kultura romske nacionalne manjine učitelji, uz uobičajene oblike sumativne procjene, usmene i pisane provjere učeničkih postignuća koje su prilagođene njihovim individualnim mogućnostima i potrebama, integrirano prate razumijevanje, primjenu znanja, analizu, istraživačke, komunikacijske vještine i izražavanje stavova.

Mogući načini rada kojima se vrednuje učenikovo postignuće jesu pisanje eseja, izrada plakata, računalnih prezentacija i multimedijskih/digitalnih sadržaja, diskusija, debata, intervju, simulacije, projektni rad, učeničke mape i dr. Ostvarivanje postignuća odgojno-obrazovnih ishoda koji uključuju vrijednosne stavove prepoznavanja, razvijanja i iskazivanja pozitivnih osobnih i društvenih vrijednosti, zbog svoje formativne prirode, iskazuju se kontinuiranim praćenjem, opisnim i kvalitativnim procjenjivanjem te kao rezultat imaju povratne informacije o učenju i rezultatima učenja. Formativno vrednovanje (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje) jednako je vrijedno kao i sumativno (vrednovanje naučenoga) i mora se temeljiti na organiziranom i strukturiranom praćenja rada svakog učenika koje se provodi putem korištenja tehnika promatranja/bilježenja, anegdotskih zapisa, procjenjivanja rada u grupi, razgovora učitelja i učenika i sl. Za svakog se učenika vodi zasebna mapa formativnog vrednovanja koja sadrži plan praćenja, instrumente praćenja, bilješke učitelja, rezultate samovrednovanja učenika i zapisnike razgovora s učenicima. Osobita pozornost pridaje se osposobljavanju učenika za samovrednovanje vlastitog učenja.

Metode i tehnike u sklopu navedenih formativnih vrednovanja mogu biti veoma različite i nisu zadane ovim kurikulumom. Od učitelja se očekuje kreativnost u pronalaženju i osmišljavanju najboljih metoda i tehnika koje odražavaju načela vrednovanja za učenje i kao učenje, a koje se mogu uklopiti u svakodnevno poučavanje. Učitelji mogu osmisliti i kreirati druge metode vrednovanja razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda unutar ovog elementa vrednovanja koje se mogu uklopiti u odgojno-obrazovni proces, a s pomoću kojih učenici mogu razvijati vlastite potencijale i ostvarivati obrazovne težnje. Važno je naglasiti da se mjeri usvojenost odgojno-obrazovnog ishoda.

U sva tri pristupa vrednovanju učenik mora dobiti jasnu i konstruktivnu povratnu informaciju kako bi planirao daljnje učenje.

Završna ocjena temelji se na rezultatima sumativnog i formativnog vrednovanja prema procjeni usvojenosti obrazovnih ishoda u okviru četiriju predmetnih organizacijskih područja i elemenata vrednovanja kojima su dodijeljeni sljedeći ponderi: izražavanje (jezično, sadržajno izražavanje, sposobnost argumentacije, asertivni način komunikacije, kultura komunikacije) 40%, kultura i civilizacija (tradicija i povijest, vještine i pripadajući sadržaji) 30%, stvaralaštvo (umjetničko: pleše, pjeva, slika) 30%. U prva dva odgojno-obrazovna razdoblja, naglasak je na formativnom vrednovanju i kontinuiranom praćenju sva tri elementa vrednovanja i generičkih kompetencija. Za prva dva obrazovna ciklusa učitelj priprema kvalitativni osvrt u kojem treba opisati što učenik zna i može izvesti, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku kako bi unaprijedio učenje i rezultate. Za 3., 4. i 5. ciklus određuje se zaključna ocjena iz predmeta koja predstavlja sumarnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja predmeta.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA

Jezik i kultura romske nacionalne manjine

PRIJEDLOG - SVIBANJ 2016.

ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE

Elvis Kralj

Siniša Senad Musić

Bibijana Papo (voditeljica)

Petar Radosavljević

Natalija Sklepić

Biserka Tomljenović

Sonja Tošić-Grlač

---------------------------------------------------------------

DORADA KURIKULUMA, PRIJEDLOG - STUDENI 2019.

ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE

Elvis Kralj

Siniša Senad Musić

Petar Radosavljević

Natalija Sklepić

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E-SAVJETOVANJA

I.

II.

III.