MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT
NACIONALNI PROGRAM ZA MLADE
ZA RAZDOBLJE OD 2020. DO 2024. GODINE
SADRŽAJ
1.
Uvod
3
2.
Strateška područja Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine
6
2.1.
Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
6
2.2.
Zapošljavanje i poduzetništvo
14
2.3.
Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
22
2.4.
Socijalna uključenost
27
2.5.
Zdravlje i sport
31
2.6.
Mladi u ruralnim područjima
39
2.7.
Kultura
43
2.8.
Rad s mladima
48
2.9.
Mladi u europskom i globalnom okruženju
51
3.
Preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
54
4.
Odgovornost za provedbu
55
1.Uvod
Mladi u Republici Hrvatskoj su osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života, heterogena no iznimno značajna skupina društva,koju čini 16,9%ukupnog stanovništva1. Obilježava ju specifična dinamika različitosti koje se ujedinjuju u naporima da budu aktivni, odgovorni i punopravni članovi društva u kojem žive.Mladi se suočavaju s brojnim i brzim promjenama i izazovima suvremenog društva. Odgovornost je društva da osigura podršku i resurse koji će mladima omogućiti i olakšati integraciju u društvo i razumijevanje vlastite uloge u zajednici u kojoj živei čijem razvoju i napretku doprinose.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. (dalje: Program) je dokument kojim se utvrđuju ciljevi, prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade usmjerene na poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih ljudi u društvu punom izazova.
Opći cilj Nacionalnog programa za mlade je stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije.
Mjere koje se planiraju poduzeti u razdoblju provedbe ovoga Programa usmjerene su ka poboljšanju vještina, znanja i kompetencija mladih u svrhu njihove lakše integracije na tržište rada te aktivnog i odgovornog sudjelovanja u razvoju modernog i demokratskog društva. Mjere su u funkciji podrške u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti mladih, uzimajući pri tome u obzir načela ravnopravnosti spolova i pružanje jednakih mogućnosti svima. Promatrajući mlade kroz demografski kontekst, važno je ulagati dodatne napore u ujednačavanje šansi mladih iz ruralnih sredina i mladih s manje mogućnosti, te su u skladu s tim definirane mjere usmjerene njihovu uključivanju, promicanju jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja u zajednici te poboljšanju zapošljivosti svih mladih.
Prioriteti koje RH ističe kao iznimno značajne u području mladih ujedno su i specifični ciljevi Nacionalnog programa za mlade:
-Razvijanje rada s mladima u svim, a osobito u ruralnim područjima i promocija međugeneracijske solidarnosti
-Promocija društveno odgovornog poslovanja kod mladih ljudi
-Podizanje razine osviještenosti sektoraza mlade kroz informiranje i jačanje resursa, a posebice rada s mladima
U skladu s navedenim ciljevima, a uvažavajući važna međusektorska pitanja od značaja za mlade, utvrđeni su strateški ciljevi i pripadajuće mjere u devet prioritetnih područja te preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Područja koja su obuhvaćena Programom sadržana su u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatska 20302, te su zastupljena i u strateškom dokumentu Europske unije Europa 20203, u Europskoj strategiji za mlade 2019.-2027., kao i drugim nacionalnim strateškim dokumentima.
Strateška područja odnose se na sljedeće:
1. obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
2. zapošljavanje i poduzetništvo
3. aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
4. socijalnu uključenost
5. zdravlje i sport
6. mlade u ruralnim područjima
7. kulturu
8. rad s mladima
9. mlade u europskom i globalnom okruženju.
Treba spomenuti da je Vijeće EU-a u studenom 2018. usvojilo Rezoluciju o Strategiji Europske unije za mlade za razdoblje od 2019. do 2027. godine. Vodeći se načelima ravnopravnosti i nediskriminacije, uključenosti, sudjelovanja i povezanosti s lokalnim i regionalnim razinama, nova Strategija ima za cilj potaknuti mlade na sudjelovanje u demokratskom životu, na društveni i aktivni građanski angažman. Prema Strategiji, mladima treba omogućiti da sami kroje svoju sudbinu, postanu otporni te steknu životne vještine kako bi išli u korak sa svijetom koji se mijenja. Osobito se naglašava potreba uključivanja mladih s manje mogućnosti i onih čiji se glasovi „prečuju“ u proces donošenja odluka i njihove implementacije. Kao temeljnu osnovu za ostvarenje tih ciljeva Strategija ističe međusektorski pristup te naglašava tri principa– Uključivanje/Povezivanje/Osnaživanje (Engage/Connect/Empower) u smislu uključivanja mladih u donošenje politika za mlade, povezivanje mladih radi razmjene iskustava i suradnje, osobito preko razvojnih programa u području mladih kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti i njima sličnih te se naglašava potreba za osnaživanjem mladih, uglavnom putem rada s mladima. Ističe se i veća potreba za priznavanjem neformalnog i informalnog učenja putem rada s mladima kako bi se poboljšala njihova zapošljivost.Europski ciljevi za mlade dio su Strategije Europske unije za mlade i obuhvaćaju jedanaest tema od značaja za mlade prepoznate od samih mladih.4
Stoga je ovaj Program izrađen slijedeći načela i smjernice sadržane u Europskoj strategiji za mlade, a uzeti su u obzir i Europski ciljevi za mlade.
Proces donošenja Nacionalnog programa za mlade temelji se na evaluaciji Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, izvješću o provedbi mjera toga programa za pojedine godine provedbe te na istraživanju Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj5.
U svrhu izrade Nacionalnog programa za mlade, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovalo je Radnu skupinu, koju su činili predstavnici tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), znanstvenih institucija te udruga mladih i za mlade. Sukladno strateškim područjima, Radna skupina bila je podijeljena u deset užih radnih tijela, prema deset strateških područja. Strateška područja „aktivno sudjelovanje mladih“ i „mladi i održivi razvoj zajednice“ spojena su u jedno strateško područje pod nazivom „aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice„.
Na taj način, Nacionalni program za mlade je odraz međusektorske suradnje svih dionika koji djeluju u područjima od značaja za mlade, a u svrhu poticanja aktivnog sudjelovanja, i uključenosti mladih u proces donošenja odluka i kreiranja javnih politika na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, kroz osnaživanje mladih, posebice mladih u ruralnim područjima i mladih s manje mogućnosti.
___
1 Državni zavod za statistiku, rujan 2019.,procjena broja stanovnika RH u 2018.
2 Hrvatska 2030 – Hrvatska kakvu želimo – Nacionalna razvojna strategija, https://www.hrvatska2030.hr/ (pristup u listopadu 2018.)
4 Europske ciljeve za mlade predložili su predstavnici mladih na EU konferenciji za mlade u Sofiji u travnju 2018. godine i ishod su 6. ciklusa Strukturiranog dijaloga s mladima.
5 Ilišin, V, Spajić-Vrkaš, V. (2017) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 22. stoljeća, Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Osvrt na provedbu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada) usvojila na sjednici održanoj 9. listopada 2014., donesen je s ciljem unaprjeđenja aktivnosti tijela državne uprave i javnih ustanova koje, svojim djelokrugom i nadležnostima, pridonose zadovoljavanju potreba mladih i podizanju kvalitete njihova života. Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine sadržavao je opsežnu analizu stanja mladih u Hrvatskoj, kao i specifične ciljeve za svako područje koji su se nastojali ostvariti kroz niz mjera i zadataka. Sveukupno 7 područja djelovanja sadržavalo je 40 mjera koje su obuhvaćale 118 provedbenih zadataka. Područja djelovanja bila su sljedeća:
1. Obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja
2. Zapošljavanje i poduzetništvo
3. Socijalna zaštita i uključivanje
4. Zdravlje i zdravstvena zaštita
5. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
6. Kultura i mladi
7. Mladi u europskom i globalnom okruženju.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine odredioje preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvijanje lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade, osiguravanje prostora za provođenje aktivnosti udruga mladih i za mlade, sufinanciranje projekata i programa usmjerenih mladima, posebno Klubova mladih, Informativnih centara za mlade, centara za mlade i dr.
Evaluacija provedbe i učinaka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine provedena je krajem 2017. godine. Za potrebe ove vanjske evaluacije analizirana su godišnja izvješća o provedbi mjera Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine za 2014., 2015. i 2016., a pri obradi izvješća korištena je kvantitativna i kvalitativna analiza dokumenata.
Analizom sadržaja utvrđeno je da se 36,44% zadataka provodilo u svim godinama za koje je bila predviđena njihova provedba, a istaknuto je da su se izrazito provodili zadaci koji prema vrsti instrumenata pripadaju skupini - financiranje. Nositelj većine mjera bilo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Neprovedba pojedinih zadataka bila je utemeljena na njihovoj vezanosti uz pojedine aktivnosti drugih zadataka koje nije bilo moguće provesti.
Na temelju evaluacije i prethodnih zaključaka izdvojeno je 11 preporuka za oblikovanje i provedbu budućeg nacionalnog programa za mlade.
1.Detektirati prioritete u području mladih i na njima bazirati budući nacionalni program pod jasnim vodstvom i odgovornošću nadležnog ministarstva za mjere provedbe.
2.Osigurati participativan proces u pogledu kreiranja i praćenja provedbe nacionalnog programa i pojedinih zadataka.
3.Uspostaviti suradnju i dijalog nadležnog ministarstva i tijela državne uprave po pitanju njihovih redovnih djelatnosti koje se svojim dijelom odnose na mlade.
4.Uspostaviti suradnju i dijalog s jedinicama lokalne samouprave po pitanju njihovih redovnih djelatnosti koje se svojim dijelom odnose na mlade.
5.U okviru godišnjeg proračuna osigurati financijska sredstva za provedbu mjera i zadataka planiranih u okviru Nacionalnog programa za mlade za predstojeću godinu.
6.Uspostaviti precizno i kvalitetno praćenje provedbe zadataka i poštivanje propisanih indikatora. Pri tome, izbjegavati općenite izvještaje i podatke koji ne omogućavaju jasan uvid u provedene aktivnosti.
7.Izraditi godišnje akcijske planove provedbe Nacionalnog programa kako bi se osigurala učinkovitost provedbe.
8.Provoditi godišnje evaluacije provedbe zadataka kako bi se omogućio uvid u dinamiku izvršavanja zacrtanih ciljeva te poduzimanje dodatnih aktivnosti u svrhu ostvarivanja zadataka za koje se pokaže zaostajanje u provedbi.
9.Omogućiti praćenje provedbe u realnom vremenu kako bi se korisnicima i suradnicima osigurale jasne informacije o dostupnosti usluga i mogućnostima uključivanja.
10.Raditi na uspostavi i poboljšanju zakonskog okvira kojim se definira područje rada s mladima i za mlade te sam sektor mladih.
11.Tijekom izrade i donošenja propisa i drugih pravnih akata u cijelosti poštivati minimalne standarde i mjere za savjetovanje zainteresirane javnosti.
Navedene preporuke uzete su u obzir prilikom izrade Programa, kako pri definiranju specifičnih ciljeva, mjera i zadataka te formiranju indikatora, tako i pri kreiranju preporuka usmjerenih jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.Strateška područja Nacionalnog programa za mladeza razdoblje od 2020. do 2024. godine
1.1.Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
RH prepoznaje obrazovanje jednim od važnih faktora za postizanje dugoročne društvene stabilnosti i ekonomskog napretka te sadržajno i organizacijski unapređuje odgojno-obrazovni sustav oslanjajući se na koncept cjeloživotnog učenja, koji omogućuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Uvođenje promjena u odgojno-obrazovni sustav trenutačno se realizira kroz provedbu cjelovite kurikularne reforme e digitalizaciju sustava obrazovanja.
Područje obrazovanja i učenja u Hrvatskoj uređeno je Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije6, koja predviđa veće uključivanje mladih u raznolike procese neformalnog i informalnog učenja, a ovim Nacionalnim programom nastoji se postići bolja sinergija suradnje javnog i neprofitnog sustava, s posebnim naglaskom na neformalno obrazovanje, njegovo priznavanje te pružanje podrške osobama s manje mogućnosti.
Europska komisija (dalje: EK) naglasak stavlja na osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje su nakon procesa javnih konzultacija u svibnju 2018. revidirane te obuhvaćaju sljedeća područja: 1) kompetenciju pismenosti, 2) višejezičnu kompetenciju, 3) kompetenciju u području matematike i kompetenciju u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, 4) digitalnu kompetenciju, 5) društvenu i osobnu kompetenciju te kompetenciju učiti kako učiti, 6) građansku kompetenciju, 7) kompetenciju u području poduzetnosti, 8) kulturalnu svijest i izražavanje.
Koncept ključnih kompetencija primjenjuje se od predškolske do visokoškolske razine obrazovanja te se aktivno koristi u sustavu neformalnog obrazovanja. Time se otvara prostor partnerstvu između organizacija civilnog društva i institucija formalnog obrazovanja za stvaranje dodatnih programa razvoja i podizanja razine ključnih kompetencija svih građana.
Prema Europskoj komisiji, građanska kompetencija obuhvaća sposobnost pojedinaca da djeluju kao aktivni građani i sudjeluju u potpunosti u građanskom i društvenom životu, kroz poznavanje društvenih, ekonomskih, pravnih i političkih koncepata i struktura, uključujući globalne događaje te održivost. Dakle, građanska kompetencija široka je i obuhvaća različita područja života te podrazumijeva aktivno sudjelovanje pojedinaca u životu zajednice. Kako bi se što više razvila građanska kompetencija kod mladih, u Hrvatskoj se u školama provodi program građanskog odgoja i obrazovanja, a kvalitetne neformalne programe obrazovanja na tu temu implementiraju organizacije civilnog društva te ustanove za obrazovanje odraslih. Međupredmetna tema Građanskoga odgoja i obrazovanja obuhvaća tri domene: ljudska prava, demokraciju i društvenu zajednicu. U sklopu navedenih domena proučavaju se teme koje se bave građanstvom, ljudskim pravima, volontiranjem, medijskom pismenošću, ljudskim dostojanstvom, ravnopravnošću spolova te sudjelovanjem u radu organizacija civilnoga društva. Upravo iz razloga podizanja kompetencija svih građana, u svrhu prevencije ranog odustajanja od obrazovanja zbog nemogućnosti usklađivanja obrazovanja i bavljenja športom, Središnji državni ured za šport u okviru svojih ovlasti na godišnjoj razini realizira mjere potpore dual karijere športašica/športaša. Jedna od mjera dual karijere vezane uz obrazovanje je subvencija školarine vrhunskih športašica/športaša na visokim učilištima i kao konačan rezultat daje mogućnost pojedincu da djeluje kao aktivni građanin.
U siječnju 2019. objavljena je Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj7 čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i stavovima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu. Osim međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, donijeti su i kurikulumi međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj8, Zdravlje9 i Održivi razvoj10. Osobni i socijalni razvoj međupredmetna je tema koja potiče cjelovit razvoj djece i mladih osoba čija je svrha izgradnja zdrave, samopouzdane, kreativne, produktivne, zadovoljne i odgovorne osobe. Svrha učenja i poučavanja međupredmetne teme Zdravlje je stjecanje znanja i vještina te razvijanje pozitivnog stava prema zdravlju i zdravom načinu življenja s naglaskom na sveobuhvatnom pristupu zdravlju.
Nedostatak građanske kompetencije očituje se u porastu različitih oblika nasilja među mladima, što obuhvaća i elektroničko nasilje. Kako je elektroničko nasilje teže uočiti potrebna je adekvatna reakcija koja se pokriva kvalitetnim razvojem građanske kompetencije. Osim Građanskog odgoja i obrazovanja u navedenom kontekstu značajna je i međupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije11 koja obuhvaća učinkovito, primjereno, pravodobno, odgovorno i stvaralačko služenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Pravilna uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje i odlučivanje u digitalnome dobu.
Pored svih prednosti koje je digitalno doba donijelo, isto donosi i niz opasnosti i rizika. Među najizraženijim problemima digitalne ere ističe se tzv. Elektroničko nasilje ili virtualno zlostavljanje odnosno eng. „cyberbulling“. Radi se o sve prisutnijem problemu s kojim se suočavaju sve dobne skupine, a koji je posebno prisutan među djecom i mladima, kada ga se kategorizira kao vršnjačko nasilje na internetu. Posebno je problematična činjenica da ga je otežano identificirati, teško kontrolirati i spriječiti, a ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve koje su istome izložene.Građanima Republike Hrvatske, a posebice mladima, treba biti omogućeno da se društvenim mrežama koriste bezbrižno te da nadležna tijela brinu o njihovoj sigurnosti tako da svaku zloupotrebu i počinjenje kaznenih dijela na internetu tretiraju jednako kao i da su ta djela napravljena u stvarnom prostoru.
Mediji imaju širok raspon učinaka i utječu gotovo na sva područja funkcioniranja i razvoja djece i adolescenata. Kritička digitalna medijska pismenost ne označava pristup koji se protivi medijima, već pristup koji uključuje radoznalost, istraživanje i propitivanje medija. Djeca i mladi takav pristup mogu početi vježbati vrlo rano, tako da s drugima istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o točnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihova izvora.
Imajući u vidu kako danas razvojnu okolinu u velikoj mjeri oblikuju elektronički mediji, nužno je kontinuirano praćenje i analiza primjerenosti medijskih sadržaja kojima su djeca izložena. Djeca i mladi ljudi nisu puki konzumenti medijskih poruka ili odgojni objekti, već subjekti koji aktivno biraju medijske sadržaje te njihovim prenošenjem i interpretacijom kreiraju nove poruke. Stoga je poticanje kritičkog promišljanja medijskih slika života i svijeta kod djece i adolescenata barem jednako važno kao i zalaganje za minimiziranje i eliminaciju neprimjerenih medijskih sadržaja. Nužan preduvjet za stvaranje samostalne i individualne kritičke pozicije djece i adolescenata upravo je razvoj medijske pismenosti, vještine i alata koji omogućuju shvaćanje i analizu medijskih poruka, odnosno smanjuju rizik nekritičkog preuzimanja sadržaja društveno upitnih vrijednosti.
Potrebno je raditi na prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja mladih na univerzalnoj razini prevencije, oslanjajući se na koncepte u prevenciji: pozitivan razvoj, jačanje otpornosti te čimbenike rizika i zaštite. Sve odgojno-obrazovne ustanove izrađivat će preventivnu strategiju za svoju ustanovu, u koju će ugraditi preventivne programe i preventivne aktivnosti usmjerene prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja kroz ublažavanje/otklanjanje rizičnih čimbenika i/ili posljedica njihova djelovanja u osobnosti i okruženju osobe radi promocije primjerenog socijalnog razvoja učenika. Glavni dionici u provedbi preventivne strategije odgojno-obrazovne ustanove moraju biti djelatnici ustanove, a pritom će surađivati s ostalim dionicima iz lokalne zajednice.
Poseban naglasak potrebno je staviti na programe neformalnog obrazovanja putem kojih mladi i odrasli dobivaju niz kompetencija važnih za svakodnevno funkcioniranje u osobnom i profesionalnom okruženju. Priznavanje kompetencija stečenih kroz programe neformalnog obrazovanja te kroz informalno obrazovanje od značajne je važnosti za profesionalni razvoj pojedinaca, a u tome je ključna suradnja između organizacija civilnog društva te nadležnih tijela.
Jedan od instrumenata za priznavanje kompetencija mladih je Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, koja je 2013. implementirana u Zakon o volonterstvu12. Navedenom potvrdom vrednuje se volontiranje u smislu priznavanja kompetencija, vještina i iskustava stečenih volontiranjem, koje se mogu primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju. Potvrda je podrška volonterima i volonterkama u prepoznavanju svojih znanja, vještina i pripadajuće samostalnosti i odgovornosti stečenih volonterskim iskustvima, kako bi njima mogli poboljšati i upotpuniti svoj životopis te se bolje predstaviti potencijalnim poslodavcima. Potvrda također doprinosi prepoznavanju neformalnog i informalnog učenja volonterskim angažmanom.
Važno je tijekom obrazovnog procesa pružiti potporu mladima, posebice onima koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti te mladima s manje mogućnosti, kroz razvoj savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa te edukacijom stručnjaka u području odgoja i obrazovanja.
Ustanove u području visokog obrazovanja važan su dionik u pružanju novih spoznaja te pokretanju društva da učini pozitivne promjene. Kroz provedbu istraživačkih projekata te podučavanje budućih stručnjaka, sustav tercijarnog obrazovanja omogućuje veću konkurentnost Hrvatske na europskoj razini. Stoga je nužno poticati mlade da se bave područjem znanosti kroz osiguravanje istraživačkih stipendija za profesionalni razvoj mladih istraživača te poslijedoktoranada. Upravo omogućavanje istraživačima i poslijedoktorandima provođenja konkurentnoga znanstvenog istraživanja provođenjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja najvišeg ranga može imati značajan utjecaj na samozapošljavanje i konkurentnosti mladih istraživača na tržištu rada.
Inovativna nastava i učenje formalnog i neformalnog prirodoslovnog i tehničkog obrazovanja važna je kako bi se podigla svijest mladih o različitim aspektima koji obuhvaćaju znanost i tehnologiju u današnjem društvu te kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se mladi suočavaju u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM). Stoga je od presudne važnosti održiva i međusektorska suradnja između relevantnih aktera na terenu: različitih razina obrazovnog sustava, sveučilišta i drugih visokih učilišta, organizacija za financiranje istraživanja i inovacija, organizacija civilnog društva, industrije, kreatora politika, profesora, nastavnika, učenika, muzeja i znanstvenih centara.
___
6 Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014)
7 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/19)
8Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
9 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/19)
10 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
11Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
12 Zakon o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07 i 22/13)
U ovom području utvrđeni su sljedeći ciljevi:
1.Smanjiti opseg vršnjačkog i drugog nasilja te obrazovati mlade za aktivno građanstvo i nenasilje
2.Jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada
3.Povećanje digitalne pismenosti
4.Podizanje razine financijske pismenosti mladih
Cilj 1. Smanjiti opseg vršnjačkog i drugog nasilja te obrazovati mlade za aktivno građanstvo i nenasilje
MJERA 2.1.1.
Jačanje kapaciteta institucija formalnog obrazovanja za provedbu međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za odgoj i obrazovanje, organizacije civilnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Pripremiti radne materijale za učenike i nastavnike za provedbu međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
2020. i dalje
Poticati škole na uvođenje sadržaja kojima se ostvaruju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti kroz edukaciju nastavnika
2020. i dalje
Uspostaviti kriterije za provedbu programa međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti organizacija civilnog društva
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Stvoreni su uvjeti za jačanje kapaciteta institucija formalnog obrazovanja provođenjem međupredmetnih tema u svim nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima
-Stvorene su cjelovite institucionalne pretpostavke za razvoj međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
-Raspisan je javni poziv i dodijeljene financijske potpore organizacijama civilnog društva koji provode programe i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
Pokazatelji rezultata:
-Broj projekata i aktivnosti provedenih u redovitoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima u školama u okviru međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
-Broj priređenih i odobrenih materijala (drugih obrazovnih materijala) za učenike, učitelje i nastavnike za međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
-Broj škola koje su uvele sadržaj kojima se ostvaruju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
-Utvrđeni kriteriji za provedbu programa međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
-Broj dodijeljenih financijskih potpora organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
MJERA 2.1.2.
Jačanje kulture nenasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo unutarnjih poslova
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za odgoj i obrazovanje, odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Provoditi preventivne aktivnosti i sufinancirati programe i projekte s ciljem jačanja kulture nenasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Sufinancirani programi prevencije nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama
-Raspisan godišnji javni poziv i dodijeljene financijske potpore organizacijama civilnog društva za provedbu projekata usmjerenih prevenciji nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
-Planirane preventivne aktivnosti policije usmjerene na prevenciju vršnjačkog nasilja s naglaskom na elektroničko nasilje
Pokazatelji rezultata:
-Broj sufinanciranih programa prevencije nasilja
-Broj dodijeljenih financijskih potpora organizacijama civilnog društva za provedbu projekata usmjerenih prevenciji nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
-Broj provedenih preventivnih aktivnosti policije usmjerenih na prevenciju vršnjačkog nasilja s naglaskom na elektroničko nasilje
MJERA 2.1.3.
Izrada i provedba preventivne strategije odgojno-obrazovne ustanove
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
školski liječnici, obiteljski centri, policija, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Na temelju procjene potreba pojedine odgojno-obrazovne ustanove, izraditi preventivnu strategiju odgojno-obrazovne ustanove
kontinuirano
Provoditi i evaluirati provedbu preventivnih strategija
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Izrađene i provođene preventivne strategije u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi usmjerene stvaranju poticajnog ozračja i prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja
-Godišnja evaluacija provedbe preventivne strategije u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi
Pokazatelji rezultata:
-Kontinuirano smanjivanje broja pojavnosti neprihvatljivih oblika ponašanja
MJERA 2.1.4.
Promicanje primjerenog komuniciranja putem društvenih mreža
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Promicati primjereno ponašanje na društvenim mrežama
2020. i dalje
Jačati podizanje svijesti o virtualnom nasilju, njegovim posljedicama i načinima prevencije
2020. i dalje
Održavanje tribina u školama o primjerenom ponašanju i sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Stvoreni su uvjeti za bolju informiranost mladih o primjerenom ponašanju na društvenim mrežama
-Podizanje svijesti o virtualnom nasilju na društvenim mrežama, njegovim posljedicama i načinima prevencije
-Stvoreni su uvjeti za prevenciju virtualnog nasilja te sprječavanje govora mržnje na društvenim mrežama
Pokazatelji rezultata:
-Broj distribuiranih informativnih materijala
-Broj organiziranih aktivnosti o primjerenom ponašanju i sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama
-Broj provedenih aktivnosti s ciljem prevencije elektroničkog nasilja – izrada plakata, interaktivnih radova, multimedijskih izložaba, radionica za vršnjake, roditelje i lokalnu zajednicu
Cilj 2. Jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada
MJERA 2.1.5.
Razvoj karijera mladih istraživača i poslijedoktoranada
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zaklada za znanost
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati potpore mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
2020. i dalje
Pružiti potporu mladim istraživačima i poslijedoktorandima u ostvarenju konkurentnog znanstvenog istraživanja provođenjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja najvišeg ranga koji će pridonijeti samozapošljavanju i konkurentnosti mladih istraživača na tržištu rada
2020. i dalje
Intenzivnim aktivnostima umrežavanja s relevantnim akterima na regionalnoj i europskoj razini ojačati istraživačke i poduzetničke kompetencije mladih istraživača i poslijedoktoranada te stvoriti preduvjete za njihovo uključivanje u Europski istraživački prostor u okviru mobilnosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan javni poziv za dodjelu potpora mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih potpora mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
-Broj novozaposlenih mladih istraživača i poslijedoktoranada
MJERA 2.1.6.
Poticanje dual karijera mladih športašica i športaša
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Subvencionirati školarine vrhunskih športašica/športaša na visokim učilištima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan natječaj za dodjelu subvencija školarine na visokim učilištima vrhunskim športašicama/športašima i dodijeljene subvencije
Pokazatelji rezultata:
-Broj športašica/športaša kojima su dodijeljena sredstva za subvencionirane školarine
Cilj 3. Povećanje digitalne pismenosti
MJERA 2.1.7.
Jačanje kritičke digitalne medijske pismenosti
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
CARNET, Srce, Agencija za elektroničke medije, organizacije civilnog društva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Poticati sposobnost kritičkog čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih sadržaja
2020. i dalje
Poticati sposobnost detektiranja digitalnih/internetskih opasnosti i korištenje alata za vlastitu zaštitu podataka, poticati osvještavanje i razvijati vještine upravljanja rizičnim ponašanjima i opasnim sadržajima te načinima zaštite
2020. i dalje
Naučiti kako postaviti i kreirati osobni identitet i vlastitu reputaciju u digitalnom svijetu
2020. i dalje
Učiti vještine pronalaženja internetskih sadržaja, njihove procjene, upotrebe i kreiranja
2020. i dalje
Razvijati vještine korištenja digitalnih uređaja i uspostavljanje ravnoteže između vremena provedenog online i sudjelovanja u stvarnom životu
2020. i dalje
Sudjelovanje stručnih suradnika u školama u edukativnim aktivnostima koje se tiču povećavanja kritičke medijske pismenosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Stvoreni su uvjeti za jačanje kritičke digitalne medijske pismenosti
-Veća osviještenost o zaštiti osobnog identiteta i bolje upravljanje rizičnim ponašanjima i neadekvatnim/neprimjerenim digitalnim medijskim sadržajima
-Veća osviještenost o digitalnom tragu
-Bolje upravljanje preuzimanjem i dijeljenjem digitalnih medijskih sadržaja
-Bolje upravljanje vremenom provedenim online
Pokazatelji rezultata:
-Broj organiziranih aktivnosti za mlade kroz radionice
-Broja educiranih zaposlenika iz obrazovnog sustava uključenih u projekte za razvoj kritičke digitalne medijske pismenosti učenika
-Broj provedenih aktivnosti s ciljem jačanja kritičke digitalne pismenosti
MJERA 2.1.8.
Poticanje STEM vještina (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika)
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Primjena inovativnih pedagoških pristupa u prirodoslovnom i tehničkom obrazovanju radi poticanja interesa mladih za znanost
2020. i dalje
Rješavati izazove s kojima se mladi suočavaju, u ostvarivanju karijere u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i inovacijama
2020. i dalje
Uključiti Republiku Hrvatsku u EU STEM koaliciju
2020. i dalje
Osigurati razvoj organizacija civilnog društva u području popularizacije STEM područja te digitalne pismenosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Povećan interes mladih za studiranje STEM područja
-Povećan broj stipendija za mlade koji se bave STEM područjem
-Republika Hrvatska je aktivno uključena u suradnju s drugim državama članicama EU STEM koalicije
Pokazatelji rezultata:
-Broj mladih koji maturiraju iz STEM predmeta
-Broj mladih koji studiraju grane iz oblasti STEM-a
-Republika Hrvatska je članica EU STEM koalicije
Cilj 4. Podizanje razine financijske pismenosti mladih
MJERA 2.1.9.
Financijsko obrazovanje mladih
NOSITELJ
Ministarstvo financija
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, FINA, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka burza, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski institut Zagreb, Institut za financijsko obrazovanje (ŠTEDOPIS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatski institut za financijsku edukaciju (HIFE)
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Financijsko opismenjavanje pojedinaca svih uzrasta, radi boljeg razumijevanja financijskih proizvoda te poticanja odgovornog odnosa pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama s naglaskom na štednju i primjereno upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama
2020. i dalje
Edukacijske aktivnosti u svezi s financijskom pismenosti – održavanje edukativnih radionica i predavanja pri čemu se sadržaj izlaganja usklađuje s pojedinačnim zahtjevima
2020. i dalje
Izrada, izdavanje i objava edukativnih materijala, brošura i publikacija, internetskih stranica i korisnih uputa u svezi s financijskim opismenjavanjem i obrazovanjem
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Donošenje Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koji se donosi za svaku godinu temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača (2015. – 2020.)
-Podizanje svijesti o važnosti financijske izobrazbe
Pokazatelji rezultata:
-Broj posjeta učenika i studenata financijskim institucijama i državnim institucijama
-Broj obuhvaćenih sudionika na seminarima, panelima, radionicama i konferencijama
-Broj izrađenih, izdanih i objavljenih edukativnih materijala, brošura, publikacija, knjiga, letaka i sl.
2.2. Zapošljavanje i poduzetništvo
Početkom 2014., mladi su bili u posebno nepovoljnom položaju na tržištu rada koje je obilježila izrazito visoka stopa nezaposlenosti mladih, posebno u skupini mladih od 15 do 24 godine života, a koja je iznosila gotovo 50%. To je značilo da je polovica mladih koji su tada činili radnu snagu (zaposleni i nezaposleni) bila bez radnog mjesta, ali i s vrlo ograničenim mogućnostima zaposlenja. Provedbu mjera za mlade u tom je razdoblju obilježilo donošenje prvog Plana implementacije Garancije za mlade Republike Hrvatske, donesenog sukladno Preporuci Vijeća EU, od 22. travnja 2013., o uspostavi Garancije za mlade (dalje: GZM). Na taj način Plan implementacije postaje osnovni dokument Vlade kojim se specifično adresira problem nezaposlenosti i neaktivnosti mladih od 15 do navršenih 3013 godina života. Dodatno, pitanje zapošljavanja i poduzetništva mladih adresirano je još jednim dokumentom Vlade – Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, a trenutno su na snazi Smjernice za razdoblje od 2018. do 2020. godine14.
U razdoblju od 2014. pa do 2018. godine situacija se na tržištu rada značajno promijenila. Provedbom Plana implementacije GZM po prvi je puta uspostavljen partnerski pristup na visokoj razini u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih. Provedba GZM prvenstveno je utjecala na ubrzani razvoj i provedbu novih politika za mlade, što je prepoznato i u praćenju rezultata provedbe GZM Europske komisije15. Poboljšana je koordinacija nadležnih tijela te su u procese donošenja odluka o mjerama aktivacije mladih snažnije uključene relevantne organizacije civilnoga društva i socijalni partneri. RH je razvila i niz specijaliziranih usluga i mjera kako bi se mladima olakšala tranzicija iz obrazovanja na tržište rada.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: HZZ) obuhvaćeno je više od 100.000 mladih od 15-29 te, sukladno praćenju Europske komisije16, u odnosu na druge države članice, RH ima iznadprosječnu pokrivenost mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladih u tzv. NEET statusu) mjerama Garancije. Ujedno, praćenje Komisije ukazuje i na to da su ishodi na tržištu rada po izlasku iz mjera za mlade pozitivni i održivi.
Kao podrška radu HZZ te provedbi GZM, otvoreno je 13 Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri17 (CISOK centri) s aplikativnom podrškom koja omogućuje praćenje korisnika. U sklopu CISOK-a razvijene su nove usluge za praćenje tržišta rada (LMIS sustav) i ostvarena je suradnja s lokalnim partnerima na informiranju mladih u svrhu prevencije dugotrajne nezaposlenosti, ali i dosega i aktivacije neaktivnih mladih.
Dodatno, razvijene su nove mjere, kako bi se što bolje uskladile s potrebama mladih i potrebama oporavljenog tržišta rada. Tako je HZZ usmjerio pažnju na obrazovne programe kako bi se smanjila razlika u ponudi i potražnji na tržištu rada te je razvijena mjera „Osposobljavanje na radnom mjestu”. Također, značajno je revidirana mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se poslodavce što snažnije usmjerilo na zapošljavanje mladih te revitalizaciju pripravništva. Tijekom 2018. vidljivi su značajni pomaci: udio stručnog osposobljavanja u ukupnim korisnicima mjera smanjen je na 35,6% (sa 58,9% na dan 30. rujna 2017.), dok je udio mjera za poticanje zapošljavanja (uključujući novu mjeru Pripravništva) povećan na 30,2%. Ujedno, u istom razdoblju 2018. porastao je i udio korisnika mjera za obrazovanje nezaposlenih mladih osoba, s 0,07% u 2017. na čak 6,6% u 2018. godini.
Kako bi se podržalo kvalitetno zapošljavanje mladih te olakšalo njihovo osamostaljivanje i, posljedično, planiranje obitelji, od 2015. na snazi je fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih na neodređeno, koja se koristi temeljem izmjena i dopuna Zakona o doprinosima (Narodne novina, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 te 115/16). Poslodavac može navedenu olakšicu koristiti 5 godina. Ukupan broj mladih korisnika ove olakšice u 2015. bio je 33.508. Krajem rujna 2017. taj je broj iznosio 76.407 dok je ukupan broj korisnika ove olakšice krajem rujna 2018. bio 101.869, što je povećanje za 25.462 osobe u godini dana. Pri tom je u prvih 9 mjeseci 2018. 10.850 mladih osoba 15-29 bilo novozaposleno, dok je 38.144 mladih osoba korištenjem fiskalne olakšice dobilo ugovor na neodređeno vrijeme („prešli“ su s ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme). Za preostale nije moguće utvrditi prethodni status (najvjerojatnije se radilo o promjeni poslodavca uz promjenu šifre, odnosno statusa osiguranja).
Temeljem podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO), u odnosu na 2015., u 2018. je 10% više mladih osiguranih temeljem radnog odnosa, a čak je 24% više mladih koji rade na neodređeno vrijeme. Uz provedbu olakšice, snažniji gospodarski rast, kao i osjetan porast potražnje za radnom snagom, u 2018. po prvi puta od 2015. broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme veći je od broja mladih zaposlenih na određeno!
U 2018. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo je ESF projekt „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“. Rezultat provedbe ovog projekta je uspostavljena razmjena administrativnih podataka o zaposlenim i nezaposlenim osobama te podataka o učenicima (iz baze e-Matice) i studentima (iz baze o studentskim pravima – ISSP). Razmjenom se dobiva baza podataka o mladima koji se, u odnosu na godinu ranije, više ne nalaze u obrazovanju, ali nisu zaposleni temeljem evidencije HZMO-a. Ovime se dobiva jasan uvid u jednu generaciju mladih u NEET statusu, čime se dalje može zaključivati o razlozima nezaposlenosti ili neaktivnosti mladih. Kako bi se izvršila provjera funkcionalnosti te dale preporuke za daljnji razvoj ove razmjene podataka, Ekonomski institut, Zagreb izradio je studiju pod nazivom „Analiza stanja i preporuke za razvoj daljnjih aktivnosti za osobe u NEET statusu“18. Temeljem ove pilot-analize, u najvećem se riziku od neaktivnosti očekivano nalaze mladi s nižim i bez kvalifikacija te mladi koji su završili obrazovanje prema posebnom odgojno-obrazovnom programu (mladi s invaliditetom). Ujedno, najveći udio mladih u NEET statusu bio je u Ličko-senjskoj te Vukovarskoj županiji.
U 2015. stopa nezaposlenih mladih od 15 do 24 godine iznosila je čak 42,3 posto, bilježeći kontinuirani pad u trogodišnjem razdoblju te je ukupna stopa u 2017. nastavila opadati i to:
◊za skupinu od 15-24 stopa nezaposlenosti smanjena je za dodatna 3,9 postotna boda (EU prosjek: 1,9 postotni bod), odnosno smanjena je s 31,3 posto 2016. na 27,4 posto 2017. godine;
◊za skupinu 25-29 stopa nezaposlenosti smanjena je 1,7 postotnih bodova (EU prosjek: 1,2 postotni bod), odnosno smanjena je s 19 posto 2016. na 17,3 posto 2017. godine.
◊Stopa dugotrajne nezaposlenosti smanjena je za dodatnih 4 postotna boda te je u 2017. iznosila 6,6 posto, približivši se EU prosjeku od 4,2 posto. Ovime je stopa dugotrajne nezaposlenosti mladih od 2013., kada je iznosila čak 18,4 posto, trostruko smanjena. Međutim, potrebno je u obzir uzeti otvaranje tržišta EU, koje je omogućilo onim mladima koji su bili u dugotrajnoj nezaposlenosti priliku da se zaposle u nekoj od članica EU.
Uspoređujući kretanja u zaposlenosti mladih 2016. i 2017., položaj mladih od 25-29 povoljniji je u odnosu na mlađu dobnu skupinu (15-24):
◊Vidljivo je da se u odnosu na prošlu godinu za skupinu mladih od 15-24 stopa zaposlenosti vrlo blago povećala (za samo 0,1 postotni bod, odnosno s 25,6 posto na 25,9 posto u 2017.), te je vidljivo i smanjenje ukupnog broja zaposlenih u ovoj dobnoj skupini (za 0,6 posto u odnosu na 2016.). Isto tako, opada i stopa aktivnosti (sudjelovanja na tržištu rada).
◊Za skupinu 25-29, stopa zaposlenosti narasla je za čak 2,5 postotna boda (s 66,2 posto u 2016. na 68,7 posto u 2017.), s ukupnim povećanjem broja zaposlenih za 1,2 posto, što je iznad EU prosjeka od 0,6 posto porasta broja zaposlenih u istoj dobnoj skupini. Također, stopa aktivnosti mladih koja u ovoj dobnoj skupini iznosi 83,2 posto čak je i nešto viša od EU prosjeka koji iznosi 82,5 posto.
Pregledom posljednjih dostupnih podataka o nezaposlenosti za 2018. godinu19 vidljiv je nastavak vrlo pozitivnih trendova vezanih uz zapošljavanje mladih u 2018. godini. Uspoređujući rujan 2017. te 2018., RH je među državama članicama s najvećim smanjenjem stope nezaposlenosti u ukupnoj radnoj snazi (s 10.5% na 8.2%). Nezaposlenost mladih osoba od 15-24 godine, za koje u publikaciji postoje podaci, u 2. kvartalu 2018. godine bila je na 23%, što je najniža razina od početka provedbe GZM.
