PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIMA PRAVIMA
Zagreb, lipanj 2015.
1. PROBLEM
Predloženim izmjenama propisuje se da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao i državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Zbog ograničenja u dosadašnjem Zakonu, strane osobe već godinama pronalaze alternativna rješenja za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Najpoznatiji način jest taj da stranci osnivaju trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, bez namjere obavljanja gospodarske djelatnosti, nego isključivo u cilju stjecanja prava vlasništva na nekretninama, pa kako je to društvo, sa stajališta propisa, domaća pravna osoba, suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini u Republici Hrvatskoj nije ni potrebna. Ovakva pojava uzrokovala je da se za velik broj nekretnina ne zna stvarni vlasnik, te da se dodatno dovode u pitanje prava i obveza poreznih obveznika kod prometa nekretnina. S tim u vezi, važno je napomenuti kako pravila Europske unije koja uređuju pravo društava ne poznaju ograničenja prema kriteriju državljanstva članova društva.
Jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave ne mogu raspolagati nekretninama u suvlasništvu u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice kao i u slučajevima zamjene vlasništva nad nekretninama jednake vrijednosti, bez provedbe javnoga natječaja.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka.
2. CILJEVI
Ocjenjuje se opravdanim i potrebnim izjednačiti, u najvećoj mogućoj mjeri, strane osoba s domaćim fizičkim i pravnim osobama kod stjecanja prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Dakako, conditio sine qua non je zaštita nekretnina za koje postoji poseban interes društva, odnosno države.
Predloženim izmjenama sve strane osobe moći će stjecati pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pod istim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne osobe, osim na nekretninama na isključenom području i nekretninama koje strane osobe ne mogu stjecati prema odredbama posebnog zakona – poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Dakle, za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske stranim osobama više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, čime se postupak stjecanja prava vlasništva stranih osoba pojednostavljuje i skraćuje.
Predloženim izmjenama dodatno će se osigurati transparentnost pravnih poslova u prometu nekretnina a samim time i lakše utvrđivati nositelj prava i obveza koja se stječu stjecanjem prava vlasništva. Ovim izmjenama Zakona nastoji se podržati gospodarski oporavak Republike Hrvatske što u ovom trenutku zahtjeva dodatne mjere koje se nastoje postići predloženim izmjenama kako bi taj proces doista bio dugoročno održiv.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba. Na ovaj način bi se znatno poboljšala efikasnost u upravljanju imovinom od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, predlaže se i donošenje odredbe kojom bi se obvezalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da općim aktom urede postupak, uvjete i način raspolaganja, upravljanja i korištenja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izmjenama će se odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati hitnost u postupanju suda i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova, jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima i osigurati zaštitu prava na dom u odnosu na legitimna očekivanja kao pravnog standarda EU.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Ako razmatramo opciju da se ne poduzima ništa odnosno da zakonodavac ne intervenira u cilju rješavanja postojećeg problema, moramo biti svjesni da će strani državljani ( fizičke io pravne osobe izvan Europske unije) i dalje moći stjecati vlasništvo na nekretninama u Republici Hrvatskoj na način da osnivaju trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, bez namjere obavljanja gospodarske djelatnosti, nego isključivo u cilju stjecanja prava vlasništva na nekretninama, pa kako je to društvo, sa stajališta propisa, domaća pravna osoba, suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj nije potrebna.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave će se i dalje susretati s problemima raspolaganja svojom imovinu u kojima su suvlasnici i u slučajevima kada žele zamijeniti svoju nekretninu s drugom nekretninom.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka radi smetanja posjeda. Sudska rješenja usmjerena na zaštitu od smetanja posjeda, uglavnom se ne ovršavaju prije svoje pravomoćnosti pa ovi postupci, iako hitni, ne pružaju zaštitu kakva je zakonom propisana.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
Ovu opciju nije moguće primijeniti jer važeći Zakon o vlasništvu i drugim stvarnima pravima propisuje se da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao i državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Zakonom se mora propisati da više nije potrebna suglasnost nadležnog ministra za poslove pravosuđa kao bi se izjednačilo stjecanje prava vlasništva na nekretninama domaćih pravnih osoba i stranih državljana.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da uvijek moraju raspisivati javne natječaje bez obzira da li žele zamijeniti nekretninu ili žele razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Kao moguće normativno rješenje moglo bi se pristupiti izmjenama i dopunama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima, što se smatra i najprihvatljivijim rješenjem. Predloženim izmjenama sve strane osobe moći će stjecati prvo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pod istim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne osobe, osim na nekretninama na isključenom području i nekretninama koje strane osobe ne mogu stjecati prema odredbama posebnog zakona-poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Dakle, za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske stranim osobama više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, čime se postupak stjecanja prava vlasništva stranih osoba pojednostavljuje i skraćuje.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka radi smetanja posjeda. Sudska rješenja usmjerena na zaštitu od smetanja posjeda, uglavnom se ne provode prije svoje pravomoćnosti pa ovi postupci, iako hitni, ne pružaju zaštitu kakva je zakonom zamišljena. Stoga je potrebno pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom, a da se pritom ne povrijede temeljna ljudska prava. Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Nema pozitivnih strana.
Stanje ostaje nepromijenjeno.
Bez troškova.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Nije svrsishodno kao samostalno rješenje jer ne može osigurati provedbu zadanih ciljeva a to je stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske bez suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se osigurati raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Nije svrsishodno s obzirom da se neće pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom.
Bez troškova.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugima stvarnima pravima. Korist od ove opcije je u tome da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedište u Republici Hrvatskoj.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Potrebno je pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom, a da se pritom ne povrijede temeljna ljudska prava. Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
Troškovi ove opcije su minimalni s obzirom da je upravna pristojba za stjecanje prava vlasništva za stranca iznosi 150,00 kn. Uzimajući u obzir statističke podatke u posljednje tri godine prema kojima je u 2012. podneseno je 276 zahtjeva, u 2013. podneseno je 277 zahtjeva i u 2014. podneseno je 566. Promatrajući prosjek posljednje tri godine proizlazi da se godišnje podnese 353 zahtjeva za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj, što predstavlja godišnji priliv upravnih pristojbi u državni proračun u iznosu od 52.950,00 kn.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje,
odnosno izrada novog Zakona o vlasništvu i drugima stvarnima pravima s obzirom na izmjenu samo malog broja članka, odlučilo se
pristupiti zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima.
Troškovi su kao u opciji 3. te predstavljaju smanjenje prihoda u državni proračun za iznos upravne pristojbe u postupcima stjecanja nekretnina.
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIMA PRAVIMA
Zagreb, lipanj 2015.
1. PROBLEM
Predloženim izmjenama propisuje se da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao i državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Zbog ograničenja u dosadašnjem Zakonu, strane osobe već godinama pronalaze alternativna rješenja za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Najpoznatiji način jest taj da stranci osnivaju trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, bez namjere obavljanja gospodarske djelatnosti, nego isključivo u cilju stjecanja prava vlasništva na nekretninama, pa kako je to društvo, sa stajališta propisa, domaća pravna osoba, suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini u Republici Hrvatskoj nije ni potrebna. Ovakva pojava uzrokovala je da se za velik broj nekretnina ne zna stvarni vlasnik, te da se dodatno dovode u pitanje prava i obveza poreznih obveznika kod prometa nekretnina. S tim u vezi, važno je napomenuti kako pravila Europske unije koja uređuju pravo društava ne poznaju ograničenja prema kriteriju državljanstva članova društva.
Jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave ne mogu raspolagati nekretninama u suvlasništvu u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice kao i u slučajevima zamjene vlasništva nad nekretninama jednake vrijednosti, bez provedbe javnoga natječaja.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka.
2. CILJEVI
Ocjenjuje se opravdanim i potrebnim izjednačiti, u najvećoj mogućoj mjeri, strane osoba s domaćim fizičkim i pravnim osobama kod stjecanja prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Dakako, conditio sine qua non je zaštita nekretnina za koje postoji poseban interes društva, odnosno države.
Predloženim izmjenama sve strane osobe moći će stjecati pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pod istim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne osobe, osim na nekretninama na isključenom području i nekretninama koje strane osobe ne mogu stjecati prema odredbama posebnog zakona – poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Dakle, za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske stranim osobama više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, čime se postupak stjecanja prava vlasništva stranih osoba pojednostavljuje i skraćuje.
Predloženim izmjenama dodatno će se osigurati transparentnost pravnih poslova u prometu nekretnina a samim time i lakše utvrđivati nositelj prava i obveza koja se stječu stjecanjem prava vlasništva. Ovim izmjenama Zakona nastoji se podržati gospodarski oporavak Republike Hrvatske što u ovom trenutku zahtjeva dodatne mjere koje se nastoje postići predloženim izmjenama kako bi taj proces doista bio dugoročno održiv.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba. Na ovaj način bi se znatno poboljšala efikasnost u upravljanju imovinom od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, predlaže se i donošenje odredbe kojom bi se obvezalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da općim aktom urede postupak, uvjete i način raspolaganja, upravljanja i korištenja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izmjenama će se odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati hitnost u postupanju suda i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova, jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima i osigurati zaštitu prava na dom u odnosu na legitimna očekivanja kao pravnog standarda EU.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Ako razmatramo opciju da se ne poduzima ništa odnosno da zakonodavac ne intervenira u cilju rješavanja postojećeg problema, moramo biti svjesni da će strani državljani ( fizičke io pravne osobe izvan Europske unije) i dalje moći stjecati vlasništvo na nekretninama u Republici Hrvatskoj na način da osnivaju trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, bez namjere obavljanja gospodarske djelatnosti, nego isključivo u cilju stjecanja prava vlasništva na nekretninama, pa kako je to društvo, sa stajališta propisa, domaća pravna osoba, suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj nije potrebna.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave će se i dalje susretati s problemima raspolaganja svojom imovinu u kojima su suvlasnici i u slučajevima kada žele zamijeniti svoju nekretninu s drugom nekretninom.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka radi smetanja posjeda. Sudska rješenja usmjerena na zaštitu od smetanja posjeda, uglavnom se ne ovršavaju prije svoje pravomoćnosti pa ovi postupci, iako hitni, ne pružaju zaštitu kakva je zakonom propisana.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
Ovu opciju nije moguće primijeniti jer važeći Zakon o vlasništvu i drugim stvarnima pravima propisuje se da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao i državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Zakonom se mora propisati da više nije potrebna suglasnost nadležnog ministra za poslove pravosuđa kao bi se izjednačilo stjecanje prava vlasništva na nekretninama domaćih pravnih osoba i stranih državljana.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da uvijek moraju raspisivati javne natječaje bez obzira da li žele zamijeniti nekretninu ili žele razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Kao moguće normativno rješenje moglo bi se pristupiti izmjenama i dopunama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima, što se smatra i najprihvatljivijim rješenjem. Predloženim izmjenama sve strane osobe moći će stjecati prvo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pod istim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne osobe, osim na nekretninama na isključenom području i nekretninama koje strane osobe ne mogu stjecati prema odredbama posebnog zakona-poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Dakle, za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske stranim osobama više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, čime se postupak stjecanja prava vlasništva stranih osoba pojednostavljuje i skraćuje.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na vrste posjeda i zaštitu od smetanja posjeda izazivaju dvojbe u primjeni, a time i dugotrajnost postupaka radi smetanja posjeda. Sudska rješenja usmjerena na zaštitu od smetanja posjeda, uglavnom se ne provode prije svoje pravomoćnosti pa ovi postupci, iako hitni, ne pružaju zaštitu kakva je zakonom zamišljena. Stoga je potrebno pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom, a da se pritom ne povrijede temeljna ljudska prava. Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Nema pozitivnih strana.
Stanje ostaje nepromijenjeno.
Bez troškova.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Nije svrsishodno kao samostalno rješenje jer ne može osigurati provedbu zadanih ciljeva a to je stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske bez suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se osigurati raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Nije svrsishodno s obzirom da se neće pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom.
Bez troškova.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugima stvarnima pravima. Korist od ove opcije je u tome da strane fizičke i pravne osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim pretpostavkama i u istom postupku kao državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedište u Republici Hrvatskoj.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba omogućiti raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom u slučajevima razvrgnuća suvlasničke zajednice, uspostave služnosti, te zamjene nekretnina u svrhu razrješenja spornih imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trećih osoba.
Potrebno je pojednostavniti odredbe o zaštiti posjeda i vrstama posjeda, a zaštitu od smetanja posjeda učiniti efikasnijom, a da se pritom ne povrijede temeljna ljudska prava. Naime, neophodno je ubrzati rješavanje postupaka radi smetanja posjeda odnosno pojačati značaj hitnosti u postupanju suda u tim postupcima i osigurati efikasniju ovrhu rješenja o smetanju posjeda revidiranjem sustava pravnih lijekova. Iz istog razloga potrebno je i jasnije razgraničiti postupke radi smetanja posjeda od ostalih postupaka o zaštiti stvarnih prava odnosno od postupaka o susjedskim pravima.
Troškovi ove opcije su minimalni s obzirom da je upravna pristojba za stjecanje prava vlasništva za stranca iznosi 150,00 kn. Uzimajući u obzir statističke podatke u posljednje tri godine prema kojima je u 2012. podneseno je 276 zahtjeva, u 2013. podneseno je 277 zahtjeva i u 2014. podneseno je 566. Promatrajući prosjek posljednje tri godine proizlazi da se godišnje podnese 353 zahtjeva za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj, što predstavlja godišnji priliv upravnih pristojbi u državni proračun u iznosu od 52.950,00 kn.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje,
odnosno izrada novog Zakona o vlasništvu i drugima stvarnima pravima s obzirom na izmjenu samo malog broja članka, odlučilo se
pristupiti zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima.
Troškovi su kao u opciji 3. te predstavljaju smanjenje prihoda u državni proračun za iznos upravne pristojbe u postupcima stjecanja nekretnina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa