Članak 1.

U Prekršajnom zakonu (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013 i 157/2013) članak 14.b mijenja se i glasi:

„(1) Izvršenje odluke o oduzimanju predmeta i troškovima prekršajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomoćnosti odluke kojom je isto izrečeno.

(2) Izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koristi ne zastarijeva.“.

Članak 2.

U članku 16. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Sastoji li se počiniteljeva djelatnost iz više vremenski odvojenih radnji, prekršaj je počinjen danom posljednje radnje, a kod prekršaja kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.“.

Članak 3.

U članku 33. stavak 9. mijenja se i glasi:

„(9) Posebnim zakonom može se poduzetniku za najteže prekršaje iz stavka 7. ovog članka propisati i izreći novčana kazna u postotku 1% do 10% njegovog ukupnog prihoda, ostvarenog u godini počinjenja prekršaja, a koji je utvrđen službenim financijskim izvješćima za tu godinu. Ako izvješća za tu godinu nema, za osnovicu izricanja kazne uzet će se posljednja dostupna službena godišnja financijska izvješća. Posebnim zakonom može se propisati što čini ukupan prihod poduzetnika.“.

Članak 4.

Iza članka 33. dodaje se članak 33.a koji glasi:

„Članak 33.a

(1) Kada je utvrđeno u postupku da je poduzetnik prekršajem iz članka 33. stavka 7. ovog Zakona ostvario korist ili spriječio gubitak, može mu se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenog iznosa ostvarene koristi odnosno spriječenog iznosa gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimuma kazne u postotku, prema članku 33. stavku 9. ovog Zakona. Kod utvrđivanja pojedinačne kazne i kod izricanja ukupne kazne prema ovom stavku, ne vrijede ograničenja o tome iz članka 33. stavaka 1. do 6. ovog Zakona.

(2) Iznimno, za prekršaj iz članka 33. stavka 7. ovog Zakona za koji je ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora , za odgovornu osobu u pravnoj osobi i/ili za drugu fizičku osobu može se propisati i izreći novčana kazna do 40.000.000,00 kuna. Kada je u postupku utvrđeno da je okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi i/ili druga fizička osoba počinjenim prekršajem za sebe ostvarila korist ili spriječila gubitak, može joj se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenog iznosa ostvarene koristi odnosno spriječenog iznosa gubitka, ako je taj iznos veći od maksimuma propisane kazne. Kod utvrđivanja pojedinačne kazne i kod izricanja ukupne kazne prema ovom članku, ne vrijede ograničenja o tome iz članka 33. stavaka 1. do 6. ovog Zakona.

(3) U smislu ovog Zakona poduzetnik je svaka pravna ili fizička osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na pravni status i način na koji se financira.”.

Članak 5.

U članku 37. stavku 3. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:  

„3. kada je novčana kazna propisana u skladu s člankom 33. stavkom 9. i člankom 33.a ovog Zakona, ista se može ublažiti do polovice utvrđenog iznosa novčane kazne prema propisanom posebnom minimumu novčane kazne,“.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kada su se ovlašteni tužitelj i okrivljenik o tome sporazumjeli, ukoliko je takva kazna u granicama odredbi ovoga Zakona o ublažavanju kazne.“.

Članak 6.

U članku 50. stavku 1. dodaje se točka 7. koja glasi:

„zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja“.

U stavku 3. na kraju rečenice točka se briše, dodaje se zarez i riječi: „ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“.

Članak 7.

U članku 54. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Iznimno, okrivljeniku odgovornoj osobi u pravnoj osobi za prekršaj iz članka 33. stavka 7. ovog Zakona, za koji je ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora , sud može izreći trajno zaštitnu mjeru iz stavka 1. ovog članka.“.

Članak 8.

U članku 55. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Iznimno, okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaj iz članka 33. stavka 7. ovog Zakona, za koji je ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora , sud može izreći trajno zaštitnu mjeru iz stavka 1. ovog članka.“.

Članak 9.

Iza članka 58. dodaju se naslov i članak 58.a koji glase:

Zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja

„(1) Zaštitna mjera zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja može se izreći počinitelju prekršaja kada postoji opasnost da će u određenom razdoblju posjećivanjem tog mjesta ili područja ponovno počiniti isti prekršaj.

(2) Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka ne može se izreći u trajanju kraćem od jednog mjeseca ni duljem od dvije godine.

(3) Ako okrivljenik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovog članka, a zabrana je izrečena uz uvjetnu osudu, sud može postupiti prema članku 46. stavku 4. ovog Zakona“.

Članak 10.

U članku 60. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, a ovlašteni tužitelj pokrene postupak samo protiv pravne ili odgovorne osobe, ili sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna osoba nije odgovorna osoba za taj prekršaj, sud može utvrditi prekršajnu odgovornost samo pravne osobe odnosno samo odgovorne osobe.“.

Članak 11.

U članku 80. stavak 3. se briše.

Članak 12.

U članku 87. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Trošak prevođenja i tumača nastao primjenom odredbi ovog članka pada na teret proračunskih sredstava suda.“.

Članak 13.

U članku 94. dodaje se novi stavak 5. i glasi:

„ Prekršajni sud u Zagrebu je isključivo mjesno nadležan za suđenje u postupcima koje kod suda pokreće ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora.“.

Članak 14.

U članku 109.e stavku 3. točki 4. iza riječi: „prekršaja“ i zareza dodaju se riječi: „kao i o troškovima tijela postupka kada je sporazum postignut tijekom vođenja postupka“.

Članak 15.

U članku 117.a iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Pismena koja se sastavljaju u vezi s prekršajnim postupkom mogu se sastavljati, popunjavati, voditi, ispisivati i arhivirati u obliku elektroničke isprave, Ako se takva isprava potpisuje, može se potpisivati na elektroničkom uređaju, u skladu s tehničkim mogućnostima uređaja.“.

Članak 16.

U članku 119. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

„(9) Kada ovlaštena službena osoba ovlaštenog tužitelja na mjestu počinjenja prekršaja sačinjava zapisnik o poduzetim radnjama u vezi s počinjenim prekršaje, može zapisnik sastaviti u obliku elektroničke isprave, na način da se nakon potpisa počinitelja prekršaja zapisnik elektronski zaključava i onemogućava naknadna izmjena. Zapisnik se može potpisati na elektroničkom uređaju u skladu s tehničkim mogućnostima uređaja.“.

Članak 17.

U članku 128. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Kada se okrivljenik prvi puta poziva, obvezni sadržaj poziva je stavak 2. ovog članka i  članak 109.a stavak 1. ovog Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. i stavak 6. koji glase:

„(4) Kada je tužitelj pokrenuo postupak podnošenjem optužnog prijedloga uz koji je, sukladno obvezi na temelju ovog Zakona, priložio od okrivljenika potpisanu pisanu obavijest iz članka 109. a stavka 1. ovog Zakona, obavezan sadržaj prvog poziva okrivljeniku je samo stavak 2. ovog članka.

(5) Kada je tužitelj pokrenuo postupak izdavanjem prekršajnog naloga ili obaveznog prekršajnog naloga kojima je upozorio okrivljenika, sukladno obvezi iz članka 234. stavka 3. ovog Zakona, na njegova prava i obveze iz članka 109.a stavka 1. točke 2. do 8. ovog Zakona, obavezan sadržaj prvog poziva okrivljeniku je samo stavak 2. ovog članka.

(6) Uz prvi poziv okrivljeniku će se uvijek dostaviti i optužni prijedlog.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi:

„(8) Stavci 1. do 7. ovog članka se odgovarajuće primjenjuju i u odnosu na okrivljenika pravnu osobu i njezinog predstavnika u prekršajnom postupku.“.

Članak 18.

U članku 137. stavku 1. iza riječi: „opojnih sredstava“ dodaju se riječi: „ili osobi koja pokazuje znakove utjecaja opojnih sredstava, a odbija se podvrgnuti utvrđivanju prisustva opojnih sredstava u organizmu“.

Članak 19.

U članku 138. stavku 1. se na kraju briše točka, stavlja zarez i dodaje tekst:

„te izdaci za uništenje oduzetih predmeta prekršaja“.

Članak 20.

U članku 139. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:

„(7) Kada sud okrivljenika proglasi krivim, odlukom o prekršaju kojom su oduzeti predmeti prekršaja, može odrediti da podmiri troškove uništenja predmeta prekršaja koji se sukladno članku 76.a ovog Zakona moraju uništiti tijekom postupka ili nakon pravomoćnog dovršetka postupka.

(8) Ako nedostaju podaci o visini troškova iz stavka 7. ovog članka, sud će posebnim rješenjem odlučiti u smislu stavka 7. ovog članka, ako se podaci o visini tih troškova dostave sudu u roku godine dana od pravomoćnosti odluke o prekršaju“.

Članak 21.

U članku 140. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) U oslobađajućoj presudi i presudi kojom se optužba odbija odlučit će se i o troškovima postupka.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izreći će se u presudi da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, a troškovi iz članka 138. stavka 2. točaka 5. i 7. ovoga Zakona samo ako se presudom okrivljenik oslobađa od optužbe jer djelo nije prekršaj odnosno nema dokaza da je počinio prekršaj.“.

Članak 22.

U članku 172. stavku 2. Prva rečenica se mijenja i glasi:

„Kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovog Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja.“

Članak 23.

U članku 184. dodaju se stavci 5. i  6. koji glase:

„(5) Posebnim se zakonom može propisati da ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora , kada primi nepravomoćnu odluku o prekršaju može je objaviti na svojoj web stranici, uz naznaku da je odluka nepravomoćna. U tom slučaju dužan je objaviti i podnesene redovite pravne lijekove protiv odluke i ishod postupka po pravnim lijekovima. Posebnim se zakonom može propisati kada se iznimno identitet počinitelja prekršaja neće objaviti.

(6) Kada u postupku dostave nepravomoćne odluke o prekršaju ili u roku za podnošenje pravnog lijeka protiv odluke o prekršaju istekne zakonom propisani rok za zastaru prekršajnog progona, rješenjem će se utvrditi da je nastupila zastara prekršajnog progona i prekršajni postupak obustaviti.“.

Članak 24.

Članak 186. mijenja se i glasi:

„(1) Pogreške u imenima i brojevima te druge očite pogreške ili propusti u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane odluke o prekršaju i druge odluke s izvornikom ispravit će, posebnim rješenjem, sudac odnosno predsjednik vijeća na zahtjev stranaka ili po službenoj dužnosti.

(2) Nakon donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka sudac odnosno predsjednik vijeća će izraditi novi prijepis odluke o prekršaju odnosno druge odluke s ispravcima, koji će osobama iz članka 184. ovog Zakona dostaviti zajedno s rješenjem o ispravku. Ispod naziva odluke s ispravcima naznačit će se (ispravak).

(3) Protiv rješenja o ispravku nepravomoćne odluke o prekršaju ili druge odluke nije dopuštena posebna žalba, dok je protiv rješenja o ispravku pravomoćne odluke o prekršaju ili druge odluke žalba dopuštena, osim u slučaju iz članka 211. stavka 4. ovog Zakona.

(4) U slučajevima iz prethodnih stavaka, rok za žalbu protiv nepravomoćne odluke o prekršaju i druge odluke teče od dana dostave novog prijepisa odluke o prekršaju ili druge odluke s ispravcima.“.

Članak 25.

U članku 211. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Rješavajući o žalbi, drugostupanjski sud može rješenjem:

1.odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nedopuštenu ili kao nepotpunu,

2.odbiti žalbu kao neosnovanu ili

3.prihvatiti žalbu ili povodom žalbe po službenoj dužnosti rješenje preinačiti ili ukinuti i prema potrebi predmet dostaviti na ponovno odlučivanje.

(3) Na postupak o žalbi protiv rješenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe o žalbi protiv odluke o prekršaju, a žalbeni sud po službenoj dužnosti uvijek ispituje jesu li postojale zakonske osnove za donošenje rješenja i je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo.“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Protiv rješenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske žalba nije dopuštena.“.

Članak 26.

U članku 234. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Ovlašteni izdavatelj prekršajnog naloga može na mjestu počinjenja prekršaja izdati počinitelju prekršaja obavijest iz članka 234.a ovog Zakona kad se prekršajni nalog i pripadajući zapisnici, potvrde i druga pripadajuća pismena sačinjavaju na elektroničkom uređaju u elektroničkom obliku.“.

Članak 27.

Iza članka 234. dodaju se naslov i članak 234.a koji glase:

„ Obavijest počinitelju prekršaja na mjestu počinjenja prekršaja

Članak 234.a

(1) Ovlašteni izdavatelj prekršajnog naloga može na mjestu počinjenja prekršaja sastaviti obavijest na elektroničkom uređaju u elektronskom obliku i takvu obavijest ispisati i uručiti počinitelju prekršaja na mjestu počinjenja prekršaja.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka sadrži: osobne podatke o počinitelju prekršaja, pravnu oznaku prekršaja, iznos novčane kazne, vrstu mjere koja se izriče, iznos troškova postupka, oznaku prekršajnog naloga i popis svih pripadajućih pismena sastavljenih u elektronskom obliku na elektroničkom uređaju tijekom utvrđivanja prekršaja u čiji sadržaj je počinitelju prekršaja omogućen uvid ili mu je sadržaj pročitan, uputu o mogućnosti uručenja prekršajnog naloga i svih pripadajućih pismena u pisanom obliku kod tijela koje je odluku donijelo, mjesto za unos primjedbi koje počinitelj prekršaja izjavljuje, prostor za potpis primatelja odnosno naznaku o dostavi i naznaku počinitelju prekršaja o tome što može poduzeti nakon primitka obavijesti.

(3) Obavijest se sastavlja pod elektronski generiranim brojem (kodom) kojeg sadržavaju i prekršajni nalog i sva pismena sačinjena prilikom utvrđivanja prekršaja koji se ispisom obavijesti elektronski zaključavaju i onemogućava se naknadna izmjena.

(4) Potpisom obavijesti iz stavka 1. ovoga članka počinitelj prekršaja potvrđuje da je upoznat sa sadržajem prekršajnog naloga i pismena koja su tijekom utvrđivanja prekršaja u njegovoj prisutnosti sačinjena na elektroničkom uređaju.“.

Članak 28.

U članku 235. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga, pod uvjetom da je u uputi o pravu na prigovor na to upozoren. .

(6) Stavak 5. ovog članka ne odnosi se na okrivljenika iz članka 136. ovog Zakona.“

Članak 29.

U članku 239. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Ovlašteni tužitelj može na mjestu počinjenja prekršaja izdati počinitelju prekršaja obavijest iz članka 234.a ovog Zakona kad se obavezni prekršajni nalog i pripadajući zapisnici, potvrde i druga pripadajuća pismena sačinjavaju na elektroničkom uređaju u elektroničkom obliku.“.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Članak 30.

U članku 241. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga, pod uvjetom da je u uputi o pravu na prigovor na to upozoren. .

(5) Stavak 5. ovog članka ne odnosi se na okrivljenika iz članka 136. ovog Zakona.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

(1) Prekršajni postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovog Zakona nastavit će se i pravomoćno dovršiti po postupovnim odredbama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013 i 157/2013).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odredbe članka 9., članka 11., članka 12., članka 15. stavka 2. i članka 16. ovog Zakona primijenit će se u prekršajnim postupcima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, članak 1. ovog Zakona primjenjuje se i u postupcima izvršenja odluke o oduzimanju  imovinske koristi koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.