Stopa mladih u NEET statusu (udio mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih u odnosu na ukupnu populaciju mladih) nastavila se smanjivati te se u 2017. smanjila za dodatnih 8 posto za ukupnu dobnu skupinu od 15-29, što je snažnije od EU prosjeka koji je u istom razdoblju iznosio 6 posto. Potrebno je naglasiti da mladi u NEET statusu u RH čine uglavnom nezaposlene osobe, tj. RH ima nižu stopu neaktivnih mladih u NEET statusu od prosjeka EU.
◊Za skupinu 15-24, stopa mladih u NEET statusu smanjila se za 9 posto
◊Za skupinu 25-29, stopa mladih u NEET statusu smanjila se za 7 posto
Uz još uvijek visoku stopu mladih u NEET statusu, ključni izazov ostaju mlade NEET osobe koje se ne prijavljuju u evidenciju HZZ-a radi podrške pri zapošljavanju (točnije, ne ulaze u Garanciju za mlade). Time potencijalno ulaze u dugotrajnu nezaposlenost čime se povećava rizik od socijalne isključenosti i, kasnije, rizik od ulaska u siromaštvo20. Ujedno, RH ima jednu od najnižih stopa aktivnosti (sudjelovanja u radnoj snazi) mladih u EU, što je posebno izraženo kod mladih žena (15-24). Stoga će RH u narednom razdoblju dodatno ulagati u razvoj mjera za ovu skupinu mladih osoba.
Drugi ključni izazov predstavlja i velik broj osoba koje su završile srednje strukovno obrazovanje, no prilikom pristupa tržištu rada nailaze na značajne teškoće u zapošljavanju. Više od polovice registriranih nezaposlenih mladih čini upravo ova skupina mladih. Navedeno prvenstveno ukazuje na veliku potrebu ulaganja u daljnji razvoj strukovnog obrazovanja. Ovaj će izazov biti adresiran provedbom reforme obrazovanja, ali i osnaživanjem i provedbom mjera za zapošljavanje koje sadrže dodatnu obrazovnu komponentu, kao i provedbom analize kvalitete mentorstva u okviru sustava rada u RH.
Prema izvješću Global Entrepreneurship Monitora Hrvatska za 2017. godinu21, u razdoblju od 2015.-2017. udio mladih u dobi 18-34 u poduzetničkim aktivnostima je stabilan na razini od oko 46% te je nešto iznad prosjeka za EU zemlje obuhvaćene GEM istraživanjem. TEA indeks u istom razdoblju za dobnu skupinu od 18-24 godine kreće od 13,8 do oko 16,1%, dok se isti za dobnu skupinu 25-34 godine kreće na razini oko 30%. Prilikom pokretanja poduzetničke aktivnosti osim poticajnog okruženja, mladim poduzetnicima nužno je osigurati kvalitetan sustav informacija, savjeta, treninga i mentorstva. Pomoć za pokretanje poduzetničkog poduhvata mladi poduzetnici mogu dobiti korištenjem različitih usluga poduzetničke infrastrukture, prvenstveno poduzetničkih inkubatora.
Osim poduzetničke infrastrukture mladim poduzetnicima potrebno je osigurati i raspoloživost povoljnih financijskih instrumenata. Podrška ulaganjima malih i srednjih poduzetnika, a koja je raspoloživa i poduzetnicima početnicima, kroz povoljne mikro i male zajmove za osnovna i obrtna sredstva te pojedinačna i portfeljna jamstava za kredite, koji kombinacijom EU, nacionalnih sredstava i sredstava banaka, omogućavaju povoljnije uvjete financiranja osigurava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (dalje: HAMAG-BICRO). U tom smislu u provedbi su programi za mikro i male investicijske zajmove i mikro obrtna sredstva, uz niže kamatne stope (0,5%-3,5%) i nižu razinu instrumenata osiguranja te program pojedinačnih jamstava, koji subjektima malog gospodarstva omogućuje pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga.
Kako bi postali perspektivni poduzetnici, mladima je potrebno osigurati stjecanje znanja i vještina kao i poduzetničkih vještina kroz sustav formalnog obrazovanja na svim razinama obrazovanja, prvenstveno uključivanjem u razne oblike učenja na radnom mjestu. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kontinuirano provodi aktivnosti stipendiranja učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te poticanja gospodarskih subjekata na primanje učenika na naukovanje. Naime, sustavom stipendija mladi se potiču na obrazovanje u zanimanjima koja su tražena i deficitarna na tržištu rada u cilju stjecanja vještina za samostalan rad u zanimanju te razvoju socijalnih i poduzetničkih kompetencija. Ujedno, kako bi se neposredno u gospodarstvu osiguralo usvajanje ključnih vještina i kompetencija te kvalitetno obrazovani kadrovi koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu, potiče se naukovanje. Kao doprinos provedbi mjera iz Programa Vlade 2016.-2020. za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je u razdoblju od 2016. do 2018. provodilo Operaciju „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ vrijednu 67,85 milijuna kuna financiranu sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020. Temeljem Ove Operacije kroz tri školske godine: 2016./2017., 2017./2018. i 2018/2019. provodile su se aktivnosti vezane uz stipendiranje učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te aktivnosti poticanja gospodarskih subjekata za primanje učenika na naukovanje. U navedenom razdoblju broj dodijeljenih stipendija višestruko se povećao, primjerice za 2016./2017. dodijeljene su 1.522 stipendije u iznosu od 13,7 milijuna kuna, a za 2017./2018. dodijeljeno je 2.389 stipendija u iznosu od 21,5 milijuna kuna. Za školsku godinu 2018./2019. dodijeljeno je 2.968 stipendija u iznosu od 26,7 milijuna kuna. Također, za poticanje naukovanja bila su osigurana sredstva u iznosu od 18,5 milijuna kuna. Primjerice za 2018. dodijeljeno je 188 potpora u ukupnom iznosu od 10,49 milijuna kuna te je time dodijeljen znatno veći broj potpora te veći iznos sredstava nego u prethodne dvije godine zajedno.
U slijedećem dvogodišnjem razdoblju (2019.-2020.) Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će još snažnije poticati obrazovanje za obrtnička zanimanja, kroz Operaciju „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja FAZA II“ vrijednu oko 200 milijuna kuna. U odnosu na Operaciju koja je bila u provedbi u razdoblju od 2016. do 2018., napravljeni su značajni iskoraci. Prvi je dvostruko povećanje učeničkih stipendija sa dosadašnjih 9.000,00 na 18.000,00 kuna na godišnjoj razini za što su osigurana sredstva u visini od 114 milijuna kuna, a drugi je značajno povećanje raspoloživih sredstava za poticanje obrtnika i pravnih osoba na izvođenje naukovanje koja ukupno iznose 60 milijuna kuna.
U svrhu podizanja svijesti o značaju poduzetništva u studentskoj populaciji HAMAG-BICRO provodi projekt „Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora“, kao virtualnu platformu putem koje studenti, uz pomoć mentora, razvijaju svoje poslovne ideje. Usluge koje studenti mogu koristiti putem „Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora“ su mentorstvo, umrežavanje s kolegama i profesorima s drugih fakulteta, izrada poslovnog plana uz vodstvo odabranih mentora, financijska potpora, osnivanje vlastitog poduzeća i slično.
___
13Isključujući one koji navrše 30 godina. U dokumentima, posebno u Planu implementacije Garancije za mlade, koristi se statističko prikazivanje dobi: 15-29.
Ciljevi u području zapošljavanja i poduzetništva su:
1.Povećati participaciju mladih na tržištu rada, posebno mladih koji su stekli nižu razinu obrazovanja (osnovno obrazovanje i niža razina srednjeg obrazovanja)
2.Osnažiti mlade za poduzetništvo i samozapošljavanje
Cilj 1. Povećati participaciju mladih na tržištu rada, posebno mladih koji su stekli nižu razinu obrazovanja (osnovno obrazovanje i niža razina srednjeg obrazovanja)
MJERA 2.2.1.
Provedba mjera Garancije za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, CISOK centri
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Pripremiti i provesti dvogodišnju nacionalnu kampanju Garancije za mlade
2020. i dalje
Provoditi mjere za zapošljavanje te samozapošljavanje mladih
2020. i dalje
Provoditi mjere za stjecanje prvog/relevantnog radnog iskustva
2020. i dalje
Provoditi mjere za povećanje zapošljivosti
2020. i dalje
Osigurati daljnji razvoj CISOK centara
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Izrađen Plan implementacije Garancije za mlade22
-Povećana prepoznatljivost mjera za mlade te Garancija za mlade
-Stopa mladih od 15 – 29 u NEET statusu smanjuje se za 1,5 postotni bod na godišnjoj razini, tijekom razdoblja provedbe Nacionalnog programa.
-Povećana stopa aktivnosti mladih u odnosu na početnu godinu.
-Povećan broj mladih koji izlaze iz NEET statusa u roku od 4 mjeseca od ulaska u Garanciju za mlade
Pokazatelji rezultata:
-broj mladih zaposlenih putem mjera Aktivne politike zapošljavanja, s naglaskom na zapošljavanje u roku od 4 mjeseca
-broj mladih uključenih u mjere Aktivne politike zapošljavanja za stjecanje prvog/relevantnog radnog iskustva, s naglaskom na zapošljavanje u roku od 4 mjeseca
-broj mladih uključenih u mjere obrazovanja, s naglaskom na uključivanje u roku od 4 mjeseca
-broj otvorenih CISOK centara
-broj dodijeljenih potpora za samozapošljavanje
-broj potpisanih Sporazuma o suradnji CISOK centara, na lokalnoj razini
-broj korisnika CISOK centara prema statusu na tržištu rada (učenik/student/neaktivni NEET/nezaposleni NEET) te obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi
Unapređenje mjera za zapošljavanje mladih, s naglaskom na dugotrajno nezaposlene mlade te mlade u neaktivnom NEET statusu
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, akademska zajednica, socijalni partneri, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Unaprjeđivati i osnažiti sustav praćenja mladih u NEET statusu
2020.
Provesti Inovacije u aktivaciji neaktivnih mladih osoba
2020. i dalje
Pratiti sudjelovanje udruga mladih i za mlade u provedbi politika zapošljavanja te izdavati preporuke za poboljšanje stanja
2020. i dalje
Raspravljati s ključnim dionicima o problemu dugotrajne nezaposlenosti mladih, s naglaskom na provedbu relevantnih EU smjernica i politika
2020. i dalje
Provoditi, pratiti i unaprjeđivati provedbu mjera za dugotrajno nezaposlene mlade te za pripadnike romske nacionalne manjine
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Poboljšane postojeće i razvijene nove usluge za mlade u neaktivnom NEET statusu, s posebnim naglaskom na mlade u riziku od siromaštva te mlade u riziku od ulaska u NEET status, posebno s naglaskom na pripadnike romske nacionalne manjine
-Unaprijeđen sustav praćenja mladih u NEET statusu
Pokazatelji rezultata:
-Broj udruga mladih i za mlade kojima su dodijeljena sredstva za provedbu aktivnosti dosega
-Broj korisnika mjera dosega prema obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi
-Broj udruga mladih i za mlade kojima su dodijeljena sredstva u području Aktivne politike zapošljavanja
-Broj predloženih poboljšanja i novih mjera za dugotrajno nezaposlene mlade
-Broj održanih tribina
-Broj dugotrajno nezaposlenih mladih 15-29 uključenih u mjere Aktivne politike zapošljavanja
Cilj 2. Osnažiti mlade za poduzetništvo i samozapošljavanje
MJERA 2.2.3.
Osiguranje uvjeta za učenje mladih na radnom mjestu
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Provesti analizu sustava mentorstva izvan sustava redovitog obrazovanja s naglaskom na uspostavi kvalitete mentorstva
2020. do 2021.
Razviti sustav vrednovanja rada mentora i baze mentora
2022. i dalje
Pružiti podršku implementaciji kvalitetnog mentorstva putem otvorenih natječaja
2020. i dalje
Stipendirati učenike u deficitarnim zanimanjima
2020. i dalje
Poticati gospodarske subjekte na izvođenje naukovanja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Utvrđene potrebe poslodavaca za razvoj kvalitetnih mentorskih shema
-Mladi informirani o modelima i mogućnostima učenja na radnom mjestu
-Usvajanje ključnih vještina i kompetencija za tržište rada i gospodarstvo kroz sustav naukovanja
Pokazatelji rezultata:
-Broj mladih uključenih u sustav mentorstva izvan sustava redovitog obrazovanja
-Izrađene preporuke o poboljšanju sustava mentorstva, s naglaskom na mentorstvo izvan sustava obrazovanja,
-Izrađena baza mentora izvan sustava redovitog obrazovanja,
-Izrađen i proveden program osposobljavanja i certificiranja/licenciranja mentora, uključujući u sustavu obrazovanja odraslih,
-Broj poslodavaca koji su primili podršku za razvoj kvalitetnog mentorstva putem otvorenog natječaja,
-Broj ponuda za pripravništva i druge oblike učenja na radnom mjestu,
-Broj mladih koji ostaju u radu kod poslodavaca kod kojeg su bili uključeni u neki od programa učenja na radnom mjestu
-Broj dodijeljenih stipendija
-Broj dodijeljenih potpora za izvođenje naukovanja
MJERA 2.2.4.
Jačanje kompetencija mladih za moderno tržište rada
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provesti mjere u području digitalnih kompetencija mladih kroz provedbu radionica za stjecanje kompetencija relevantnih za tržište rada
2020. i dalje
Poticati razvoj kompetencija u STEM području kroz organizaciju programa neovisnih o formalnom obrazovanju
2020. i dalje
Poticati razvoj organizacija civilnog društva na lokalnoj razini u cilju pripreme i provedbe programa iz područja digitalnih kompetencija
2020. i dalje
Dodjela potpora za praksu i pripravništvo mladih u visokotehnološkim kompanijama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Razvijeni programi jačanja digitalnih kompetencija mladih u cilju jačanja zapošljivosti
-Razvijene kompetencije i znanja mladih u tehnologijama relevantnim za tržište rada
Pokazatelji rezultata:
-Organizirane aktivnosti za mlade kroz koje će stjecati znanja i vještine iz STEM područja uz redovno obrazovanje ili zaposlenje
-Broj potpora dodijeljenih mladima u visokotehnološkim kompanijama (IT sektor)
MJERA 2.2.5.
Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje mladih u turizmu podizanjem kvalitete stečenih kompetencija intenzivnijim povezivanjem obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu
NOSITELJ
Ministarstvo turizma
SURADNICI U PROVEDBI
Gospodarski subjekti u turizmu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Stipendiranje tijekom obrazovanja za ugostiteljsko-turistička zanimanja
2020. i dalje
Podizanje kvalitete stručne prakse osiguravanjem obavljanja prakse kod poslodavaca koji sudjeluje u stipendiranju
2021./2022. i dalje
Zapošljavanje nakon završenog obrazovanja na određeno vrijeme u trajanju najmanje godinu dana
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Objavljen Javni poziv za poticanje obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu – STIPENDIJE svake godine tijekom razdoblja
-Potpisani tripartitni ugovori između Ministarstva turizma – gospodarskih subjekata i stipendista/skrbnika stipendista
Pokazatelji rezultata:
-Povećan udio učenika upisanih u turističko-ugostiteljska zanimanja u ukupnom broju učenika upisanih u sva strukovna zanimanja
-Zaposleni mladi po završetku obrazovanja
MJERA 2.2.6.
Poticanje poduzetničkog duha među mladima i razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu
NOSITELJ
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Promocija poduzetništva mladih
2020. i dalje
Dodjela potpora za projekte kojima se potiče razvoj vještina i znanja o poduzetništvu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Provedena kampanja promocije poduzetničkog uspjeha koja uključuje promociju mladih poduzetnika
-Raspisan javni poziv za provedbu projekata koji potiču razvoj vještina i usvajanje specifičnih znanja o poduzetništvu, razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu i razvoj poduzetničke kulture u društvu
Pokazatelji rezultata:
-Porast poduzetničke aktivnosti mladih, mjerena TEA indeksom
-Broj dodijeljenih potpora
MJERA 2.2.7.
Poticanje aktivnosti kojima se promiče i razvija model društvenog poduzetništva mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
kontinuirano
Financijske potpore projektima kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
kontinuirano
Financijske potpore projektima za savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za projekte kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za projekte savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za projekte kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za projekte savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
2.3. Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
Aktivno sudjelovanje mladih u društvu bilo je u fokusu nacionalnih programa za mlade uproteklim razdobljima, a prepoznato je ponovno kao značajno strateško područje i u ovom Nacionalnom programu za mlade. Koncept aktivnog građanstva, koji povezuje pravni status osobe s ulogom osobe koju ona ima u društvu, od osobitog je značaja za javne politike usmjerene mladima kako bismo imi prije formalnog ulaska u svijet odraslih dali podršku u njihovom punopravnom sudjelovanju u životu zajednice.
Uzimajući u obzir heterogenost populacije mladih, kao i izazova s kojima se susreću, nužno je naglasiti važnost njihova punopravnog sudjelovanja u svim aspektima javnog života. Studija Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća, ukazuje na pomanjkanje društvenog i političkog angažmana mladih te naglašava pitanje na koji ih se način može potaknuti na veći društveni aktivizam23. Dostupni mehanizmi uključivanja mladih su savjeti mladih na lokalnoj i područnoj razini i proces Dijaloga EU-a s mladima kao oblik uključivanja mladih na Europskoj razini.
Zakon o savjetima mladih24 uređuje osnivanje savjeta mladih, djelokrug, postupak izbora te druga pitanja od značaja za njihov rad. Cilj zakona je sudjelovanje mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, aktivno uključivanje mladih u javni život te informiranje i savjetovanje u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Savjeti mladih osnivaju se kao savjetodavna tijela JLP(R)S, a njihova zadaća je promicanje i zagovaranje prava, potrebe i interesa mladih na njihovoj lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prati provedbu Zakona o savjetima mladih godišnjim prikupljanjem podataka od JLP(R)S. Prema Godišnjem izvještaju o radu savjeta mladih u 2017.25., na području RH osnovano je 106 savjeta mladih od kojih je u 2017. aktivno djelovalo njih 86. U odnosu na 2016., broj aktivnih savjeta mladih u 2017. manji je za 40. Od ukupno 576 JLP(R)S u RH, tek nešto više od 18% njih osnovalo je savjet mladih. Prema županijskim izvještajima, uočava se s jedne strane nedostatak inicijative za osnivanje savjeta mladih od strane JLP(R)S koje su dužne uputiti javni poziv i provesti postupak osnivanja, a s druge strane manjak zanimanja mladih za uključivanje u društveno-politički život na lokalnoj razini. S obzirom na rezultate godišnjih izvještaja o radu savjeta mladih, potrebno je uložiti dodatne napore usmjerene edukaciji mladih, članova savjeta mladih i predstavnika JLP(R)S kako bi se osnovao što veći broj savjeta mladih te kako bi savjeti mladih bili što djelotvorniji u svom radu.
Jedan od dostupnih načina na koji se mladi mogu aktivno uključiti u donošenje i provođenje odluka na lokalnoj razini je i kroz izradu lokalnih i regionalnih programa za mlade. Ovim putem mladi se upoznaju s političkim djelovanjem kao jednim od načina rješavanje značajnih pitanja za život mladih u lokalnoj zajednici. Županije, gradovi i općine sustavno se potiču na razvijanje, donošenje i praćenje provedbe svojih lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade u suradnji s udrugama mladih i za mlade sukladno specifičnim interesima i potrebama mladih na određenom području.
Mladi predstavljaju jednu od skupina mladih koja je najaktivnije uključena u pokretanje pozitivnih promjena u društvu kroz volontiranje. Prema evidenciji organiziranog volontiranja koju prikuplja Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade socijalnu politiku, mladi u dobnoj skupini od 15-30 godina kontinuirano predstavljaju najbrojniju skupinu volontera, a u 2018. godini udio mladih u ukupnom broju volontera (62 699) iznosio je visokih 50,6%. S obzirom da podaci o ukupnom broju volontera kojima raspolaže Ministarstvo ovise ponajprije o osviještenosti organizatora volontiranja o obvezi dostavljanja izvješća o organiziranom volontiranju, može se pretpostaviti da određeni broj volontera nije zabilježen u službenoj statistici te da je stvarni broj volontera, a onda i mladih volontera još i veći.
Mladi se kroz volontiranje uključuju u društvene procese i sudjeluju u razvoju zajednice u kojoj žive. Volontiranje omogućuje svim volonterima stjecanje novih vještina i znanja, te razvoj osobnih potencijala, a što je posebno važno kad je riječ o mladima. Volontiranje pruža i mogućnost učenja od drugih, te razmjenu iskustava između država, regija i različitih kultura pri čemu suradnja s ljudima različitog podrijetla pridonosi smanjivanju predrasuda i stereotipa, te stvaranju tolerantnijeg i pravednijeg društva. Provedbom Nacionalnog programa za razvoj volonterstva za razdoblje od 2020. do 2024. godine, osigurat će se još poticajnije okruženje za aktivno sudjelovanje mladih u društvenim procesima i njihov doprinos različitim područjima društvenog razvoja.
RH od 2013. provodi strukturirani dijalog, odnosno Dijalog EU-a s mladima koji se definira kao proces u kojem se predstavnici/e tijela javne vlasti, kao i institucije Europske unije, savjetuju s mladima o određenim temama koje su važne za populaciju mladih u Europi. Cilj ovog procesa je suradnjom mladih i institucija kreirati i osigurati da preporuke i mišljenja mladih nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade. Na taj način nastoji se poboljšati kvaliteta života mladih i unaprijediti njihov položaj u pojedinom području.Radi provođenja strukturiranog dijaloga osnovano je koordinacijsko tijelo za provedbu strukturiranog dijaloga – Nacionalna radna skupina koju čine predstavnici/e tijela državne uprave i predstavnici/e udruga mladih i za mlade.
U fokusu ovog strateškog područja jest osviještenost mladih o mehanizmima sudjelovanja koji im omogućavaju i olakšavaju punopravnu participaciju u zajednici.
Uključivanje u procese od značaja za mlade potiče se kroz aktivnosti i djelovanje organizacija civilnog društva, odnosno osnaživanje udruga mladih i za mlade kroz čiji rad mladi mogu djelovati u razvoju šire društvene zajednice26.
___
23 Ilišin, V.; Spajić Vrkaš, V. ur. (2017): Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 226.
24 Zakon o savjetima mladih (Narodne novine, broj 41/14)
26 Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2009. do 2013. godine.
Mjerama predloženima u ovom strateškom području želi se otvoriti politički i društveni prostor mladima kroz suradnju s tijelima državne uprave, ustanovama te organizacijama civilnog društva. Pružanjem podrške djelovanju mladih na lokalnoj i regionalnoj razini kroz rad u savjetima mladih, sukreiranje lokalnih i regionalnih programa za mlade i potpore udrugama mladih i za mlade stvara se poticajno okruženje za aktivno sudjelovanje mladih u procesima od značaja i na razini europske i globalne zajednice.
Iako živimo u vrijeme globalizacije i velikih sloboda kretanja roba, kapitala i osoba, život pojedinca je i uvijek će biti uvelike određen sredinom u kojoj živi. Odrednice životne sredine, ovisno o njihovom stupnju prilagodljivosti i pozitivnosti ishoda kojima teže, privlače robu, kapital i osobe ili ih pak odbijaju te su tako nerijetko razlogom brojnih migracija, ponajprije onih unutar država, a u budućnosti moguće i migracija na puno širem planu.
Životnu sredinu, životni kontekst ili zajednicu čine ljudi te sva ona materijalna i ne materijalna obilježja koja su im unutar tog konteksta na raspolaganju. Obilježja zajednica (kao cjeline) se mogu promatrati u vidu prostornih obilježja i dostupnih resursa, običaja, normi i očekivanja te ako postoje i zakonodavno-pravnih specifičnosti. Navedena obilježja istovremeno postavljaju ograničenja, ali i mogućnosti koje usmjeravaju živote pojedinaca. Obilježja pojedinaca s druge strane uključuju izgradnju identiteta, usvajanje novih znanja i vještina, preuzimanje društvenih uloga, itd. Pojedinci, razvijajući sebe i svoja obilježja i izravno sudjelujući ili ne sudjelujući u donošenju odluka i drugim načinima aktivacije na razini zajednice izravne utječu na promjenu strukture i način funkcioniranja same zajednice.
Zajednica dakle predstavlja životni kontekst grupe pojedinaca, „živo tkivo“ koje se konstantno mijenja i razvija te na koje pojedinci bilo preko osobnog razvoja ili aktivnog sudjelovanja imaju konstantan i izravan utjecaj. Budući da je riječ o obostranom odnosu, razvitak zajednice zahtjeva ulaganje u pojedinca i poticanje njegove aktivacije, kao i ulaganje u resurse koji čine njegov životni kontekst.
Posebno važna skupina pojedinaca su mladi jer se nalaze u procesu izgradnje i učvršćivanja identiteta i pripadnosti svojoj zajednici, kao i preuzimanja svojih osobnih i društvenih uloga te su u tom periodu najviše osjetljivi na utjecaj zajednice (ograničenja i mogućnosti) u kojoj žive, a koja će ih uvelike oblikovati. Cilj zajednica bi stoga trebao biti oblikovati kvalitetne mlade osobe koje će biti kapacitirane preuzeti na sebe upravljanje istima. Kvalitetno oblikovanje i ulaganje u nove generacije mladih, koji će potom ulagati u sljedeće generacije, predstavlja uspješno zatvaranje ciklusa održivosti zajednica.
Da bi zajednica postojala potrebni su ljudi. Temeljna područja ulaganja, a koja su često preduvjetom za kontinuiranu prisutnost ljudi, zasnivanje obitelji i ostanak u zajednici predstavljaju: zaposlenje, druženje i provođenje slobodnog vremena (dostupni sadržaji); dok su najistaknutija područja preko kojih se osigurava razvoj zajednice aktivna društvena i politička participacija njezinih članova.
Mladima tako u prvom redu treba osigurati mogućnost zaposlenja i rješenje stambenog pitanja, a čime se odgovora na njihove osnovne egzistencijalne potrebe. Potom bi im se trebao ponuditi sadržaj ili mogućnost kreiranja sadržaja i to u vidu osiguravanja infrastrukturnih i logističkih preduvjeta za „izlazak“ u zajednicu i provođenje slobodnog vremena u zajednici. U najvećoj su to mjeri javne površine i prostori za okupljanja, ustanove i centri (npr. sport, rekreacija, kultura, itd.) te organizacije civilnog društva.
Kada su im osnovna životna egzistencija i mogućnost sadržajnog provođenja slobodnog vremena osigurani, mlade se može poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici, održavanje i daljnju izgradnju zajednice i to preko: društvene i političke participacije, volontiranja te pokretanja inicijativa za uvođenje novih sadržaja, ustanova, centara te uređenje prostora. Aktivno sudjelovanje mladih će pri tome izravno doprinijeti izgradnji njihovog identiteta, osvijestiti kod njih važnost preuzimanja odgovornosti (identifikacija i rješavanje problema) te će se pozitivnim primjerom mlade podučiti nužnosti među-vršnjačkog i među-generacijskog prenošenja znanja i mentorstva.
U ovom području cilj je održivi razvoj zajednice i aktivno sudjelovanje mladih u njegovu razvoju.
Cilj 1. Održivi razvoj zajednice i aktivno sudjelovanje mladih u njegovu razvoju
MJERA 2.3.1.
Pružanje podrške djelovanju udruga mladih i za mlade usmjerenog poticanju aktivnog sudjelovanja mladih u društvu
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za mobilnost i programe Europske unije, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financirati aktivnosti udruga mladih i za mlade usmjerene aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
kontinuirano
Provoditi međupredmetnu temu Održivi razvoj u svim osnovnim i srednjim školama u RH u svim obaveznim i izbornim predmetima, satu razrednika, integriranoj nastavi, u sklopu projekata, izvanučioničkoj nastavi, terenskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima
kontinuirano
Osigurati financijsku potporu organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetne teme Održivi razvoj
kontinuirano
Sufinancirati projekte organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
kontinuirano
Sufinancirati EU i druge inozemne projekte organizacija civilnog društva odobrenih u području mladih
2020. i dalje
Osigurati razvoj civilnog društva, uključujući udruga mladih i za mlade, u RH koji osigurava ujednačen regionalni društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj Republike Hrvatske
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekate usmjerenih aktivnom sudjelovanju mladih u društvu te praćeni i evaluirani projekti
-Učenici u svim osnovnim i srednjim školama u RH usvojili ishode predviđene provedbom međupredmetne teme Održivi razvoj
-Raspisan godišnji javni natječaj i dodijeljene financijske potpore udrugama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih
-Raspisan godišnje javni poziv i sufinancirani projekti organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
-Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru sufinanciranja projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova
-Raspisan poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata kojima se jačaju kapaciteti OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za dobivanje javnih sredstava za provedbu rješenja posebno prilagođenih lokalnim problemima
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za projekte usmjerene aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
-Godišnje izvješće o broju udruga mladih i za mlade koje su uspješno ispunile svoje obveze u provođenju projekata usmjerenih aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
-Analiza provođenja međupredmetne teme Održivi razvoj u svim osnovnim i srednjim školama u RH
-Broj sufinanciranih projekata udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih
-Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
-Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru sufinanciranja projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova
-Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata kojima se jačaju kapaciteti OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za provedbu rješenja posebno prilagođenih lokalnim problemima
MJERA 2.3.2.
Osiguravanje uvjeta za unaprjeđenje rada savjeta mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Državna škola za javnu upravu, organizacije civilnog društva, Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Provođenje edukacija za članove savjeta mladih
kontinuirano
Provođenje edukacija za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
2020. i dalje
Administrativno-tehnička i financijska potpora organizaciji Godišnje konferencije savjeta mladih u RH
2020. do 2022.
Analiza potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
2022. i dalje
Izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Provedene edukacije za članove savjeta mladih
-Provedene edukacije za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
-Pružena podrška organizaciji Godišnje konferencije savjeta mladih
-Izrađeno izvješće o rezultatima analize potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
-Usvojene izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih
-Povećan broj osnovanih i aktivnih savjeta mladih
Pokazatelji rezultata:
-Broj provedenih edukacija za članove savjeta mladih
-Broj provedenih edukacija za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
-Održana Godišnja konferencija savjeta mladih
-Provedena analiza potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
-Izrađen nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o savjetima
-Najmanje 20% povećan broj osnovanih i aktivnih savjeta mladih
MJERA 2.3.3.
Stvaranje poticajnog okruženja za provedbu Dijaloga EU s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Nacionalna radna skupina za provedbu Dijaloga EU s mladima, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati administrativno-tehničku i financijsku podršku za provedbu Dijaloga EU s mladima
2020. i dalje
Osigurati vidljivost procesa Dijaloga EU s mladima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Pružena administrativno-tehnička i financijska podrška Nacionalnoj radnoj skupini za provedbu Dijaloga EU s mladima
-Osigurana vidljivost procesa Dijaloga EU s mladima kroz aktivnosti provedbe Dijaloga EU s mladima
Pokazatelji rezultata:
-Broj održanih sastanaka Nacionalne radne skupine za provedbu Dijaloga EU s mladima
-Broj ostvarenih financijskih podrški Nacionalnoj radnoj skupini za provedbu Dijaloga EU s mladima
-Broj aktivnosti poduzetih s ciljem osiguravanja vidljivosti procesa Dijaloga EU s mladima
MJERA 2.3.4.
Poticanje izrade i donošenja lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
JLP(R)S, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Osigurana financijska potpora za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade te praćeni i evaluirani projekti
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
-Godišnje izvješće o broju izrađenih lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
MJERA 2.3.5.
Promicanje održivog razvoja zajednice
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
JLP(R)S, poslovni sektor, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Razvoj i provedba aktivnosti mladih usmjerenih održivom razvoju zajednice
2021. i dalje
Dodjela statusa „Grad prijatelj mladih“
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za provedbu projekata usmjerenih održivom razvoju zajednice
-Utvrđeni kriteriji za dodjelu statusa „Grad prijatelj mladih“
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu projekata usmjerenih održivom razvoju zajednice
-Broj gradova kojima je dodijeljen status „Grad prijatelj mladih“
MJERA 2.3.6.
Stvoriti preduvjete za aktivno sudjelovanje mladih u društvu kroz obnovu i revitalizaciju brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) unutar ITU urbanih područja
NOSITELJ
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
SURADNICI U PROVEDBI
Urbana područja u kojima se provodi mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam)
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. – 2021.
Objaviti pozive za financiranje i ugovoriti projekte obnove brownfield lokacija unutar ITU područja kojima se (izravno ili neizravno) stvaraju preduvjeti za aktivno sudjelovanje mladih u društvu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Obnovljene i revitalizirane brownfield lokacije u ITU urbanim područjima u svrhu razvoja sadržaja za mlade i integracije mladih u društvo
Pokazatelji rezultata:
-Objavljena 2 poziva za financiranje i ugovorena 2 projekta obnove brownfield lokacija koji izravno doprinose aktivnom sudjelovanju mladih u društvu:
-Urbano područje Rijeka: „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i t-objekt“
-Urbano područje Zadar: „Centar za mlade i novo urbanističko rješenje za prostor oko centra“
2.4. Socijalna uključenost
Izazovi i poteškoće s kojima se suočava suvremeno društvo, dovode do pojave sve većeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti prema kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Pristup problemu socijalne isključenosti zahtijeva ponajprije identifikaciju skupina u društvu koje su izložene riziku od socijalne isključenosti i definiranje mjerljivih zajedničkih pokazatelje poput siromaštva, nezaposlenosti ili ograničene mogućnosti zapošljavanja, zdravstvenih poteškoća, obiteljskog okruženja, niskog stupnja obrazovanja i slično. Takav pristup podrazumijeva međuresornu suradnju i aktivnu uključenost svih značajnih dionika, poput sustava socijalne skrbi, znanstvenih institucija, obrazovnih institucija te donositelja odluka i organizacija civilnog društva.
Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –2020.) temeljni je dokument koji je pružio smjernice u određivanju rizičnih skupina, izazova, a potom i mjera, zadataka i indikatora strateškog područja Socijalna uključenost. Strategija sadrži kratku i jasnu sliku postojećeg stanja u RH, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. U njoj je jasno istaknuto tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine27 obuhvaća mjere i aktivnosti usmjerene mladim osobama s invaliditetom, kao jednoj od skupina mladih u riziku od socijalne isključenosti.
Mladi u riziku od socijalne isključenosti, kao posebno osjetljiva kategorija, u fokusu su ovog strateškog područja Programa. Prema podacima Eurostat-a28, udio mladih ljudi koji su u riziku od socijalne isključenosti u 2017. na razini Europske unije iznosi 27,7%, dok je u RH taj postotak 23,9%. Vezano uz područje socijalne zaštite i skrbi, u 2017. u kategoriji mladih bilo je 14.656 korisnika zajamčene minimalne naknade.
Mladih korisnika usluga u državnim domovima socijalne skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi bilo je 320 u istoj godini.
Prepoznajući važnost djelovanja javnih politika za mlade u svrhu smanjenja broja mladih u riziku, jedan od već spomenutih prioriteta RH i specifičnih ciljeva Programa jesu i mladi u ruralnim područjima i mladi s manje mogućnosti. Ministarstvo iz toga razloga godišnje raspisuje natječaj za financiranje projekata udruga mladih i za mlade, iz sredstava igara na sreću i lutrijskih sredstava, prema unaprijed određenim prioritetnim područjima. U 2018. u prioritetnom području P5c, Mladi u ruralnim sredinama financirano je 10 projekata u iznosu od 843.000,00 kuna. U iznosu od 415.000,00 kuna financirano je 15 udruga mladih i za mlade za projekte usmjerene mladima u NEET statusu.
Ministarstvo sudjeluje i u aktivnostima vezanim uz zaštitu djece, mladih i starijih na EU razini, pa tako aktivno sudjeluje u Vijeću za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS), Radnoj skupini za socijalna pitanja i Radnom skupinom za mlade. U okviru odgovornosti vezanim uz predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. Ministarstvo će supredsjedati Odborom za socijalnu zaštitu Europske komisije (SPC).
Zaključci Vijeća Europske unije o povećanju uloge športa na lokalnoj razini u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladima, usvojeni na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport 2015., ističu kako sudjelovanje u športu na lokalnoj razini, iako se radi prvenstveno o fizičkoj aktivnosti za slobodno vrijeme, također donosi dodanu vrijednost u pogledu zdravijeg i općenito uključivijeg i održivijeg društva u Europi. Sudjelovanjem u športskim aktivnostima mogu se razviti pozitivni društveni stavovi i vrijednosti kao što su sposobnost kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, rješavanja problema i rad u suradnji s drugima.
Države članice se između ostalog pozivaju dodatno poboljšati ukupno sudjelovanje mladih u športu na lokalnoj razini, posebice onih koji imaju manje prilika. Stoga je potrebno poticati uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti kao jedan od načina izgradnje uključivih zajednica te suzbijanja nepovoljnih posljedica siromaštva i socijalne isključenosti.
Kako bi dodatno osnažili sustav potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti ističu se četiri mjere unutar područja Socijalna uključenost koje obuhvaćaju područje obrazovanja, socijalne skrbi, športa, volontiranja i neformalnog obrazovanja. Jedna od navedenih mjera preventivnog je karaktera, a usmjerena je na rano otkrivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti unutar odgojno-obrazovnog sustava. Rano odustajanje od školovanja jedno je od preduvjeta socijalne isključenosti zbog kasnijeg otežanog pristupa mlade osobe bez završenog formalnog obrazovanja tržištu rada i rizika od siromaštva. Sprječavanjem ranog odustajanja od školovanja uz pružanje obrazovanja mladima u NEET statusu kroz dodatne programe usavršavanja i osposobljavanja, mladima u riziku od socijalne uključenosti omogućit će se potrebna konkurentnost na tržištu rada. Mjerama koje potiču inkluzivno volontiranje mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su iz takve skrbi izašli, mlade se uključuje u u život lokalne zajednice, potiče se stvaranje i jačanje njihovih socijalnih mreža i daje im se prostor za njihovu potpunu društvenu integraciju.
Kroz suradnju s udrugama mladih i za mlade, koje imaju veliku ulogu u pristupu mladima koji su izvan sustava obrazovanja, rada i socijalne skrbi, žele se osigurati preduvjeti za socijalno osnaživanje i zaštitu svih pripadnika jedne tako heterogene no značajne skupine društva, mladih.
___
27Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine (Narodne novine, broj 42/2017)
U ovom području cilj je osigurati uključivanje u društvo mladih u sustavu socijalne skrbi.
Cilj 1. Osigurati uključivanje u društvo mladih u sustavusocijalne skrbi
MJERA 2.4.1.
Pružanje potpore organizacijama civilnog društva u provedbi aktivnosti usmjerenih mladima u riziku od socijalne isključenosti
NOSITELJ
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, udruge mladih i za mlade, organizacije civilnog društva, javne ustanove
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provedba aktivnosti usmjerenih mladima u riziku od socijalne isključenosti koje pridonose većoj socijalnoj uključenosti mladih
2020. i dalje
Uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan javni poziv za prijavu projekata udruga mladih i za mlade koje provode aktivnosti usmjerene mladima u riziku od socijalne isključenosti
-Raspisan javni poziv za uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u zajednicu kroz šport
Pokazatelji rezultata:
-Broj financiranih projekata udruga mladih i za mlade koje provode aktivnosti usmjerene mladima u riziku od socijalne isključenosti
-Broj udruga mladih i za mlade koje su uključile mlade u riziku od socijalne isključenosti u volontiranje
-Broj organizacija civilnoga društva i ustanova koje su kroz projekte uključile mlade u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti
MJERA 2.4.2.
Razvijanje sustava potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti u sklopu obaveznog obrazovanja
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Senzibilizirati i educirati djelatnike u sustavu odgoja i obrazovanja za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti u sklopu obaveznog obrazovanja
2020. i dalje
Razviti savjetodavne, edukativne i informativne programe s ciljem osiguranja osobnog i profesionalnog razvoja mladih u riziku od socijalne isključenosti
2020. i dalje
Sufinancirati aktivnosti i projekte organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Djelatnici u sustavu odgoja i obrazovanja senzibilizirani i educirani za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti
-Savjetodavni, edukativni i informativni programi oblikovani su i unaprijeđeni na način koji osnažuje mlade u riziku od socijalnog isključivanja
-Sufinancirane aktivnosti i projekti organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
Pokazatelji rezultata:
-Povećan broj ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja uključenih u senzibilizaciju i edukaciju za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti
-Broj mladih u riziku od socijalne isključenosti koji su osnaženi putem savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa
-Broj sufinanciranih aktivnosti i projekata organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
MJERA 2.4.3.
Pružanje potpore mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu)
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financijske potpore za udruge mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
kontinuirano
Pratiti i evaluirati aktivnosti i učinke rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
-Godišnje praćenje i evaluiranje aktivnosti i učinci rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
-Broj izrađenih izvještaja o aktivnostima i učincima rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
MJERA 2.4.4.
Stvaranje poticajnog okruženja za uključivanje u društvo mladih u sustavu socijalne skrbi
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Analiza postojećeg stanja mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te procjena njihovih potreba
kontinuirano
Financijske potpore udrugama mladih i za mlade koje pridonose socijalnoj uključenosti mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
2020. i dalje
Informiranje udruga mladih i za mlade o inkluzivnom volontiranju mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Analizirano postojeće stanje mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te procijenjene njihove potrebe
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti koje pridonose socijalnoj uključenosti mladih koji su u sustavu alternativne skrbi, mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mladih korisnika zajamčene minimalne naknade te praćeni i evaluirani projekti
-osigurana financijska sredstva za sufinanciranje troškova autoškole i mjesečne putne karte za mlade koji su u sustavu alternativne skrbi, mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mlade korisnike zajamčene minimalne naknade
-Udruge mladih i za mlade informirane o važnosti i mogućnostima inkluzivnog volontiranja mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
Pokazatelji rezultata:
-Broj mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te utvrđene njihove potrebe
-Broj dodijeljenih financijskih potpora udruga mladih i za mlade za provedbu aktivnosti koji pridonose socijalnoj uključenosti mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te praćeni i evaluirani projekti
-Broj mladih koji su u sustavu alternativne skrbi, mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mlade korisnike zajamčene minimalne naknade, koji su ostvarili pravo na mjesečnu prijevoznu kartu i sufinanciranje autoškole
-Broj udruga mladih i za mlade koje su uključile u volontiranje mlade koji su u sustavu alternativne skrbi i mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mlade koji su korisnici zajamčene minimalne naknade
2.5. Zdravlje i sport
Temeljni ciljevi i zadaće zdravstvene zaštite djece i mladih nisu usmjereni samo tjelesnom zdravlju već uzimaju u obzir kompleksni društveni kontekst i utjecaje na djecu i mlade, koristeći raspoložive metode prevencije bolesti i promicanja zdravlja, s osnovnom svrhom omogućavanja dostizanja punih potencijala u odrasloj dobi.
Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.29 u području zaštite vulnerabilnih skupina, posebno mladih definira osnovne zadaće:
-Rano utvrđivanje i prepoznavanje bolesti i poremećaja
-Prevencija rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja
-Usvajanje zdravih načina življenja
-Razvoj odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice
-Zaštita mentalnog zdravlja, osobito u vezi sa školom i školskim okruženjem
-Zaštita reproduktivnog zdravlja uključujući odgovorno spolno ponašanje i pripravu za
-roditeljstvo
Društvene promjene, koje značajno utječu na zdravlje cjelokupnog stanovništva, utječu i na mijenjanje „zdravstvene slike“ populacije mladih. Sve značajnije mjesto među zdravstvenim poteškoćama mladih danas zauzimaju poremećaji i bolesti povezane s određenim ponašanjima, navikama i stilovima življenja: prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje duhana, uživanje psihoaktivnih droga, rizično seksualno ponašanje i spolno prenosive bolesti, nedovoljna tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, poremećaji uzimanja hrane, oralna disfunkcionalnost i posljedice prometnih nesreća te psihosocijalni problemi (samoubojstva i duševni poremećaji te ozljede i smrti uzrokovane lako dostupnim vatrenim oružjem i zaostalim minsko eksplozivnim sredstvima nakon rata).
Sa stajališta zdravstvene zaštite, skupine mladih u dobi od 15 do 19 i od 20 do 29 godina bitno se razlikuju po svojim biološkim i sociološkim obilježjima. Prva skupina se nalazi u razdoblju rasta i razvoja, kako tjelesnog tako i psihičkog i većina je u procesu organiziranog sustava odgoja i obrazovanja i vezana je uz obitelj. Druga skupina mladih je vrlo heterogena skupina, jedni su u procesu daljnjega obrazovanja i ekonomski ovisni o obitelji, a drugi rade ili traže posao, ekonomski se osamostaljuju i osnivaju vlastitu obitelj.
Preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu mladih i redovitih studenata osiguravaju Službe školske i sveučilišne medicine koje djeluju u sklopu županijskih zavoda za javno zdravstvo. Premda kurativnu zdravstvenu zaštitu ovoj populaciji pružaju izabrani liječnici obiteljske medicine i izabrani liječnici dentalne medicine, svakom školskom djetetu i studentu je osigurana cjelovita i dostupna zdravstvena zaštita, usmjerena na okruženja koje čine škola i obitelj te je osiguran populacijski i individualni pristup u pružanju zdravstvene zaštite. U okviru preventivne zdravstvene zaštite mlade populacije potrebno je ciljano usmjeriti pozornost na potrebu očuvanja oralnog zdravlja kao bitnog čimbenika koji utječe na opće tjelesno zdravlje, ali i posredno na smanjenje rizika od socijalne isključenosti. Jačanjem svijesti o važnosti oralnog zdravlja te posvećivanjem pozornosti zdravstvenom odgoju, briga o oralnom zdravlja postaje dio osobne zdravstvene kulture i cjeloživotna navika.
U Hrvatskoj postoji duga i uspješna organizacija zdravstvene zaštite školske djece, studenata i mladih. Osnove pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite za mlade trebaju se temeljiti na odgovarajućim normativima i standardima, usklađivanju programa mjera za potrebe studenata i mladih, unapređenju savjetovališnog rada s većim mogućnostima neposredne intervencije i razvoju multidisciplinarnih timova, stručnom radu, edukaciji, razvoju referalnih centara, te kontinuiranom stručnom radu, edukaciji profesionalaca i ostalih suradnika. Kvaliteti zdravstvene zaštite mladih znatno bi doprinijelo unapređenje rada polivalentnih savjetovališta i/ili specijaliziranih savjetovališta (npr. za reproduktivno zdravlje, probleme prehrane i slično) u postojećim službama za školsku i sveučilišnu medicinu kao i veći broja adolescentnih psihijatara u službama za mentalno zdravlje zavoda za javno zdravstvo.
___
29 Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (Narodne novine, broj 116/12)
U tom smislu posve je jasno da se, s obzirom na očekivanja, zahtjeve i potrebe različitih dobnih skupina mladih, očekuje i specifičan pristup zdravstva i zdravstvene zaštite za ovu populaciju. U RH, kao i u nekim zemljama, izdvojena je i sa školom i školovanjem povezana zdravstvena zaštita, kao služba za školsku i sveučilišnu medicinu sa školskim timovima nadležnim za škole ili fakultete.
Najvažnija društvena uloga športa je stvaranje pozitivnih životnih navika i poboljšanje psihomotoričkog i zdravstvenog stanja cjelokupnog društva, a pod time se podrazumijeva stvaranje navike za svakodnevnim tjelesnim vježbanja od najranije dobi pa sve do starije životne dobi. U današnjem svijetu prepunom tehnologije koja nas okupira, nikako se ne smije zanemariti uloga športa i tjelesnog vježbanja kod djece i mladih.
RH na nacionalnoj razini nema usvojeni strateški dokument ili akcijski plan koji se isključivo bavi zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnosti iako postoji čitav niz dokumenata u kojima se tjelesna aktivnost spominje kao jedan od elemenata očuvanja i poboljšanja zdravlja, bilo kroz cjeloživotni period ili usmjereno na pojedine segmente populacije.
Hrvatski školski sportski savez kao krovno športsko udruženje koje provodi javne potrebe u športu, organizira i provodi programe Vježbaonica za učenike srednjih škola. Program potiče učenike na stjecanje navika bavljenja tjelesnom aktivnošću posebno kod populacije neaktivnih učenika te se želi postići da tjelesna aktivnost ne predstavlja problem koji se mora „odraditi“ nego da bude trajno zadovoljstvo i njihov zdravi životni odabir. U školskoj godini 2017./2018. u program je bilo uključeno 107 srednjih škola.
Središnji državni ured za šport kao nacionalno koordinacijsko tijelo Europskog tjedna sporta - projekta Europske komisije za poticanje tjelesne aktivnosti, promovira šport ne samo kao tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje već i kao poželjan stil života. Projekt je usmjeren na poticanje stanovništva na sudjelovanje u športu i tjelesnim aktivnostima kao i na podizanje svijesti o njihovim brojnim dobrobitima, a namijenjen je svima bez obzira na dob, spol, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost. Pored ostalih aktivnosti, u sklopu Europskog tjedna sporta, organizira se aktivnost pod nazivom „Školski dan“ kada poznati športaši i športašice koji su se posvetili promociji tjelesnog vježbanja posjećuju škole te sa školarcima vježbaju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Osim što djeci i mladima pokažu opće pripremne vježbe te prezentiraju svoj šport, športaši i športašice održe i kratko predavanje o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje. Kroz ovakav projekt djeci i mladima se nastoji približiti šport i kretanje putem interakcije s eminentnim športašima i športašicama kako bi ih se potaknulo na tjelesnu aktivnost od najranijeg uzrasta.
U sklopu Europskog tjedana športa Središnji državni ured je proveo istraživanje: „Navike i tjelesna aktivnost građana“. Cilj istraživanja je bio utvrditi u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sudjeluju u športskim i rekreacijskim aktivnostima te se došlo do poražavajućih rezultata. Više od trećine (62%) populacije Hrvatske ne bavi se nikakvom tjelesnom aktivnošću (bilo športskom, rekreativnom ili tjelesnom aktivnošću koja nije nužno vezana uz šport).
Zbog neujednačenih uvjeta za bavljenje športom Središnji državni ured za šport sufinancira programe izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja kroz šport putem natječaja „Poticanje lokalnog športa i športskih natjecanja“. Sufinanciranjem programa prispjelih na natječaj skrbi se o unapređenju zdravlja mladih uz dostupno rekreativno bavljenje športom.
U ovom području dva su cilja:
1. Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite mladih usmjerene na prevenciju čimbenika rizika
2. Unapređenje ponašanja mladih usvajanjem zdravih stilova života
Cilj 1. Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite mladih usmjerene na prevenciju
čimbenika rizika
MJERA 2.5.1.
Jačanje suradnje djelatnosti školske medicine i mentalnog zdravlja u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Unaprjeđenje suradnje školske i sveučilišne medicine s djelatnosti mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti u zavodima za javno zdravstvo kao i suradnje s drugim dionicima zdravstvene zaštite te odgojno-obrazovnim ustanovama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđena suradnja zdravstvenog i obrazovnog sustava
-Ojačani kapaciteti za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti školske djece i mladih
Pokazatelji rezultata:
-Izrađen protokol suradnje
-Izrađen plan i program edukacije za stručnjake s naglaskom na jačanje suradnje u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju
-Održana najmanje 1 edukacija godišnje s naglaskom na jačanje suradnje u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju
MJERA 2.5.2.
Unaprjeđenje ranog odnosno pravovremenog otkrivanja teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, ustanove za obrazovanje
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje stanja i utvrđivanje javnozdravstvenih prioriteta provedbom GYTS, HBSC i ESPAD istraživanja prema međunarodnom protokolu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
2020. i dalje
Unaprjeđenje kvalitete podataka o maloljetnicima i mladima u Registru liječenih ovisnika o drogama pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
2020. i dalje
Razvoj probira u školskoj dobi te jačanje probira u studentskoj dobi
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđeno rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
Pokazatelji rezultata:
-Izrađena situacijska analiza s utvrđenim javnozdravstvenim prioritetima
-Broj anketiranih škola i učenika, izrađena baza podataka, te broj analiza i publikacija iz GYTS, HBSC i ESPAD
-Izrađeni jedinstveni kriteriji za ispunjavanje Pompidou obrasca za maloljetnike i mlade za Registar liječenih ovisnika o drogama
-Izrađen plan i program edukacije za stručnjake s naglaskom na rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
-Održana najmanje 1 edukacija godišnje za stručnjake s naglaskom na rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
-Proveden pilot projekt ranog otkrivanja teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
MJERA 2.5.3.
Provođenje mjera primarne prevencijeHIV/AIDS-a i spolno prenosivih infekcija
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, stručna društva HLZ-a, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provoditi edukaciju i informiranje te promicanje odgovornog spolnog ponašanja među adolescentima kroz vršnjačku edukaciju i rad Savjetovališta za HIV i promicanje spolnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te savjetovališta za HIV i savjetovališta za mlade u zavodima za javno zdravstvo; individualna i grupna savjetovanja; sudjelovanje, doprinos i poticanje u unaprjeđenju i jačanju uloge postojećih savjetovališta za mlade; edukacija o važnosti redovitih zdravstvenih pregleda u okviru nacionalnih preventivnih programa i odaziva na druge nacionalne javnozdravstvene mjere, promocija cijepljenja protiv HPV-a
2020. i dalje
Provoditi edukaciju s naglaskom na zdravstveni odgoj i informiranje javnosti kroz promicanje zdravlja putem interneta
2020. i dalje
Osmišljavati i izraditi edukativno-informativne materijale na temu prevencije HIV/AIDS-a i spolno prenosivih infekcija – SPI (brošure, letci i dr.)
2020. i dalje
Razviti online edukativne interaktivne sadržaje s ciljem edukacije iz područja promicanja spolnog i reproduktivnog zdravlja i odgovornog spolnog ponašanja i zaštite reproduktivnog zdravlja putem mobilne aplikacije Spolno zdravlje
2020. i dalje
Sudjelovanje u organizaciji i provedbi edukativnih i stručnih sadržaja u javnosti/medijima na temu promicanja odgovornog spolnog ponašanja, usvajanja zdravijeg načina života i smanjenja čimbenika rizika za nastanak spolno prenosivih bolesti i zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja
2020. i dalje
Osmišljavanje i provedba javnozdravstvene kampanje na temu prevencije SPI i HIV infekcije
2020. i dalje
Organizirati tečajeve trajne edukacije za stručnjake iz područja prevencije spolno prenosivih infekcija i zaštite i unaprjeđenja spolnog zdravlja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprjeđena provedba mjera primarne prevencije HIV/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija
Pokazatelji rezultata:
-Broj izrađenih edukativno-informativnih materijala, broj distribuiranih edukativno-informativnih materijala
-Broj plakata, letaka, TV i radio poruka emitiranih u kampanji
-Broj novih sadržaja/funkcionalnost objavljenih na mobilnoj aplikaciji
-Broj novih tematskih članaka i drugih sadržaja na internetskom portalu
-Broj održanih sastanaka dionika, broj održanih predavanja za doedukaciju stručnjaka, broj sudionika na predavanjima
-Broj stručnjaka educiranih za provedbu vršnjačke edukacije; broj educiranih trenera, broj educiranih vršnjačkih edukatora
-Broj provedenih edukacija krajnjih korisnika - mladih, broj educiranih polaznika radionica na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja
-Provedena individualna i grupna savjetovanja kroz Savjetovalište za HIV i promicanje spolnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i mreži savjetovališta za HIV u zavodima za javno zdravstvo; sudjelovanje, doprinos i poticanje u unaprjeđenju i jačanju uloge postojećih savjetovališta za mlade
MJERA 2.5.4.
Unaprjeđenje ranog otkrivanja zaraženih osoba i spriječavanja pojave komplikacija
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavodi za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, ginekolozi, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Sudjelovanje/doprinos u ranom otkrivanju zaraženih osoba kroz savjetovališni rad - rad Centra za dobrovoljno savjetovanje o spolnim bolestima i testiranje na HIV (Savjetovalište za HIV i spolno zdravlje) u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – HZJZ (CTS), individualna i grupna savjetovanja, provoditi testiranja u zajednici - savjetovanje i testiranje u suradnji s udrugama, koordinacija mreže CTS u Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ) i podržavanje i jačanje stručnih kompetencija nevladinih udruga/organizacija civilnog društva, suradnja i nadopunjavanje s centrima za reproduktivno zdravlje u službama školske i sveučilišne medicine
2020. i dalje
Osmišljavanje i provedba javnozdravstvene kampanje na temu važnosti ranog otkrivanja i liječenja spolno prenosivih infekcija (SPI), provedba edukacije, informiranja i kampanje u okviru nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
2021./2022. i dalje
Organizacija i provedba radionica/seminara/tečaja za stručnjake (u zdravstvenom, obrazovnom i drugim sustavima)
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđeno rano otkrivanje zaraženih osoba i spriječena pojava komplikacija
Pokazatelji rezultata:
-Broj izvršenih savjetovanja i testiranja u CTS, broj grupnih i individualnih savjetovanja/radionica za mlade, broj sastanaka/e-mail komunikacija s voditeljima CTS-a
-Broj plakata, letaka, tv i radio poruka emitiranih u kampanji
-Broj provedenih radionica za stručnjake, broj polaznika radionica/educiranih stručnjaka
MJERA 2.5.5.
Jačanje uloge postojećih savjetovališta u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja,
organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Jačim povezivanjem na razini primarne zdravstvene zaštite unaprijediti rad savjetovališta u okviru redovne djelatnosti i radnog vremena školske i sveučilišne medicine i ginekoloških ambulanti
2020. i dalje
Izraditi smjernice za postupanje u vezi reproduktivnog zdravlja mladih (djevojaka i mladića) namijenjene djelatnicima savjetovališta
2021./2022. i dalje
Utvrditi odgovarajuće modele savjetovališta za reproduktivno zdravlje u okviru postojećeg zdravstvenog sustava kao nadopunu postojećeg standarda
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Ojačana uloga postojećih savjetovališta u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
Pokazatelji rezultata:
-Utvrđeni odgovarajući modeli savjetovališta za reproduktivno zdravlje u okviru postojećeg zdravstvenog sustava
-Izrađene smjernice za postupanje u vezi reproduktivnog zdravlja mladih (djevojaka i mladića)
-Prikupljeni podaci o dodatnim oblicima edukacije, te o broju zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika koji su završili dodatne oblike edukacije
MJERA 2.5.6.
Podizanje razine informiranosti i educiranosti mladih o mentalnom zdravlju, te otklanjanje stigmatizacije mentalnih poteškoća
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Izrada kampanje za uklanjanje stigmatizacije o mentalnom zdravlju mladih i informiranja o mentalnom zdravlju mladih
2020. i dalje
Provedba kampanje
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Provedena kampanja za mlade o mentalnom zdravlju mladih
Pokazatelji rezultata:
-Bolje razumijevanje mladih o pitanju mentalnog zdravlja
MJERA 2.5.7.
Poticanje kontinuirane edukacije stručnjaka koji se bave djecom u području mentalnog zdravlja te provoditi edukaciju stručnih suradnika u vrtićima i školama te stručnjaka u sustavu socijalne skrbi o rastućim izazovima mentalnog zdravlja i suzbijanja stigme
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Organizirati edukacije za stručnjake u području djelatnosti promicanja i zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti te ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka koji skrbe o mladima
2020. i dalje
Sudjelovati kao vanjski suradnici i gosti predavači na sveučilišnim studijima s ciljem educiranja budućih stručnjaka koji rade s djecom i mladima iz područja mentalnog zdravlja
2021./2022. i dalje
Nastaviti suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje na području promicanja mentalnog zdravlja i prevencije ovisničkih ponašanja posebice na školskim preventivnim programima i zdravstvenom odgoju
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđeno znanje stručnjaka koji se bave djecom u području mentalnog zdravlja
Pokazatelji rezultata:
-Broj provedenih edukacija, broj polaznika
-Sudjelovanje na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje za voditelje školskih preventivnih programa
MJERA 2.5.8.
Povećanje razine informiranosti i edukacije mladih o važnosti očuvanja oralnog zdravlja
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Studiji dentalne medicine
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Izrada kampanje za informiranje i edukaciju
2020. i dalje
Provedba kampanje
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Provedena kampanja za mlade o važnosti oralnog zdravlja
Pokazatelji rezultata:
-Bolje razumijevanje mladih važnosti oralnog zdravlja i posljedicama koje su rezultat neadekvatne brige
Cilj 2. Unapređenje ponašanja mladih usvajanjem zdravih stilova života
MJERA 2.5.9.
Unaprjeđenje tjelesne aktivnosti u školama te poticanje organizirane tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, JLP(R)S, Hrvatski školski športski savez
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Sufinanciranje športsko rekreativnih programa na državnoj razini, Provedba ESF projekta „Živjeti zdravo
2020. i dalje
Provedba programa Vježbaonica
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđena tjelesna aktivnost mladih
Pokazatelji rezultata:
◊Broj održanih događanja „Hodanjem do zdravlja“ (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
◊Broj održanih događaja „Volonteri u parku“ (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
◊Proveden natječaj za sufinanciranje športsko rekreativnih program
◊Provedeni programi Vježbaonica
◊Broj sufinanciranih športskih programa
◊Broj korisnika uključenih u program Vježbaonica
◊Broj djece s teškoćama i težim zdravstvenim smetnjama uključenih u nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)
◊Broj edukativnih aktivnosti o prevenciji korištenja dopinga u školskoj populaciji
MJERA 2.5.10.
Unaprjeđenje lokalnog urbanog planiranja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, JLP(R)S
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Unaprijediti lokalno urbano planiranje koje omogućava privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprjeđeno lokalno urbano planiranje koje omogućava privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
Pokazatelji rezultata:
-Broj uređenih prostora, broj korisnika prostora, broj novih sprava i sadržaja na igralištima (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.11.
Unaprijediti prevenciju i rano otkrivanje debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski zavod za hitnu medicinu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Podizanje svijesti o važnosti prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine te drugih kroničnih nezaraznih bolesti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Unaprijeđena prevencija i rano otkrivanje debljine i drugih kronično nezaraznih bolesti
Pokazatelji rezultata:
-Usuglašen protokol postupanja u hitnim stanjima kod mladih s kroničnim bolestima
-Provedeni stručni sastanci i edukacije liječnika školske i sveučilišne medicine i odgovarajućih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova
-Provedeno HBSC istraživanje prema međunarodnom protokolu
-Obnovljene smjernice za prevenciju debljine u školskoj dobi
-Broj korisnika savjetovališta za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost
-Broj distribuiranih smjernica za učenike 5.-8. razreda osnovnih škola i smjernica za srednju školu (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.12.
Poticanje mladih na aktivno bavljenje rekreativnim športom
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport, Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Organizacija projekta Europski tjedan športa i izrada kampanje za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom, provedba ESF projekta „Živjeti zdravo“
2020. i dalje
Provođenje kampanje za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Organizirana događanja na nacionalnoj razini u sklopu projekta Europski tjedan športa
-Provedena kampanja za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom
-Provedena kampanja za motiviranje mladih za uključivanje u redovitu tjelesnu aktivnost na radnom mjestu i u slobodno vrijeme
Pokazatelji rezultata:
-Broj uključenih korisnika u organizirana događanja u sklopu Europskog tjedna športa
-Izvješće o zastupljenosti medija kao procjena dosega kampanje
-Povećan broj mladih koji se aktivno bave športom
-Broj aktivnosti „Hodanjem do zdravlja“ godišnje (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
-Broj županija u kojima se provodi distribucija edukativnih i promidžbenih materijala o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
-Broj objava o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje na društvenim mrežama (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.13.
Prevencija sukoba na školskim športskim borilištima poticanjem kulturnog navijanja
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski školski sportski savez
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Edukacija mladih s ciljem smanjenja nasilja u i oko športa
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Organizirane radionice i medijske kampanje
Pokazatelji rezultata:
-Broj edukativnih radionica i medijskih kampanja
2.6. Mladi u ruralnim područjima
Ruralna područja30 u RH karakteriziraju njihova prirodno geografska raznolikost te društveno-gospodarska i demografska obilježja. “Prema modelu izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja 99,24% područja Republike Hrvatske definirano je kao ruralno i mješovito područje,31[...] a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika [...] od kojih 75.08% stanovništva živi u ruralnom i mješovitom području.”32 Nedovoljna razvijenost ili nedostatak osnovne gospodarske (komunalne, prometne, informacijsko-komunikacijske i poslovne) te društvene (obrazovne, zdravstvene, kulturne i dr.) infrastrukture čine mladima ruralna područja u Hrvatskoj nepoželjnima za život. Mlado i obrazovano radno aktivno stanovništvo ruralnih sredina iseljava u urbana područja ili u inozemstvo u potrazi za boljim radnim i životnim prilikama, što dovodi do depopulacije ruralnih sredina, demografskog starenja stanovništva, nedostatka potrebe za raznim društvenim i gospodarskim uslugama, a nedostatak mlade radne snage dodatno otežava razvoj ruralnih područja. Na europskoj razini prepoznata je “važnost ruralnih, planinskih i udaljenih područja za uravnotežen teritorijalni razvoj u Europi” te je naglašena “nužnost ulaganja u razvoj ruralnih područja i pružanja potpore ruralnim, planinskim i udaljenim područjima u prevladavanju izazova s kojima se suočavaju [...] stvaranjem Programa EU-a za ruralna, planinska i udaljena područja radi promicanja socioekonomskog razvoja, gospodarskog rasta i diversifikacije, socijalne dobrobiti, zaštite prirode te suradnje i međupovezanosti s urbanim područjima kako bi se poticala kohezija i spriječio rizik od teritorijalne rascjepkanosti.”33 Na istom tragu, Vlada prepoznaje specifičnosti teritorija, područja s prirodnim ograničenjima i otežanim uvjetima, razvija strategije34 te donosi zakone35 u okviru kojih izrađuje i provodi programe u skladu sa smjernicama, odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja. Valja napomenuti kako se njima ne definiraju isključivo mladi kao ciljana skupina na koju se želi utjecati, stoga u tom kontekstu Nacionalni program za mlade želi doprinijeti podizanju kvalitete života mladih u ruralnim područjima, odgovoriti na njihove probleme i potrebe te im omogućiti jednake prilike za ispunjavanje vlastitih potencijala, u skladu s ciljevima nove europske strategije za mlade u periodu od 2019. do 2027. godine.36
Mladi u ruralnim područjima Kontinentalne i Jadranske Hrvatske37 provode život u otežanim uvjetima te se jednako susreću s problemima poput, nedostatka društvene i gospodarske infrastrukture, nedostatka radnih mjesta38, lošom prometnom povezanošću javnim prijevozom, nedostatkom prilika za obrazovanjem te nedostatkom kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. Kontinuirana financijska nestabilnost otežava njihovo socioekonomsko osamostaljivanje, a zajedno s lošom prometnom povezanošću onemogućava im sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu izvan mjesta prebivališta, što s drugim navedenim čimbenicima “utječe na kvalitetu života i tjera mlade u začarani krug siromaštva i marginaliziranosti.”39 Zbog svega navedenog, mladi u ruralnim sredinama također imaju smanjenu mogućnost mobilnosti. Ne treba zaboraviti da probleme s kojima se mladi susreću u ruralnim područjima također karakterizira prirodno geografska određenost te društveno-gospodarska i demografska obilježja ruralnog područja.
Jednim od ključnih rješenja navedenih problema, mladi smatraju izgradnju i/ili obnovu postojeće društvene infrastrukture “koja bi olakšala ali i upotpunila svakodnevni život mladih. [...] Posebno je važno stvoriti uvjete i prilike za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.”40 Važno je osigurati podršku za otvaranje i rad centara za mlade u kojima bi mladi imali priliku koristiti niz usluga, od informiranja, preko savjetovanja sve do edukativnih, kulturnih i društvenih sadržaja, ali i uz podršku osoba koje rade s mladima, aktivno sudjelovati u društvenom i političkom životu zajednice.
Razvoj ruralnih područja otežavaju također neriješeni imovinsko-pravni odnosi zbog kojih je onemogućena raspodjela državnog poljoprivrednog i građevinskog zemljišta mladima. Potrebno je u suradnji s donositeljima odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini raditi na rješavanju tih odnosa i ubrzavanju birokratskih procesa dodjele zemljišta mladima. Potencijale za razvoj ruralnih područja mladi vide u razvoju održivog ruralnog turizma, u razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te u ulaganju u stočarstvo i poljoprivredu. Treba imati na umu kako se sve bržim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije uloga sela i ruralnih područja više ne mora promatrati samo kroz prizmu stočarskog i poljoprivrednog gospodarstva, nego, upravo ta tehnologija može i treba biti dio razvojnog potencijala ruralnih područja, a mlade treba podržati kao nositelje tog razvoja i omogućiti im prostor, kontinuiranu mentorsku i financijsku podršku za razvoj i provedbu poslovnih ideja. Kako bi se to ostvarilo, nužno je mladima osigurati dodatne edukacije i usavršavanja s ciljem povećanja kompetencija za razvoj poslovnih planova, pronalaska i povećanja iskoristivosti izvora financiranja vlastitih poslovnih ideja te provedbu projekata.41 Mlade je potrebno informirati o mogućnostima samozapošljavanja i educirati o društvenom poduzetništvu42 s obzirom na to da ono može biti bitna komponenta gospodarskog razvitka ruralnih područja.
Javne politike u području mladih, posebice onih koji žive u ruralnim područjima trebaju uzeti u obzir i znanstvena istraživanja. Kako bi se mjere politike za mlade kreirale tako da na optimalan način rješavaju probleme specifične za te društvene podskupine, važno je prethodno identificirati, analizirati i interpretirati njihove potrebe i probleme.43 Potrebno je kontinuirano pratiti ovu društvenu skupinu obilježenu geografskim, gospodarskim i društvenim specifičnostima, a s ciljem boljeg razumijevanja strukture ove skupine, specifičnosti ruralnih sredina i potreba mladih kontinentalnog, priobalnog, otočnog i planinskog dijela Hrvatske.
___
30“Univerzalna definicija i metodologija diferenciranja ruralnih i urbanih područja jednostavno ne može postojati jer ovisi o tome tko definira i tumači ruralno (diskurs), s kojom svrhom (namjena), gdje i kada se o tome raspravlja (konkretan geografski prostor i vrijeme) te u kojoj se mjeri ruralno definira kao sve ono što nije urbano (urbano kao referentna točka).” Lukić, A., (2014.) Model izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek , str. 3.
31 “Za potrebe provedbe mjera ruralnog razvoja, ruralnim i mješovitim područjima u Republici Hrvatskoj smatraju se sve jedinice lokalne samouprave koje pripadaju pretežito ruralnim i mješovitim županijama (NUTS3) izdvojenim korištenjem izvorne OECD-ove metodologije. Izuzetak čine jedinice Grad Zagreb, Grad Split, Grad Rijeka i Grad Osijek. [....] Ovako određena ruralna i mješovita područja Hrvatske obuhvaćaju prostor sela, mješovitih naselja, malih i srednjih gradova odnosno prostor složene društvene i gospodarske strukture te mozaičnog krajolika, u kojem uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo postoji niz drugih djelatnosti i namjena .” - Lukić, A., (2014.) Model izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek , str. 63.
32Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., EN. ver. 5.3., str. 80
33Europski parlament, (2018) Program EU-a za ruralna, planinska i udaljena područja – Rezolucija Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. godine o rješavanju posebnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima
34Vlada Republike Hrvatske, (2017.) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine; Radna skupina za izradu i praćenje provedbe strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, (2014.) Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.)
35 Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o otocima
36Europska strategija za mlade od 2019. do 2027. godine
37 NUTS 2 (Nomenclature of Territorial Units for Statistics, ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku) označava statističke regije: Kontinentalna Hrvatska (koja obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska - Slavonija i Baranja) te Jadranska Hrvatska (koja obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: Istra, Lika i Primorje te Južna Hrvatska -Dalmacija). Usp. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, (2016.) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, str. 15.
38 Usp. Potočnik D., Spajić Vrkaš V., (2017.) »Mladi u Hrvatskoj: sudjelovanje na tržištu rada i prostorna mobilnost«, u: Ilišin V., Spajić Vrkaš V., (ur.) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća , Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, str. 143-184.
39 Usp. Isto str. 156.
40 Izvještaj s konzultacija s mladima u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga: “Mladi u Europi: što slijedi?”
41 Tijekom prosinca 2017. i siječnja 2018. godine provedene su konzultacije s mladima u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga pod nazivom “Mladi u Europi: što slijedi?” u okviru kojega su mladi odgovarali među ostalima i na sljedeća dva konzultacijska pitanja: “ 11. Što treba promijeniti kako bi se osiguralo damladi ljudi koji žive u ruralnim područjima dobiju slične mogućnosti kao i mladi u gradskim područjima? ” i “ 12. Što treba promijeniti kako bi ruralna područja postala privlačnija mladima? ”
42 Usp. Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine
43 Kovačić M., Gvozdanović A., (2017.) »Poznavanje generacijskih problema i potreba kao temelj kvalitetne politike za mlade u Hrvatskoj«, u: Ilišin V., Spajić Vrkaš V., (ur.) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća , Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, str. 265.
Kako bismo odgovorili na probleme s kojima se mladi u ruralnim područjima susreću, potrebno je osigurati razvoj i provedbu aktivnosti usmjerene mladima u ruralnim područjima. Također, nužno je osigurati pravovremen pristup informacijama i pružiti veću podršku razvoju i provedbi projekata i programa za mlade u ruralnim područjima. Provedbom zadataka u okviru mjere br. 1. i br. 2. omogućit ćemo podizanje kvalitete života mladih u ruralnim sredinama te pridonijeti ostvarenju cilja br. 1. Stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osigurati pretpostavke za povratak mladih u ruralne sredine.
Važno je potaknuti jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, poštujući načelo supsidijarnosti i njihovu samostalnost, da u svojem samoupravnom djelokrugu podupiru mlade te usklade djelovanje na temelju preporuka i smjernica za razvoj podrške mladima s ciljem omogućavanja jednakih prilika svim mladima.
U ovom području cilj je stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osiguravanje pretpostavki za povratak mladih u ruralne sredine.
Cilj 1.Stvaranje uvjeta za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osiguravanje
pretpostavki za povratak mladih u ruralne sredine
MJERA 2.6.1.
Poticanje razvoja i provedbe aktivnosti usmjerenih mladima u ruralnim područjima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo poljoprivrede
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo državne imovine, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financiranje projekata usmjerenih mladima u ruralnim područjima te dodjela kredita, jamstava i drugih poticaja za mlade poljoprivrednike
kontinuirano
Financijske potpore za adaptaciju i opremanje prostora namijenjenih mladima u ruralnim područjima
kontinuirano
Financiranje informatičke infrastrukture mladima u ruralnim područjima
kontinuirano
Olakšati mobilnost mladih u ruralnim područjima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima s definiranim kriterijima na temelju kojih se:
-dodatno boduju projekti umjereni mladima u ruralnim područjima,
-osigurava minimalno 20% iznosa od ukupno osiguranih financijskih sredstava za provedbu javnog poziva za projekte usmjerene mladima u ruralnim područjima,
-osigurava povećanje financijskih sredstava za adaptaciju i opremanje prostora namijenjenih mladima u ruralnim područjima, nabavku i održavanje informatičke i digitalne opreme i usluga namijenjenih mladima u ruralnim područjima te
-osiguravaju financijska sredstva za sufinanciranje troškova autoškole i mjesečne putne karte za mlade u ruralnim područjima
-Povećanje broja mladih poljoprivrednika u ruralnim područjima
Pokazatelji rezultata:
-Iznos osiguranih i dodijeljenih sredstava za projekte usmjerene mladima u ruralnim područjima
-Broj financiranih projekata usmjerenih mladima u ruralnim područjima
-Broj financiranih projekata putem kojih su adaptirani i opremljeni prostori namijenjenih mladima u ruralnim područjima
-Broj financiranih projekata putem kojih je nabavljena i održavana informatička i digitalna oprema i usluge namijenjene mladima u ruralnim područjima
-Broj financiranih projekata putem kojih su subvencionirani troškovi autoškole i mjesečne putne karte za mlade u ruralnim područjima
-Broj mladih iz ruralnih područja koji su kroz projekt ostvarili pravo na mjesečnu prijevoznu kartu i sufinanciranje autoškole
-Povećanje broja dodijeljenih kredita, jamstava i drugih poticaja za mlade poljoprivrednike
MJERA 2.6.2.
Poboljšati kvalitetu života mladih u ruralnim sredinama osiguravanjem pravovremenog pristupa informacijama
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo turizma
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo poljoprivrede
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Uspostaviti sustav informiranja o mogućnostima za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrede i stočarstva, digitalizacije poljoprivrednog gospodarstva, seoskog turizma i sličnih programa
kontinuirano
Financijski poticaji mladima za razvoj seoskog turizma i ostanak na seoskom području
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Uspostavljen sustav informiranja i savjetovanja mladih o prilikama i mogućnostima koje im se pružaju u ruralnim sredinama
-Raspisan javni poziv s definiranom kategorijom ulaganja u razvoj seoskog turizma i bodovanjem projektnih prijedloga čiji su nositelji mladi u ruralnim područjima
Pokazatelji rezultata:
-Broj info-centara za mlade koji pružaju informacije i savjetovanje o prilikama i mogućnostima koje se mladima pružaju u ruralnim sredinama
-Broj dodijeljenih financijskih potpora mladima u ruralnim područjima za razvoj seoskog turizma i ostanak na seoskom području
2.7. Kultura
Kultura značajno doprinosi formiranju identiteta i osjećaju pripadnosti pojedinaca u zajednici. Ona utječe na stvaranje novog simboličkog polja i doprinosi konstrukciji društvenih vrijednosti. Simboličke, kulturne i društvene vrijednosti temeljene na načelima otvorenosti, raznolikosti, solidarnosti, socijalnoj koheziji i suradnji ključno su mjerilo i pretpostavka razvoja odgovornog, uključivog, tolerantnog, ravnopravnog i demokratskog društva. U jačanju razvoja i građanskog angažmana mladih kultura igra važnu ulogu jer se upravo kroz kulturu formiraju stavovi i vrijednosti mladih osoba, a moguće je i ostvarenje bitnih pozitivnih učinaka na socijalizaciju, osobnu formaciju i društvenu afirmaciju mladih. Pritom kultura nije samo važan aspekt provođenja slobodnog vremena mladih, odnosno mladi ne samo da mogu biti publika kulturnih događanja i konzumenti kulturnih proizvoda, već često mladi djeluju (pro)aktivno, kroz različite oblike samoorganiziranja u području umjetnosti i kulture. Koristeći dostupne resurse, mladi djeluju kao samostalni akteri u proizvodnji kulturnih sadržaja od interesa za opće i javno dobro, a koji su dostupni drugim mladima i javnosti. S obzirom na to da mladi predstavljaju heterogenu skupinu i da su njihove potrebe kao i identiteti vrlo različiti, kulturu u kontekstu mladih treba shvatiti u širokom obuhvatu kulturnog djelovanja i raznolikosti umjetničkih disciplina i subkulturnih praksi, pa tako danas u području kulture i mladih nalazimo sljedeće skupine aktivnosti:
-pasivno sudjelovanje u kulturi (aktivnosti u kojima mladi sudjeluju kao publika)
-aktivno sudjelovanje u kulturi i umjetnosti (u kojima mladi sudjeluju kao stvaratelji)
-aktivnosti namijenjene edukaciji za mlade i za rad s mladima u kulturi i umjetnosti (u čemu također mogu sudjelovati mladi)
-aktivnosti namijenjene razvijanju poduzetničkih kompetencija mladih u kulturi i umjetnosti
-aktivnosti namijenjene razvijanju medija za mlade i medijskih kompetencija mladih u kulturi i umjetnosti.
Stoga je za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj kulture i mladih potrebno razmotriti nekoliko različitih aspekata koji će obuhvatiti obrazovanje, različite oblike pružanja financijskih potpora za razvoj prostornih resursa i programa mladih i za mlade te sudjelovanje u kulturi kroz osiguravanje dostupnosti i jednakih prilika za pristup kulturnim institucijama, sadržajima i sveukupno kulturnom životu.
Kao posljedica smanjivanja sati umjetničkog obrazovanja i sve manjeg broja izvannastavnih aktivnosti u području kulture i umjetnosti, sve je veći broj neformalnih obrazovnih programa namijenjenih mladima u području umjetnosti. Hrvatska je zemlja s vrlo razvijenim civilnim sektorom u kulturi i umjetnosti koji pored udruga uključuje i umjetničke organizacije, a pored njih u kulturnom sustavu djeluje niz umjetnika u različitim disciplinama. Svi oni predstavljaju snažan potencijal u pripremi i provedbi različitih kulturnih i umjetničkih edukativnih programa koji su prilagođeni mladima u srednjim školama i koji mogu biti uključeni u projekt Ministarstva kulture "Ruksak (pun) kulture" pokrenutog upravo kao jedan od odgovora na promjene u sustavu formalnog obrazovanja. Neujednačen regionalni razvoj koji se ogleda i u području obrazovanja i kulture, zahtjeva ujedno i ozbiljniji, promišljeniji i strateški pristup jedinica lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava koje će novim pristupima u osiguravanju financijskih potpora i različitih oblika podrške osigurati rast i razvoj prilika u obrazovanju za mlade u području kulture i umjetnosti.
Kada je riječ o pristupu mladih kulturnim i umjetničkim programima, državne institucije na raspolaganju imaju različite mjere politika kojima mogu izravno potaknuti i olakšati pristup, od subvencioniranja ulaznica, preko sezonskih karata, organiziranih grupnih posjeta, slobodnog i besplatnog pristupa kulturnim događanjima i institucijama itd. Istovremeno ne postoji sustavna i razvijena suradnja između umjetničkih srednjih škola s drugim srednjim školama u provedbi umjetničkih programa zbog čega nije iskorišten potencijal koji bi nastao kroz takva partnerstva i učenicima neumjetničkih usmjerenja omogućio susret s vršnjacima koji se umjetnički obrazuju, kao i doticaj s umjetničkim programom u izvedbi učenika umjetničkih srednjih škola. Uzimajući u obzir da je sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima ključno za uključivanje građana u društvo, Ministarstvo kulture je razvilo projekt "Umjetnost i kultura za mlade" koji se provodi kroz Europski socijalni fond u cilju stvaranja boljih prilika za uključivanje mladih u kulturni život, razvijanju njihovih društvenih veza, kao i vještina i znanja koje će osigurati kvalitetniji razvoj svake mlade osobe. Zbog niza prepreka u pristupu kulturnim aktivnostima i ograničene dostupnosti kulturnih sadržaja neophodno je nastaviti razvijati ovaj projekt i uključiti ga u sljedeću financijsku perspektivu Europskog socijalnog fonda koji se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine čime će se prevladati ograničenja u pristupu mladih osoba kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima te potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u kulturi. Kada je riječ o širenju mogućnosti pristupa mladih kulturi svakako je važno uzeti u obzir i nedostatak informacija i znanja o različitim mogućnostima, pa je stoga važno razvijati različite oblike promotivnih kampanja, kao i sustavne financijske potpore za informacijske platforme, posebice medije u kulturi, tiskane i elektroničke, koje proizvode mladi i koji se velikim dijelom obraćaju upravo mladima, jer upravo oni predstavljaju ključan izvor informacija i širenja znanja o različitim aspektima i problemima vezanim za kulturu mladih i za mlade. Istovremeno s razvojem financijskih potpora za medije, u društvu koje je izloženo različitim medijskim sadržajima različite kvalitete, od presudne je važnosti razvijati medijsku pismenost mladih koja će ih osposobiti za prepoznavanje različitih medijskih formi i žanrova, analitičko razumijevanje i kritičko propitivanje različitih medijskih sadržaja. Razvojem digitalne platforme koja bi objedinila na jednom mjestu raznolikost kulturne ponude olakšalo bi se informiranje mladih o kulturnim događanjima i sadržajima, kulturnim ustanovama, organizacijama civilnog društva i drugim poduzetničkim akterima koji djeluju u kulturi i umjetnosti, čime bi se razvio digitalni resurs koji može doprinijeti povećanju broja mladih, pasivno ili aktivno uključenih u kulturni život, a projekt je moguće razvijati kroz Europski socijalni fond u razdoblju 2021.-2027.
U vezi s gore navedenim, cilj je ovoga Programa jačanje razvoja i građanskog angažmana mladih u području kulture.
Cilj 1. Jačanje razvoja i građanskog angažmana mladih u području kulture
MJERA 2.7.1.
Promicanje obrazovanja mladih u kulturi i umjetnosti kroz povećanje broja sati i raznolikost kulturnih sadržaja u obrazovnom sustavu i osiguravanje kontinuirane financijske potpore za neformalne obrazovne programe u kulturi i umjetnosti za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo kulture, Zaklada "Kultura nova", JLP(R)S
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati nastavak provođenja umjetničkih programa u srednjoškolskom obrazovnom sustavu
2020. i dalje
Osigurati nastavak izvođenja izvannastavnih aktivnosti iz kulture i umjetnosti u srednjim školama (literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje školskog radija i školskih novina, projekti – umjetnički stilovi i razdoblja, glazbeni projekti, zborsko pjevanje itd.)
2020. i dalje
Osigurati sustav financijskih potpora za stipendiranje umjetničkog školovanja i usavršavanje mladih umjetnika i njihovo sudjelovanje u različitim umjetničkim natjecanjima
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za neformalne edukacijske programe u kulturi i umjetnosti namijenjene mladima, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanje baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati kontinuiranu provedbu projekta "Ruksak (pun) kulture" u srednjim školama, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Broj srednjih škola koje provode umjetničko obrazovanje
-Broj izvannastavnih aktivnosti iz kulture i umjetnosti u srednjim školama
-Broj mladih umjetnika koji su dobili stipendiju za umjetničko školovanje i usavršavanje mladih umjetnika kao i iznosi financijskih potpora za stipendije povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu te broj mladih umjetnika koji su dobili financijsku potporu za sudjelovanje na umjetničkim natjecanjima kao i iznosi za mobilnost umjetnika povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu.
-Broj realiziranih neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima te iznosi sredstava za neformalnu edukaciju u kulturi i umjetnosti namijenjenu mladima povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Povećan broj projekata koji se provode kroz “Ruksak (pun) kulture” u srednjim školama (gimnazije i strukovne škole) kao i iznos sredstva za provedbu projekta "Ruksak (pun) kulture" za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
Pokazatelji rezultata:
-Broj srednjih škola, broj održanih sati, broj nastavnika, broj učenika, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se realiziraju umjetnički programi
-Broj srednjih škola koje provode izvannastavne aktivnosti u kulturi i umjetnosti, broj i raznolikost ukupno izvedenih izvannastavnih aktivnosti u područjima kulture i umjetnosti u srednjim školama, broj nastavnika koji izvode izvannastavne aktivnosti u kulturi i umjetnosti, broj učenika koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima u kulturi i umjetnosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju srednje škole s izvannastavnim aktivnostima u kulturi i umjetnosti
-Broj mladih umjetnika stipendiranih za umjetničko školovanje u zemlji i inozemstvu i iznos sredstava za stipendije, broj mladih umjetnika stipendiranih za usavršavanje u zemlji i inozemstvu i iznos sredstava za stipendije, broj mladih umjetnika koji su dobili financijsku potporu za sudjelovanje na umjetničkim natjecanjima i iznos sredstava
-Broj realiziranih neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima te iznos sredstava za neformalne edukacijske programe, broj organizacija koje su provele neformalne edukacije u kulturi i umjetnosti namijenjene mladima, broj polaznika neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se provode neformalni edukacijski programi u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima
-Broj projekata koji se provode kroz "Ruksak (pun) kulture" u srednjim školama i iznos sredstava za "Ruksak (pun) kulture", broj organizacija koje provode programe u okviru projekta "Ruksak (pun) kulture", broj umjetnika koji sudjeluje u provedbi projekata podržanih kroz "Ruksak (pun) kulture", broj srednjih škola u kojima se provode programi kroz projekt "Ruksak (pun) kulture", broj učenika koji sudjeluje u programima projekta "Ruksak (pun) kulture", broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se provode programi u okviru projekta "Ruksak (pun) kulture"
MJERA 2.7.2.
Osiguravanje raznolikosti i rasta financijske potpore za razvoj prostornih i digitalnih resursa te programa mladih i za mlade u kulturi i umjetnosti
NOSITELJ
Ministarstvo kulture, Zaklada "Kultura nova", Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Povećati financijska sredstva i broj financiranih projekata i programa u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati odgovarajuće prostorne resurse u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave udrugama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Definirati u okviru javnih poziva/natječaja putem kojih se dodjeljuju bespovratna sredstva iz javnih izvora kao prihvatljive troškove i one troškove koji se odnose na pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti
2020. i dalje
Programska suradnja, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Razvoj projekta za izradu digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika te uključivanje projekta u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027.
2020. i dalje
Osigurati financiranje programa mladih i za mlade u okviru javnih poziva za programe poduzetništva u kulturi, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Povećan broj i povećani iznosi dodijeljenih financijskih potpora prostornim resursima i programima u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima u okviru svakog tijela provedbe mjere za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Povećan broj prostora u vlasništvu RH organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-U 2020. na razini svih tijela provedbe mjere, koja nemaju operativne troškove definirane kao prihvatljive troškove, usvojena odluka na temelju koje se omogućava davanje bespovratnih sredstava za pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti, odnosno kod tijela koji imaju operativne troškove definirane kao prihvatljive troškove, usvojena odluka na temelju koje se omogućava povećanje postotka operativnih troškova u udjelu ukupnih prihvatljivih troškova organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti
-Utvrđeni kriteriji za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske te broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske na razini MDOMPSP-a povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu.
-Definiran projekt za izradu digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika te projekt uključen u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., osigurano najmanje 5 milijuna kn iz Europskog socijalnog fonda za realizaciju projekta do 2024. godine
-Povećan broj financijskih potpora i povećani iznosi financijskih potpora za programe kulture mladih i za mlade dodijeljenih u okviru javnih poziva Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za programe poduzetništva u kulturi za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
Pokazatelji rezultata:
-Broj i iznos dodijeljenih financijskih potpora prostornim resursima i programima u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima, broj prostornih resursa kojima je dodijeljena financijska potpora i iznos dodijeljene financijske potpore, namjena podržanih prostornih resursa i raznolikost podržanih programa, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima je dodijeljena financijskih potpora
-Broj i veličina prostora u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koji je dodijeljen organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, vrijeme trajanja ugovora za korištenje prostora u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koji je dodijeljen organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima su dodijeljeni prostorni resursi
-Usvojena Odluka na temelju koje se omogućava davanje bespovratnih sredstava za pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti te usvojena Odluka na temelju koje se povećava udio operativnih troškova u ukupnim prihvatljivim troškovima organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti, definirana vrsta prihvatljivih operativnih troškova, broj financijskih potpora i iznosi dodijeljenih financijskih potpora kroz koje se pokrivaju operativni troškovi, broj organizacija kojima su dodijeljene financijske potpore kroz koje su pokriveni njihovi operativni troškovi, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
-Utvrđeni kriteriji za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, broj mladih umjetnika koji su uključeni u programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost, broj organizacija kojima je dodijeljena financijska potpora za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
-Razvijen projekt izrade digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika za provedbu kroz Europski socijalni fond, iznos osiguranih sredstava za realizaciju projekta, broj uključenih provoditelja projekta, broj objava na godišnjoj razini
-Broj financijskih potpora i iznosi financijskih potpora za programe kulture mladih i za mlade dodijeljenih u okviru javnih poziva Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za programe poduzetništva u kulturi, broj organizacija koje provode programe kulture mladih i za mlade podržanih kroz program poduzetništvo u kulturi, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
MJERA 2.7.3.
Osiguravanje jednakih prilika svim mladima za sudjelovanje u kulturi
NOSITELJ
Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zaklada "Kultura nova"
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za subvencioniranje cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja i osigurati njezinu provedbu
2020. i dalje
Propisati obvezu razvoja publike, uključujući i mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javih izvora kroz koji će se mladima osigurati dostupnost i pristup kulturnim sadržajima i događanjima
2020. i dalje
Osigurati provedbu projekta "Umjetnost i kultura za mlade" kroz Europski socijalni fond u financijskoj perspektivi 2021.-2027., uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati davanje bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati razvoj projekta za izradu mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti te uključivanje projekta Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Osmišljena financijska potpora za subvencioniranje cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja, a iznosi financijskih potpora za subvencioniranje cijena ulaznica, broj subvencioniranih ulaznica i broj mladih povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Usvojena odluka na temelju koje se propisuje razvoj publike, uključujući mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javnih izvora, a broj institucija/organizacija koji provode programe razvoja publike, uključujući mladu publiku, povećan za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Do 2020. provedba projekta "Umjetnost i kultura za mlade" kroz Europski socijalni fond uključena u financijsku perspektivu 2021. - 2027. i povećan iznos osiguranih sredstava u odnosu na financijsku perspektivu 2014. - 2020. te povećani broj financijskih potpora i iznosi dodijeljenih sredstava za 50% do 2024. u odnosu na razdoblje od 2014. - 2020.
-Utvrđeni kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi te broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi na razini MDOMSP-a povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Utvrđeni kriteriji za financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, a broj i iznos financijskih potpora za razvoj medijske pismenosti mladih povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
-Definiran projekt za izradu mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti te projekt uključen u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., osigurano najmanje 5.000.000 kn iz Europskog socijalnog fonda za realizaciju projekta do 2024. godine
Pokazatelji rezultata:
-Osmišljeni i definirani kriteriji za dodjelu financijske potpore za subvencioniranje cijena ulaznica na kulturna događanja, broj dodijeljenih financijskih potpora, broj institucija/organizacija koje u ponudi imaju subvencionirane cijene ulaznica za mlade, broj prodanih subvencioniranih ulaznica, broj mladih koji su koristili mogućnosti kupovine subvencioniranih ulaznica, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se subvencioniraju cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja
-Usvojena odluka na temelju koje se propisuje razvoj publike, uključujući mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javnih izvora, broj institucija/organizacija koje provode programe razvoja publike, uključujući mladu publiku, broj programa koji su namijenjeni mladoj publici, broj mladih koji je sudjelovao u programima razvoja publike, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave
-Projekt "Umjetnost i kultura za mlade" uključen u Europski socijalni fond za provedbu u razdoblju od 2021. do 2027., broj financijskih potpora dodijeljenih kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", broj podržanih organizacija kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije, broj mladih uključenih u podržane projekte, broj mladih korisnika aktivnosti i mlade publike podržanih projekata
-Utvrđeni kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj i vrsta medija za koje je dodijeljena financijska potpora, broj organizacija kojima je dodijeljena financijska potpora za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima djeluju podržani mediji
-Utvrđeni kriteriji za financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, broj i iznos financijskih potpora za razvoj medijske pismenosti mladih, broj organizacija koje su podržane za razvoj medijske pismenosti, broj mladih koji su sudjelovali u programima razvoja medijske pismenosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave.
-Razvijen projekt izrade mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti za provedbu kroz Europski socijalni fond, iznos osiguranih sredstava za realizaciju projekta, broj uključenih provoditelja projekta, broj objava na godišnjoj razini
2.8. Rad s mladima
Kao što je definirano u uvodnom dijelu Programa,mladima se u RH smatraju osobe u dobi od 15 do 30 godina. To je heterogena skupina koja je u svojoj različitosti od iznimne važnosti za društvo te ju kao takvu promatramo kao resurs društva i bogati društveni kapital. U izazovnom periodu života u kojem se nalaze, mladi ljudi su dio formalnog obrazovnog sustava, na izlasku ili su tek izašli iz njega i traže ulaz na tržište rada. Dio obrazovnog procesa mladih odvija se unutar institucija formalnog obrazovanja, poput škola, veleučilišta, sveučilišta i slično. Drugi dio odgojno-obrazovnog procesa odvija se na neformalan i informalan način i predstavlja važan dio u formiranju svake a posebice mlade osobe i njenog razvojnog i životnog puta ka punopravnom članu zajednice. Rad s mladima uključuje veliki broj dionika, okolnosti, stručnjaka, aktivnosti i svega onoga što čini dio života i okruženja mlade osobe. Iako se nedvojbeno odvija već duže vrijeme, u RH nije donesena službena definicija pojma rad s mladima, Youth Work. Isto tako, nema formalnog zvanja Youth Worker odnosno osobe koja radi s mladima44. Prema Preporuci CM/REC(2017)4 Vijeća ministara državama članicama o radu s mladima (koju je usvojilo Vijeće ministara 31. svibnja 2017.) rad s mladima je širok pojam koji obuhvaća cijeli niz različitih aktivnosti društvene, kulturne, obrazovne, okolišne i/ili političke prirode koje se obavljaju za mlade i s mladima, u grupama ili pojedinačno. Radom s mladima se bave osobe koje su za to plaćene ili volonteri, a on se temelji na neformalnim i informalnim procesima učenja usredotočenima na mlade i na dobrovoljno sudjelovanje. Rad s mladima je u svojoj srži društvena aktivnost, jer podrazumijeva rad s mladim ljudima i društvima u kojima žive, omogućavanje aktivnog sudjelovanja mladih i njihovu uključenost u vlastite zajednice i procese donošenja odluka45. Navedenom preporukom se nastoje potaknuti države članice da kreiraju svoje politike i vlastitu praksu za rad s mladima u skladu sa svojim nadležnostima i primjenjivu u društvenom kontekstu u kojem se nalaze.
Iz navedenih razlogaMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ulaže velike napore kako bi se stručnim i znanstvenim pristupom istražile pojavnosti svih oblika rada s mladima te ispitale potrebe i mogućnosti standardizacije aktivnosti koje su usmjerene mladima. S tim u vezi osnovana je Radna skupina za analizu mogućnosti profesionalizacije rada s mladima, a čiji se rad temeljio na zaključcima donesenima u okviru rada Radne skupine za analizu i definiranje rada s mladima. Radna skupina je izradila projektni prijedlog pod nazivom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“. Ideja projekta se temelji na postojanju različitih oblika obrazovnih aktivnosti koji se odvijaju izvan sustava školskog obrazovanja, a provode ih stručnjaci i/ili volonteri zaposleni ili uključeni kroz projekte i programe klubova i centara za mlade te udruga mladih i za mlade, a pridonose poboljšanju kvalitete života mladih ljudi. Kroz aktivnosti usmjerene mladima, odgoj unutar obitelji i obrazovanje unutar odgojno-obrazovnih ustanova, može se utjecati na povećanje konkurentnosti na tržištu rada, uspjeh u školi, socijalnu uključenost mladih u riziku, te pružiti kvalitetne i poticajne načine provođenja slobodnog vremena. Navedene aktivnosti pružaju mladima motivaciju za učenje i razvijanje novih znanja i vještina u različitim područjima a u skladu s njihovim interesima. Projekt pod nazivom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“ započeo je s provedbom u srpnju 2018. godine. Kroz projekt će se provesti istraživanje o različitim oblicima rada s mladima u Republici Hrvatskoj, izradit će se preporuke i smjernice za razvoj i unaprjeđenje rada s mladima te provesti aktivnosti koje će pridonijeti povećanju vidljivosti i prepoznatljivosti različitih oblika rada s mladima (kampanje, prezentacije, javne tribine).
Mladi teže osnivanju prepoznatljivih središta okupljanja koji im ne bi služili samo za zabavu već i za informiranje i učenje kroz druženje te provođenje slobodnog vremena na neformalan način, a u skladu s njihovim interesima i potrebama. Na taj način u RH već dulje vrijeme djeluju centri za mlade, info centri i klubovi za mlade nudeći mogućnosti iprilike za samoorganiziranje mladih, stvaranje vlastitih socijalnih mreža, poznanstava i struktura, a gdje uz potporu stručnjaka, vršnjaka i/ili volontera mogu osmisliti i provesti različite programe i aktivnosti mladih i za mlade. U tom smislu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prepoznaje centre za mlade kao multifunkcionalne, javno dostupne prostore, mjesta stvaranja ideja i inicijativa, mjesta gdje se mladi mogu organizirati i provoditi različite aktivnosti: kulturne, medijske, sportske, volonterske i dr.
___
44 Ministarstvo socijalne politike i mladih, sukladno Nacionalnom programu za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, odnosno zadacima iz cilja 1.2. „Stvoriti institucionalne pretpostavke za unapređenje rada s mladima“ osnovalo je radnu skupinu za definiranje i razvijanje rada s mladima . Radna skupina je prihvatila prijedlog stručnjakinja za hrvatski jezik i jezikoslovlje da se u nedostatku preciznijeg termina koji bi označavao „youth work“ koristi termin rad s mladima, iako je ovo širok termin te uključuje i rad s mladima koji se odvija unutar institucija kao i rad s mladima koji je se odvija u neformalnom okruženju uz dobrovoljno sudjelovanje mladih.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jednom godišnje raspisuje natječaj za projekte usmjerene mladima, prepoznajući civilni sektor kao važnog dionika u stvaranju aktivnih, informiranih i odgovornih građana. Na taj način želi se pružiti dodatni poticaj organizacijama civilnog društva i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za stvaranje uvjeta koji će doprinijeti zadovoljavanju svih interesa i potreba mladih te podizanju kvalitete njihova života, s posebnim naglaskom na mlade s manje mogućnosti i mlade iz ruralnih sredina. Financijska sredstva se osiguravaju kroz proračunska i lutrijska sredstva, a dodjeljuju se kroz nekoliko prioritetnih područja.Kroz natječaj za udruge mladih i za mlade u 2018., financirano je gotovo 70 projekata. U 2017. po prvi puta objavljen je i Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška programima usmjerenim mladima“ za dodjelu bespovratnih sredstava, koji se financira unutar Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u svibnju 2018. donijelo Odluku o financiranju 17 projekata unutar skupine 1: Aktivnosti usmjerene na rad s mladima i skupine 2: Osnivanje i djelovanje centara za mlade.
Prvi puta rad s mladima u Nacionalnom programu za mlade čini zasebno područje ovakvog strateškog dokumenta.
Kroz četiri mjere strateškog područja 2.9. Rad s mladima, nastoji se poticati razvoj aktivnosti koje su usmjerene mladima i osnažiti poticajna i sigurna mjesta u kojima se kontinuirano provodi rad s mladima i nude druge aktivnosti i programi za mlade i osmišljeni od strane mladih, a koji se temelje na njihovim stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici.
U ovom području cilj je prepoznavanje i povećanje kvalitete te opsega rada s mladima.
Cilj 1. Prepoznavanje i povećanje kvalitete te opsega rada s mladima
MJERA 2.8.1.
Osigurati preduvjete kvalitete i profesionalizacije rada s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2021.
Izraditi smjernice za izradu podloge za standarde zanimanja i kvalifikacija radnik s mladima
2021.
Izraditi zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija i zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Radnik s mladima je službeno priznato zanimanje i upisano u Registar HKO-a
Pokazatelji rezultata:
-Izrađene smjernice za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija radnik s mladima
-Podnesen zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija i zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja
MJERA 2.8.2.
Obrazovanje radnika s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2022.
Utvrditi potrebe za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Utvrđene potrebe za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
Pokazatelji rezultata:
-Izvršena analiza potreba za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
MJERA 2.8.3.
Vrednovanje doprinosa u radu s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2024.
Utvrditi kriterije za dodjelu državne nagrade za rad s mladima
2024.
Uspostaviti dodjelu državne nagrade za rad s mladima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Uspostavljena dodjela državne nagrade za rad s mladima
Pokazatelji rezultata:
-Donesen pravni akt o uspostavi i sadržaju državne nagrade u području rada s mladima
-Dodijeljene godišnje državne nagrade za rad s mladima
MJERA 2.8.4.
Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti centara za mlade
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti klubova za mlade
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji rezultata:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti centara za mlade
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti klubova za mlade
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
Pokazatelji ishoda:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu aktivnosti centara za mlade
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu aktivnosti klubova za mlade
-Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
2.9. Mladi u europskom i globalnom okruženju
Ovo strateško područje polazi od vizije mladih koji su svjesni svoje uloge globalnih građana te razumiju kako su globalni i lokali procesi neodvojivi i međusobno prožimajući u suvremenom društvu. Sudjelovanje RH u radu međunarodnih tijela i organizacija ima velik utjecaj na mlade, na njihovu sadašnjost i budućnost. Upravo je zato jedan od ciljeva ovog nacionalnog programa za mlade stvoriti pretpostavke za bolje informiranje mladih u svim područjima pa tako i vezano uz mogućnosti mobilnosti i uključivanja u rad organizacija Europske unije koje u svom djelokrugu imaju politike za mlade. Na razini institucija Europske unije i Vijeća Europe uglavnom su jasno određeni kriteriji za sudjelovanje i jasno navedeni procesi u kojima mogu sudjelovati organizacije mladih i za mlade te se provode kontinuirani programi predviđeni za ostvarivanje takvog sudjelovanja mladih. Područje mladih se u europskom i globalnom kontekstu, iz perspektive ovog strateškog područja, ogledava kroz sudjelovanje i informiranje mladih o djelovanju tri relevantne komponente – Europske komisije, Vijeća Europe i mobilnosti.
RH predsjeda Vijećem Europske Unije u prvoj polovici 2020. godine. Predsjedanje je dio trija predsjedništva koje dijeli s Finskom i Rumunjskom. U području mladih, obveze u pogledu navedenoga podrazumijevaju predsjedanje Radnom skupinom za mlade i Vijećem za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS) te vođenje sastanaka čelnika uprava nadležnih za mlade. Podrazumijeva i provođenje I. ciklusa Dijaloga Europske unije s mladima. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku također sudjeluje u radu Radne skupine za mlade Vijeća EU, koja se bavi pitanjima mladih u kontekstu međusektorske suradnje te na sastancima Europskog upravnog odbora za mlade Vijeća Europe, kojeg čine predstavnici vladinih institucija zemalja članica.
EK kreirala je i informacijski alat utemeljen na Wiki pristupu (tzv. Youth Wiki) u cilju osiguravanja boljeg znanja te unapređenja prikupljanja i dostave podataka o nacionalnim politikama za mlade. Navedenim alatom želi se unaprijediti pristup informacijama na koherentan način, kako bi informacije bile ažurirane, vidljivije te kako bi ih se moglo lakše koristiti. Pokriveno je ukupno devet poglavlja vodeći se Obnovljenim okvirom Europske suradnje u području mladih za razdoblje od 2010. do 2018.: opći pregled politika za mlade, obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i poduzetništvo, zdravlje i dobrobit, sudjelovanje, volonterstvo, socijalno uključivanje, mladi i svijet te kreativnost i kultura. Informacije pružaju i godišnje ažuriraju Nacionalni korespondenti imenovani od strane država članica.
Mladi u suvremenom društvu su mobilni mladi. Prepoznati važnost mobilnosti mladih, posebice u svrhu učenja, važan je dio svake moderne politike za mlade. U tom smislu osobitu vrijednost imaju mogućnosti koje se pružaju kroz Erasmus+ program kao najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godinete program Europske snage solidarnosti kao najveći program Europske unije u području volontiranja mladih. Za područje mladih dostupne su brojne mogućnosti mobilnosti mladih i osoba koje rade s mladima, pa tako postoje mogućnosti razmjene, volontiranja i dijaloga s donositeljima odluka. Osobama koje rade s mladima dostupna su stažiranja, osposobljavanja, seminari i studijski posjeti kroz suradnju sa susjednim zemljama Europske unije.
U predmetnom području utvrđena su dva cilja:
1.Osigurati pristup određenim mogućnostima koje hrvatska integracija u europske i globalne tokove nudi mladima
2.Povratak i integracija hrvatskih iseljenika u populaciji mladih
Cilj 1.Osigurati pristup određenim mogućnostima koje hrvatska integracija u europske i globalne tokove nudi mladima
MJERA 2.9.1
Poticanje međunarodne mobilnost mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za mobilnost i programe EU
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Razvoj i provedba aktivnosti u području mobilnosti mladih
2021.
Provedba kampanje o mogućnostima koje nudi Europska iskaznica za mlade
2020. i nadalje
Informirati mlade o programima razmjene mladih
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata u području mobilnosti mladih
-Provedena kampanja o mogućnostima koje nudi Europska iskaznica za mlade
-Provedena analiza svih programa mobilnosti u kojima mogu sudjelovati mladi iz Hrvatske
Pokazatelji rezultata:
-Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za projekte u području mobilnosti mladih
-Broj popusta temeljenih na korištenju Europske iskaznice za mlade kontinuirano raste na godišnjoj osnovi
-Broj mladih koji posjeduju Europsku iskaznicu za mlade kontinuirano raste na godišnjoj osnovi
-Uspostavljen i redovno ažuriran popis svih programa mobilnosti u kojima mogu sudjelovati mladi i uvjeti sudjelovanja
MJERA 2.9.2
Primjena europskih politika za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje i izvještavanje o radu Europske komisije i Vijeća Europe
2020. i dalje
Suradnja s Partnerstvom između Europske komisije i Vijeća Europe u području mladih
2020. i dalje
Sudjelovanje u Youth wiki programu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Redovito pratiti i raspraviti zaključke, odluke i sl. koje donose tijela EU i Vijeća Europe o mladima na Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske
-Unaprijeđen pristup informacijama o nacionalnim politikama za mlade
Pokazatelji rezultata:
-Broj sjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske na kojima su raspravljani zaključci, odluke i sl. koje donose tijela EU i Vijeća Europe o mladima
-Osigurana potpora radu nacionalnog korespondenta Partnerstva između Europske komisije i Vijeća Europe u području mladih za politiku za mlade
-Osigurano nacionalno sufinanciranje Youth wiki programa sukladno ugovoru Europske komisije i nacionalne kontakt točke
MJERA 2.9.3.
Razvoj globalne solidarnosti i interkulturnog dijaloga s ciljem razumijevanja globalnih problema
NOSITELJ
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje i izvještavanje o radu UN-a
2020. i dalje
Uključivanje mladih u rad UN-a
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Izrađen je program edukacije mladih delegata/kinja pri Općoj konferenciji UNESCO-a i UNESCO-vom forumu mladih
-Jednom godišnje objavljeno izvješće o novinama vezanima za politiku za mlade na razini UN-a na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
-Redovito se prate i raspravljaju zaključci, odluke i sl. Opće skupštine UN-a i Ekonomskog i socijalnog vijeća na Savjetu za mlade Vlade RH
Pokazatelji rezultata:
-Relevantni dionici sektora mladih upoznati su sa zaključcima, odlukama i sl. vezanima za mlade UN-a i pripadajućim mu tijelima
-Najmanje jedan mladi predstavnik/ca kontinuirano prati rad i sudjeluje u radu Opće skupštine UNESCO-a, a za njegov rad im je osigurana odgovarajuća potpora
-Broj sjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske na kojima su raspravljani zaključci i odluke Opće skupštine UN-a i Ekonomskog i socijalnog vijeća
Cilj 2. Povratak i integracija hrvatskih iseljenika u populaciji mladih
MJERA 2.9.4.
Poticanje povratka u RH i poboljšanje demografske strukture stanovništva
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Povećani broj upisa studenata koji su se vratili u Republiku Hrvatsku
2020. i dalje
Povećani broj mladih poduzetnika povratnika u populaciji mladih
2020. i dalje
Stipendiranje Hrvata izvan RH
2020. i dalje
Stipendiranje učenja hrvatskog jezika u RH
2020. i dalje
Donošenje Posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva
2020. i dalje
Organiziranje i provedba iskustvenih projekata za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva
2020. i dalje
Financiranje projekata usmjerenih na jačanje obrazovnog sustava Hrvata u susjednim državama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
-Povećanje udjela studenata povratnika u strukturi studentske populacije
-Povećanje udjela mladih poduzetnika povratnika u broju novoosnovanih poduzetničkih jedinica
-Broj dodijeljenih stipendija za Hrvate izvan RH
-Broj stipendija za učenje hrvatskog jezika u RH
-Broj korisnika unutar odobrene Posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva
-Broj polaznika iskustvenih projekata za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva
-Broj realiziranih projekata usmjerenih na jačanje obrazovnog i znanstvenog sustava financiranih sredstvima u okviru javih poziva i javnih natječaja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Pokazatelji rezultata:
-Godišnje povećanje broja studenata povratnika za najmanje 3%
-Godišnje povećanje broja mladih poduzetnika povratnika za 5%
-Povećanje poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje u populaciji povratnika za 10% godišnje
3. PREPORUKE JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Županije, gradovi i općine su pozvani djelovati u partnerstvu s državom i organizacijama civilnog društva u ostvarenju ciljeva i provođenju aktivnosti za dobrobit mladih navedenih Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
Pozivaju se županije, gradovi i općine, one koje to još nisu učinile, sukladno Zakonu o savjetima mladih na donošenje odluke o osnivanju savjeta mladih i pokretanje postupka biranja članova savjeta mladih i njihovih zamjenika. Također se posebno potiče podizanje svijesti o važnosti savjeta mladih provedbom promotivnih kampanja, informiranje mladih o značaju, funkcijama i aktivnostima savjeta mladih putem medija (tiskovine, portali, lokalne televizijske i radio stanice) te osmišljavanje drugih aktivnosti kojima je svrha promocija rada savjeta i motiviranje mladih na uključivanje u rad istih.
Pozivaju se županije, gradovi i općine, one koje to još nisu učinile, na razvijanje, donošenje i praćenje provedbe svojih lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade u suradnji s udrugama mladih i za mlade sukladno specifičnim interesima i potrebama mladih na određenom području. Pritom se mogu koristiti smjernicama ovog dokumenta, ali i primjerima dobre prakse drugih JLP(R)S koje imaju iskustvo u donošenju i provođenju lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade. Također se posebno potiče uključivanje savjeta mladih (osnovanih sukladno Zakonu o savjetima mladih) u proces predlaganja i donošenja takvih lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade.
Potiču se županije, gradovi i općine da sukladno svojim kapacitetima i mogućnostima pronađu načine za osiguravanje odgovarajućih prostora za provođenje aktivnosti udruga mladih i za mlade, sportskih, kulturnih, obrazovnih i sličnih programa na dobrobit zajednice u kojoj mladi žive.
Potiču se županije, gradovi i općine da sukladno svojim kapacitetima i mogućnostima osiguraju podršku mladima za ostanak u ruralnim područjima omogućavanjem sustavnog i kontinuiranog savjetovanja mladih o mogućnostima korištenja poljoprivrednih zemljišta, olakšavanjem administrativnih prepreka za dodjelu zemljišta mladim obiteljima i/ili mladima za gradnju stambene kuće ili bavljenje poljoprivredom i stočarstvom.
Županije, gradovi i općine se također pozivaju da iniciraju, podupiru i sukladno svojim mogućnostima sufinanciraju:
-osnivanje i rad udruga mladih i za mlade, inicijativa i neformalnih skupina mladih na svojem području;
-udruge mladih i za mlade i inicijative mladih koje svojim djelovanjem potiču sudjelovanje mladih u društvenom odlučivanju te im nude informiranje i obrazovanje u tom području;
-uključivanje mladih i njihovih udruga u djelovanje JLP(R)S, a osobito uključivanje mladih u donošenje svih odluka koje ih se neposredno tiču;
-programe i projekte udruga mladih i za mlade koji pridonose ciljevima Nacionalnog programa za mlade i pojedinog lokalnog i područnog (regionalnog) programa za mlade; posebno programe i projekte koji se provode u ruralnim područjima;
-programe i projekte kojima se ostvaruje suradnja s drugim udrugama mladih i za mlade u Hrvatskoj i inozemstvu;
-omladinska i studentska informativna i obrazovna glasila na lokalnoj razini;
-projekte osnivanja i djelovanja klubova mladih na lokalnoj razini, info-centara za mlade na županijskoj i lokalnoj razini i centara za mlade;
-razvoj i održivost poduzetničkih inkubatora za mlade;
-troškova javnog prijevoza mladima i troškova autoškole.
4. ODGOVORNOST ZA PROVEDBU
1. Koordinator provedbe Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine je ministarstvo nadležno za mlade.
2. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, sukladno Odluci o osnivanju Savjeta46, kao međuresorno savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, pratit će rad ministarstava i drugih tijela državne uprave u provedbi, praćenju i vrednovanju politika za mlade u okviru njihove nadležnosti te davati mišljenja i preporuke kao i preporuke za razvoj politika za mlade na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
3. Tijela državne uprave dužna su provoditi Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
4. Središnja tijela državne uprave zadužuju se da, po donošenju ovog Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s činjenicom njegovog donošenja i svrhom donošenja, te da osiguraju njegovu dostupnost, kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.
5. Sva tijela zadužena za provedbu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine obvezna su na propisanom Obrascu za izvještavanje, najkasnije do 31. ožujka dostavljati ministarstvu nadležnom za mlade godišnja izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti, prema kriterijima predviđenim Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine (zadaci, indikatori).
6. Ministarstvo nadležno za mlade će do 1. srpnja svake godine Vladi Republike Hrvatske dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera zadanih Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
7. Prije isteka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, ministarstvo nadležno za mlade osigurat će provedbu znanstvenog istraživanja o mladima u RH te će se na temelju dobivenih rezultata pristupiti izradi idućeg strateškog dokumenta u području mladih.
8. Po isteku Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, ministarstvo nadležno za mlade osigurat će provedbu vanjske evaluacije provedbe i učinaka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
9. Ministarstvo nadležno za mlade objavit će Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine na svojim mrežnim stranicama.
___
46Odluka o osnivanju Savjeta za mlade (Narodne novine, broj 102/12, 56/15, 19/17)
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT
NACIONALNI PROGRAM ZA MLADE
ZA RAZDOBLJE OD 2020. DO 2024. GODINE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SADRŽAJ
1.
Uvod
3
2.
Strateška područja Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine
6
2.1.
Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
6
2.2.
Zapošljavanje i poduzetništvo
14
2.3.
Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
22
2.4.
Socijalna uključenost
27
2.5.
Zdravlje i sport
31
2.6.
Mladi u ruralnim područjima
39
2.7.
Kultura
43
2.8.
Rad s mladima
48
2.9.
Mladi u europskom i globalnom okruženju
51
3.
Preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
54
4.
Odgovornost za provedbu
55
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1. Uvod
Mladi u Republici Hrvatskoj su osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života , heterogena no iznimno značajna skupina društva, koju čini 16,9% ukupnog stanovništva 1 . Obilježava ju specifična dinamika različitosti koje se ujedinjuju u naporima da budu aktivni, odgovorni i punopravni članovi društva u kojem žive. Mladi se suočavaju s brojnim i brzim promjenama i izazovima suvremenog društva. Odgovornost je društva da osigura podršku i resurse koji će mladima omogućiti i olakšati integraciju u društvo i razumijevanje vlastite uloge u zajednici u kojoj žive i čijem razvoju i napretku doprinose.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. (dalje: Program) je dokument kojim se utvrđuju ciljevi, prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade usmjerene na poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih ljudi u društvu punom izazova.
Opći c ilj Nacionalnog programa za mlade je stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije.
Mjere koje se planiraju poduzeti u razdoblju provedbe ovoga Programa usmjerene su ka poboljšanju vještina, znanja i kompetencija mladih u svrhu njihove lakše integracije na tržište rada te aktivnog i odgovornog sudjelovanja u razvoju modernog i demokratskog društva. Mjere su u funkciji podrške u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti mladih, uzimajući pri tome u obzir načela ravnopravnosti spolova i pružanje jednakih mogućnosti svima. Promatrajući mlade kroz demografski kontekst, važno je ulagati dodatne napore u ujednačavanje šansi mladih iz ruralnih sredina i mladih s manje mogućnosti, te su u skladu s tim definirane mjere usmjerene njihovu uključivanju, promicanju jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja u zajednici te poboljšanju zapošljivosti svih mladih.
Prioriteti koje RH ističe kao iznimno značajne u području mladih ujedno su i specifični ciljevi Nacionalnog programa za mlade:
- Razvijanje rada s mladima u svim, a osobito u ruralnim područjima i promocija međugeneracijske solidarnosti
- Promocija društveno odgovornog poslovanja kod mladih ljudi
- Podizanje razine osviještenosti sektora za mlade kroz informiranje i jačanje resursa, a posebice rada s mladima
U skladu s navedenim ciljevima, a uvažavajući važna međusektorska pitanja od značaja za mlade, utvrđeni su strateški ciljevi i pripadajuće mjere u devet prioritetnih područja te preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Područja koja su obuhvaćena Programom sadržana su u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatska 2030 2 , te su zastupljena i u strateškom dokumentu Europske unije Europa 2020 3 , u Europskoj strategiji za mlade 2019.-2027., kao i drugim nacionalnim strateškim dokumentima.
Strateška područja odnose se na sljedeće:
1. obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
2. zapošljavanje i poduzetništvo
3. aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
4. socijalnu uključenost
5. zdravlje i sport
6. mlade u ruralnim područjima
7. kulturu
8. rad s mladima
9. mlade u europskom i globalnom okruženju.
Treba spomenuti da je Vijeće EU-a u studenom 2018. usvojilo Rezoluciju o Strategiji Europske unije za mlade za razdoblje od 2019. do 2027. godine. Vodeći se načelima ravnopravnosti i nediskriminacije, uključenosti, sudjelovanja i povezanosti s lokalnim i regionalnim razinama, nova Strategija ima za cilj potaknuti mlade na sudjelovanje u demokratskom životu, na društveni i aktivni građanski angažman. Prema Strategiji, mladima treba omogućiti da sami kroje svoju sudbinu, postanu otporni te steknu životne vještine kako bi išli u korak sa svijetom koji se mijenja. Osobito se naglašava potreba uključivanja mladih s manje mogućnosti i onih čiji se glasovi „prečuju“ u proces donošenja odluka i njihove implementacije. Kao temeljnu osnovu za ostvarenje tih ciljeva Strategija ističe međusektorski pristup te naglašava tri principa– Uključivanje/Povezivanje/Osnaživanje (Engage/Connect/Empower) u smislu uključivanja mladih u donošenje politika za mlade, povezivanje mladih radi razmjene iskustava i suradnje, osobito preko razvojnih programa u području mladih kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti i njima sličnih te se naglašava potreba za osnaživanjem mladih, uglavnom putem rada s mladima. Ističe se i veća potreba za priznavanjem neformalnog i informalnog učenja putem rada s mladima kako bi se poboljšala njihova zapošljivost. Europski ciljevi za mlade dio su Strategije Europske unije za mlade i obuhvaćaju jedanaest tema od značaja za mlade prepoznate od samih mladih. 4
Stoga je ovaj Program izrađen slijedeći načela i smjernice sadržane u Europskoj strategiji za mlade, a uzeti su u obzir i Europski ciljevi za mlade.
Proces donošenja Nacionalnog programa za mlade temelji se na evaluaciji Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, izvješću o provedbi mjera toga programa za pojedine godine provedbe te na istraživanju Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj 5 .
U svrhu izrade Nacionalnog programa za mlade, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovalo je Radnu skupinu, koju su činili predstavnici tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), znanstvenih institucija te udruga mladih i za mlade. Sukladno strateškim područjima, Radna skupina bila je podijeljena u deset užih radnih tijela, prema deset strateških područja. Strateška područja „aktivno sudjelovanje mladih“ i „mladi i održivi razvoj zajednice“ spojena su u jedno strateško područje pod nazivom „aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice„.
Na taj način, Nacionalni program za mlade je odraz međusektorske suradnje svih dionika koji djeluju u područjima od značaja za mlade, a u svrhu poticanja aktivnog sudjelovanja, i uključenosti mladih u proces donošenja odluka i kreiranja javnih politika na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, kroz osnaživanje mladih, posebice mladih u ruralnim područjima i mladih s manje mogućnosti.
___
1 Državni zavod za statistiku, rujan 2019., procjena broja stanovnika RH u 2018.
2 Hrvatska 2030 – Hrvatska kakvu želimo – Nacionalna razvojna strategija, https://www.hrvatska2030.hr/ (pristup u listopadu 2018.)
3 Strategija Europa 2020: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energija, obrazovanje, siromaštvo i socijalna isključenost, https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-and-fiscal-policy-coordination/eu-economic-governance-monitoring-prevention-correction/european-semester/framework/europe-2020-strategy_hr (pristup u listopadu 2018.)
4 Europske ciljeve za mlade predložili su predstavnici mladih na EU konferenciji za mlade u Sofiji u travnju 2018. godine i ishod su 6. ciklusa Strukturiranog dijaloga s mladima.
5 Ilišin, V, Spajić-Vrkaš, V. (2017) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 22. stoljeća, Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Osvrt na provedbu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada) usvojila na sjednici održanoj 9. listopada 2014., donesen je s ciljem unaprjeđenja aktivnosti tijela državne uprave i javnih ustanova koje, svojim djelokrugom i nadležnostima, pridonose zadovoljavanju potreba mladih i podizanju kvalitete njihova života. Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine sadržavao je opsežnu analizu stanja mladih u Hrvatskoj, kao i specifične ciljeve za svako područje koji su se nastojali ostvariti kroz niz mjera i zadataka. Sveukupno 7 područja djelovanja sadržavalo je 40 mjera koje su obuhvaćale 118 provedbenih zadataka. Područja djelovanja bila su sljedeća:
1. Obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja
2. Zapošljavanje i poduzetništvo
3. Socijalna zaštita i uključivanje
4. Zdravlje i zdravstvena zaštita
5. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
6. Kultura i mladi
7. Mladi u europskom i globalnom okruženju.
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine odredio je preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvijanje lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade, osiguravanje prostora za provođenje aktivnosti udruga mladih i za mlade, sufinanciranje projekata i programa usmjerenih mladima, posebno Klubova mladih, Informativnih centara za mlade, centara za mlade i dr.
Evaluacija provedbe i učinaka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine provedena je krajem 2017. godine. Za potrebe ove vanjske evaluacije analizirana su godišnja izvješća o provedbi mjera Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine za 2014., 2015. i 2016., a pri obradi izvješća korištena je kvantitativna i kvalitativna analiza dokumenata.
Analizom sadržaja utvrđeno je da se 36,44% zadataka provodilo u svim godinama za koje je bila predviđena njihova provedba, a istaknuto je da su se izrazito provodili zadaci koji prema vrsti instrumenata pripadaju skupini - financiranje. Nositelj većine mjera bilo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Neprovedba pojedinih zadataka bila je utemeljena na njihovoj vezanosti uz pojedine aktivnosti drugih zadataka koje nije bilo moguće provesti.
Na temelju evaluacije i prethodnih zaključaka izdvojeno je 11 preporuka za oblikovanje i provedbu budućeg nacionalnog programa za mlade.
1. Detektirati prioritete u području mladih i na njima bazirati budući nacionalni program pod jasnim vodstvom i odgovornošću nadležnog ministarstva za mjere provedbe.
2. Osigurati participativan proces u pogledu kreiranja i praćenja provedbe nacionalnog programa i pojedinih zadataka.
3. Uspostaviti suradnju i dijalog nadležnog ministarstva i tijela državne uprave po pitanju njihovih redovnih djelatnosti koje se svojim dijelom odnose na mlade.
4. Uspostaviti suradnju i dijalog s jedinicama lokalne samouprave po pitanju njihovih redovnih djelatnosti koje se svojim dijelom odnose na mlade.
5. U okviru godišnjeg proračuna osigurati financijska sredstva za provedbu mjera i zadataka planiranih u okviru Nacionalnog programa za mlade za predstojeću godinu.
6. Uspostaviti precizno i kvalitetno praćenje provedbe zadataka i poštivanje propisanih indikatora. Pri tome, izbjegavati općenite izvještaje i podatke koji ne omogućavaju jasan uvid u provedene aktivnosti.
7. Izraditi godišnje akcijske planove provedbe Nacionalnog programa kako bi se osigurala učinkovitost provedbe.
8. Provoditi godišnje evaluacije provedbe zadataka kako bi se omogućio uvid u dinamiku izvršavanja zacrtanih ciljeva te poduzimanje dodatnih aktivnosti u svrhu ostvarivanja zadataka za koje se pokaže zaostajanje u provedbi.
9. Omogućiti praćenje provedbe u realnom vremenu kako bi se korisnicima i suradnicima osigurale jasne informacije o dostupnosti usluga i mogućnostima uključivanja.
10. Raditi na uspostavi i poboljšanju zakonskog okvira kojim se definira područje rada s mladima i za mlade te sam sektor mladih.
11. Tijekom izrade i donošenja propisa i drugih pravnih akata u cijelosti poštivati minimalne standarde i mjere za savjetovanje zainteresirane javnosti.
Navedene preporuke uzete su u obzir prilikom izrade Programa, kako pri definiranju specifičnih ciljeva, mjera i zadataka te formiranju indikatora, tako i pri kreiranju preporuka usmjerenih jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2. Strateška područja Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.1. Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje
RH prepoznaje obrazovanje jednim od važnih faktora za postizanje dugoročne društvene stabilnosti i ekonomskog napretka te sadržajno i organizacijski unapređuje odgojno-obrazovni sustav oslanjajući se na koncept cjeloživotnog učenja, koji omogućuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Uvođenje promjena u odgojno-obrazovni sustav trenutačno se realizira kroz provedbu cjelovite kurikularne reforme e digitalizaciju sustava obrazovanja.
Područje obrazovanja i učenja u Hrvatskoj uređeno je Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije 6 , koja predviđa veće uključivanje mladih u raznolike procese neformalnog i informalnog učenja, a ovim Nacionalnim programom nastoji se postići bolja sinergija suradnje javnog i neprofitnog sustava, s posebnim naglaskom na neformalno obrazovanje, njegovo priznavanje te pružanje podrške osobama s manje mogućnosti.
Europska komisija (dalje: EK) naglasak stavlja na osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje su nakon procesa javnih konzultacija u svibnju 2018. revidirane te obuhvaćaju sljedeća područja: 1) kompetenciju pismenosti, 2) višejezičnu kompetenciju, 3) kompetenciju u području matematike i kompetenciju u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, 4) digitalnu kompetenciju, 5) društvenu i osobnu kompetenciju te kompetenciju učiti kako učiti, 6) građansku kompetenciju, 7) kompetenciju u području poduzetnosti, 8) kulturalnu svijest i izražavanje.
Koncept ključnih kompetencija primjenjuje se od predškolske do visokoškolske razine obrazovanja te se aktivno koristi u sustavu neformalnog obrazovanja. Time se otvara prostor partnerstvu između organizacija civilnog društva i institucija formalnog obrazovanja za stvaranje dodatnih programa razvoja i podizanja razine ključnih kompetencija svih građana.
Prema Europskoj komisiji, građanska kompetencija obuhvaća sposobnost pojedinaca da djeluju kao aktivni građani i sudjeluju u potpunosti u građanskom i društvenom životu, kroz poznavanje društvenih, ekonomskih, pravnih i političkih koncepata i struktura, uključujući globalne događaje te održivost. Dakle, građanska kompetencija široka je i obuhvaća različita područja života te podrazumijeva aktivno sudjelovanje pojedinaca u životu zajednice. Kako bi se što više razvila građanska kompetencija kod mladih, u Hrvatskoj se u školama provodi program građanskog odgoja i obrazovanja, a kvalitetne neformalne programe obrazovanja na tu temu implementiraju organizacije civilnog društva te ustanove za obrazovanje odraslih. Međupredmetna tema Građanskoga odgoja i obrazovanja obuhvaća tri domene: ljudska prava, demokraciju i društvenu zajednicu. U sklopu navedenih domena proučavaju se teme koje se bave građanstvom, ljudskim pravima, volontiranjem, medijskom pismenošću, ljudskim dostojanstvom, ravnopravnošću spolova te sudjelovanjem u radu organizacija civilnoga društva. Upravo iz razloga podizanja kompetencija svih građana, u svrhu prevencije ranog odustajanja od obrazovanja zbog nemogućnosti usklađivanja obrazovanja i bavljenja športom, Središnji državni ured za šport u okviru svojih ovlasti na godišnjoj razini realizira mjere potpore dual karijere športašica/športaša. Jedna od mjera dual karijere vezane uz obrazovanje je subvencija školarine vrhunskih športašica/športaša na visokim učilištima i kao konačan rezultat daje mogućnost pojedincu da djeluje kao aktivni građanin.
U siječnju 2019. objavljena je Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj 7 čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i stavovima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu. Osim međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, donijeti su i kurikulumi međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj 8 , Zdravlje 9 i Održivi razvoj 10 . Osobni i socijalni razvoj međupredmetna je tema koja potiče cjelovit razvoj djece i mladih osoba čija je svrha izgradnja zdrave, samopouzdane, kreativne, produktivne, zadovoljne i odgovorne osobe. Svrha učenja i poučavanja međupredmetne teme Zdravlje je stjecanje znanja i vještina te razvijanje pozitivnog stava prema zdravlju i zdravom načinu življenja s naglaskom na sveobuhvatnom pristupu zdravlju.
Nedostatak građanske kompetencije očituje se u porastu različitih oblika nasilja među mladima, što obuhvaća i elektroničko nasilje. Kako je elektroničko nasilje teže uočiti potrebna je adekvatna reakcija koja se pokriva kvalitetnim razvojem građanske kompetencije. Osim Građanskog odgoja i obrazovanja u navedenom kontekstu značajna je i međupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 11 koja obuhvaća učinkovito, primjereno, pravodobno, odgovorno i stvaralačko služenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Pravilna uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje i odlučivanje u digitalnome dobu.
Pored svih prednosti koje je digitalno doba donijelo, isto donosi i niz opasnosti i rizika. Među najizraženijim problemima digitalne ere ističe se tzv. Elektroničko nasilje ili virtualno zlostavljanje odnosno eng. „cyberbulling“. Radi se o sve prisutnijem problemu s kojim se suočavaju sve dobne skupine, a koji je posebno prisutan među djecom i mladima, kada ga se kategorizira kao vršnjačko nasilje na internetu. Posebno je problematična činjenica da ga je otežano identificirati, teško kontrolirati i spriječiti, a ostavlja ozbiljne posljedice na žrtve koje su istome izložene. Građanima Republike Hrvatske, a posebice mladima, treba biti omogućeno da se društvenim mrežama koriste bezbrižno te da nadležna tijela brinu o njihovoj sigurnosti tako da svaku zloupotrebu i počinjenje kaznenih dijela na internetu tretiraju jednako kao i da su ta djela napravljena u stvarnom prostoru.
Mediji imaju širok raspon učinaka i utječu gotovo na sva područja funkcioniranja i razvoja djece i adolescenata. Kritička digitalna medijska pismenost ne označava pristup koji se protivi medijima, već pristup koji uključuje radoznalost, istraživanje i propitivanje medija. Djeca i mladi takav pristup mogu početi vježbati vrlo rano, tako da s drugima istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o točnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihova izvora.
Imajući u vidu kako danas razvojnu okolinu u velikoj mjeri oblikuju elektronički mediji, nužno je kontinuirano praćenje i analiza primjerenosti medijskih sadržaja kojima su djeca izložena. Djeca i mladi ljudi nisu puki konzumenti medijskih poruka ili odgojni objekti, već subjekti koji aktivno biraju medijske sadržaje te njihovim prenošenjem i interpretacijom kreiraju nove poruke. Stoga je poticanje kritičkog promišljanja medijskih slika života i svijeta kod djece i adolescenata barem jednako važno kao i zalaganje za minimiziranje i eliminaciju neprimjerenih medijskih sadržaja. Nužan preduvjet za stvaranje samostalne i individualne kritičke pozicije djece i adolescenata upravo je razvoj medijske pismenosti, vještine i alata koji omogućuju shvaćanje i analizu medijskih poruka, odnosno smanjuju rizik nekritičkog preuzimanja sadržaja društveno upitnih vrijednosti.
Potrebno je raditi na prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja mladih na univerzalnoj razini prevencije, oslanjajući se na koncepte u prevenciji: pozitivan razvoj, jačanje otpornosti te čimbenike rizika i zaštite. Sve odgojno-obrazovne ustanove izrađivat će preventivnu strategiju za svoju ustanovu, u koju će ugraditi preventivne programe i preventivne aktivnosti usmjerene prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja kroz ublažavanje/otklanjanje rizičnih čimbenika i/ili posljedica njihova djelovanja u osobnosti i okruženju osobe radi promocije primjerenog socijalnog razvoja učenika. Glavni dionici u provedbi preventivne strategije odgojno-obrazovne ustanove moraju biti djelatnici ustanove, a pritom će surađivati s ostalim dionicima iz lokalne zajednice.
Poseban naglasak potrebno je staviti na programe neformalnog obrazovanja putem kojih mladi i odrasli dobivaju niz kompetencija važnih za svakodnevno funkcioniranje u osobnom i profesionalnom okruženju. Priznavanje kompetencija stečenih kroz programe neformalnog obrazovanja te kroz informalno obrazovanje od značajne je važnosti za profesionalni razvoj pojedinaca, a u tome je ključna suradnja između organizacija civilnog društva te nadležnih tijela.
Jedan od instrumenata za priznavanje kompetencija mladih je Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, koja je 2013. implementirana u Zakon o volonterstvu 12 . Navedenom potvrdom vrednuje se volontiranje u smislu priznavanja kompetencija, vještina i iskustava stečenih volontiranjem, koje se mogu primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju. Potvrda je podrška volonterima i volonterkama u prepoznavanju svojih znanja, vještina i pripadajuće samostalnosti i odgovornosti stečenih volonterskim iskustvima, kako bi njima mogli poboljšati i upotpuniti svoj životopis te se bolje predstaviti potencijalnim poslodavcima. Potvrda također doprinosi prepoznavanju neformalnog i informalnog učenja volonterskim angažmanom.
Važno je tijekom obrazovnog procesa pružiti potporu mladima, posebice onima koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti te mladima s manje mogućnosti, kroz razvoj savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa te edukacijom stručnjaka u području odgoja i obrazovanja.
Ustanove u području visokog obrazovanja važan su dionik u pružanju novih spoznaja te pokretanju društva da učini pozitivne promjene. Kroz provedbu istraživačkih projekata te podučavanje budućih stručnjaka, sustav tercijarnog obrazovanja omogućuje veću konkurentnost Hrvatske na europskoj razini. Stoga je nužno poticati mlade da se bave područjem znanosti kroz osiguravanje istraživačkih stipendija za profesionalni razvoj mladih istraživača te poslijedoktoranada. Upravo omogućavanje istraživačima i poslijedoktorandima provođenja konkurentnoga znanstvenog istraživanja provođenjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja najvišeg ranga može imati značajan utjecaj na samozapošljavanje i konkurentnosti mladih istraživača na tržištu rada.
Inovativna nastava i učenje formalnog i neformalnog prirodoslovnog i tehničkog obrazovanja važna je kako bi se podigla svijest mladih o različitim aspektima koji obuhvaćaju znanost i tehnologiju u današnjem društvu te kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se mladi suočavaju u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM). Stoga je od presudne važnosti održiva i međusektorska suradnja između relevantnih aktera na terenu: različitih razina obrazovnog sustava, sveučilišta i drugih visokih učilišta, organizacija za financiranje istraživanja i inovacija, organizacija civilnog društva, industrije, kreatora politika, profesora, nastavnika, učenika, muzeja i znanstvenih centara.
___
6 Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014 )
7 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/19)
8 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
9 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/19)
10 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
11 Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 7/19)
12 Zakon o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07 i 22/13)
U ovom području utvrđeni su sljedeći ciljevi:
1. Smanjiti opseg vršnjačkog i drugog nasilja te obrazovati mlade za aktivno građanstvo i nenasilje
2. Jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada
3. Povećanje digitalne pismenosti
4. Podizanje razine financijske pismenosti mladih
Cilj 1. Smanjiti opseg vršnjačkog i drugog nasilja te obrazovati mlade za aktivno građanstvo i nenasilje
MJERA 2.1.1.
Jačanje kapaciteta institucija formalnog obrazovanja za provedbu međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za odgoj i obrazovanje, organizacije civilnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Pripremiti radne materijale za učenike i nastavnike za provedbu međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
2020. i dalje
Poticati škole na uvođenje sadržaja kojima se ostvaruju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti kroz edukaciju nastavnika
2020. i dalje
Uspostaviti kriterije za provedbu programa međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti organizacija civilnog društva
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Stvoreni su uvjeti za jačanje kapaciteta institucija formalnog obrazovanja provođenjem međupredmetnih tema u svim nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima
- Stvorene su cjelovite institucionalne pretpostavke za razvoj međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
- Raspisan je javni poziv i dodijeljene financijske potpore organizacijama civilnog društva koji provode programe i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
Pokazatelji rezultata:
- Broj projekata i aktivnosti provedenih u redovitoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima u školama u okviru međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
- Broj priređenih i odobrenih materijala (drugih obrazovnih materijala) za učenike, učitelje i nastavnike za međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
- Broj škola koje su uvele sadržaj kojima se ostvaruju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
- Utvrđeni kriteriji za provedbu programa međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
- Broj dodijeljenih financijskih potpora organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti
MJERA 2.1.2.
Jačanje kulture nenasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo unutarnjih poslova
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za odgoj i obrazovanje, odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Provoditi preventivne aktivnosti i sufinancirati programe i projekte s ciljem jačanja kulture nenasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Sufinancirani programi prevencije nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama
- Raspisan godišnji javni poziv i dodijeljene financijske potpore organizacijama civilnog društva za provedbu projekata usmjerenih prevenciji nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
- Planirane preventivne aktivnosti policije usmjerene na prevenciju vršnjačkog nasilja s naglaskom na elektroničko nasilje
Pokazatelji rezultata:
- Broj sufinanciranih programa prevencije nasilja
- Broj dodijeljenih financijskih potpora organizacijama civilnog društva za provedbu projekata usmjerenih prevenciji nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama s naglaskom na borbu protiv elektroničkog nasilja
- Broj provedenih preventivnih aktivnosti policije usmjerenih na prevenciju vršnjačkog nasilja s naglaskom na elektroničko nasilje
MJERA 2.1.3.
Izrada i provedba preventivne strategije odgojno-obrazovne ustanove
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
školski liječnici, obiteljski centri, policija, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Na temelju procjene potreba pojedine odgojno-obrazovne ustanove, izraditi preventivnu strategiju odgojno-obrazovne ustanove
kontinuirano
Provoditi i evaluirati provedbu preventivnih strategija
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Izrađene i provođene preventivne strategije u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi usmjerene stvaranju poticajnog ozračja i prevenciji svih oblika neprihvatljivih ponašanja
- Godišnja evaluacija provedbe preventivne strategije u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi
Pokazatelji rezultata:
- Kontinuirano smanjivanje broja pojavnosti neprihvatljivih oblika ponašanja
MJERA 2.1.4.
Promicanje primjerenog komuniciranja putem društvenih mreža
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Promicati primjereno ponašanje na društvenim mrežama
2020. i dalje
Jačati podizanje svijesti o virtualnom nasilju, njegovim posljedicama i načinima prevencije
2020. i dalje
Održavanje tribina u školama o primjerenom ponašanju i sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Stvoreni su uvjeti za bolju informiranost mladih o primjerenom ponašanju na društvenim mrežama
- Podizanje svijesti o virtualnom nasilju na društvenim mrežama, njegovim posljedicama i načinima prevencije
- Stvoreni su uvjeti za prevenciju virtualnog nasilja te sprječavanje govora mržnje na društvenim mrežama
Pokazatelji rezultata:
- Broj distribuiranih informativnih materijala
- Broj organiziranih aktivnosti o primjerenom ponašanju i sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama
- Broj provedenih aktivnosti s ciljem prevencije elektroničkog nasilja – izrada plakata, interaktivnih radova, multimedijskih izložaba, radionica za vršnjake, roditelje i lokalnu zajednicu
Cilj 2. Jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada
MJERA 2.1.5.
Razvoj karijera mladih istraživača i poslijedoktoranada
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zaklada za znanost
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati potpore mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
2020. i dalje
Pružiti potporu mladim istraživačima i poslijedoktorandima u ostvarenju konkurentnog znanstvenog istraživanja provođenjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja najvišeg ranga koji će pridonijeti samozapošljavanju i konkurentnosti mladih istraživača na tržištu rada
2020. i dalje
Intenzivnim aktivnostima umrežavanja s relevantnim akterima na regionalnoj i europskoj razini ojačati istraživačke i poduzetničke kompetencije mladih istraživača i poslijedoktoranada te stvoriti preduvjete za njihovo uključivanje u Europski istraživački prostor u okviru mobilnosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan javni poziv za dodjelu potpora mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih potpora mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji provode istraživanja u znanstvenim područjima na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini
- Broj novozaposlenih mladih istraživača i poslijedoktoranada
MJERA 2.1.6.
Poticanje dual karijera mladih športašica i športaša
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Subvencionirati školarine vrhunskih športašica/športaša na visokim učilištima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan natječaj za dodjelu subvencija školarine na visokim učilištima vrhunskim športašicama/športašima i dodijeljene subvencije
Pokazatelji rezultata:
- Broj športašica/športaša kojima su dodijeljena sredstva za subvencionirane školarine
Cilj 3. Povećanje digitalne pismenosti
MJERA 2.1.7.
Jačanje kritičke digitalne medijske pismenosti
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
CARNET, Srce, Agencija za elektroničke medije, organizacije civilnog društva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Poticati sposobnost kritičkog čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih sadržaja
2020. i dalje
Poticati sposobnost detektiranja digitalnih/internetskih opasnosti i korištenje alata za vlastitu zaštitu podataka, poticati osvještavanje i razvijati vještine upravljanja rizičnim ponašanjima i opasnim sadržajima te načinima zaštite
2020. i dalje
Naučiti kako postaviti i kreirati osobni identitet i vlastitu reputaciju u digitalnom svijetu
2020. i dalje
Učiti vještine pronalaženja internetskih sadržaja, njihove procjene, upotrebe i kreiranja
2020. i dalje
Razvijati vještine korištenja digitalnih uređaja i uspostavljanje ravnoteže između vremena provedenog online i sudjelovanja u stvarnom životu
2020. i dalje
Sudjelovanje stručnih suradnika u školama u edukativnim aktivnostima koje se tiču povećavanja kritičke medijske pismenosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Stvoreni su uvjeti za jačanje kritičke digitalne medijske pismenosti
- Kritička validacija digitalnih medijskih sadržaja
- Veća osviještenost o zaštiti osobnog identiteta i bolje upravljanje rizičnim ponašanjima i neadekvatnim/neprimjerenim digitalnim medijskim sadržajima
- Veća osviještenost o digitalnom tragu
- Bolje upravljanje preuzimanjem i dijeljenjem digitalnih medijskih sadržaja
- Bolje upravljanje vremenom provedenim online
Pokazatelji rezultata:
- Broj organiziranih aktivnosti za mlade kroz radionice
- Broja educiranih zaposlenika iz obrazovnog sustava uključenih u projekte za razvoj kritičke digitalne medijske pismenosti učenika
- Broj provedenih aktivnosti s ciljem jačanja kritičke digitalne pismenosti
MJERA 2.1.8.
Poticanje STEM vještina (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika)
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Primjena inovativnih pedagoških pristupa u prirodoslovnom i tehničkom obrazovanju radi poticanja interesa mladih za znanost
2020. i dalje
Rješavati izazove s kojima se mladi suočavaju, u ostvarivanju karijere u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i inovacijama
2020. i dalje
Uključiti Republiku Hrvatsku u EU STEM koaliciju
2020. i dalje
Osigurati razvoj organizacija civilnog društva u području popularizacije STEM područja te digitalne pismenosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Povećan interes mladih za studiranje STEM područja
- Povećan broj stipendija za mlade koji se bave STEM područjem
- Republika Hrvatska je aktivno uključena u suradnju s drugim državama članicama EU STEM koalicije
Pokazatelji rezultata:
- Broj mladih koji maturiraju iz STEM predmeta
- Broj mladih koji studiraju grane iz oblasti STEM-a
- Republika Hrvatska je članica EU STEM koalicije
Cilj 4. Podizanje razine financijske pismenosti mladih
MJERA 2.1.9.
Financijsko obrazovanje mladih
NOSITELJ
Ministarstvo financija
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, FINA, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka burza, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski institut Zagreb, Institut za financijsko obrazovanje (ŠTEDOPIS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatski institut za financijsku edukaciju (HIFE)
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Financijsko opismenjavanje pojedinaca svih uzrasta, radi boljeg razumijevanja financijskih proizvoda te poticanja odgovornog odnosa pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama s naglaskom na štednju i primjereno upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama
2020. i dalje
Edukacijske aktivnosti u svezi s financijskom pismenosti – održavanje edukativnih radionica i predavanja pri čemu se sadržaj izlaganja usklađuje s pojedinačnim zahtjevima
2020. i dalje
Izrada, izdavanje i objava edukativnih materijala, brošura i publikacija, internetskih stranica i korisnih uputa u svezi s financijskim opismenjavanjem i obrazovanjem
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Donošenje Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača koji se donosi za svaku godinu temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača (2015. – 2020.)
- Podizanje svijesti o važnosti financijske izobrazbe
Pokazatelji rezultata:
- Broj posjeta učenika i studenata financijskim institucijama i državnim institucijama
- Broj održanih predavanja, radionica, seminara, tribina, panel rasprava, konferencija te stručnih skupova
- Broj obuhvaćenih sudionika na seminarima, panelima, radionicama i konferencijama
- Broj izrađenih, izdanih i objavljenih edukativnih materijala, brošura, publikacija, knjiga, letaka i sl.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.2. Zapošljavanje i poduzetništvo
Početkom 2014., mladi su bili u posebno nepovoljnom položaju na tržištu rada koje je obilježila izrazito visoka stopa nezaposlenosti mladih, posebno u skupini mladih od 15 do 24 godine života, a koja je iznosila gotovo 50%. To je značilo da je polovica mladih koji su tada činili radnu snagu (zaposleni i nezaposleni) bila bez radnog mjesta, ali i s vrlo ograničenim mogućnostima zaposlenja. Provedbu mjera za mlade u tom je razdoblju obilježilo donošenje prvog Plana implementacije Garancije za mlade Republike Hrvatske, donesenog sukladno Preporuci Vijeća EU, od 22. travnja 2013., o uspostavi Garancije za mlade (dalje: GZM). Na taj način Plan implementacije postaje osnovni dokument Vlade kojim se specifično adresira problem nezaposlenosti i neaktivnosti mladih od 15 do navršenih 30 13 godina života. Dodatno, pitanje zapošljavanja i poduzetništva mladih adresirano je još jednim dokumentom Vlade – Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, a trenutno su na snazi Smjernice za razdoblje od 2018. do 2020. godine 14 .
U razdoblju od 2014. pa do 2018. godine situacija se na tržištu rada značajno promijenila. Provedbom Plana implementacije GZM po prvi je puta uspostavljen partnerski pristup na visokoj razini u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih. Provedba GZM prvenstveno je utjecala na ubrzani razvoj i provedbu novih politika za mlade, što je prepoznato i u praćenju rezultata provedbe GZM Europske komisije 15 . Poboljšana je koordinacija nadležnih tijela te su u procese donošenja odluka o mjerama aktivacije mladih snažnije uključene relevantne organizacije civilnoga društva i socijalni partneri. RH je razvila i niz specijaliziranih usluga i mjera kako bi se mladima olakšala tranzicija iz obrazovanja na tržište rada.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: HZZ) obuhvaćeno je više od 100.000 mladih od 15-29 te, sukladno praćenju Europske komisije 16 , u odnosu na druge države članice, RH ima iznadprosječnu pokrivenost mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladih u tzv. NEET statusu) mjerama Garancije. Ujedno, praćenje Komisije ukazuje i na to da su ishodi na tržištu rada po izlasku iz mjera za mlade pozitivni i održivi.
Kao podrška radu HZZ te provedbi GZM, otvoreno je 13 Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri 17 (CISOK centri) s aplikativnom podrškom koja omogućuje praćenje korisnika. U sklopu CISOK-a razvijene su nove usluge za praćenje tržišta rada (LMIS sustav) i ostvarena je suradnja s lokalnim partnerima na informiranju mladih u svrhu prevencije dugotrajne nezaposlenosti, ali i dosega i aktivacije neaktivnih mladih.
Dodatno, razvijene su nove mjere, kako bi se što bolje uskladile s potrebama mladih i potrebama oporavljenog tržišta rada. Tako je HZZ usmjerio pažnju na obrazovne programe kako bi se smanjila razlika u ponudi i potražnji na tržištu rada te je razvijena mjera „Osposobljavanje na radnom mjestu”. Također, značajno je revidirana mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se poslodavce što snažnije usmjerilo na zapošljavanje mladih te revitalizaciju pripravništva. Tijekom 2018. vidljivi su značajni pomaci: udio stručnog osposobljavanja u ukupnim korisnicima mjera smanjen je na 35,6% (sa 58,9% na dan 30. rujna 2017.), dok je udio mjera za poticanje zapošljavanja (uključujući novu mjeru Pripravništva) povećan na 30,2%. Ujedno, u istom razdoblju 2018. porastao je i udio korisnika mjera za obrazovanje nezaposlenih mladih osoba, s 0,07% u 2017. na čak 6,6% u 2018. godini.
Kako bi se podržalo kvalitetno zapošljavanje mladih te olakšalo njihovo osamostaljivanje i, posljedično, planiranje obitelji, od 2015. na snazi je fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih na neodređeno, koja se koristi temeljem izmjena i dopuna Zakona o doprinosima (Narodne novina, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 te 115/16). Poslodavac može navedenu olakšicu koristiti 5 godina. Ukupan broj mladih korisnika ove olakšice u 2015. bio je 33.508. Krajem rujna 2017. taj je broj iznosio 76.407 dok je ukupan broj korisnika ove olakšice krajem rujna 2018. bio 101.869, što je povećanje za 25.462 osobe u godini dana. Pri tom je u prvih 9 mjeseci 2018. 10.850 mladih osoba 15-29 bilo novozaposleno, dok je 38.144 mladih osoba korištenjem fiskalne olakšice dobilo ugovor na neodređeno vrijeme („prešli“ su s ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme). Za preostale nije moguće utvrditi prethodni status (najvjerojatnije se radilo o promjeni poslodavca uz promjenu šifre, odnosno statusa osiguranja).
Temeljem podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO), u odnosu na 2015., u 2018. je 10% više mladih osiguranih temeljem radnog odnosa, a čak je 24% više mladih koji rade na neodređeno vrijeme. Uz provedbu olakšice, snažniji gospodarski rast, kao i osjetan porast potražnje za radnom snagom, u 2018. po prvi puta od 2015. broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme veći je od broja mladih zaposlenih na određeno!
U 2018. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo je ESF projekt „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“. Rezultat provedbe ovog projekta je uspostavljena razmjena administrativnih podataka o zaposlenim i nezaposlenim osobama te podataka o učenicima (iz baze e-Matice) i studentima (iz baze o studentskim pravima – ISSP). Razmjenom se dobiva baza podataka o mladima koji se, u odnosu na godinu ranije, više ne nalaze u obrazovanju, ali nisu zaposleni temeljem evidencije HZMO-a. Ovime se dobiva jasan uvid u jednu generaciju mladih u NEET statusu, čime se dalje može zaključivati o razlozima nezaposlenosti ili neaktivnosti mladih. Kako bi se izvršila provjera funkcionalnosti te dale preporuke za daljnji razvoj ove razmjene podataka, Ekonomski institut, Zagreb izradio je studiju pod nazivom „Analiza stanja i preporuke za razvoj daljnjih aktivnosti za osobe u NEET statusu“ 18 . Temeljem ove pilot-analize, u najvećem se riziku od neaktivnosti očekivano nalaze mladi s nižim i bez kvalifikacija te mladi koji su završili obrazovanje prema posebnom odgojno-obrazovnom programu (mladi s invaliditetom). Ujedno, najveći udio mladih u NEET statusu bio je u Ličko-senjskoj te Vukovarskoj županiji.
U 2015. stopa nezaposlenih mladih od 15 do 24 godine iznosila je čak 42,3 posto, bilježeći kontinuirani pad u trogodišnjem razdoblju te je ukupna stopa u 2017. nastavila opadati i to:
◊ za skupinu od 15-24 stopa nezaposlenosti smanjena je za dodatna 3,9 postotna boda (EU prosjek: 1,9 postotni bod), odnosno smanjena je s 31,3 posto 2016. na 27,4 posto 2017. godine;
◊ za skupinu 25-29 stopa nezaposlenosti smanjena je 1,7 postotnih bodova (EU prosjek: 1,2 postotni bod), odnosno smanjena je s 19 posto 2016. na 17,3 posto 2017. godine.
◊ Stopa dugotrajne nezaposlenosti smanjena je za dodatnih 4 postotna boda te je u 2017. iznosila 6,6 posto, približivši se EU prosjeku od 4,2 posto. Ovime je stopa dugotrajne nezaposlenosti mladih od 2013., kada je iznosila čak 18,4 posto, trostruko smanjena. Međutim, potrebno je u obzir uzeti otvaranje tržišta EU, koje je omogućilo onim mladima koji su bili u dugotrajnoj nezaposlenosti priliku da se zaposle u nekoj od članica EU.
Uspoređujući kretanja u zaposlenosti mladih 2016. i 2017., položaj mladih od 25-29 povoljniji je u odnosu na mlađu dobnu skupinu (15-24):
◊ Vidljivo je da se u odnosu na prošlu godinu za skupinu mladih od 15-24 stopa zaposlenosti vrlo blago povećala (za samo 0,1 postotni bod, odnosno s 25,6 posto na 25,9 posto u 2017.), te je vidljivo i smanjenje ukupnog broja zaposlenih u ovoj dobnoj skupini (za 0,6 posto u odnosu na 2016.). Isto tako, opada i stopa aktivnosti (sudjelovanja na tržištu rada).
◊ Za skupinu 25-29, stopa zaposlenosti narasla je za čak 2,5 postotna boda (s 66,2 posto u 2016. na 68,7 posto u 2017.), s ukupnim povećanjem broja zaposlenih za 1,2 posto, što je iznad EU prosjeka od 0,6 posto porasta broja zaposlenih u istoj dobnoj skupini. Također, stopa aktivnosti mladih koja u ovoj dobnoj skupini iznosi 83,2 posto čak je i nešto viša od EU prosjeka koji iznosi 82,5 posto.
Pregledom posljednjih dostupnih podataka o nezaposlenosti za 2018. godinu 19 vidljiv je nastavak vrlo pozitivnih trendova vezanih uz zapošljavanje mladih u 2018. godini. Uspoređujući rujan 2017. te 2018., RH je među državama članicama s najvećim smanjenjem stope nezaposlenosti u ukupnoj radnoj snazi (s 10.5% na 8.2%). Nezaposlenost mladih osoba od 15-24 godine, za koje u publikaciji postoje podaci, u 2. kvartalu 2018. godine bila je na 23%, što je najniža razina od početka provedbe GZM.
Stopa mladih u NEET statusu (udio mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih u odnosu na ukupnu populaciju mladih) nastavila se smanjivati te se u 2017. smanjila za dodatnih 8 posto za ukupnu dobnu skupinu od 15-29, što je snažnije od EU prosjeka koji je u istom razdoblju iznosio 6 posto. Potrebno je naglasiti da mladi u NEET statusu u RH čine uglavnom nezaposlene osobe, tj. RH ima nižu stopu neaktivnih mladih u NEET statusu od prosjeka EU.
◊ Za skupinu 15-24, stopa mladih u NEET statusu smanjila se za 9 posto
◊ Za skupinu 25-29, stopa mladih u NEET statusu smanjila se za 7 posto
Uz još uvijek visoku stopu mladih u NEET statusu, ključni izazov ostaju mlade NEET osobe koje se ne prijavljuju u evidenciju HZZ-a radi podrške pri zapošljavanju (točnije, ne ulaze u Garanciju za mlade). Time potencijalno ulaze u dugotrajnu nezaposlenost čime se povećava rizik od socijalne isključenosti i, kasnije, rizik od ulaska u siromaštvo 20 . Ujedno, RH ima jednu od najnižih stopa aktivnosti (sudjelovanja u radnoj snazi) mladih u EU, što je posebno izraženo kod mladih žena (15-24). Stoga će RH u narednom razdoblju dodatno ulagati u razvoj mjera za ovu skupinu mladih osoba.
Drugi ključni izazov predstavlja i velik broj osoba koje su završile srednje strukovno obrazovanje, no prilikom pristupa tržištu rada nailaze na značajne teškoće u zapošljavanju. Više od polovice registriranih nezaposlenih mladih čini upravo ova skupina mladih. Navedeno prvenstveno ukazuje na veliku potrebu ulaganja u daljnji razvoj strukovnog obrazovanja. Ovaj će izazov biti adresiran provedbom reforme obrazovanja, ali i osnaživanjem i provedbom mjera za zapošljavanje koje sadrže dodatnu obrazovnu komponentu, kao i provedbom analize kvalitete mentorstva u okviru sustava rada u RH.
Prema izvješću Global Entrepreneurship Monitora Hrvatska za 2017. godinu 21 , u razdoblju od 2015.-2017. udio mladih u dobi 18-34 u poduzetničkim aktivnostima je stabilan na razini od oko 46% te je nešto iznad prosjeka za EU zemlje obuhvaćene GEM istraživanjem. TEA indeks u istom razdoblju za dobnu skupinu od 18-24 godine kreće od 13,8 do oko 16,1%, dok se isti za dobnu skupinu 25-34 godine kreće na razini oko 30%. Prilikom pokretanja poduzetničke aktivnosti osim poticajnog okruženja, mladim poduzetnicima nužno je osigurati kvalitetan sustav informacija, savjeta, treninga i mentorstva. Pomoć za pokretanje poduzetničkog poduhvata mladi poduzetnici mogu dobiti korištenjem različitih usluga poduzetničke infrastrukture, prvenstveno poduzetničkih inkubatora.
Osim poduzetničke infrastrukture mladim poduzetnicima potrebno je osigurati i raspoloživost povoljnih financijskih instrumenata. Podrška ulaganjima malih i srednjih poduzetnika, a koja je raspoloživa i poduzetnicima početnicima, kroz povoljne mikro i male zajmove za osnovna i obrtna sredstva te pojedinačna i portfeljna jamstava za kredite, koji kombinacijom EU, nacionalnih sredstava i sredstava banaka, omogućavaju povoljnije uvjete financiranja osigurava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (dalje: HAMAG-BICRO). U tom smislu u provedbi su programi za mikro i male investicijske zajmove i mikro obrtna sredstva, uz niže kamatne stope (0,5%-3,5%) i nižu razinu instrumenata osiguranja te program pojedinačnih jamstava, koji subjektima malog gospodarstva omogućuje pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga.
Kako bi postali perspektivni poduzetnici, mladima je potrebno osigurati stjecanje znanja i vještina kao i poduzetničkih vještina kroz sustav formalnog obrazovanja na svim razinama obrazovanja, prvenstveno uključivanjem u razne oblike učenja na radnom mjestu. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kontinuirano provodi aktivnosti stipendiranja učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te poticanja gospodarskih subjekata na primanje učenika na naukovanje. Naime, sustavom stipendija mladi se potiču na obrazovanje u zanimanjima koja su tražena i deficitarna na tržištu rada u cilju stjecanja vještina za samostalan rad u zanimanju te razvoju socijalnih i poduzetničkih kompetencija. Ujedno, kako bi se neposredno u gospodarstvu osiguralo usvajanje ključnih vještina i kompetencija te kvalitetno obrazovani kadrovi koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu, potiče se naukovanje. Kao doprinos provedbi mjera iz Programa Vlade 2016.-2020. za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je u razdoblju od 2016. do 2018. provodilo Operaciju „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ vrijednu 67,85 milijuna kuna financiranu sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020. Temeljem Ove Operacije kroz tri školske godine: 2016./2017., 2017./2018. i 2018/2019. provodile su se aktivnosti vezane uz stipendiranje učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te aktivnosti poticanja gospodarskih subjekata za primanje učenika na naukovanje. U navedenom razdoblju broj dodijeljenih stipendija višestruko se povećao, primjerice za 2016./2017. dodijeljene su 1.522 stipendije u iznosu od 13,7 milijuna kuna, a za 2017./2018. dodijeljeno je 2.389 stipendija u iznosu od 21,5 milijuna kuna. Za školsku godinu 2018./2019. dodijeljeno je 2.968 stipendija u iznosu od 26,7 milijuna kuna. Također, za poticanje naukovanja bila su osigurana sredstva u iznosu od 18,5 milijuna kuna. Primjerice za 2018. dodijeljeno je 188 potpora u ukupnom iznosu od 10,49 milijuna kuna te je time dodijeljen znatno veći broj potpora te veći iznos sredstava nego u prethodne dvije godine zajedno.
U slijedećem dvogodišnjem razdoblju (2019.-2020.) Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će još snažnije poticati obrazovanje za obrtnička zanimanja, kroz Operaciju „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja FAZA II“ vrijednu oko 200 milijuna kuna. U odnosu na Operaciju koja je bila u provedbi u razdoblju od 2016. do 2018., napravljeni su značajni iskoraci. Prvi je dvostruko povećanje učeničkih stipendija sa dosadašnjih 9.000,00 na 18.000,00 kuna na godišnjoj razini za što su osigurana sredstva u visini od 114 milijuna kuna, a drugi je značajno povećanje raspoloživih sredstava za poticanje obrtnika i pravnih osoba na izvođenje naukovanje koja ukupno iznose 60 milijuna kuna.
U svrhu podizanja svijesti o značaju poduzetništva u studentskoj populaciji HAMAG-BICRO provodi projekt „Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora“, kao virtualnu platformu putem koje studenti, uz pomoć mentora, razvijaju svoje poslovne ideje. Usluge koje studenti mogu koristiti putem „Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora“ su mentorstvo, umrežavanje s kolegama i profesorima s drugih fakulteta, izrada poslovnog plana uz vodstvo odabranih mentora, financijska potpora, osnivanje vlastitog poduzeća i slično.
___
13 Isključujući one koji navrše 30 godina. U dokumentima, posebno u Planu implementacije Garancije za mlade, koristi se statističko prikazivanje dobi: 15-29.
14 http://www.mrms.hr/wp-content/uploads/2012/10/Smjernice-APZ-2018.-2020..pdf
15 KOMUNIKACIJA KOMISIJE - Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih, od 4. listopada 2016. (SWD(2016) 323 final)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52016DC0646
16 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1161&langId=en&intPageId=3328
17 http://www.cisok.hr/
1 8 https://www.eizg.hr/UserDocsImages/projekti/neet_studija.PDF
1 9 EUROSTAT News Release 170/2018, od 31.10.2018.: Euro area unemployment at 8.1%
https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9350663/3-31102018-BP-EN.pdf/64eda794-2c0a-434e-952f-ded23f894d48
2 0 Mascherini i Ledermaier,: Exploring the diversity of NEETs, Eurofond, 2016. https://www.eurofound.europa.eu/publications/report/2016/labour-market-social-policies/exploring-the-diversity-of-neets
2 https://www.cepor.hr/rezultati-istrazivanja-gem-hrvatska-2017/
Ciljevi u području zapošljavanja i poduzetništva su:
1. Povećati participaciju mladih na tržištu rada, posebno mladih koji su stekli nižu razinu obrazovanja (osnovno obrazovanje i niža razina srednjeg obrazovanja)
2. Osnažiti mlade za poduzetništvo i samozapošljavanje
Cilj 1. Povećati participaciju mladih na tržištu rada, posebno mladih koji su stekli nižu razinu obrazovanja (osnovno obrazovanje i niža razina srednjeg obrazovanja)
MJERA 2.2.1.
Provedba mjera Garancije za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca , CISOK centri
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Pripremiti i provesti dvogodišnju nacionalnu kampanju Garancije za mlade
2020. i dalje
Provoditi mjere za zapošljavanje te samozapošljavanje mladih
2020. i dalje
Provoditi mjere za stjecanje prvog/relevantnog radnog iskustva
2020. i dalje
Provoditi mjere za povećanje zapošljivosti
2020. i dalje
Osigurati daljnji razvoj CISOK centara
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Izrađen Plan implementacije Garancije za mlade 22
- Povećana prepoznatljivost mjera za mlade te Garancija za mlade
- Stopa mladih od 15 – 29 u NEET statusu smanjuje se za 1,5 postotni bod na godišnjoj razini, tijekom razdoblja provedbe Nacionalnog programa.
- Povećana stopa aktivnosti mladih u odnosu na početnu godinu.
- Povećan broj mladih koji izlaze iz NEET statusa u roku od 4 mjeseca od ulaska u Garanciju za mlade
Pokazatelji rezultata:
- broj mladih zaposlenih putem mjera Aktivne politike zapošljavanja, s naglaskom na zapošljavanje u roku od 4 mjeseca
- broj mladih uključenih u mjere Aktivne politike zapošljavanja za stjecanje prvog/relevantnog radnog iskustva, s naglaskom na zapošljavanje u roku od 4 mjeseca
- broj mladih uključenih u mjere obrazovanja, s naglaskom na uključivanje u roku od 4 mjeseca
- broj otvorenih CISOK centara
- broj dodijeljenih potpora za samozapošljavanje
- broj potpisanih Sporazuma o suradnji CISOK centara, na lokalnoj razini
- broj korisnika CISOK centara prema statusu na tržištu rada (učenik/student/neaktivni NEET/nezaposleni NEET) te obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi
2 2 http://www.gzm.hr/sto-je-garancija-za-mlade/plan-implementacije/
MJERA 2.2.2.
Unapređenje mjera za zapošljavanje mladih, s naglaskom na dugotrajno nezaposlene mlade te mlade u neaktivnom NEET statusu
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, akademska zajednica, socijalni partneri, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Unaprjeđivati i osnažiti sustav praćenja mladih u NEET statusu
2020.
Provesti Inovacije u aktivaciji neaktivnih mladih osoba
2020. i dalje
Pratiti sudjelovanje udruga mladih i za mlade u provedbi politika zapošljavanja te izdavati preporuke za poboljšanje stanja
2020. i dalje
Raspravljati s ključnim dionicima o problemu dugotrajne nezaposlenosti mladih, s naglaskom na provedbu relevantnih EU smjernica i politika
2020. i dalje
Provoditi, pratiti i unaprjeđivati provedbu mjera za dugotrajno nezaposlene mlade te za pripadnike romske nacionalne manjine
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Poboljšane postojeće i razvijene nove usluge za mlade u neaktivnom NEET statusu, s posebnim naglaskom na mlade u riziku od siromaštva te mlade u riziku od ulaska u NEET status, posebno s naglaskom na pripadnike romske nacionalne manjine
- Unaprijeđen sustav praćenja mladih u NEET statusu
Pokazatelji rezultata:
- Broj udruga mladih i za mlade kojima su dodijeljena sredstva za provedbu aktivnosti dosega
- Broj korisnika mjera dosega prema obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi
- Broj udruga mladih i za mlade kojima su dodijeljena sredstva u području Aktivne politike zapošljavanja
- Broj predloženih poboljšanja i novih mjera za dugotrajno nezaposlene mlade
- Broj održanih tribina
- Broj dugotrajno nezaposlenih mladih 15-29 uključenih u mjere Aktivne politike zapošljavanja
Cilj 2. Osnažiti mlade za poduzetništvo i samozapošljavanje
MJERA 2.2.3.
Osiguranje uvjeta za učenje mladih na radnom mjestu
NOSITELJ
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Provesti analizu sustava mentorstva izvan sustava redovitog obrazovanja s naglaskom na uspostavi kvalitete mentorstva
2020. do 2021.
Razviti sustav vrednovanja rada mentora i baze mentora
2022. i dalje
Pružiti podršku implementaciji kvalitetnog mentorstva putem otvorenih natječaja
2020. i dalje
Stipendirati učenike u deficitarnim zanimanjima
2020. i dalje
Poticati gospodarske subjekte na izvođenje naukovanja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Utvrđene potrebe poslodavaca za razvoj kvalitetnih mentorskih shema
- Mladi informirani o modelima i mogućnostima učenja na radnom mjestu
- Usvajanje ključnih vještina i kompetencija za tržište rada i gospodarstvo kroz sustav naukovanja
Pokazatelji rezultata:
- Broj mladih uključenih u sustav mentorstva izvan sustava redovitog obrazovanja
- Izrađene preporuke o poboljšanju sustava mentorstva, s naglaskom na mentorstvo izvan sustava obrazovanja,
- Izrađena baza mentora izvan sustava redovitog obrazovanja,
- Izrađen i proveden program osposobljavanja i certificiranja/licenciranja mentora, uključujući u sustavu obrazovanja odraslih,
- Broj poslodavaca koji su primili podršku za razvoj kvalitetnog mentorstva putem otvorenog natječaja,
- Broj ponuda za pripravništva i druge oblike učenja na radnom mjestu,
- Broj mladih koji ostaju u radu kod poslodavaca kod kojeg su bili uključeni u neki od programa učenja na radnom mjestu
- Broj dodijeljenih stipendija
- Broj dodijeljenih potpora za izvođenje naukovanja
MJERA 2.2.4.
Jačanje kompetencija mladih za moderno tržište rada
NOSITELJ
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provesti mjere u području digitalnih kompetencija mladih kroz provedbu radionica za stjecanje kompetencija relevantnih za tržište rada
2020. i dalje
Poticati razvoj kompetencija u STEM području kroz organizaciju programa neovisnih o formalnom obrazovanju
2020. i dalje
Poticati razvoj organizacija civilnog društva na lokalnoj razini u cilju pripreme i provedbe programa iz područja digitalnih kompetencija
2020. i dalje
Dodjela potpora za praksu i pripravništvo mladih u visokotehnološkim kompanijama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Razvijeni programi jačanja digitalnih kompetencija mladih u cilju jačanja zapošljivosti
- Razvijene kompetencije i znanja mladih u tehnologijama relevantnim za tržište rada
Pokazatelji rezultata:
- Organizirane aktivnosti za mlade kroz koje će stjecati znanja i vještine iz STEM područja uz redovno obrazovanje ili zaposlenje
- Broj potpora dodijeljenih mladima u visokotehnološkim kompanijama (IT sektor)
MJERA 2.2.5.
Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje mladih u turizmu podizanjem kvalitete stečenih kompetencija intenzivnijim povezivanjem obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu
NOSITELJ
Ministarstvo turizma
SURADNICI U PROVEDBI
Gospodarski subjekti u turizmu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Stipendiranje tijekom obrazovanja za ugostiteljsko-turistička zanimanja
2020. i dalje
Podizanje kvalitete stručne prakse osiguravanjem obavljanja prakse kod poslodavaca koji sudjeluje u stipendiranju
2021./2022. i dalje
Zapošljavanje nakon završenog obrazovanja na određeno vrijeme u trajanju najmanje godinu dana
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Objavljen Javni poziv za poticanje obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu – STIPENDIJE svake godine tijekom razdoblja
- Potpisani tripartitni ugovori između Ministarstva turizma – gospodarskih subjekata i stipendista/skrbnika stipendista
Pokazatelji rezultata:
- Povećan udio učenika upisanih u turističko-ugostiteljska zanimanja u ukupnom broju učenika upisanih u sva strukovna zanimanja
- Zaposleni mladi po završetku obrazovanja
MJERA 2.2.6.
Poticanje poduzetničkog duha među mladima i razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu
NOSITELJ
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Promocija poduzetništva mladih
2020. i dalje
Dodjela potpora za projekte kojima se potiče razvoj vještina i znanja o poduzetništvu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Provedena kampanja promocije poduzetničkog uspjeha koja uključuje promociju mladih poduzetnika
- Raspisan javni poziv za provedbu projekata koji potiču razvoj vještina i usvajanje specifičnih znanja o poduzetništvu, razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu i razvoj poduzetničke kulture u društvu
Pokazatelji rezultata:
- Porast poduzetničke aktivnosti mladih, mjerena TEA indeksom
- Broj dodijeljenih potpora
MJERA 2.2.7.
Poticanje aktivnosti kojima se promiče i razvija model društvenog poduzetništva mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
kontinuirano
Financijske potpore projektima kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
kontinuirano
Financijske potpore projektima za savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za projekte kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za projekte savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za projekte kojima se pridonosi razvijanju vještina i kapaciteta mladih za društveno poduzetništvo
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za projekte savjetovanja i mentoriranja mladih u društveno poduzetničkim aktivnostima
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.3. Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice
Aktivno sudjelovanje mladih u društvu bilo je u fokusu nacionalnih programa za mlade u proteklim razdobljima, a prepoznato je ponovno kao značajno strateško područje i u ovom Nacionalnom programu za mlade . Koncept aktivnog građanstva, koji povezuje pravni status osobe s ulogom osobe koju ona ima u društvu, od osobitog je značaja za javne politike usmjerene mladima kako bismo im i prije formalnog ulaska u svijet odraslih dali podršku u njihovom punopravnom sudjelovanju u životu zajednice.
Uzimajući u obzir heterogenost populacije mladih, kao i izazova s kojima se susreću, nužno je naglasiti važnost njihova punopravnog sudjelovanja u svim aspektima javnog života. Studija Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća, ukazuje na pomanjkanje društvenog i političkog angažmana mladih te naglašava pitanje na koji ih se način može potaknuti na veći društveni aktivizam 23 . Dostupni mehanizmi uključivanja mladih su savjeti mladih na lokalnoj i područnoj razini i proces Dijaloga EU-a s mladima kao oblik uključivanja mladih na Europskoj razini.
Zakon o savjetima mladih 24 uređuje osnivanje savjeta mladih, djelokrug, postupak izbora te druga pitanja od značaja za njihov rad. Cilj zakona je sudjelovanje mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, aktivno uključivanje mladih u javni život te informiranje i savjetovanje u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Savjeti mladih osnivaju se kao savjetodavna tijela JLP(R)S , a njihova zadaća je promicanje i zagovaranje prava, potrebe i interesa mladih na njihovoj lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prati provedbu Zakona o savjetima mladih godišnjim prikupljanjem podataka od JLP(R)S . Prema Godišnjem izvještaju o radu savjeta mladih u 2017. 25. , na području RH osnovano je 106 savjeta mladih od kojih je u 2017. aktivno djelovalo njih 86. U odnosu na 2016., broj aktivnih savjeta mladih u 2017. manji je za 40. Od ukupno 576 JLP(R)S u RH, tek nešto više od 18% njih osnovalo je savjet mladih. Prema županijskim izvještajima, uočava se s jedne strane nedostatak inicijative za osnivanje savjeta mladih od strane JLP(R)S koje su dužne uputiti javni poziv i provesti postupak osnivanja, a s druge strane manjak zanimanja mladih za uključivanje u društveno-politički život na lokalnoj razini. S obzirom na rezultate godišnjih izvještaja o radu savjeta mladih, potrebno je uložiti dodatne napore usmjerene edukaciji mladih, članova savjeta mladih i predstavnika JLP(R)S kako bi se osnovao što veći broj savjeta mladih te kako bi savjeti mladih bili što djelotvorniji u svom radu.
Jedan od dostupnih načina na koji se mladi mogu aktivno uključiti u donošenje i provođenje odluka na lokalnoj razini je i kroz izradu lokalnih i regionalnih programa za mlade. Ovim putem mladi se upoznaju s političkim djelovanjem kao jednim od načina rješavanje značajnih pitanja za život mladih u lokalnoj zajednici. Županije, gradovi i općine sustavno se potiču na razvijanje, donošenje i praćenje provedbe svojih lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade u suradnji s udrugama mladih i za mlade sukladno specifičnim interesima i potrebama mladih na određenom području.
Mladi predstavljaju jednu od skupina mladih koja je najaktivnije uključena u pokretanje pozitivnih promjena u društvu kroz volontiranje. Prema evidenciji organiziranog volontiranja koju prikuplja Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade socijalnu politiku, mladi u dobnoj skupini od 15-30 godina kontinuirano predstavljaju najbrojniju skupinu volontera, a u 2018. godini udio mladih u ukupnom broju volontera (62 699) iznosio je visokih 50,6%. S obzirom da podaci o ukupnom broju volontera kojima raspolaže Ministarstvo ovise ponajprije o osviještenosti organizatora volontiranja o obvezi dostavljanja izvješća o organiziranom volontiranju, može se pretpostaviti da određeni broj volontera nije zabilježen u službenoj statistici te da je stvarni broj volontera, a onda i mladih volontera još i veći.
Mladi se kroz volontiranje uključuju u društvene procese i sudjeluju u razvoju zajednice u kojoj žive. Volontiranje omogućuje svim volonterima stjecanje novih vještina i znanja, te razvoj osobnih potencijala, a što je posebno važno kad je riječ o mladima. Volontiranje pruža i mogućnost učenja od drugih, te razmjenu iskustava između država, regija i različitih kultura pri čemu suradnja s ljudima različitog podrijetla pridonosi smanjivanju predrasuda i stereotipa, te stvaranju tolerantnijeg i pravednijeg društva. Provedbom Nacionalnog programa za razvoj volonterstva za razdoblje od 2020. do 2024. godine, osigurat će se još poticajnije okruženje za aktivno sudjelovanje mladih u društvenim procesima i njihov doprinos različitim područjima društvenog razvoja.
RH od 2013. provodi strukturirani dijalog, odnosno Dijalog EU-a s mladima koji se definira kao proces u kojem se predstavnici/e tijela javne vlasti, kao i institucije Europske unije, savjetuju s mladima o određenim temama koje su važne za populaciju mladih u Europi. Cilj ovog procesa je suradnjom mladih i institucija kreirati i osigurati da preporuke i mišljenja mladih nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade. Na taj način nastoji se poboljšati kvaliteta života mladih i unaprijediti njihov položaj u pojedinom području. Radi provođenja strukturiranog dijaloga osnovano je koordinacijsko tijelo za provedbu strukturiranog dijaloga – Nacionalna radna skupina koju čine predstavnici/e tijela državne uprave i predstavnici/e udruga mladih i za mlade.
U fokusu ovog strateškog područja jest osviještenost mladih o mehanizmima sudjelovanja koji im omogućavaju i olakšavaju punopravnu participaciju u zajednici.
Uključivanje u procese od značaja za mlade potiče se kroz aktivnosti i djelovanje organizacija civilnog društva, odnosno osnaživanje udruga mladih i za mlade kroz čiji rad mladi mogu djelovati u razvoju šire društvene zajednice 26 .
___
2 3 Ilišin, V.; Spajić Vrkaš, V. ur. (2017): Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 226.
2 4 Zakon o savjetima mladih (Narodne novine, broj 41/14)
2 5 https://mdomsp.gov.hr/mladi-i-volonterstvo/mladi-9015/savjeti-mladih-9021/izvjesca-o-savjetima-mladih-9022/izvjesce-za-2017-godinu/10622 (pristup u prosincu 2018.)
2 6 Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2009. do 2013. godine.
Mjerama predloženima u ovom strateškom području želi se otvoriti politički i društveni prostor mladima kroz suradnju s tijelima državne uprave, ustanovama te organizacijama civilnog društva. Pružanjem podrške djelovanju mladih na lokalnoj i regionalnoj razini kroz rad u savjetima mladih, sukreiranje lokalnih i regionalnih programa za mlade i potpore udrugama mladih i za mlade stvara se poticajno okruženje za aktivno sudjelovanje mladih u procesima od značaja i na razini europske i globalne zajednice.
Iako živimo u vrijeme globalizacije i velikih sloboda kretanja roba, kapitala i osoba, život pojedinca je i uvijek će biti uvelike određen sredinom u kojoj živi. Odrednice životne sredine, ovisno o njihovom stupnju prilagodljivosti i pozitivnosti ishoda kojima teže, privlače robu, kapital i osobe ili ih pak odbijaju te su tako nerijetko razlogom brojnih migracija, ponajprije onih unutar država, a u budućnosti moguće i migracija na puno širem planu.
Životnu sredinu, životni kontekst ili zajednicu čine ljudi te sva ona materijalna i ne materijalna obilježja koja su im unutar tog konteksta na raspolaganju. Obilježja zajednica (kao cjeline) se mogu promatrati u vidu prostornih obilježja i dostupnih resursa, običaja, normi i očekivanja te ako postoje i zakonodavno-pravnih specifičnosti. Navedena obilježja istovremeno postavljaju ograničenja, ali i mogućnosti koje usmjeravaju živote pojedinaca. Obilježja pojedinaca s druge strane uključuju izgradnju identiteta, usvajanje novih znanja i vještina, preuzimanje društvenih uloga, itd. Pojedinci, razvijajući sebe i svoja obilježja i izravno sudjelujući ili ne sudjelujući u donošenju odluka i drugim načinima aktivacije na razini zajednice izravne utječu na promjenu strukture i način funkcioniranja same zajednice.
Zajednica dakle predstavlja životni kontekst grupe pojedinaca, „živo tkivo“ koje se konstantno mijenja i razvija te na koje pojedinci bilo preko osobnog razvoja ili aktivnog sudjelovanja imaju konstantan i izravan utjecaj. Budući da je riječ o obostranom odnosu, razvitak zajednice zahtjeva ulaganje u pojedinca i poticanje njegove aktivacije, kao i ulaganje u resurse koji čine njegov životni kontekst.
Posebno važna skupina pojedinaca su mladi jer se nalaze u procesu izgradnje i učvršćivanja identiteta i pripadnosti svojoj zajednici, kao i preuzimanja svojih osobnih i društvenih uloga te su u tom periodu najviše osjetljivi na utjecaj zajednice (ograničenja i mogućnosti) u kojoj žive, a koja će ih uvelike oblikovati. Cilj zajednica bi stoga trebao biti oblikovati kvalitetne mlade osobe koje će biti kapacitirane preuzeti na sebe upravljanje istima. Kvalitetno oblikovanje i ulaganje u nove generacije mladih, koji će potom ulagati u sljedeće generacije, predstavlja uspješno zatvaranje ciklusa održivosti zajednica.
Da bi zajednica postojala potrebni su ljudi. Temeljna područja ulaganja, a koja su često preduvjetom za kontinuiranu prisutnost ljudi, zasnivanje obitelji i ostanak u zajednici predstavljaju: zaposlenje, druženje i provođenje slobodnog vremena (dostupni sadržaji); dok su najistaknutija područja preko kojih se osigurava razvoj zajednice aktivna društvena i politička participacija njezinih članova.
Mladima tako u prvom redu treba osigurati mogućnost zaposlenja i rješenje stambenog pitanja, a čime se odgovora na njihove osnovne egzistencijalne potrebe. Potom bi im se trebao ponuditi sadržaj ili mogućnost kreiranja sadržaja i to u vidu osiguravanja infrastrukturnih i logističkih preduvjeta za „izlazak“ u zajednicu i provođenje slobodnog vremena u zajednici. U najvećoj su to mjeri javne površine i prostori za okupljanja, ustanove i centri (npr. sport, rekreacija, kultura, itd.) te organizacije civilnog društva.
Kada su im osnovna životna egzistencija i mogućnost sadržajnog provođenja slobodnog vremena osigurani, mlade se može poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici, održavanje i daljnju izgradnju zajednice i to preko: društvene i političke participacije, volontiranja te pokretanja inicijativa za uvođenje novih sadržaja, ustanova, centara te uređenje prostora.
Aktivno sudjelovanje mladih će pri tome izravno doprinijeti izgradnji njihovog identiteta, osvijestiti kod njih važnost preuzimanja odgovornosti (identifikacija i rješavanje problema) te će se pozitivnim primjerom mlade podučiti nužnosti među-vršnjačkog i među-generacijskog prenošenja znanja i mentorstva.
U ovom području cilj je održivi razvoj zajednice i aktivno sudjelovanje mladih u njegovu razvoju.
Cilj 1. Održivi razvoj zajednice i aktivno sudjelovanje mladih u njegovu razvoju
MJERA 2.3.1.
Pružanje podrške djelovanju udruga mladih i za mlade usmjerenog poticanju aktivnog sudjelovanja mladih u društvu
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za mobilnost i programe Europske unije, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financirati aktivnosti udruga mladih i za mlade usmjerene aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
kontinuirano
Provoditi međupredmetnu temu Održivi razvoj u svim osnovnim i srednjim školama u RH u svim obaveznim i izbornim predmetima, satu razrednika, integriranoj nastavi, u sklopu projekata, izvanučioničkoj nastavi, terenskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima
kontinuirano
Osigurati financijsku potporu organizacijama civilnog društva za provedbu programa i aktivnosti u području međupredmetne teme Održivi razvoj
kontinuirano
Sufinancirati projekte organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
kontinuirano
Sufinancirati EU i druge inozemne projekte organizacija civilnog društva odobrenih u području mladih
2020. i dalje
Osigurati razvoj civilnog društva, uključujući udruga mladih i za mlade, u RH koji osigurava ujednačen regionalni društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj Republike Hrvatske
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekate usmjerenih aktivnom sudjelovanju mladih u društvu te praćeni i evaluirani projekti
- Učenici u svim osnovnim i srednjim školama u RH usvojili ishode predviđene provedbom međupredmetne teme Održivi razvoj
- Raspisan godišnji javni natječaj i dodijeljene financijske potpore udrugama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Raspisan godišnje javni poziv i sufinancirani projekti organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
- Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru sufinanciranja projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova
- Raspisan poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata kojima se jačaju kapaciteti OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za dobivanje javnih sredstava za provedbu rješenja posebno prilagođenih lokalnim problemima
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za projekte usmjerene aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
- Godišnje izvješće o broju udruga mladih i za mlade koje su uspješno ispunile svoje obveze u provođenju projekata usmjerenih aktivnom sudjelovanju mladih u društvu
- Analiza provođenja međupredmetne teme Održivi razvoj u svim osnovnim i srednjim školama u RH
- Broj sufinanciranih projekata udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru Erasmus+ programa i njegovih sljednika u području mladih
- Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva odobrenih u okviru sufinanciranja projekata organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova
- Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata kojima se jačaju kapaciteti OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za provedbu rješenja posebno prilagođenih lokalnim problemima
MJERA 2.3.2.
Osiguravanje uvjeta za unaprjeđenje rada savjeta mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Državna škola za javnu upravu, organizacije civilnog društva, Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Provođenje edukacija za članove savjeta mladih
kontinuirano
Provođenje edukacija za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
2020. i dalje
Administrativno-tehnička i financijska potpora organizaciji Godišnje konferencije savjeta mladih u RH
2020. do 2022.
Analiza potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
2022. i dalje
Izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Provedene edukacije za članove savjeta mladih
- Provedene edukacije za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
- Pružena podrška organizaciji Godišnje konferencije savjeta mladih
- Izrađeno izvješće o rezultatima analize potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
- Usvojene izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih
- Povećan broj osnovanih i aktivnih savjeta mladih
Pokazatelji rezultata:
- Broj provedenih edukacija za članove savjeta mladih
- Broj provedenih edukacija za predstavnike JLP(R)S o savjetima mladih
- Održana Godišnja konferencija savjeta mladih
- Provedena analiza potrebnih izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih
- Izrađen nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o savjetima
- Najmanje 20% povećan broj osnovanih i aktivnih savjeta mladih
MJERA 2.3.3.
Stvaranje poticajnog okruženja za provedbu Dijaloga EU s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Nacionalna radna skupina za provedbu Dijaloga EU s mladima, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati administrativno-tehničku i financijsku podršku za provedbu Dijaloga EU s mladima
2020. i dalje
Osigurati vidljivost procesa Dijaloga EU s mladima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Pružena administrativno-tehnička i financijska podrška Nacionalnoj radnoj skupini za provedbu Dijaloga EU s mladima
- Osigurana vidljivost procesa Dijaloga EU s mladima kroz aktivnosti provedbe Dijaloga EU s mladima
Pokazatelji rezultata:
- Broj održanih sastanaka Nacionalne radne skupine za provedbu Dijaloga EU s mladima
- Broj ostvarenih financijskih podrški Nacionalnoj radnoj skupini za provedbu Dijaloga EU s mladima
- Broj aktivnosti poduzetih s ciljem osiguravanja vidljivosti procesa Dijaloga EU s mladima
MJERA 2.3.4.
Poticanje izrade i donošenja lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
JLP(R)S, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Osigurana financijska potpora za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade te praćeni i evaluirani projekti
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za izradu lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
- Godišnje izvješće o broju izrađenih lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade
MJERA 2.3.5.
Promicanje održivog razvoja zajednice
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
JLP(R)S, poslovni sektor, udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Razvoj i provedba aktivnosti mladih usmjerenih održivom razvoju zajednice
2021. i dalje
Dodjela statusa „Grad prijatelj mladih“
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore za provedbu projekata usmjerenih održivom razvoju zajednice
- Utvrđeni kriteriji za dodjelu statusa „Grad prijatelj mladih“
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu projekata usmjerenih održivom razvoju zajednice
- Broj gradova kojima je dodijeljen status „Grad prijatelj mladih“
MJERA 2.3.6.
Stvoriti preduvjete za aktivno sudjelovanje mladih u društvu kroz obnovu i revitalizaciju brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) unutar ITU urbanih područja
NOSITELJ
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
SURADNICI U PROVEDBI
Urbana područja u kojima se provodi mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam)
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. – 2021.
Objaviti pozive za financiranje i ugovoriti projekte obnove brownfield lokacija unutar ITU područja kojima se (izravno ili neizravno) stvaraju preduvjeti za aktivno sudjelovanje mladih u društvu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Obnovljene i revitalizirane brownfield lokacije u ITU urbanim područjima u svrhu razvoja sadržaja za mlade i integracije mladih u društvo
Pokazatelji rezultata:
- Objavljena 2 poziva za financiranje i ugovorena 2 projekta obnove brownfield lokacija koji izravno doprinose aktivnom sudjelovanju mladih u društvu:
- Urbano područje Rijeka: „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i t-objekt“
- Urbano područje Zadar: „Centar za mlade i novo urbanističko rješenje za prostor oko centra“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.4. Socijalna uključenost
Izazovi i poteškoće s kojima se suočava suvremeno društvo, dovode do pojave sve većeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti prema kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Pristup problemu socijalne isključenosti zahtijeva ponajprije identifikaciju skupina u društvu koje su izložene riziku od socijalne isključenosti i definiranje mjerljivih zajedničkih pokazatelje poput siromaštva, nezaposlenosti ili ograničene mogućnosti zapošljavanja, zdravstvenih poteškoća, obiteljskog okruženja, niskog stupnja obrazovanja i slično. Takav pristup podrazumijeva međuresornu suradnju i aktivnu uključenost svih značajnih dionika, poput sustava socijalne skrbi, znanstvenih institucija, obrazovnih institucija te donositelja odluka i organizacija civilnog društva.
Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –2020.) temeljni je dokument koji je pružio smjernice u određivanju rizičnih skupina, izazova, a potom i mjera, zadataka i indikatora strateškog područja Socijalna uključenost. Strategija sadrži kratku i jasnu sliku postojećeg stanja u RH, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. U njoj je jasno istaknuto tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine 27 obuhvaća mjere i aktivnosti usmjerene mladim osobama s invaliditetom, kao jednoj od skupina mladih u riziku od socijalne isključenosti.
Mladi u riziku od socijalne isključenosti, kao posebno osjetljiva kategorija, u fokusu su ovog strateškog područja Programa . Prema podacima Eurostat-a 28 , udio mladih ljudi koji su u riziku od socijalne isključenosti u 2017. na razini Europske unije iznosi 27,7%, dok je u RH taj postotak 23,9%. Vezano uz područje socijalne zaštite i skrbi, u 2017. u kategoriji mladih bilo je 14.656 korisnika zajamčene minimalne naknade.
Mladih korisnika usluga u državnim domovima socijalne skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi bilo je 320 u istoj godini.
Prepoznajući važnost djelovanja javnih politika za mlade u svrhu smanjenja broja mladih u riziku, jedan od već spomenutih prioriteta RH i specifičnih ciljeva Programa jesu i mladi u ruralnim područjima i mladi s manje mogućnosti. Ministarstvo iz toga razloga godišnje raspisuje natječaj za financiranje projekata udruga mladih i za mlade, iz sredstava igara na sreću i lutrijskih sredstava, prema unaprijed određenim prioritetnim područjima. U 2018. u prioritetnom području P5c, Mladi u ruralnim sredinama financirano je 10 projekata u iznosu od 843.000,00 kuna. U iznosu od 415.000,00 kuna financirano je 15 udruga mladih i za mlade za projekte usmjerene mladima u NEET statusu.
Ministarstvo sudjeluje i u aktivnostima vezanim uz zaštitu djece, mladih i starijih na EU razini, pa tako aktivno sudjeluje u Vijeću za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS), Radnoj skupini za socijalna pitanja i Radnom skupinom za mlade. U okviru odgovornosti vezanim uz predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. Ministarstvo će supredsjedati Odborom za socijalnu zaštitu Europske komisije (SPC).
Zaključci Vijeća Europske unije o povećanju uloge športa na lokalnoj razini u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladima, usvojeni na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport 2015., ističu kako sudjelovanje u športu na lokalnoj razini, iako se radi prvenstveno o fizičkoj aktivnosti za slobodno vrijeme, također donosi dodanu vrijednost u pogledu zdravijeg i općenito uključivijeg i održivijeg društva u Europi. Sudjelovanjem u športskim aktivnostima mogu se razviti pozitivni društveni stavovi i vrijednosti kao što su sposobnost kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, rješavanja problema i rad u suradnji s drugima.
Države članice se između ostalog pozivaju dodatno poboljšati ukupno sudjelovanje mladih u športu na lokalnoj razini, posebice onih koji imaju manje prilika. Stoga je potrebno poticati uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti kao jedan od načina izgradnje uključivih zajednica te suzbijanja nepovoljnih posljedica siromaštva i socijalne isključenosti.
Kako bi dodatno osnažili sustav potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti ističu se četiri mjere unutar područja Socijalna uključenost koje obuhvaćaju područje obrazovanja, socijalne skrbi, športa, volontiranja i neformalnog obrazovanja. Jedna od navedenih mjera preventivnog je karaktera, a usmjerena je na rano otkrivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti unutar odgojno-obrazovnog sustava. Rano odustajanje od školovanja jedno je od preduvjeta socijalne isključenosti zbog kasnijeg otežanog pristupa mlade osobe bez završenog formalnog obrazovanja tržištu rada i rizika od siromaštva. Sprječavanjem ranog odustajanja od školovanja uz pružanje obrazovanja mladima u NEET statusu kroz dodatne programe usavršavanja i osposobljavanja, mladima u riziku od socijalne uključenosti omogućit će se potrebna konkurentnost na tržištu rada. Mjerama koje potiču inkluzivno volontiranje mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su iz takve skrbi izašli, mlade se uključuje u u život lokalne zajednice, potiče se stvaranje i jačanje njihovih socijalnih mreža i daje im se prostor za njihovu potpunu društvenu integraciju.
Kroz suradnju s udrugama mladih i za mlade, koje imaju veliku ulogu u pristupu mladima koji su izvan sustava obrazovanja, rada i socijalne skrbi, žele se osigurati preduvjeti za socijalno osnaživanje i zaštitu svih pripadnika jedne tako heterogene no značajne skupine društva, mladih.
___
2 7 Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine (Narodne novine, broj 42/2017)
2 8 Share of young people (aged 16-29 years) at risk of poverty or social exclusion, 2017, Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Young_people_-_social_inclusion&oldid=401034 (pristup u prosincu 2018.)
U ovom području cilj je osigurati uključivanje u društvo mladih u sustavu socijalne skrbi.
Cilj 1. Osigurati uključivanje u društvo mladih u sustavu socijalne skrbi
MJERA 2.4.1.
Pružanje potpore organizacijama civilnog društva u provedbi aktivnosti usmjerenih mladima u riziku od socijalne isključenosti
NOSITELJ
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, udruge mladih i za mlade, organizacije civilnog društva, javne ustanove
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provedba aktivnosti usmjerenih mladima u riziku od socijalne isključenosti koje pridonose većoj socijalnoj uključenosti mladih
2020. i dalje
Uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan javni poziv za prijavu projekata udruga mladih i za mlade koje provode aktivnosti usmjerene mladima u riziku od socijalne isključenosti
- Raspisan javni poziv za uključivanje mladih u riziku od socijalne isključenosti u zajednicu kroz šport
Pokazatelji rezultata:
- Broj financiranih projekata udruga mladih i za mlade koje provode aktivnosti usmjerene mladima u riziku od socijalne isključenosti
- Broj udruga mladih i za mlade koje su uključile mlade u riziku od socijalne isključenosti u volontiranje
- Broj organizacija civilnoga društva i ustanova koje su kroz projekte uključile mlade u riziku od socijalne isključenosti u športske aktivnosti
MJERA 2.4.2.
Razvijanje sustava potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti u sklopu obaveznog obrazovanja
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Senzibilizirati i educirati djelatnike u sustavu odgoja i obrazovanja za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti u sklopu obaveznog obrazovanja
2020. i dalje
Razviti savjetodavne, edukativne i informativne programe s ciljem osiguranja osobnog i profesionalnog razvoja mladih u riziku od socijalne isključenosti
2020. i dalje
Sufinancirati aktivnosti i projekte organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Djelatnici u sustavu odgoja i obrazovanja senzibilizirani i educirani za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti
- Savjetodavni, edukativni i informativni programi oblikovani su i unaprijeđeni na način koji osnažuje mlade u riziku od socijalnog isključivanja
- Sufinancirane aktivnosti i projekti organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
Pokazatelji rezultata:
- Povećan broj ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja uključenih u senzibilizaciju i edukaciju za pružanje potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti
- Broj mladih u riziku od socijalne isključenosti koji su osnaženi putem savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa
- Broj sufinanciranih aktivnosti i projekata organizacija civilnog društva koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te poticanje nastavka obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti i na završavanje školovanja mladih koji su ranije napustili školu
MJERA 2.4.3.
Pružanje potpore mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu)
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financijske potpore za udruge mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
kontinuirano
Pratiti i evaluirati aktivnosti i učinke rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
- Godišnje praćenje i evaluiranje aktivnosti i učinci rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za rad s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
- Broj izrađenih izvještaja o aktivnostima i učincima rada s mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (mladi u NEET statusu) prema utvrđenim potrebama i resursima lokalnih zajednica
MJERA 2.4.4.
Stvaranje poticajnog okruženja za uključivanje u društvo mladih u sustavu socijalne skrbi
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
udruge mladih i za mlade
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Analiza postojećeg stanja mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te procjena njihovih potreba
kontinuirano
Financijske potpore udrugama mladih i za mlade koje pridonose socijalnoj uključenosti mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
2020. i dalje
Informiranje udruga mladih i za mlade o inkluzivnom volontiranju mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Analizirano postojeće stanje mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te procijenjene njihove potrebe
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti koje pridonose socijalnoj uključenosti mladih koji su u sustavu alternativne skrbi, mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mladih korisnika zajamčene minimalne naknade te praćeni i evaluirani projekti
- osigurana financijska sredstva za sufinanciranje troškova autoškole i mjesečne putne karte za mlade koji su u sustavu alternativne skrbi, mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mlade korisnike zajamčene minimalne naknade
- Udruge mladih i za mlade informirane o važnosti i mogućnostima inkluzivnog volontiranja mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mladih korisnika zajamčene minimalne naknade
Pokazatelji rezultata:
- Broj mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te utvrđene njihove potrebe
- Broj dodijeljenih financijskih potpora udruga mladih i za mlade za provedbu aktivnosti koji pridonose socijalnoj uključenosti mladih korisnika zajamčene minimalne naknade, mladih koji su u sustavu alternativne skrbi i mladih koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te praćeni i evaluirani projekti
- Broj mladih koji su u sustavu alternativne skrbi, mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi i mlade korisnike zajamčene minimalne naknade, koji su ostvarili pravo na mjesečnu prijevoznu kartu i sufinanciranje autoškole
- Broj udruga mladih i za mlade koje su uključile u volontiranje mlade koji su u sustavu alternativne skrbi i mlade koji su izašli iz sustava alternativne skrbi te mlade koji su korisnici zajamčene minimalne naknade
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.5. Zdravlje i sport
Temeljni ciljevi i zadaće zdravstvene zaštite djece i mladih nisu usmjereni samo tjelesnom zdravlju već uzimaju u obzir kompleksni društveni kontekst i utjecaje na djecu i mlade, koristeći raspoložive metode prevencije bolesti i promicanja zdravlja, s osnovnom svrhom omogućavanja dostizanja punih potencijala u odrasloj dobi.
Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 29 u području zaštite vulnerabilnih skupina, posebno mladih definira osnovne zadaće:
- Rano utvrđivanje i prepoznavanje bolesti i poremećaja
- Prevencija rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja
- Usvajanje zdravih načina življenja
- Razvoj odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice
- Zaštita mentalnog zdravlja, osobito u vezi sa školom i školskim okruženjem
- Zaštita reproduktivnog zdravlja uključujući odgovorno spolno ponašanje i pripravu za
- roditeljstvo
Društvene promjene, koje značajno utječu na zdravlje cjelokupnog stanovništva, utječu i na mijenjanje „zdravstvene slike“ populacije mladih. Sve značajnije mjesto među zdravstvenim poteškoćama mladih danas zauzimaju poremećaji i bolesti povezane s određenim ponašanjima, navikama i stilovima življenja: prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje duhana, uživanje psihoaktivnih droga, rizično seksualno ponašanje i spolno prenosive bolesti, nedovoljna tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, poremećaji uzimanja hrane, oralna disfunkcionalnost i posljedice prometnih nesreća te psihosocijalni problemi (samoubojstva i duševni poremećaji te ozljede i smrti uzrokovane lako dostupnim vatrenim oružjem i zaostalim minsko eksplozivnim sredstvima nakon rata).
Sa stajališta zdravstvene zaštite, skupine mladih u dobi od 15 do 19 i od 20 do 29 godina bitno se razlikuju po svojim biološkim i sociološkim obilježjima. Prva skupina se nalazi u razdoblju rasta i razvoja, kako tjelesnog tako i psihičkog i većina je u procesu organiziranog sustava odgoja i obrazovanja i vezana je uz obitelj. Druga skupina mladih je vrlo heterogena skupina, jedni su u procesu daljnjega obrazovanja i ekonomski ovisni o obitelji, a drugi rade ili traže posao, ekonomski se osamostaljuju i osnivaju vlastitu obitelj.
Preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu mladih i redovitih studenata osiguravaju Službe školske i sveučilišne medicine koje djeluju u sklopu županijskih zavoda za javno zdravstvo. Premda kurativnu zdravstvenu zaštitu ovoj populaciji pružaju izabrani liječnici obiteljske medicine i izabrani liječnici dentalne medicine, svakom školskom djetetu i studentu je osigurana cjelovita i dostupna zdravstvena zaštita, usmjerena na okruženja koje čine škola i obitelj te je osiguran populacijski i individualni pristup u pružanju zdravstvene zaštite. U okviru preventivne zdravstvene zaštite mlade populacije potrebno je ciljano usmjeriti pozornost na potrebu očuvanja oralnog zdravlja kao bitnog čimbenika koji utječe na opće tjelesno zdravlje, ali i posredno na smanjenje rizika od socijalne isključenosti. Jačanjem svijesti o važnosti oralnog zdravlja te posvećivanjem pozornosti zdravstvenom odgoju, briga o oralnom zdravlja postaje dio osobne zdravstvene kulture i cjeloživotna navika.
U Hrvatskoj postoji duga i uspješna organizacija zdravstvene zaštite školske djece, studenata i mladih. Osnove pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite za mlade trebaju se temeljiti na odgovarajućim normativima i standardima, usklađivanju programa mjera za potrebe studenata i mladih, unapređenju savjetovališnog rada s većim mogućnostima neposredne intervencije i razvoju multidisciplinarnih timova, stručnom radu, edukaciji, razvoju referalnih centara, te kontinuiranom stručnom radu, edukaciji profesionalaca i ostalih suradnika. Kvaliteti zdravstvene zaštite mladih znatno bi doprinijelo unapređenje rada polivalentnih savjetovališta i/ili specijaliziranih savjetovališta (npr. za reproduktivno zdravlje, probleme prehrane i slično) u postojećim službama za školsku i sveučilišnu medicinu kao i veći broja adolescentnih psihijatara u službama za mentalno zdravlje zavoda za javno zdravstvo.
___
2 9 Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (Narodne novine, broj 116/12)
U tom smislu posve je jasno da se, s obzirom na očekivanja, zahtjeve i potrebe različitih dobnih skupina mladih, očekuje i specifičan pristup zdravstva i zdravstvene zaštite za ovu populaciju. U RH, kao i u nekim zemljama, izdvojena je i sa školom i školovanjem povezana zdravstvena zaštita, kao služba za školsku i sveučilišnu medicinu sa školskim timovima nadležnim za škole ili fakultete.
Najvažnija društvena uloga športa je stvaranje pozitivnih životnih navika i poboljšanje psihomotoričkog i zdravstvenog stanja cjelokupnog društva, a pod time se podrazumijeva stvaranje navike za svakodnevnim tjelesnim vježbanja od najranije dobi pa sve do starije životne dobi. U današnjem svijetu prepunom tehnologije koja nas okupira, nikako se ne smije zanemariti uloga športa i tjelesnog vježbanja kod djece i mladih.
RH na nacionalnoj razini nema usvojeni strateški dokument ili akcijski plan koji se isključivo bavi zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnosti iako postoji čitav niz dokumenata u kojima se tjelesna aktivnost spominje kao jedan od elemenata očuvanja i poboljšanja zdravlja, bilo kroz cjeloživotni period ili usmjereno na pojedine segmente populacije.
Hrvatski školski sportski savez kao krovno športsko udruženje koje provodi javne potrebe u športu, organizira i provodi programe Vježbaonica za učenike srednjih škola. Program potiče učenike na stjecanje navika bavljenja tjelesnom aktivnošću posebno kod populacije neaktivnih učenika te se želi postići da tjelesna aktivnost ne predstavlja problem koji se mora „odraditi“ nego da bude trajno zadovoljstvo i njihov zdravi životni odabir. U školskoj godini 2017./2018. u program je bilo uključeno 107 srednjih škola.
Središnji državni ured za šport kao nacionalno koordinacijsko tijelo Europskog tjedna sporta - projekta Europske komisije za poticanje tjelesne aktivnosti, promovira šport ne samo kao tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje već i kao poželjan stil života. Projekt je usmjeren na poticanje stanovništva na sudjelovanje u športu i tjelesnim aktivnostima kao i na podizanje svijesti o njihovim brojnim dobrobitima, a namijenjen je svima bez obzira na dob, spol, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost. Pored ostalih aktivnosti, u sklopu Europskog tjedna sporta, organizira se aktivnost pod nazivom „Školski dan“ kada poznati športaši i športašice koji su se posvetili promociji tjelesnog vježbanja posjećuju škole te sa školarcima vježbaju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Osim što djeci i mladima pokažu opće pripremne vježbe te prezentiraju svoj šport, športaši i športašice održe i kratko predavanje o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje. Kroz ovakav projekt djeci i mladima se nastoji približiti šport i kretanje putem interakcije s eminentnim športašima i športašicama kako bi ih se potaknulo na tjelesnu aktivnost od najranijeg uzrasta.
U sklopu Europskog tjedana športa Središnji državni ured je proveo istraživanje: „Navike i tjelesna aktivnost građana“. Cilj istraživanja je bio utvrditi u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sudjeluju u športskim i rekreacijskim aktivnostima te se došlo do poražavajućih rezultata. Više od trećine (62%) populacije Hrvatske ne bavi se nikakvom tjelesnom aktivnošću (bilo športskom, rekreativnom ili tjelesnom aktivnošću koja nije nužno vezana uz šport).
Zbog neujednačenih uvjeta za bavljenje športom Središnji državni ured za šport sufinancira programe izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja kroz šport putem natječaja „Poticanje lokalnog športa i športskih natjecanja“. Sufinanciranjem programa prispjelih na natječaj skrbi se o unapređenju zdravlja mladih uz dostupno rekreativno bavljenje športom.
U ovom području dva su cilja:
1. Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite mladih usmjerene na prevenciju čimbenika rizika
2. Unapređenje ponašanja mladih usvajanjem zdravih stilova života
Cilj 1. Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite mladih usmjerene na prevenciju
čimbenika rizika
MJERA 2.5.1.
Jačanje suradnje djelatnosti školske medicine i mentalnog zdravlja u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020.
Unaprjeđenje suradnje školske i sveučilišne medicine s djelatnosti mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti u zavodima za javno zdravstvo kao i suradnje s drugim dionicima zdravstvene zaštite te odgojno-obrazovnim ustanovama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđena suradnja zdravstvenog i obrazovnog sustava
- Ojačani kapaciteti za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti školske djece i mladih
Pokazatelji rezultata:
- Izrađen protokol suradnje
- Izrađen plan i program edukacije za stručnjake s naglaskom na jačanje suradnje u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju
- Održana najmanje 1 edukacija godišnje s naglaskom na jačanje suradnje u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju
MJERA 2.5.2.
Unaprjeđenje ranog odnosno pravovremenog otkrivanja teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, ustanove za obrazovanje
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje stanja i utvrđivanje javnozdravstvenih prioriteta provedbom GYTS, HBSC i ESPAD istraživanja prema međunarodnom protokolu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
2020. i dalje
Unaprjeđenje kvalitete podataka o maloljetnicima i mladima u Registru liječenih ovisnika o drogama pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
2020. i dalje
Razvoj probira u školskoj dobi te jačanje probira u studentskoj dobi
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđeno rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
Pokazatelji rezultata:
- Izrađena situacijska analiza s utvrđenim javnozdravstvenim prioritetima
- Broj anketiranih škola i učenika, izrađena baza podataka, te broj analiza i publikacija iz GYTS, HBSC i ESPAD
- Izrađeni jedinstveni kriteriji za ispunjavanje Pompidou obrasca za maloljetnike i mlade za Registar liječenih ovisnika o drogama
- Izrađen plan i program edukacije za stručnjake s naglaskom na rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
- Održana najmanje 1 edukacija godišnje za stručnjake s naglaskom na rano otkrivanje teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
- Proveden pilot projekt ranog otkrivanja teškoća na području mentalnog zdravlja i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti
MJERA 2.5.3.
Provođenje mjera primarne prevencije HIV/AIDS-a i spolno prenosivih infekcija
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, stručna društva HLZ-a, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Provoditi edukaciju i informiranje te promicanje odgovornog spolnog ponašanja među adolescentima kroz vršnjačku edukaciju i rad Savjetovališta za HIV i promicanje spolnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te savjetovališta za HIV i savjetovališta za mlade u zavodima za javno zdravstvo; individualna i grupna savjetovanja; sudjelovanje, doprinos i poticanje u unaprjeđenju i jačanju uloge postojećih savjetovališta za mlade; edukacija o važnosti redovitih zdravstvenih pregleda u okviru nacionalnih preventivnih programa i odaziva na druge nacionalne javnozdravstvene mjere, promocija cijepljenja protiv HPV-a
2020. i dalje
Provoditi edukaciju s naglaskom na zdravstveni odgoj i informiranje javnosti kroz promicanje zdravlja putem interneta
2020. i dalje
Osmišljavati i izraditi edukativno-informativne materijale na temu prevencije HIV/AIDS-a i spolno prenosivih infekcija – SPI (brošure, letci i dr.)
2020. i dalje
Razviti online edukativne interaktivne sadržaje s ciljem edukacije iz područja promicanja spolnog i reproduktivnog zdravlja i odgovornog spolnog ponašanja i zaštite reproduktivnog zdravlja putem mobilne aplikacije Spolno zdravlje
2020. i dalje
Sudjelovanje u organizaciji i provedbi edukativnih i stručnih sadržaja u javnosti/medijima na temu promicanja odgovornog spolnog ponašanja, usvajanja zdravijeg načina života i smanjenja čimbenika rizika za nastanak spolno prenosivih bolesti i zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja
2020. i dalje
Osmišljavanje i provedba javnozdravstvene kampanje na temu prevencije SPI i HIV infekcije
2020. i dalje
Organizirati tečajeve trajne edukacije za stručnjake iz područja prevencije spolno prenosivih infekcija i zaštite i unaprjeđenja spolnog zdravlja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprjeđena provedba mjera primarne prevencije HIV/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija
Pokazatelji rezultata:
- Broj izrađenih edukativno-informativnih materijala, broj distribuiranih edukativno-informativnih materijala
- Broj plakata, letaka, TV i radio poruka emitiranih u kampanji
- Broj novih sadržaja/funkcionalnost objavljenih na mobilnoj aplikaciji
- Broj novih tematskih članaka i drugih sadržaja na internetskom portalu
- Broj održanih sastanaka dionika, broj održanih predavanja za doedukaciju stručnjaka, broj sudionika na predavanjima
- Broj stručnjaka educiranih za provedbu vršnjačke edukacije; broj educiranih trenera, broj educiranih vršnjačkih edukatora
- Broj provedenih edukacija krajnjih korisnika - mladih, broj educiranih polaznika radionica na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja
- Provedena individualna i grupna savjetovanja kroz Savjetovalište za HIV i promicanje spolnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i mreži savjetovališta za HIV u zavodima za javno zdravstvo; sudjelovanje, doprinos i poticanje u unaprjeđenju i jačanju uloge postojećih savjetovališta za mlade
MJERA 2.5.4.
Unaprjeđenje ranog otkrivanja zaraženih osoba i spriječavanja pojave komplikacija
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavodi za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, ginekolozi, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Sudjelovanje/doprinos u ranom otkrivanju zaraženih osoba kroz savjetovališni rad - rad Centra za dobrovoljno savjetovanje o spolnim bolestima i testiranje na HIV (Savjetovalište za HIV i spolno zdravlje) u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – HZJZ (CTS), individualna i grupna savjetovanja, provoditi testiranja u zajednici - savjetovanje i testiranje u suradnji s udrugama, koordinacija mreže CTS u Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ) i podržavanje i jačanje stručnih kompetencija nevladinih udruga/organizacija civilnog društva, suradnja i nadopunjavanje s centrima za reproduktivno zdravlje u službama školske i sveučilišne medicine
2020. i dalje
Osmišljavanje i provedba javnozdravstvene kampanje na temu važnosti ranog otkrivanja i liječenja spolno prenosivih infekcija (SPI), provedba edukacije, informiranja i kampanje u okviru nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
2021./2022. i dalje
Organizacija i provedba radionica/seminara/tečaja za stručnjake (u zdravstvenom, obrazovnom i drugim sustavima)
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđeno rano otkrivanje zaraženih osoba i spriječena pojava komplikacija
Pokazatelji rezultata:
- Broj izvršenih savjetovanja i testiranja u CTS, broj grupnih i individualnih savjetovanja/radionica za mlade, broj sastanaka/e-mail komunikacija s voditeljima CTS-a
- Broj plakata, letaka, tv i radio poruka emitiranih u kampanji
- Broj provedenih radionica za stručnjake, broj polaznika radionica/educiranih stručnjaka
MJERA 2.5.5.
Jačanje uloge postojećih savjetovališta u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja,
organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Jačim povezivanjem na razini primarne zdravstvene zaštite unaprijediti rad savjetovališta u okviru redovne djelatnosti i radnog vremena školske i sveučilišne medicine i ginekoloških ambulanti
2020. i dalje
Izraditi smjernice za postupanje u vezi reproduktivnog zdravlja mladih (djevojaka i mladića) namijenjene djelatnicima savjetovališta
2021./2022. i dalje
Utvrditi odgovarajuće modele savjetovališta za reproduktivno zdravlje u okviru postojećeg zdravstvenog sustava kao nadopunu postojećeg standarda
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Ojačana uloga postojećih savjetovališta u okviru zdravstvene zaštite školske djece i mladih
Pokazatelji rezultata:
- Utvrđeni odgovarajući modeli savjetovališta za reproduktivno zdravlje u okviru postojećeg zdravstvenog sustava
- Izrađene smjernice za postupanje u vezi reproduktivnog zdravlja mladih (djevojaka i mladića)
- Prikupljeni podaci o dodatnim oblicima edukacije, te o broju zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika koji su završili dodatne oblike edukacije
MJERA 2.5.6.
Podizanje razine informiranosti i educiranosti mladih o mentalnom zdravlju, te otklanjanje stigmatizacije mentalnih poteškoća
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Izrada kampanje za uklanjanje stigmatizacije o mentalnom zdravlju mladih i informiranja o mentalnom zdravlju mladih
2020. i dalje
Provedba kampanje
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Provedena kampanja za mlade o mentalnom zdravlju mladih
Pokazatelji rezultata:
- Bolje razumijevanje mladih o pitanju mentalnog zdravlja
MJERA 2.5.7.
Poticanje kontinuirane edukacije stručnjaka koji se bave djecom u području mentalnog zdravlja te provoditi edukaciju stručnih suradnika u vrtićima i školama te stručnjaka u sustavu socijalne skrbi o rastućim izazovima mentalnog zdravlja i suzbijanja stigme
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Agencija za odgoj i obrazovanje
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji s zdravstvenim ustanovama
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Organizirati edukacije za stručnjake u području djelatnosti promicanja i zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti te ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka koji skrbe o mladima
2020. i dalje
Sudjelovati kao vanjski suradnici i gosti predavači na sveučilišnim studijima s ciljem educiranja budućih stručnjaka koji rade s djecom i mladima iz područja mentalnog zdravlja
2021./2022. i dalje
Nastaviti suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje na području promicanja mentalnog zdravlja i prevencije ovisničkih ponašanja posebice na školskim preventivnim programima i zdravstvenom odgoju
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđeno znanje stručnjaka koji se bave djecom u području mentalnog zdravlja
Pokazatelji rezultata:
- Broj provedenih edukacija, broj polaznika
- Sudjelovanje na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje za voditelje školskih preventivnih programa
MJERA 2.5.8.
Povećanje razine informiranosti i edukacije mladih o važnosti očuvanja oralnog zdravlja
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Studiji dentalne medicine
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Izrada kampanje za informiranje i edukaciju
2020. i dalje
Provedba kampanje
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Provedena kampanja za mlade o važnosti oralnog zdravlja
Pokazatelji rezultata:
- Bolje razumijevanje mladih važnosti oralnog zdravlja i posljedicama koje su rezultat neadekvatne brige
Cilj 2. Unapređenje ponašanja mladih usvajanjem zdravih stilova života
MJERA 2.5.9.
Unaprjeđenje tjelesne aktivnosti u školama te poticanje organizirane tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, JLP(R)S, Hrvatski školski športski savez
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Sufinanciranje športsko rekreativnih programa na državnoj razini, Provedba ESF projekta „Živjeti zdravo
2020. i dalje
Provedba programa Vježbaonica
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđena tjelesna aktivnost mladih
Pokazatelji rezultata:
◊ Broj održanih događanja „Hodanjem do zdravlja“ (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
◊ Broj održanih događaja „Volonteri u parku“ (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
◊ Proveden natječaj za sufinanciranje športsko rekreativnih program
◊ Provedeni programi Vježbaonica
◊ Broj sufinanciranih športskih programa
◊ Broj korisnika uključenih u program Vježbaonica
◊ Broj djece s teškoćama i težim zdravstvenim smetnjama uključenih u nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)
◊ Broj edukativnih aktivnosti o prevenciji korištenja dopinga u školskoj populaciji
MJERA 2.5.10.
Unaprjeđenje lokalnog urbanog planiranja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, JLP(R)S
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Unaprijediti lokalno urbano planiranje koje omogućava privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprjeđeno lokalno urbano planiranje koje omogućava privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost
Pokazatelji rezultata:
- Broj uređenih prostora, broj korisnika prostora, broj novih sprava i sadržaja na igralištima (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.11.
Unaprijediti prevenciju i rano otkrivanje debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti
NOSITELJ
Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNICI U PROVEDBI
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, organizacije civilnog društva usmjerene radu s mladima u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski zavod za hitnu medicinu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Podizanje svijesti o važnosti prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine te drugih kroničnih nezaraznih bolesti
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Unaprijeđena prevencija i rano otkrivanje debljine i drugih kronično nezaraznih bolesti
Pokazatelji rezultata:
- Usuglašen protokol postupanja u hitnim stanjima kod mladih s kroničnim bolestima
- Provedeni stručni sastanci i edukacije liječnika školske i sveučilišne medicine i odgovarajućih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova
- Provedeno HBSC istraživanje prema međunarodnom protokolu
- Obnovljene smjernice za prevenciju debljine u školskoj dobi
- Broj korisnika savjetovališta za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost
- Broj distribuiranih smjernica za učenike 5.-8. razreda osnovnih škola i smjernica za srednju školu (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.12.
Poticanje mladih na aktivno bavljenje rekreativnim športom
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport, Ministarstvo zdravstva
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Organizacija projekta Europski tjedan športa i izrada kampanje za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom, provedba ESF projekta „Živjeti zdravo“
2020. i dalje
Provođenje kampanje za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Organizirana događanja na nacionalnoj razini u sklopu projekta Europski tjedan športa
- Provedena kampanja za motiviranje mladih za aktivno bavljenje športom
- Provedena kampanja za motiviranje mladih za uključivanje u redovitu tjelesnu aktivnost na radnom mjestu i u slobodno vrijeme
Pokazatelji rezultata:
- Broj uključenih korisnika u organizirana događanja u sklopu Europskog tjedna športa
- Izvješće o zastupljenosti medija kao procjena dosega kampanje
- Povećan broj mladih koji se aktivno bave športom
- Broj aktivnosti „Hodanjem do zdravlja“ godišnje (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
- Broj županija u kojima se provodi distribucija edukativnih i promidžbenih materijala o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
- Broj objava o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje na društvenim mrežama (u okviru ESF projekta „Živjeti zdravo“)
MJERA 2.5.13.
Prevencija sukoba na školskim športskim borilištima poticanjem kulturnog navijanja
NOSITELJ
Središnji državni ured za šport
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski školski sportski savez
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Edukacija mladih s ciljem smanjenja nasilja u i oko športa
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Organizirane radionice i medijske kampanje
Pokazatelji rezultata:
- Broj edukativnih radionica i medijskih kampanja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.6. Mladi u ruralnim područjima
Ruralna područja 30 u RH karakteriziraju njihova prirodno geografska raznolikost te društveno-gospodarska i demografska obilježja. “ Prema modelu izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja 99,24% područja Republike Hrvatske definirano je kao ruralno i mješovito područje ,31 [...] a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika [...] od kojih 75.08% stanovništva živi u ruralnom i mješovitom području. ” 32 Nedovoljna razvijenost ili nedostatak osnovne gospodarske (komunalne, prometne, informacijsko-komunikacijske i poslovne) te društvene (obrazovne, zdravstvene, kulturne i dr.) infrastrukture čine mladima ruralna područja u Hrvatskoj nepoželjnima za život. Mlado i obrazovano radno aktivno stanovništvo ruralnih sredina iseljava u urbana područja ili u inozemstvo u potrazi za boljim radnim i životnim prilikama, što dovodi do depopulacije ruralnih sredina, demografskog starenja stanovništva, nedostatka potrebe za raznim društvenim i gospodarskim uslugama, a nedostatak mlade radne snage dodatno otežava razvoj ruralnih područja. Na europskoj razini prepoznata je “ važnost ruralnih, planinskih i udaljenih područja za uravnotežen teritorijalni razvoj u Europi ” te je naglašena “ nužnost ulaganja u razvoj ruralnih područja i pružanja potpore ruralnim, planinskim i udaljenim područjima u prevladavanju izazova s kojima se suočavaju [...] stvaranjem Programa EU-a za ruralna, planinska i udaljena područja radi promicanja socioekonomskog razvoja, gospodarskog rasta i diversifikacije, socijalne dobrobiti, zaštite prirode te suradnje i međupovezanosti s urbanim područjima kako bi se poticala kohezija i spriječio rizik od teritorijalne rascjepkanosti. ” 33 Na istom tragu, Vlada prepoznaje specifičnosti teritorija, područja s prirodnim ograničenjima i otežanim uvjetima, razvija strategije 34 te donosi zakone 35 u okviru kojih izrađuje i provodi programe u skladu sa smjernicama, odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja. Valja napomenuti kako se njima ne definiraju isključivo mladi kao ciljana skupina na koju se želi utjecati, stoga u tom kontekstu Nacionalni program za mlade želi doprinijeti podizanju kvalitete života mladih u ruralnim područjima, odgovoriti na njihove probleme i potrebe te im omogućiti jednake prilike za ispunjavanje vlastitih potencijala, u skladu s ciljevima nove europske strategije za mlade u periodu od 2019. do 2027. godine. 36
Mladi u ruralnim područjima Kontinentalne i Jadranske Hrvatske 37 provode život u otežanim uvjetima te se jednako susreću s problemima poput, nedostatka društvene i gospodarske infrastrukture, nedostatka radnih mjesta 38 , lošom prometnom povezanošću javnim prijevozom, nedostatkom prilika za obrazovanjem te nedostatkom kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. Kontinuirana financijska nestabilnost otežava njihovo socioekonomsko osamostaljivanje, a zajedno s lošom prometnom povezanošću onemogućava im sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu izvan mjesta prebivališta, što s drugim navedenim čimbenicima “utječe na kvalitetu života i tjera mlade u začarani krug siromaštva i marginaliziranosti.” 39 Zbog svega navedenog, mladi u ruralnim sredinama također imaju smanjenu mogućnost mobilnosti. Ne treba zaboraviti da probleme s kojima se mladi susreću u ruralnim područjima također karakterizira prirodno geografska određenost te društveno-gospodarska i demografska obilježja ruralnog područja.
Jednim od ključnih rješenja navedenih problema, mladi smatraju izgradnju i/ili obnovu postojeće društvene infrastrukture “ koja bi olakšala ali i upotpunila svakodnevni život mladih. [...] Posebno je važno stvoriti uvjete i prilike za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. ” 40 Važno je osigurati podršku za otvaranje i rad centara za mlade u kojima bi mladi imali priliku koristiti niz usluga, od informiranja, preko savjetovanja sve do edukativnih, kulturnih i društvenih sadržaja, ali i uz podršku osoba koje rade s mladima, aktivno sudjelovati u društvenom i političkom životu zajednice.
Razvoj ruralnih područja otežavaju također neriješeni imovinsko-pravni odnosi zbog kojih je onemogućena raspodjela državnog poljoprivrednog i građevinskog zemljišta mladima. Potrebno je u suradnji s donositeljima odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini raditi na rješavanju tih odnosa i ubrzavanju birokratskih procesa dodjele zemljišta mladima. Potencijale za razvoj ruralnih područja mladi vide u razvoju održivog ruralnog turizma, u razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te u ulaganju u stočarstvo i poljoprivredu. Treba imati na umu kako se sve bržim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije uloga sela i ruralnih područja više ne mora promatrati samo kroz prizmu stočarskog i poljoprivrednog gospodarstva, nego, upravo ta tehnologija može i treba biti dio razvojnog potencijala ruralnih područja, a mlade treba podržati kao nositelje tog razvoja i omogućiti im prostor, kontinuiranu mentorsku i financijsku podršku za razvoj i provedbu poslovnih ideja. Kako bi se to ostvarilo, nužno je mladima osigurati dodatne edukacije i usavršavanja s ciljem povećanja kompetencija za razvoj poslovnih planova, pronalaska i povećanja iskoristivosti izvora financiranja vlastitih poslovnih ideja te provedbu projekata. 41 Mlade je potrebno informirati o mogućnostima samozapošljavanja i educirati o društvenom poduzetništvu 42 s obzirom na to da ono može biti bitna komponenta gospodarskog razvitka ruralnih područja.
Javne politike u području mladih, posebice onih koji žive u ruralnim područjima trebaju uzeti u obzir i znanstvena istraživanja. Kako bi se mjere politike za mlade kreirale tako da na optimalan način rješavaju probleme specifične za te društvene podskupine, važno je prethodno identificirati, analizirati i interpretirati njihove potrebe i probleme. 43 Potrebno je kontinuirano pratiti ovu društvenu skupinu obilježenu geografskim, gospodarskim i društvenim specifičnostima, a s ciljem boljeg razumijevanja strukture ove skupine, specifičnosti ruralnih sredina i potreba mladih kontinentalnog, priobalnog, otočnog i planinskog dijela Hrvatske.
___
3 0 “Univerzalna definicija i metodologija diferenciranja ruralnih i urbanih područja jednostavno ne može postojati jer ovisi o tome tko definira i tumači ruralno (diskurs), s kojom svrhom (namjena), gdje i kada se o tome raspravlja (konkretan geografski prostor i vrijeme) te u kojoj se mjeri ruralno definira kao sve ono što nije urbano (urbano kao referentna točka).” Lukić, A., (2014.) Model izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek , str. 3.
3 1 “Za potrebe provedbe mjera ruralnog razvoja, ruralnim i mješovitim područjima u Republici Hrvatskoj smatraju se sve jedinice lokalne samouprave koje pripadaju pretežito ruralnim i mješovitim županijama (NUTS3) izdvojenim korištenjem izvorne OECD-ove metodologije. Izuzetak čine jedinice Grad Zagreb, Grad Split, Grad Rijeka i Grad Osijek. [....] Ovako određena ruralna i mješovita područja Hrvatske obuhvaćaju prostor sela, mješovitih naselja, malih i srednjih gradova odnosno prostor složene društvene i gospodarske strukture te mozaičnog krajolika, u kojem uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo postoji niz drugih djelatnosti i namjena .” - Lukić, A., (2014.) Model izdvajanja ruralnih područja Hrvatske za potrebe praćenja utjecaja mjera ruralnog razvoja. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek , str. 63.
3 2 Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., EN. ver. 5.3., str. 80
3 3 Europski parlament, (2018) Program EU-a za ruralna, planinska i udaljena područja – Rezolucija Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. godine o rješavanju posebnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima
3 4 Vlada Republike Hrvatske, (2017.) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine; Radna skupina za izradu i praćenje provedbe strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, (2014.) Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.)
3 5 Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o otocima
3 6 Europska strategija za mlade od 2019. do 2027. godine
3 7 NUTS 2 (Nomenclature of Territorial Units for Statistics, ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku) označava statističke regije: Kontinentalna Hrvatska (koja obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska - Slavonija i Baranja) te Jadranska Hrvatska (koja obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: Istra, Lika i Primorje te Južna Hrvatska -Dalmacija). Usp. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, (2016.) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, str. 15.
3 8 Usp. Potočnik D., Spajić Vrkaš V., (2017.) »Mladi u Hrvatskoj: sudjelovanje na tržištu rada i prostorna mobilnost«, u: Ilišin V., Spajić Vrkaš V., (ur.) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća , Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, str. 143-184.
3 9 Usp. Isto str. 156.
4 0 Izvještaj s konzultacija s mladima u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga: “Mladi u Europi: što slijedi?”
4 1 Tijekom prosinca 2017. i siječnja 2018. godine provedene su konzultacije s mladima u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga pod nazivom “Mladi u Europi: što slijedi?” u okviru kojega su mladi odgovarali među ostalima i na sljedeća dva konzultacijska pitanja: “ 11. Što treba promijeniti kako bi se osiguralo da mladi ljudi koji žive u ruralnim područjima dobiju slične mogućnosti kao i mladi u gradskim područjima? ” i “ 12. Što treba promijeniti kako bi ruralna područja postala privlačnija mladima? ”
4 2 Usp. Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine
4 3 Kovačić M., Gvozdanović A., (2017.) »Poznavanje generacijskih problema i potreba kao temelj kvalitetne politike za mlade u Hrvatskoj«, u: Ilišin V., Spajić Vrkaš V., (ur.) Generacija osujećenih: Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća , Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, str. 265.
Kako bismo odgovorili na probleme s kojima se mladi u ruralnim područjima susreću, potrebno je osigurati razvoj i provedbu aktivnosti usmjerene mladima u ruralnim područjima. Također, nužno je osigurati pravovremen pristup informacijama i pružiti veću podršku razvoju i provedbi projekata i programa za mlade u ruralnim područjima. Provedbom zadataka u okviru mjere br. 1. i br. 2. omogućit ćemo podizanje kvalitete života mladih u ruralnim sredinama te pridonijeti ostvarenju cilja br. 1. Stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osigurati pretpostavke za povratak mladih u ruralne sredine.
Važno je potaknuti jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, poštujući načelo supsidijarnosti i njihovu samostalnost, da u svojem samoupravnom djelokrugu podupiru mlade te usklade djelovanje na temelju preporuka i smjernica za razvoj podrške mladima s ciljem omogućavanja jednakih prilika svim mladima.
U ovom području cilj je stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osiguravanje pretpostavki za povratak mladih u ruralne sredine.
Cilj 1. Stvaranje uvjeta za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osiguravanje
pretpostavki za povratak mladih u ruralne sredine
MJERA 2.6.1.
Poticanje razvoja i provedbe aktivnosti usmjerenih mladima u ruralnim područjima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo poljoprivrede
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo državne imovine, organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Financiranje projekata usmjerenih mladima u ruralnim područjima te dodjela kredita, jamstava i drugih poticaja za mlade poljoprivrednike
kontinuirano
Financijske potpore za adaptaciju i opremanje prostora namijenjenih mladima u ruralnim područjima
kontinuirano
Financiranje informatičke infrastrukture mladima u ruralnim područjima
kontinuirano
Olakšati mobilnost mladih u ruralnim područjima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima s definiranim kriterijima na temelju kojih se:
- dodatno boduju projekti umjereni mladima u ruralnim područjima,
- osigurava minimalno 20% iznosa od ukupno osiguranih financijskih sredstava za provedbu javnog poziva za projekte usmjerene mladima u ruralnim područjima,
- osigurava povećanje financijskih sredstava za adaptaciju i opremanje prostora namijenjenih mladima u ruralnim područjima, nabavku i održavanje informatičke i digitalne opreme i usluga namijenjenih mladima u ruralnim područjima te
- osiguravaju financijska sredstva za sufinanciranje troškova autoškole i mjesečne putne karte za mlade u ruralnim područjima
- Povećanje broja mladih poljoprivrednika u ruralnim područjima
Pokazatelji rezultata:
- Iznos osiguranih i dodijeljenih sredstava za projekte usmjerene mladima u ruralnim područjima
- Broj financiranih projekata usmjerenih mladima u ruralnim područjima
- Broj financiranih projekata putem kojih su adaptirani i opremljeni prostori namijenjenih mladima u ruralnim područjima
- Broj financiranih projekata putem kojih je nabavljena i održavana informatička i digitalna oprema i usluge namijenjene mladima u ruralnim područjima
- Broj financiranih projekata putem kojih su subvencionirani troškovi autoškole i mjesečne putne karte za mlade u ruralnim područjima
- Broj mladih iz ruralnih područja koji su kroz projekt ostvarili pravo na mjesečnu prijevoznu kartu i sufinanciranje autoškole
- Povećanje broja dodijeljenih kredita, jamstava i drugih poticaja za mlade poljoprivrednike
MJERA 2.6.2.
Poboljšati kvalitetu života mladih u ruralnim sredinama osiguravanjem pravovremenog pristupa informacijama
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo turizma
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo poljoprivrede
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Uspostaviti sustav informiranja o mogućnostima za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrede i stočarstva, digitalizacije poljoprivrednog gospodarstva, seoskog turizma i sličnih programa
kontinuirano
Financijski poticaji mladima za razvoj seoskog turizma i ostanak na seoskom području
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Uspostavljen sustav informiranja i savjetovanja mladih o prilikama i mogućnostima koje im se pružaju u ruralnim sredinama
- Raspisan javni poziv s definiranom kategorijom ulaganja u razvoj seoskog turizma i bodovanjem projektnih prijedloga čiji su nositelji mladi u ruralnim područjima
Pokazatelji rezultata:
- Broj info-centara za mlade koji pružaju informacije i savjetovanje o prilikama i mogućnostima koje se mladima pružaju u ruralnim sredinama
- Broj dodijeljenih financijskih potpora mladima u ruralnim područjima za razvoj seoskog turizma i ostanak na seoskom području
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.7. Kultura
Kultura značajno doprinosi formiranju identiteta i osjećaju pripadnosti pojedinaca u zajednici. Ona utječe na stvaranje novog simboličkog polja i doprinosi konstrukciji društvenih vrijednosti. Simboličke, kulturne i društvene vrijednosti temeljene na načelima otvorenosti, raznolikosti, solidarnosti, socijalnoj koheziji i suradnji ključno su mjerilo i pretpostavka razvoja odgovornog, uključivog, tolerantnog, ravnopravnog i demokratskog društva. U jačanju razvoja i građanskog angažmana mladih kultura igra važnu ulogu jer se upravo kroz kulturu formiraju stavovi i vrijednosti mladih osoba, a moguće je i ostvarenje bitnih pozitivnih učinaka na socijalizaciju, osobnu formaciju i društvenu afirmaciju mladih. Pritom kultura nije samo važan aspekt provođenja slobodnog vremena mladih, odnosno mladi ne samo da mogu biti publika kulturnih događanja i konzumenti kulturnih proizvoda, već često mladi djeluju (pro)aktivno, kroz različite oblike samoorganiziranja u području umjetnosti i kulture. Koristeći dostupne resurse, mladi djeluju kao samostalni akteri u proizvodnji kulturnih sadržaja od interesa za opće i javno dobro, a koji su dostupni drugim mladima i javnosti. S obzirom na to da mladi predstavljaju heterogenu skupinu i da su njihove potrebe kao i identiteti vrlo različiti, kulturu u kontekstu mladih treba shvatiti u širokom obuhvatu kulturnog djelovanja i raznolikosti umjetničkih disciplina i subkulturnih praksi, pa tako danas u području kulture i mladih nalazimo sljedeće skupine aktivnosti:
- pasivno sudjelovanje u kulturi (aktivnosti u kojima mladi sudjeluju kao publika)
- aktivno sudjelovanje u kulturi i umjetnosti (u kojima mladi sudjeluju kao stvaratelji)
- aktivnosti namijenjene edukaciji za mlade i za rad s mladima u kulturi i umjetnosti (u čemu također mogu sudjelovati mladi)
- aktivnosti namijenjene razvijanju poduzetničkih kompetencija mladih u kulturi i umjetnosti
- aktivnosti namijenjene razvijanju medija za mlade i medijskih kompetencija mladih u kulturi i umjetnosti.
