I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI  

Prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova uređena su Zakonom o obavljanju studentskih poslova („Narodne novine“, broj 96/18) koji je stupio je na snagu 8. studenog 2018. godine.

U članku 2. Zakona o obavljanju studentskih poslova definirani su pojedini pojmovi, pa tako i pojam „student“ iz čije se definicije ne prepoznaje student iz neke od trećih zemalja, odnosno student iz Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije niti student pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj, a zbog redoslijeda riječi ne prepoznaje se ni student na razmjeni koji pohađa neke od studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.

S ciljem jačanja internacionalizacije visokog obrazovanja, reguliranja potreba tržišta rada, suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva te položaja stranih studenata u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske predlaže se da se u definiciju studenta uključe svi studenti koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo. Osim toga, iz definicije pojma student koja se predlaže ovim Zakonom pojašnjava se koje se  još osobe smatraju studentima: studenti na razmjeni na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj pri čemu razmjena mora biti regulirana sporazumom između visokih učilišta, kao i studenti  državljani Republike Hrvatske, državljani Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a studiraju na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske.

Nadalje, ovim Zakonom predlaže se usklađivanje sa propisima Republike Hrvatske koji omogućavaju rad državljana trećih zemalja - Zakonom o strancima („Narodne novine“, broj 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), kao i propisima kojim osiguravaju  jednaka prava u visokom obrazovanju osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom – „Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, („Narodne novine“, broj 70/15 i 127/17).

Dodatno, važno je naglasiti da redoviti studenti ne zasnivaju radni odnos putem ugovora u radu. Izbjeglicama, odnosno azilantima i osobama pod supsidijarnom zaštitom kao posebno ranjivoj skupini, zbog upisa na redoviti studij (čime prestaju biti nezaposlene osobe) prestaje i socijalna zaštita kao nezaposlenim osobama te su na taj način onemogućeni raditi putem ugovora o radu, kao i putem studenskih ugovora, odnosno gube socijalnu potporu kao nezaposlene osobe.

Stoga je i u pogledu osoba pod međunarodnom zaštitom potrebno uskladiti definiciju studenta iz Zakona o obavljanju studentskih poslova s međunarodnim i nacionalnim propisima i strateškim dokumentima, uključujući Ustav Republike Hrvatske, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje 2017. do 2019., Nacionalni plan za unapređenje socijalne dimenzije 2019.-2021.: Popis podzastupljenih i ranjivih skupina u visokom obrazovanju.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz državnoga proračuna Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Odredbom članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13,  113/16., 69/17. i 29/18.) predviđena je mogućnost da Zakon bude donijet po hitnom postupku, ukoliko to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. S obzirom da su u tijeku projekti internacionalizacije visokog obrazovanja te da navedeni propis u velikoj mjeri onemogućuje ispunjavanje indikatora projekata financiranih sredstvima Europske unije upravo nastavljajući se na snažno argumentirane predstavke akademske zajednice i Hrvatske udruge poslodavaca predlaže se žurno donošenje Zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studenskih poslova u dijelu koji se odnosi na definiciju studenta. Hrvatska udruga poslodavaca naglašava da je u Republici Hrvatskoj značajna potražnja za radnom snagom, a pogotovo visokoobrazovanom, te da postoji opravdana potreba da se u tržište rada uključi što veći broj visokoobrazovane radne snage već tijekom studija. Studentska praksa i provođenje studijskih programa u suradnji s gospodarskim subjektima djelomično su onemogućeni studentima koji dolaze iz trećih zemalja jer isti za svoj rad ne mogu biti plaćeni na jednak način kao i ostali studenti iz Republike Hrvatske i Europske unije. Navedeno posljedično dovodi do odustajanja od studija studenata iz trećih zemalja i predstavlja značajan gubitak te narušava suradnju gospodarstva i visokog obrazovanja. Postojeći problem odražava se i na upisne kvote visokih učilišta koja bilježe značajan pad upisa kandidata iz trećih zemalja.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst Konačnog prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA

O IZMJENI  ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA

Članak 1.

U Zakonu o obavljanju studentskih poslova („Narodne novine“, broj 96/18), u članku 2. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. student je osoba

- koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj,

- koja je student na razmjeni na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj,

- koja je državljanin Republike Hrvatske, državljanin zemlje članice Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske,

a koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.“.

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje

Člankom 1. Zakona mijenja se članak 2. točka 1. Zakona  o obavljanju studentskih poslova tako da se propisuje kako se studentom smatra osoba koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva., a koja:

- na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij

- je na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, student na razmjeni

- je student na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, a državljanin je Republike Hrvatske ili je državljanin zemlje članice Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Također se propisuje kako su u smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, u pravima i obvezama izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Člankom 2. propisuje se da ovaj Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama.

VI. ODREDBE ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i građanin je Republike Hrvatske i građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske ili student na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj, a koji nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva

2. druga osoba je osoba u postupku upisa na studij ili osoba koja je završila studij na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, a nema zasnovan radni odnos ili građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji je završio studij na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, a nema zasnovan radni odnos. Prava na temelju ovoga Zakona druga osoba može ostvarivati najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završila srednjoškolsko obrazovanje odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka razdoblja od tri mjeseca od završetka studija

3. naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvođačem sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla i za koju izvođač obavlja taj posao

4. izvođač je student ili druga osoba koja je s naručiteljem posla i posrednikom sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla i koja za naručitelja posla obavlja taj posao

5. posrednik je studentski centar ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, a koja ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

6. podružnica je u sudski registar upisana podružnica ustanove koja ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo Ministarstvo.