Stoga je za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj kulture i mladih potrebno razmotriti nekoliko različitih aspekata koji će obuhvatiti obrazovanje, različite oblike pružanja financijskih potpora za razvoj prostornih resursa i programa mladih i za mlade te sudjelovanje u kulturi kroz osiguravanje dostupnosti i jednakih prilika za pristup kulturnim institucijama, sadržajima i sveukupno kulturnom životu.
Kao posljedica smanjivanja sati umjetničkog obrazovanja i sve manjeg broja izvannastavnih aktivnosti u području kulture i umjetnosti, sve je veći broj neformalnih obrazovnih programa namijenjenih mladima u području umjetnosti. Hrvatska je zemlja s vrlo razvijenim civilnim sektorom u kulturi i umjetnosti koji pored udruga uključuje i umjetničke organizacije, a pored njih u kulturnom sustavu djeluje niz umjetnika u različitim disciplinama. Svi oni predstavljaju snažan potencijal u pripremi i provedbi različitih kulturnih i umjetničkih edukativnih programa koji su prilagođeni mladima u srednjim školama i koji mogu biti uključeni u projekt Ministarstva kulture "Ruksak (pun) kulture" pokrenutog upravo kao jedan od odgovora na promjene u sustavu formalnog obrazovanja. Neujednačen regionalni razvoj koji se ogleda i u području obrazovanja i kulture, zahtjeva ujedno i ozbiljniji, promišljeniji i strateški pristup jedinica lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava koje će novim pristupima u osiguravanju financijskih potpora i različitih oblika podrške osigurati rast i razvoj prilika u obrazovanju za mlade u području kulture i umjetnosti.
Kada je riječ o pristupu mladih kulturnim i umjetničkim programima, državne institucije na raspolaganju imaju različite mjere politika kojima mogu izravno potaknuti i olakšati pristup, od subvencioniranja ulaznica, preko sezonskih karata, organiziranih grupnih posjeta, slobodnog i besplatnog pristupa kulturnim događanjima i institucijama itd. Istovremeno ne postoji sustavna i razvijena suradnja između umjetničkih srednjih škola s drugim srednjim školama u provedbi umjetničkih programa zbog čega nije iskorišten potencijal koji bi nastao kroz takva partnerstva i učenicima neumjetničkih usmjerenja omogućio susret s vršnjacima koji se umjetnički obrazuju, kao i doticaj s umjetničkim programom u izvedbi učenika umjetničkih srednjih škola. Uzimajući u obzir da je sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima ključno za uključivanje građana u društvo, Ministarstvo kulture je razvilo projekt "Umjetnost i kultura za mlade" koji se provodi kroz Europski socijalni fond u cilju stvaranja boljih prilika za uključivanje mladih u kulturni život, razvijanju njihovih društvenih veza, kao i vještina i znanja koje će osigurati kvalitetniji razvoj svake mlade osobe. Zbog niza prepreka u pristupu kulturnim aktivnostima i ograničene dostupnosti kulturnih sadržaja neophodno je nastaviti razvijati ovaj projekt i uključiti ga u sljedeću financijsku perspektivu Europskog socijalnog fonda koji se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine čime će se prevladati ograničenja u pristupu mladih osoba kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima te potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u kulturi. Kada je riječ o širenju mogućnosti pristupa mladih kulturi svakako je važno uzeti u obzir i nedostatak informacija i znanja o različitim mogućnostima, pa je stoga važno razvijati različite oblike promotivnih kampanja, kao i sustavne financijske potpore za informacijske platforme, posebice medije u kulturi, tiskane i elektroničke, koje proizvode mladi i koji se velikim dijelom obraćaju upravo mladima, jer upravo oni predstavljaju ključan izvor informacija i širenja znanja o različitim aspektima i problemima vezanim za kulturu mladih i za mlade. Istovremeno s razvojem financijskih potpora za medije, u društvu koje je izloženo različitim medijskim sadržajima različite kvalitete, od presudne je važnosti razvijati medijsku pismenost mladih koja će ih osposobiti za prepoznavanje različitih medijskih formi i žanrova, analitičko razumijevanje i kritičko propitivanje različitih medijskih sadržaja. Razvojem digitalne platforme koja bi objedinila na jednom mjestu raznolikost kulturne ponude olakšalo bi se informiranje mladih o kulturnim događanjima i sadržajima, kulturnim ustanovama, organizacijama civilnog društva i drugim poduzetničkim akterima koji djeluju u kulturi i umjetnosti, čime bi se razvio digitalni resurs koji može doprinijeti povećanju broja mladih, pasivno ili aktivno uključenih u kulturni život, a projekt je moguće razvijati kroz Europski socijalni fond u razdoblju 2021.-2027.
U vezi s gore navedenim, cilj je ovoga Programa jačanje razvoja i građanskog angažmana mladih u području kulture.
Cilj 1. Jačanje razvoja i građanskog angažmana mladih u području kulture
MJERA 2.7.1.
Promicanje obrazovanja mladih u kulturi i umjetnosti kroz povećanje broja sati i raznolikost kulturnih sadržaja u obrazovnom sustavu i osiguravanje kontinuirane financijske potpore za neformalne obrazovne programe u kulturi i umjetnosti za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo kulture, Zaklada "Kultura nova", JLP(R)S
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati nastavak provođenja umjetničkih programa u srednjoškolskom obrazovnom sustavu
2020. i dalje
Osigurati nastavak izvođenja izvannastavnih aktivnosti iz kulture i umjetnosti u srednjim školama (literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje školskog radija i školskih novina, projekti – umjetnički stilovi i razdoblja, glazbeni projekti, zborsko pjevanje itd.)
2020. i dalje
Osigurati sustav financijskih potpora za stipendiranje umjetničkog školovanja i usavršavanje mladih umjetnika i njihovo sudjelovanje u različitim umjetničkim natjecanjima
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za neformalne edukacijske programe u kulturi i umjetnosti namijenjene mladima, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanje baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati kontinuiranu provedbu projekta "Ruksak (pun) kulture" u srednjim školama, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Broj srednjih škola koje provode umjetničko obrazovanje
- Broj izvannastavnih aktivnosti iz kulture i umjetnosti u srednjim školama
- Broj mladih umjetnika koji su dobili stipendiju za umjetničko školovanje i usavršavanje mladih umjetnika kao i iznosi financijskih potpora za stipendije povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu te broj mladih umjetnika koji su dobili financijsku potporu za sudjelovanje na umjetničkim natjecanjima kao i iznosi za mobilnost umjetnika povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu.
- Broj realiziranih neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima te iznosi sredstava za neformalnu edukaciju u kulturi i umjetnosti namijenjenu mladima povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Povećan broj projekata koji se provode kroz “Ruksak (pun) kulture” u srednjim školama (gimnazije i strukovne škole) kao i iznos sredstva za provedbu projekta "Ruksak (pun) kulture" za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
Pokazatelji rezultata:
- Broj srednjih škola, broj održanih sati, broj nastavnika, broj učenika, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se realiziraju umjetnički programi
- Broj srednjih škola koje provode izvannastavne aktivnosti u kulturi i umjetnosti, broj i raznolikost ukupno izvedenih izvannastavnih aktivnosti u područjima kulture i umjetnosti u srednjim školama, broj nastavnika koji izvode izvannastavne aktivnosti u kulturi i umjetnosti, broj učenika koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima u kulturi i umjetnosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju srednje škole s izvannastavnim aktivnostima u kulturi i umjetnosti
- Broj mladih umjetnika stipendiranih za umjetničko školovanje u zemlji i inozemstvu i iznos sredstava za stipendije, broj mladih umjetnika stipendiranih za usavršavanje u zemlji i inozemstvu i iznos sredstava za stipendije, broj mladih umjetnika koji su dobili financijsku potporu za sudjelovanje na umjetničkim natjecanjima i iznos sredstava
- Broj realiziranih neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima te iznos sredstava za neformalne edukacijske programe, broj organizacija koje su provele neformalne edukacije u kulturi i umjetnosti namijenjene mladima, broj polaznika neformalnih edukacijskih programa u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se provode neformalni edukacijski programi u kulturi i umjetnosti namijenjenih mladima
- Broj projekata koji se provode kroz "Ruksak (pun) kulture" u srednjim školama i iznos sredstava za "Ruksak (pun) kulture", broj organizacija koje provode programe u okviru projekta "Ruksak (pun) kulture", broj umjetnika koji sudjeluje u provedbi projekata podržanih kroz "Ruksak (pun) kulture", broj srednjih škola u kojima se provode programi kroz projekt "Ruksak (pun) kulture", broj učenika koji sudjeluje u programima projekta "Ruksak (pun) kulture", broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se provode programi u okviru projekta "Ruksak (pun) kulture"
MJERA 2.7.2.
Osiguravanje raznolikosti i rasta financijske potpore za razvoj prostornih i digitalnih resursa te programa mladih i za mlade u kulturi i umjetnosti
NOSITELJ
Ministarstvo kulture, Zaklada "Kultura nova", Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Povećati financijska sredstva i broj financiranih projekata i programa u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati odgovarajuće prostorne resurse u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave udrugama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Definirati u okviru javnih poziva/natječaja putem kojih se dodjeljuju bespovratna sredstva iz javnih izvora kao prihvatljive troškove i one troškove koji se odnose na pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti
2020. i dalje
Programska suradnja, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Razvoj projekta za izradu digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika te uključivanje projekta u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027.
2020. i dalje
Osigurati financiranje programa mladih i za mlade u okviru javnih poziva za programe poduzetništva u kulturi, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Povećan broj i povećani iznosi dodijeljenih financijskih potpora prostornim resursima i programima u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima u okviru svakog tijela provedbe mjere za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Povećan broj prostora u vlasništvu RH organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- U 2020. na razini svih tijela provedbe mjere, koja nemaju operativne troškove definirane kao prihvatljive troškove, usvojena odluka na temelju koje se omogućava davanje bespovratnih sredstava za pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti, odnosno kod tijela koji imaju operativne troškove definirane kao prihvatljive troškove, usvojena odluka na temelju koje se omogućava povećanje postotka operativnih troškova u udjelu ukupnih prihvatljivih troškova organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti
- Utvrđeni kriteriji za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske te broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske na razini MDOMPSP-a povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu.
- Definiran projekt za izradu digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika te projekt uključen u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., osigurano najmanje 5 milijuna kn iz Europskog socijalnog fonda za realizaciju projekta do 2024. godine
- Povećan broj financijskih potpora i povećani iznosi financijskih potpora za programe kulture mladih i za mlade dodijeljenih u okviru javnih poziva Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za programe poduzetništva u kulturi za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
Pokazatelji rezultata:
- Broj i iznos dodijeljenih financijskih potpora prostornim resursima i programima u kulturi i umjetnosti koje provode mladi ili su namijenjeni mladima, broj prostornih resursa kojima je dodijeljena financijska potpora i iznos dodijeljene financijske potpore, namjena podržanih prostornih resursa i raznolikost podržanih programa, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima je dodijeljena financijskih potpora
- Broj i veličina prostora u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koji je dodijeljen organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, vrijeme trajanja ugovora za korištenje prostora u vlasništvu RH i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koji je dodijeljen organizacijama mladih i za mlade za provedbu različitih programa u kulturi i umjetnosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima su dodijeljeni prostorni resursi
- Usvojena Odluka na temelju koje se omogućava davanje bespovratnih sredstava za pokrivanje operativnih troškova (plaće zaposlenika, administrativni troškovi, režijski troškovi itd.) organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti te usvojena Odluka na temelju koje se povećava udio operativnih troškova u ukupnim prihvatljivim troškovima organizacija mladih i za mlade koje djeluju u kulturi i umjetnosti, definirana vrsta prihvatljivih operativnih troškova, broj financijskih potpora i iznosi dodijeljenih financijskih potpora kroz koje se pokrivaju operativni troškovi, broj organizacija kojima su dodijeljene financijske potpore kroz koje su pokriveni njihovi operativni troškovi, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
- Utvrđeni kriteriji za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika i organizacija mladih i za mlade unutar i izvan Hrvatske, broj mladih umjetnika koji su uključeni u programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost, broj organizacija kojima je dodijeljena financijska potpora za programsku suradnju, umrežavanje i mobilnost mladih umjetnika, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
- Razvijen projekt izrade digitalne platforme za prezentaciju, promociju i suradnju mladih umjetnika i kulturnih djelatnika za provedbu kroz Europski socijalni fond, iznos osiguranih sredstava za realizaciju projekta, broj uključenih provoditelja projekta, broj objava na godišnjoj razini
- Broj financijskih potpora i iznosi financijskih potpora za programe kulture mladih i za mlade dodijeljenih u okviru javnih poziva Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za programe poduzetništva u kulturi, broj organizacija koje provode programe kulture mladih i za mlade podržanih kroz program poduzetništvo u kulturi, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije
MJERA 2.7.3.
Osiguravanje jednakih prilika svim mladima za sudjelovanje u kulturi
NOSITELJ
Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SURADNIK/CI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zaklada "Kultura nova"
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za subvencioniranje cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja i osigurati njezinu provedbu
2020. i dalje
Propisati obvezu razvoja publike, uključujući i mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javih izvora kroz koji će se mladima osigurati dostupnost i pristup kulturnim sadržajima i događanjima
2020. i dalje
Osigurati provedbu projekta "Umjetnost i kultura za mlade" kroz Europski socijalni fond u financijskoj perspektivi 2021.-2027., uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati davanje bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
2020. i dalje
Osigurati razvoj projekta za izradu mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti te uključivanje projekta Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., uzimajući u obzir kriterije koji se odnose na doprinos kulture socijalizaciji, osobnom razvoju, razvoju znanja i vještina, interaktivnosti, izgradnji identiteta, očuvanju baštine i estetsko iskustvo
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Osmišljena financijska potpora za subvencioniranje cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja, a iznosi financijskih potpora za subvencioniranje cijena ulaznica, broj subvencioniranih ulaznica i broj mladih povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Usvojena odluka na temelju koje se propisuje razvoj publike, uključujući mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javnih izvora, a broj institucija/organizacija koji provode programe razvoja publike, uključujući mladu publiku, povećan za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Do 2020. provedba projekta "Umjetnost i kultura za mlade" kroz Europski socijalni fond uključena u financijsku perspektivu 2021. - 2027. i povećan iznos osiguranih sredstava u odnosu na financijsku perspektivu 2014. - 2020. te povećani broj financijskih potpora i iznosi dodijeljenih sredstava za 50% do 2024. u odnosu na razdoblje od 2014. - 2020.
- Utvrđeni kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi te broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi na razini MDOMSP-a povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Utvrđeni kriteriji za financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, a broj i iznos financijskih potpora za razvoj medijske pismenosti mladih povećani za 50% do 2024. u odnosu na 2020. godinu
- Definiran projekt za izradu mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti te projekt uključen u Europski socijalni fond u sljedećoj financijskoj perspektivi 2021. - 2027., osigurano najmanje 5.000.000 kn iz Europskog socijalnog fonda za realizaciju projekta do 2024. godine
Pokazatelji rezultata:
- Osmišljeni i definirani kriteriji za dodjelu financijske potpore za subvencioniranje cijena ulaznica na kulturna događanja, broj dodijeljenih financijskih potpora, broj institucija/organizacija koje u ponudi imaju subvencionirane cijene ulaznica za mlade, broj prodanih subvencioniranih ulaznica, broj mladih koji su koristili mogućnosti kupovine subvencioniranih ulaznica, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima se subvencioniraju cijene ulaznica za mlade na kulturna događanja
- Usvojena odluka na temelju koje se propisuje razvoj publike, uključujući mlade publike, svim kulturnim javnim ustanovama i drugim subjektima u kulturi financiranim iz javnih izvora, broj institucija/organizacija koje provode programe razvoja publike, uključujući mladu publiku, broj programa koji su namijenjeni mladoj publici, broj mladih koji je sudjelovao u programima razvoja publike, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave
- Projekt "Umjetnost i kultura za mlade" uključen u Europski socijalni fond za provedbu u razdoblju od 2021. do 2027., broj financijskih potpora dodijeljenih kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", broj podržanih organizacija kroz javne pozive "Umjetnost i kultura za mlade", broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u kojima djeluju podržane organizacije, broj mladih uključenih u podržane projekte, broj mladih korisnika aktivnosti i mlade publike podržanih projekata
- Utvrđeni kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj financijskih potpora i iznosi financijskih sredstava za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj i vrsta medija za koje je dodijeljena financijska potpora, broj organizacija kojima je dodijeljena financijska potpora za razvoj medija koje provode mladi i/ili su namijenjeni mladima u kulturi, broj jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima djeluju podržani mediji
- Utvrđeni kriteriji za financijsku potporu za razvoj medijske pismenosti mladih, broj i iznos financijskih potpora za razvoj medijske pismenosti mladih, broj organizacija koje su podržane za razvoj medijske pismenosti, broj mladih koji su sudjelovali u programima razvoja medijske pismenosti, broj jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave.
- Razvijen projekt izrade mobilne aplikacije informiranja mladih u kulturi i umjetnosti za provedbu kroz Europski socijalni fond, iznos osiguranih sredstava za realizaciju projekta, broj uključenih provoditelja projekta, broj objava na godišnjoj razini
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.8. Rad s mladima
Kao što je definirano u uvodnom dijelu Programa, mladima se u RH smatraju osobe u dobi od 15 do 30 godina. To je heterogena skupina koja je u svojoj različitosti od iznimne važnosti za društvo te ju kao takvu promatramo kao resurs društva i bogati društveni kapital. U izazovnom periodu života u kojem se nalaze, mladi ljudi su dio formalnog obrazovnog sustava, na izlasku ili su tek izašli iz njega i traže ulaz na tržište rada. Dio obrazovnog procesa mladih odvija se unutar institucija formalnog obrazovanja, poput škola, veleučilišta, sveučilišta i slično. Drugi dio odgojno-obrazovnog procesa odvija se na neformalan i informalan način i predstavlja važan dio u formiranju svake a posebice mlade osobe i njenog razvojnog i životnog puta ka punopravnom članu zajednice. Rad s mladima uključuje veliki broj dionika, okolnosti, stručnjaka, aktivnosti i svega onoga što čini dio života i okruženja mlade osobe. Iako se nedvojbeno odvija već duže vrijeme, u RH nije donesena službena definicija pojma rad s mladima, Youth Work . Isto tako, nema formalnog zvanja Youth Worker odnosno osobe koja radi s mladima 44. Prema Preporuci CM/REC(2017)4 Vijeća ministara državama članicama o radu s mladima (koju je usvojilo Vijeće ministara 31. svibnja 2017.) rad s mladima je širok pojam koji obuhvaća cijeli niz različitih aktivnosti društvene, kulturne, obrazovne, okolišne i/ili političke prirode koje se obavljaju za mlade i s mladima, u grupama ili pojedinačno. Radom s mladima se bave osobe koje su za to plaćene ili volonteri, a on se temelji na neformalnim i informalnim procesima učenja usredotočenima na mlade i na dobrovoljno sudjelovanje. Rad s mladima je u svojoj srži društvena aktivnost, jer podrazumijeva rad s mladim ljudima i društvima u kojima žive, omogućavanje aktivnog sudjelovanja mladih i njihovu uključenost u vlastite zajednice i procese donošenja odluka 45 . Navedenom preporukom se nastoje potaknuti države članice da kreiraju svoje politike i vlastitu praksu za rad s mladima u skladu sa svojim nadležnostima i primjenjivu u društvenom kontekstu u kojem se nalaze.
Iz navedenih razloga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ulaže velike napore kako bi se stručnim i znanstvenim pristupom istražile pojavnosti svih oblika rada s mladima te ispitale potrebe i mogućnosti standardizacije aktivnosti koje su usmjerene mladima. S tim u vezi osnovana je Radna skupina za analizu mogućnosti profesionalizacije rada s mladima, a čiji se rad temeljio na zaključcima donesenima u okviru rada Radne skupine za analizu i definiranje rada s mladima. Radna skupina je izradila projektni prijedlog pod nazivom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“. Ideja projekta se temelji na postojanju različitih oblika obrazovnih aktivnosti koji se odvijaju izvan sustava školskog obrazovanja, a provode ih stručnjaci i/ili volonteri zaposleni ili uključeni kroz projekte i programe klubova i centara za mlade te udruga mladih i za mlade, a pridonose poboljšanju kvalitete života mladih ljudi. Kroz aktivnosti usmjerene mladima, odgoj unutar obitelji i obrazovanje unutar odgojno-obrazovnih ustanova, može se utjecati na povećanje konkurentnosti na tržištu rada, uspjeh u školi, socijalnu uključenost mladih u riziku, te pružiti kvalitetne i poticajne načine provođenja slobodnog vremena. Navedene aktivnosti pružaju mladima motivaciju za učenje i razvijanje novih znanja i vještina u različitim područjima a u skladu s njihovim interesima. Projekt pod nazivom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“ započeo je s provedbom u srpnju 2018. godine. Kroz projekt će se provesti istraživanje o različitim oblicima rada s mladima u Republici Hrvatskoj, izradit će se preporuke i smjernice za razvoj i unaprjeđenje rada s mladima te provesti aktivnosti koje će pridonijeti povećanju vidljivosti i prepoznatljivosti različitih oblika rada s mladima (kampanje, prezentacije, javne tribine).
Mladi teže osnivanju prepoznatljivih središta okupljanja koji im ne bi služili samo za zabavu već i za informiranje i učenje kroz druženje te provođenje slobodnog vremena na neformalan način, a u skladu s njihovim interesima i potrebama. Na taj način u RH već dulje vrijeme djeluju centri za mlade, info centri i klubovi za mlade nudeći mogućnosti i prilike za samoorganiziranje mladih, stvaranje vlastitih socijalnih mreža, poznanstava i struktura, a gdje uz potporu stručnjaka, vršnjaka i/ili volontera mogu osmisliti i provesti različite programe i aktivnosti mladih i za mlade. U tom smislu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prepoznaje centre za mlade kao multifunkcionalne, javno dostupne prostore, mjesta stvaranja ideja i inicijativa, mjesta gdje se mladi mogu organizirati i provoditi različite aktivnosti: kulturne, medijske, sportske, volonterske i dr.
___
44 Ministarstvo socijalne politike i mladih, sukladno Nacionalnom programu za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, odnosno zadacima iz cilja 1.2. „Stvoriti institucionalne pretpostavke za unapređenje rada s mladima“ osnovalo je radnu skupinu za definiranje i razvijanje rada s mladima . Radna skupina je prihvatila prijedlog stručnjakinja za hrvatski jezik i jezikoslovlje da se u nedostatku preciznijeg termina koji bi označavao „youth work“ koristi termin rad s mladima, iako je ovo širok termin te uključuje i rad s mladima koji se odvija unutar institucija kao i rad s mladima koji je se odvija u neformalnom okruženju uz dobrovoljno sudjelovanje mladih.
45 https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectId=09000016807375bb
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jednom godišnje raspisuje natječaj za projekte usmjerene mladima, prepoznajući civilni sektor kao važnog dionika u stvaranju aktivnih, informiranih i odgovornih građana. Na taj način želi se pružiti dodatni poticaj organizacijama civilnog društva i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za stvaranje uvjeta koji će doprinijeti zadovoljavanju svih interesa i potreba mladih te podizanju kvalitete njihova života, s posebnim naglaskom na mlade s manje mogućnosti i mlade iz ruralnih sredina. Financijska sredstva se osiguravaju kroz proračunska i lutrijska sredstva, a dodjeljuju se kroz nekoliko prioritetnih područja. Kroz natječaj za udruge mladih i za mlade u 2018., financirano je gotovo 70 projekata. U 2017. po prvi puta objavljen je i Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška programima usmjerenim mladima“ za dodjelu bespovratnih sredstava, koji se financira unutar Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u svibnju 2018. donijelo Odluku o financiranju 17 projekata unutar skupine 1: Aktivnosti usmjerene na rad s mladima i skupine 2: Osnivanje i djelovanje centara za mlade.
Prvi puta rad s mladima u Nacionalnom programu za mlade čini zasebno područje ovakvog strateškog dokumenta.
Kroz četiri mjere strateškog područja 2.9. Rad s mladima, nastoji se poticati razvoj aktivnosti koje su usmjerene mladima i osnažiti poticajna i sigurna mjesta u kojima se kontinuirano provodi rad s mladima i nude druge aktivnosti i programi za mlade i osmišljeni od strane mladih, a koji se temelje na njihovim stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici.
U ovom području cilj je prepoznavanje i povećanje kvalitete te opsega rada s mladima.
Cilj 1. Prepoznavanje i povećanje kvalitete te opsega rada s mladima
MJERA 2.8.1.
Osigurati preduvjete kvalitete i profesionalizacije rada s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2021.
Izraditi smjernice za izradu podloge za standarde zanimanja i kvalifikacija radnik s mladima
2021.
Izraditi zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija i zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Radnik s mladima je službeno priznato zanimanje i upisano u Registar HKO-a
Pokazatelji rezultata:
- Izrađene smjernice za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija radnik s mladima
- Podnesen zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija i zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja
MJERA 2.8.2.
Obrazovanje radnika s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2022.
Utvrditi potrebe za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Utvrđene potrebe za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
Pokazatelji rezultata:
- Izvršena analiza potreba za razvoj i provedbu neformalnih obrazovnih programa za radnike s mladima s ciljem jačanja njihovih vještina i kompetencija
MJERA 2.8.3.
Vrednovanje doprinosa u radu s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2024.
Utvrditi kriterije za dodjelu državne nagrade za rad s mladima
2024.
Uspostaviti dodjelu državne nagrade za rad s mladima
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Uspostavljena dodjela državne nagrade za rad s mladima
Pokazatelji rezultata:
- Donesen pravni akt o uspostavi i sadržaju državne nagrade u području rada s mladima
- Dodijeljene godišnje državne nagrade za rad s mladima
MJERA 2.8.4.
Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
organizacije civilnog društva
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti centara za mlade
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti klubova za mlade
kontinuirano
Osigurati financijske potpore za aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji rezultata:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti centara za mlade
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti klubova za mlade
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
Pokazatelji ishoda:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu aktivnosti centara za mlade
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedb u aktivnosti klubova za mlade
- Broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu aktivnosti regionalnih i lokalnih info-centara za mlade
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.9. Mladi u europskom i globalnom okruženju
Ovo strateško područje polazi od vizije mladih koji su svjesni svoje uloge globalnih građana te razumiju kako su globalni i lokali procesi neodvojivi i međusobno prožimajući u suvremenom društvu. Sudjelovanje RH u radu međunarodnih tijela i organizacija ima velik utjecaj na mlade, na njihovu sadašnjost i budućnost. Upravo je zato jedan od ciljeva ovog nacionalnog programa za mlade stvoriti pretpostavke za bolje informiranje mladih u svim područjima pa tako i vezano uz mogućnosti mobilnosti i uključivanja u rad organizacija Europske unije koje u svom djelokrugu imaju politike za mlade. Na razini institucija Europske unije i Vijeća Europe uglavnom su jasno određeni kriteriji za sudjelovanje i jasno navedeni procesi u kojima mogu sudjelovati organizacije mladih i za mlade te se provode kontinuirani programi predviđeni za ostvarivanje takvog sudjelovanja mladih. Područje mladih se u europskom i globalnom kontekstu, iz perspektive ovog strateškog područja, ogledava kroz sudjelovanje i informiranje mladih o djelovanju tri relevantne komponente – Europske komisije, Vijeća Europe i mobilnosti.
RH predsjeda Vijećem Europske Unije u prvoj polovici 2020. godine. Predsjedanje je dio trija predsjedništva koje dijeli s Finskom i Rumunjskom. U području mladih, obveze u pogledu navedenoga podrazumijevaju predsjedanje Radnom skupinom za mlade i Vijećem za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS) te vođenje sastanaka čelnika uprava nadležnih za mlade. Podrazumijeva i provođenje I. ciklusa Dijaloga Europske unije s mladima. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku također sudjeluje u radu Radne skupine za mlade Vijeća EU, koja se bavi pitanjima mladih u kontekstu međusektorske suradnje te na sastancima Europskog upravnog odbora za mlade Vijeća Europe, kojeg čine predstavnici vladinih institucija zemalja članica.
EK kreirala je i informacijski alat utemeljen na Wiki pristupu (tzv. Youth Wiki) u cilju osiguravanja boljeg znanja te unapređenja prikupljanja i dostave podataka o nacionalnim politikama za mlade. Navedenim alatom želi se unaprijediti pristup informacijama na koherentan način, kako bi informacije bile ažurirane, vidljivije te kako bi ih se moglo lakše koristiti. Pokriveno je ukupno devet poglavlja vodeći se Obnovljenim okvirom Europske suradnje u području mladih za razdoblje od 2010. do 2018.: opći pregled politika za mlade, obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i poduzetništvo, zdravlje i dobrobit, sudjelovanje, volonterstvo, socijalno uključivanje, mladi i svijet te kreativnost i kultura. Informacije pružaju i godišnje ažuriraju Nacionalni korespondenti imenovani od strane država članica.
Mladi u suvremenom društvu su mobilni mladi. Prepoznati važnost mobilnosti mladih, posebice u svrhu učenja, važan je dio svake moderne politike za mlade. U tom smislu osobitu vrijednost imaju mogućnosti koje se pružaju kroz Erasmus+ program kao najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine te program Europske snage solidarnosti kao najveći program Europske unije u području volontiranja mladih. Za područje mladih dostupne su brojne mogućnosti mobilnosti mladih i osoba koje rade s mladima, pa tako postoje mogućnosti razmjene, volontiranja i dijaloga s donositeljima odluka. Osobama koje rade s mladima dostupna su stažiranja, osposobljavanja, seminari i studijski posjeti kroz suradnju sa susjednim zemljama Europske unije.
U predmetnom području utvrđena su dva cilja:
1. Osigurati pristup određenim mogućnostima koje hrvatska integracija u europske i globalne tokove nudi mladima
2. Povratak i integracija hrvatskih iseljenika u populaciji mladih
Cilj 1. Osigurati pristup određenim mogućnostima koje hrvatska integracija u europske i globalne tokove nudi mladima
MJERA 2.9.1
Poticanje međunarodne mobilnost mladih
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Agencija za mobilnost i programe EU
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
kontinuirano
Razvoj i provedba aktivnosti u području mobilnosti mladih
2021.
Provedba kampanje o mogućnostima koje nudi Europska iskaznica za mlade
2020. i nadalje
Informirati mlade o programima razmjene mladih
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Raspisan godišnje javni poziv i dodijeljene financijske potpore udrugama mladih i za mlade za provedbu projekata u području mobilnosti mladih
- Provedena kampanja o mogućnostima koje nudi Europska iskaznica za mlade
- Provedena analiza svih programa mobilnosti u kojima mogu sudjelovati mladi iz Hrvatske
Pokazatelji rezultata:
- Broj dodijeljenih financijskih potpora udrugama mladih i za mlade za projekte u području mobilnosti mladih
- Broj popusta temeljenih na korištenju Europske iskaznice za mlade kontinuirano raste na godišnjoj osnovi
- Broj mladih koji posjeduju Europsku iskaznicu za mlade kontinuirano raste na godišnjoj osnovi
- Uspostavljen i redovno ažuriran popis svih programa mobilnosti u kojima mogu sudjelovati mladi i uvjeti sudjelovanja
MJERA 2.9.2
Primjena europskih politika za mlade
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje i izvještavanje o radu Europske komisije i Vijeća Europe
2020. i dalje
Suradnja s Partnerstvom između Europske komisije i Vijeća Europe u području mladih
2020. i dalje
Sudjelovanje u Youth wiki programu
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Redovito pratiti i raspraviti zaključke, odluke i sl. koje donose tijela EU i Vijeća Europe o mladima na Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske
- Unaprijeđen pristup informacijama o nacionalnim politikama za mlade
Pokazatelji rezultata:
- Broj sjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske na kojima su raspravljani zaključci, odluke i sl. koje donose tijela EU i Vijeća Europe o mladima
- Osigurana potpora radu nacionalnog korespondenta Partnerstva između Europske komisije i Vijeća Europe u području mladih za politiku za mlade
- Osigurano nacionalno sufinanciranje Youth wiki programa sukladno ugovoru Europske komisije i nacionalne kontakt točke
MJERA 2.9.3.
Razvoj globalne solidarnosti i interkulturnog dijaloga s ciljem razumijevanja globalnih problema
NOSITELJ
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Praćenje i izvještavanje o radu UN-a
2020. i dalje
Uključivanje mladih u rad UN-a
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Izrađen je program edukacije mladih delegata/kinja pri Općoj konferenciji UNESCO-a i UNESCO-vom forumu mladih
- Jednom godišnje objavljeno izvješće o novinama vezanima za politiku za mlade na razini UN-a na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
- Redovito se prate i raspravljaju zaključci, odluke i sl. Opće skupštine UN-a i Ekonomskog i socijalnog vijeća na Savjetu za mlade Vlade RH
Pokazatelji rezultata:
- Relevantni dionici sektora mladih upoznati su sa zaključcima, odlukama i sl. vezanima za mlade UN-a i pripadajućim mu tijelima
- Najmanje jedan mladi predstavnik/ca kontinuirano prati rad i sudjeluje u radu Opće skupštine UNESCO-a, a za njegov rad im je osigurana odgovarajuća potpora
- Broj sjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske na kojima su raspravljani zaključci i odluke Opće skupštine UN-a i Ekonomskog i socijalnog vijeća
Cilj 2. Povratak i integracija hrvatskih iseljenika u populaciji mladih
MJERA 2.9.4.
Poticanje povratka u RH i poboljšanje demografske strukture stanovništva
NOSITELJ
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
SURADNICI U PROVEDBI
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
ROK PROVEDBE
AKTIVNOSTI
2020. i dalje
Povećani broj upisa studenata koji su se vratili u Republiku Hrvatsku
2020. i dalje
Povećani broj mladih poduzetnika povratnika u populaciji mladih
2020. i dalje
Stipendiranje Hrvata izvan RH
2020. i dalje
Stipendiranje učenja hrvatskog jezika u RH
2020. i dalje
Donošenje Posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva
2020. i dalje
Organiziranje i provedba iskustvenih projekata za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva
2020. i dalje
Financiranje projekata usmjerenih na jačanje obrazovnog sustava Hrvata u susjednim državama
POKAZATELJI PROVEDBE
Pokazatelji ishoda:
- Povećanje udjela studenata povratnika u strukturi studentske populacije
- Povećanje udjela mladih poduzetnika povratnika u broju novoosnovanih poduzetničkih jedinica
- Broj dodijeljenih stipendija za Hrvate izvan RH
- Broj stipendija za učenje hrvatskog jezika u RH
- Broj korisnika unutar odobrene Posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva
- Broj polaznika iskustvenih projekata za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva
- Broj realiziranih projekata usmjerenih na jačanje obrazovnog i znanstvenog sustava financiranih sredstvima u okviru javih poziva i javnih natječaja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Pokazatelji rezultata:
- Godišnje povećanje broja studenata povratnika za najmanje 3%
- Godišnje povećanje broja mladih poduzetnika povratnika za 5%
- Povećanje poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje u populaciji povratnika za 10% godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
3. PREPORUKE JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Županije, gradovi i općine su pozvani djelovati u partnerstvu s državom i organizacijama civilnog društva u ostvarenju ciljeva i provođenju aktivnosti za dobrobit mladih navedenih Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
Pozivaju se županije, gradovi i općine, one koje to još nisu učinile, sukladno Zakonu o savjetima mladih na donošenje odluke o osnivanju savjeta mladih i pokretanje postupka biranja članova savjeta mladih i njihovih zamjenika. Također se posebno potiče podizanje svijesti o važnosti savjeta mladih provedbom promotivnih kampanja, informiranje mladih o značaju, funkcijama i aktivnostima savjeta mladih putem medija (tiskovine, portali, lokalne televizijske i radio stanice) te osmišljavanje drugih aktivnosti kojima je svrha promocija rada savjeta i motiviranje mladih na uključivanje u rad istih.
Pozivaju se županije, gradovi i općine, one koje to još nisu učinile, na razvijanje, donošenje i praćenje provedbe svojih lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade u suradnji s udrugama mladih i za mlade sukladno specifičnim interesima i potrebama mladih na određenom području. Pritom se mogu koristiti smjernicama ovog dokumenta, ali i primjerima dobre prakse drugih JLP(R)S koje imaju iskustvo u donošenju i provođenju lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade. Također se posebno potiče uključivanje savjeta mladih (osnovanih sukladno Zakonu o savjetima mladih) u proces predlaganja i donošenja takvih lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade.
Potiču se županije, gradovi i općine da sukladno svojim kapacitetima i mogućnostima pronađu načine za osiguravanje odgovarajućih prostora za provođenje aktivnosti udruga mladih i za mlade, sportskih, kulturnih, obrazovnih i sličnih programa na dobrobit zajednice u kojoj mladi žive.
Potiču se županije, gradovi i općine da sukladno svojim kapacitetima i mogućnostima osiguraju podršku mladima za ostanak u ruralnim područjima omogućavanjem sustavnog i kontinuiranog savjetovanja mladih o mogućnostima korištenja poljoprivrednih zemljišta, olakšavanjem administrativnih prepreka za dodjelu zemljišta mladim obiteljima i/ili mladima za gradnju stambene kuće ili bavljenje poljoprivredom i stočarstvom.
Županije, gradovi i općine se također pozivaju da iniciraju, podupiru i sukladno svojim mogućnostima sufinanciraju:
- osnivanje i rad udruga mladih i za mlade, inicijativa i neformalnih skupina mladih na svojem području;
- udruge mladih i za mlade i inicijative mladih koje svojim djelovanjem potiču sudjelovanje mladih u društvenom odlučivanju te im nude informiranje i obrazovanje u tom području;
- uključivanje mladih i njihovih udruga u djelovanje JLP(R)S, a osobito uključivanje mladih u donošenje svih odluka koje ih se neposredno tiču;
- programe i projekte udruga mladih i za mlade koji pridonose ciljevima Nacionalnog programa za mlade i pojedinog lokalnog i područnog (regionalnog) programa za mlade; posebno programe i projekte koji se provode u ruralnim područjima;
- programe i projekte kojima se ostvaruje suradnja s drugim udrugama mladih i za mlade u Hrvatskoj i inozemstvu;
- omladinska i studentska informativna i obrazovna glasila na lokalnoj razini;
- projekte osnivanja i djelovanja klubova mladih na lokalnoj razini, info-centara za mlade na županijskoj i lokalnoj razini i centara za mlade;
- razvoj i održivost poduzetničkih inkubatora za mlade;
- troškova javnog prijevoza mladima i troškova autoškole.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
4. ODGOVORNOST ZA PROVEDBU
1. Koordinator provedbe Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine je ministarstvo nadležno za mlade.
2. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, sukladno Odluci o osnivanju Savjeta 46 , kao međuresorno savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, pratit će rad ministarstava i drugih tijela državne uprave u provedbi, praćenju i vrednovanju politika za mlade u okviru njihove nadležnosti te davati mišljenja i preporuke kao i preporuke za razvoj politika za mlade na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
3. Tijela državne uprave dužna su provoditi Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
4. Središnja tijela državne uprave zadužuju se da, po donošenju ovog Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s činjenicom njegovog donošenja i svrhom donošenja, te da osiguraju njegovu dostupnost, kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.
5. Sva tijela zadužena za provedbu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine obvezna su na propisanom Obrascu za izvještavanje, najkasnije do 31. ožujka dostavljati ministarstvu nadležnom za mlade godišnja izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti, prema kriterijima predviđenim Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine (zadaci, indikatori).
6. Ministarstvo nadležno za mlade će do 1. srpnja svake godine Vladi Republike Hrvatske dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera zadanih Nacionalnim programom za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
7. Prije isteka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, ministarstvo nadležno za mlade osigurat će provedbu znanstvenog istraživanja o mladima u RH te će se na temelju dobivenih rezultata pristupiti izradi idućeg strateškog dokumenta u području mladih.
8. Po isteku Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, ministarstvo nadležno za mlade osigurat će provedbu vanjske evaluacije provedbe i učinaka Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
9. Ministarstvo nadležno za mlade objavit će Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine na svojim mrežnim stranicama.
___
46 Odluka o osnivanju Savjeta za mlade (Narodne novine, broj 102/12, 56/15, 19/17)
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku