I. OPĆE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 1.

1. Ovaj Pravilnik određuje obveze poslodavca u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika od opasnosti pri radu s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima uključujući i prevenciju takvih opasnosti. Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju i na karcinogene i/ili mutagene pripravke.
2. Ovim se pravilnikom  utvrđuju minimalni zahtjevi u pogledu zaštite uključujući i granične vrijednosti izloženosti.
3. Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se za poslove pri kojima su radnici izloženi samo ionizirajućem odnosno neionizirajućem zračenju.
4. Odredbe Zakona o zaštiti na radu u cijelosti se primjenjuje na cijelo područje iz stavka 1. ovoga članka, ne dovodeći u pitanje strože ili podrobnije odredbe ovoga Pravilnika.
5. Ovaj Pravilnik se primjenjuje i za poslove pri kojima je prisutan azbest kao i proizvodi koji sadrže azbest, kada odredbe ovoga Pravilnika propisuju višu razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

• Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5. 5. 1998.)
• Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2014/27/EU od 26. veljače 2014. o izmjeni Direktiva Vijeća 92/58/EEZ, 92/85/EEZ, 94/33/EZ, 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladile s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa.

Definicije

Članak 3.

Pojmovi u ovome pravilniku imaju sljedeća značenja:

1. „Karcinogena tvar“ znači:

• tvar ili smjesa koja udovoljava kriterijima za razvrstavanje u kategoriji karcinogena 1.A ili 1.B utvrđenima u Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća;
• tvar, smjesa ili postupak iz Priloga I. ovoga Pravilnika, kojima su radnici izloženi tijekom obavljanja poslova.

2. „Mutagena tvar“ znači:

• tvar ili smjesa koja udovoljava kriterijima za razvrstavanje u kategoriji 1.A ili 1.B mutagena zametnih stanica utvrđenih u Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

3. Rad su sve aktivnosti pri kojima su radnici izloženi ili mogu biti izloženi karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, i to pri njihovoj upotrebi, proizvodnji, skladištenju, obradi, preradi, pretakanju, miješanju, uklanjanju, uništavanju, kao i sličnim aktivnostima. Među takve poslove spadaju i poslovi pri kojima se zbog okolnosti kod tih postupaka oslobađaju ili nastaju karcinogene i/ili mutagene tvari.
4. Radni okoliš je okoliš u kojem radnik može doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima za vrijeme radnog procesa.
5. Granična vrijednost znači graničnu vrijednost vremenski prilagođenog prosjeka koncentracije za karcinogenu ili mutagenu tvar u zraku unutar zone disanja radnika u odnosu na referentno razdoblje od osam radnih sati rada.

Nadležna tijela u smislu ovoga pravilnika su: ministarstvo nadležno za rad, ministarstvo nadležno za zdravlje, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i tijelo nadležno za poslove inspekcije rada. 

Područje primjene – utvrđivanje i procjena rizika

Članak 4.

1. Odredbe ovoga Pravilnika se primjenjuju na poslove na kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi karcinogenim ili mutagenim tvarima.
2. Pri obavljanju poslova pri kojima radnici dolaze ili mogu doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima poslodavac mora na temelju odredaba Pravilnika o izradi procjene rizika ustanoviti vrstu, stupanj i trajanje izloženosti radnika sa svrhom procjene rizika po sigurnost i zdravlje radnika pri takvim poslovima. Na temelju te procjene rizika poslodavac mora poduzeti potrebne mjere zaštite.
3. Procjenu rizika iz prethodnog stavka ovoga članka, poslodavac mora redovito obnavljati na način da ista odgovara postojećim opasnostima i štetnostima, a posebice u slučaju promjena okolnosti koje mogu utjecati na izloženost radnika karcinogenim i/ili mutagenim tvarima.
4. Procjenu rizika poslodavac mora izraditi u pisanom obliku te na zahtjev tijela nadzora dati na uvid podatke korištene pri izradi procjene rizika.
5. Procjena rizika iz točke 2. ovog članka mora obuhvaćati i sve slučajeve na granici dopuštenih vrijednosti izloženosti radnika, kao i slučajeve pri kojima može doći do apsorpcije karcinogene i/ili mutagene tvari u kožu i/ili kroz kožu.
6. Poslodavac je obavezan organizirati rad na način da, pri poslovima gdje je procjenom rizika utvrđeno da radnici mogu doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, ne rasporedi radnike mlađe od 18 godina, trudne radnice ili radnice koje doje te da njihov doticaj s navedenim radnim mjestima u potpunosti ukloni.

II. OBVEZE POSLODAVCA

Smanjivanje i zamjena

Članak 5.

1. Poslodavac u radnom procesu mora zamijeniti karcinogene i/ili mutagene tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima, smjesama ili postupcima koji ovisno o situaciji i pod uvjetima uporabe nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje i sigurnost radnika. Ako to nije moguće, poslodavac mora smanjiti korištenje karcinogenih i/ili mutagenih tvari u radnom procesu na najmanju moguću mjeru.
2. Poslodavac organizacijskim mjerama mora osigurati da je pri nesmetanom radnom procesu broj izloženih radnika što manji.
3. Poslodavac na zahtjev nadležnih tijela mora dati na uvid rezultate ispitivanja provedenih od strane ovlaštenih osoba, procjenu rizika izrađenu u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika te ostalu dokumentaciju vezanu uz izloženost radnika karcinogenima i/ili mutagenima.

Prevencija i smanjivanje izlaganja

Članak 6.

1. Kada rezultati procjene ukazuju na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika, mora se spriječiti izlaganje radnika.
2. Kada nije tehnički moguće zamijeniti karcinogenu ili mutagenu tvar s tvari, smjesom ili postupkom koji uz poštivanje uvjeta uporabe nije opasan ili je manje opasan po zdravlje ili sigurnost, poslodavac mora osigurati da se karcinogena ili mutagena tvar, koliko je tehnički moguće, proizvodi i rabi u zatvorenom sustavu.
3. Kada zatvoreni sustav nije tehnički moguć, poslodavac mora spriječiti oslobađanje karcinogenih i/ili mutagenih tvari u radni okoliš održavanjem odgovarajućeg podtlaka u takvom sustavu.
4. Podtlak, koji mora iznositi barem 20 Pa, poslodavac mora redovito nadzirati mjernim uređajem.
5. Izloženost radnika ne smije premašiti graničnu vrijednost za karcinogenu tvar utvrđenu Prilogom III ovoga Pravilnika, odnosno niti u jednom trenutku vrijednosti ne smiju prijeći vrijednosti iz Priloga III.
6. Pri svakoj uporabi karcinogene ili mutagene tvari poslodavac mora provesti sve slijedeće mjere:
1. ograničavanje na najmanju moguću količinu količine karcinogene ili mutagene tvari na radnom mjestu;
2. osigurati što manji broj radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi;
3. planiranje radnih postupaka i izrada postupaka kontrole tako da se izbjegne oslobađanje karcinogenih ili mutagenih tvari na radnom mjestu ili svede na najmanju moguću mjeru;
4. uklanjanje karcinogene ili mutagene tvari na samom izvoru, lokalnim sustavom odsisa ili općom ventilacijom, s time da sve te metode budu odgovarajuće i sukladne s potrebom zaštite javnog zdravlja i okoliša;
5. korištenje postojećih odgovarajućih postupaka za mjerenje karcinogenih ili mutagenih tvari, posebice za rano otkrivanje povećanih izlaganja nastalih nepredviđenim događajem ili akcidentom;
6. primjena prikladnih radnih postupaka i metoda;
7. skupne mjere zaštite i/ili, ukoliko se izlaganje ne može drugačije izbjeći, individualne mjere zaštite;
8. higijenske mjere, posebice redovno čišćenje podova, zidova i drugih površina;
9. informiranje radnika;
10. označavanje opasnih zona uz uporabu odgovarajućih znakova upozorenja i opasnosti, uključujući i oznake »Zabranjeno pušenje« i »Zabranjeno držanje odnosno konzumiranje hrane i pića« u zonama u kojima radnici mogu ili bi mogli doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima;
11. izrada planova djelovanja u slučajevima nužde koji mogu nastati pri neuobičajeno visokoj izloženosti;
12. načini sigurnog skladištenja, rukovanja i transporta, posebice uporabom zabrtvljenih te jasno i vidljivo označenih spremnika;
13. načini sigurnog skupljanja, skladištenja i odlaganja otpadaka od strane radnika, uključujući i uporabu zabrtvljenih te jasno i vidljivo označenih spremnika.

Članak 7.

1. Ako tehničkim rješenjima iz članka 6. ovoga pravilnika nije moguće spriječiti oslobađanje karcinogenih i/ili mutagenih tvari u radni okoliš, poslodavac takve radne postupke mora prostorno odvojiti od ostalih i osigurati odvajanje karcinogenih i/ili mutagenih tvari na siguran način.
2. Odsisani zrak se može ponovno dovesti u radni okoliš, ako je prethodno očišćen od svih karcinogenih i/ili mutagenih tvari.
3. Odsisani zrak koji sadrži karcinogene tvari 1. skupine, navedene u Prilogu III, ne smije se ponovno dovoditi u radni okoliš.
4. Poslodavac mora osigurati nadzor djelotvornosti odsisnih sustava, kojeg mora obavljati u rokovima koje je odredio proizvođač odsisnih sustava odnosno koji su određeni glavnim projektom građevine u kojoj se prostor nalazi, ali ne duljima od dvanaest mjeseci.
5. Ispuštanje u okoliš potrebno je obavljati u skladu s propisima koji uređuju zaštitu okoliša.

Članak 8.

1. Poslodavac mora osigurati takvu konstrukciju reakcijskih posuda, koja ne zahtijeva često čišćenje unutrašnjosti.
2. Uređaj za čišćenje mora se pomoću tehničke opreme moći uložiti u posudu na način da je moguće čišćenje uz zatvoren ulazni otvor.
3. Poslodavac mora osigurati da se radni prostori u kojima se pri radu koriste karcinogene i/ili mutagene tvari redovito čiste. Metenje i provjetravanje u takvim prostorima je zabranjeno.

Informiranje nadležnih tijela

Članak 9.

1. Poslodavac mora u roku od 30 dana prije početka proizvodnje i korištenja karcinogene i/ili mutagene tvari o tome pismeno obavijestiti nadležno tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
2. Poslodavca koji nije ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je isto učiniti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
3. Poslodavac mora u obavijesti navesti podatke o:
1. djelatnosti i postupcima koje obavlja, uključujući i razloge za upotrebu karcinogene i/ili mutagene tvari,
2. identifikaciji karcinogene i/ili mutagene tvari,
3. količini proizvedenih ili korištenih karcinogenih i/ili mutagenih tvari,
4. broju te imenu radnika izloženih karcinogenim i/ili mutagenim tvarima,
5. poduzetim preventivnim tehničkim i zdravstvenim mjerama,
6. vrsti osobne zaštitne opreme koja se koristi,
7. prirodi, stupnju i trajanju izloženosti,
8. slučajevima zamjene tvari.
4. Obveza iz stavka 1. ovoga članka se ne odnosi na laboratorije u kojima se karcinogene i/ili mutagene tvari koriste samo povremeno i u minimalnim količinama.
5. Poslodavac je obavezan ukoliko dođe do promjena u odnosu na dostavljenu obavijest iz stavka 2. ovoga članka o istome pisanim putem obavijestiti nadležno tijelo prema uputi iz stavka 2. ovoga članka.

Nepredviđeno izlaganje

Članak 10.

1. Ako pri radu dođe do opasne situacije ili nezgode, koja može uzrokovati nepredviđenu izloženost radnika karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, poslodavac mora o tome odmah obavijestiti radnike.
2. Sve dok se ponovno ne uspostavi normalno stanje i ne otklone uzroci nepredviđene izloženosti, poslodavac mora:

• osigurati da u ugroženoj zoni rade samo radnici koji su upoznati s opasnostima i štetnostima, osposobljeni za rad na siguran način te koji su nužno potrebni za izvođenje popravaka i drugih potrebnih poslova,
• radnicima osigurati potrebnu zaštitnu odjeću i odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za dišne organe te osigurati da je radnici i koriste,
• posebno za svakog radnika osigurati da izloženost karcinogenim i/ili mutagenim tvarima ne bude stalna te da bude ograničena na najkraće moguće vrijeme,
• nezaštićenim radnicima zabraniti rad u zoni povećanog rizika.

Predvidivo izlaganje

Članak 11.

1. Pri obavljanju određenih poslova, kao što su održavanje, sanacija, rušenje, kontrola, popravci strojeva, uređaja, sprava i građevina, za koje poslodavac predvidi znatno povećanje izloženosti radnika, i za koje je već izvršio sve tehničke preventivne mjere za smanjenje izloženosti, poslodavac mora nakon savjetovanja s radnicima ili njihovim predstavnicima te službom odnosno stručnjakom zaštite na radu, odrediti mjere zaštite, kojima će smanjiti izloženost i zajamčiti sigurnost i zdravlje radnika pri obavljanju takvih poslova.
2. U skladu s odredbom prethodnog stavka ovoga članka, poslodavac mora svim izloženim radnicima osigurati potrebnu osobnu zaštitnu opremu, koju moraju nositi tijekom predviđene izloženosti.
3. Poslodavac mora posebno za svakog radnika ograničiti izloženost na najkraće moguće vrijeme.
4. Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da su područja u kojima se obavljaju poslovi iz stavka 1. ovoga članka jasno ograničena i obilježena ili kojima je na drugi način neovlaštenim osobama spriječen pristup u ta područja.

Pristup u opasno područje

Članak 12.

Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kojima će osigurati da je pristup u područje, u kojem se obavljaju poslovi pri kojima postoji opasnost po sigurnost ili zdravlje radnika zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, dopušten samo onim radnicima koji zbog prirode svoga posla moraju raditi ili ulaziti u ta područja. Navedena područja moraju biti jasno označena.

Higijena i osobna zaštita

Članak 13.

1. Poslodavac je pri svim poslovima kod kojih postoji opasnost od zagađivanja karcinogenim ili mutagenim tvarima obvezan poduzeti odgovarajuće mjere kojima će osigurati:
1. da radnici ne konzumiraju hranu i piće te duhanske proizvode u područjima rada gdje postoji rizik od zagađivanja karcinogenim ili mutagenim tvarima;
2. da radnici budu opremljeni odgovarajućom zaštitnom opremom;
3. odvojena mjesta odlaganja za radnu ili zaštitnu odjeću od onih za civilnu odjeću;
4. da su radnicima osigurane odgovarajuće i adekvatne prostorije za pranje i obavljanje nužde;
5. da se osobna zaštitna oprema na prikladan način drži na jasno označenom mjestu te provjerava i čisti, ako je moguće prije, a obavezno poslije svake uporabe;
6. da se neispravna osobna zaštitna oprema popravi ili zamijeni prije daljnje uporabe.
2. Radnici ne smiju snositi troškove mjera iz stavka 1. ovoga članka.

Obavješćivanje i osposobljavanje radnika

Članak 14.

1. Poslodavac mora osigurati da su radnici koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima prije početka pojedinih poslova osposobljeni za takve poslove, na temelju svih raspoloživih podataka, a posebno u obliku obavijesti ili uputa o:
1. potencijalnim rizicima po zdravlje, uključujući i dodatne opasnosti zbog pušenja;
2. mjerama opreza koje treba poduzeti radi sprječavanja izlaganja;
3. higijenskim zahtjevima;
4. nošenju i uporabi osobne zaštitne opreme;
5. aktivnostima koje trebaju poduzeti radnici, uključujući i spasioce, u slučaju nezgoda te za sprečavanje nezgoda.
2. Osposobljavanje se mora provoditi na način da se uključe saznanja o novim ili izmijenjenim opasnostima te da se po potrebi utvrde obveze periodičke provjere znanja.
3. Poslodavac mora za radnike, prije njihovog raspoređivanja na poslove, s ugovornim specijalistom medicine rada provesti edukaciju o zaštiti zdravlja pri radu s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima u skladu s utvrđenim programom Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
4. Poslodavac mora radnike, prije raspoređivanja na poslove, podrobno upoznati s uređajima za preradu, doradu, obradu, miješanje, transport itd. karcinogenih i/ili mutagenih tvari kao i sa spremnicima, posudama i instalacijama koje su u bilo kakvoj vezi sa spomenutim uređajima.
5. Poslodavac mora osigurati da uređaji i instalacije budu jasno i čitljivo označeni znakovima upozorenja i znakovima za opasnost.

Obavijesti za radnike

Članak 15.

Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da:

1. radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu mogu provjeriti primjenjuje li se ovaj Pravilnik, odnosno mogu li biti uključeni u njegovu provedbu posebice obzirom na:

• posljedice odabira, nošenja i uporabe zaštitne opreme po zdravlje i sigurnost radnika, ne dovodeći u pitanje odgovornost poslodavca da utvrdi djelotvornost zaštitne opreme;
• mjere koje utvrđuje poslodavac iz stavka 1. članka 11. ovoga Pravilnika, ne dovode u pitanje njegovu odgovornost za utvrđivanje takvih mjera;

2. radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu budu što je brže moguće obaviješteni o neuobičajenim izloženostima, uključujući i one iz članka 11. ovoga Pravilnika, o njihovim uzrocima te o mjerama koje su poduzete ili ih treba poduzeti radi popravljanja stanja;
3. poslodavac vodi ažuran popis radnika koji obavljaju poslove za koje nalazi procjene rizika ukazuju na opasnost po zdravlje i sigurnost radnika, a koji navodi rizik kojem su radnici izloženi;
4. specijalist medicine rada i/ili tijela inspekcije te sve druge osobe odgovorne za zdravlje i sigurnost na radu imaju uvid u popis iz podstavka (c) ovoga članka;
5. svaki radnik ima uvid u podatke s popisa koji se na njega osobno odnose;
6. radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju uvid u anonimne skupne podatke.

Savjetovanje i sudjelovanje radnika

Članak 16.

Poslodavac mora osigurati savjetovanje s radnicima i/ili njihovim predstavnicima kao i njihovo sudjelovanje u svim pitanjima koja uređuje ovaj Pravilnik i njegovi prilozi, u opsegu i na način određen Zakonom i podzakonskim propisima.

III. OSTALE ODREDBE

Zdravstveni nadzor

Članak 17.

1. Poslodavac mora osigurati zdravstveni nadzor radnika i po indikaciji specijaliste medicine rada zdravstvene preglede za radnike koje rade s karcinogenima i/ili mutagenima. Prije početka rada na dotičnom mjestu specijalist medicine rada educira radnike o mogućim oštećenjima zdravlja izazvanim karcinogenim i/ili mutagenim tvarima te za vrijeme obavljanja posla na tom mjestu rada.
2. Prethodne zdravstvene preglede poslodavci moraju radnicima osigurati prije početka rada.
3. Radnicima, koji obavljaju poslove pri kojima su izloženi karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, poslodavci moraju prema preporuci specijaliste medicine rada osigurati usmjerene povremene ili ciljane preventivne zdravstvene preglede.
4. Zdravlje radnika je potrebno pratiti u skladu s doktrinom i praksom medicine rada.
5. Usmjereni periodički zdravstveni pregledi obavljaju se u rokovima  koje odredi specijalist medicine rada, ovisno o razini rizika i poteškoćama. U slučaju sumnje na akcidentalni slučaj potrebno je radnika uputiti na izvanredni zdravstveni pregled. Na temelju stručne procjene specijalista medicine rada poslodavac mora prije propisanog roka uputiti radnika na usmjereni povremeni ili ciljani pregled.
6. Radnik ima pravo na pregled prije propisanog roka ukoliko se može opravdano pretpostaviti da su nastale zdravstvene tegobe u svezi s poslovima koje obavlja.
7. Te mjere trebaju omogućiti zaštitu zdravlja radnika te poboljšanje zaštite na radu na poslovima na kojima su radnici izloženi karcinogenim i/ili mutagenim tvarima.
8. Poslodavac na zahtjev specijalista medicine rada, inspekcije rada i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu mora dati na uvid podatke o radnicima koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, o rezultatima mjerenja koncentracija karcinogenih i mutagenih tvari kao i o rezultatima drugih mjerenja opterećenja i štetnosti na radnom mjestu.
9. Poslodavac mora inspektoru rada, specijalisti medicine rada odnosno specijalisti medicine rada Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu omogućiti pregled radnih mjesta na kojima radnici koriste karcinogene i/ili mutagene tvari.
10. Ako specijalist medicine rada ustanovi da postoji neposredna opasnost od nastanka oštećenja zdravlja ili je do oštećenja zdravlja već došlo, mora:

• u pisanom obliku preporučiti poslodavcu dopunu procjene rizika, ako smatra da je radnik zdravstveno ugrožen zbog okolnosti na radnom mjestu,
• u pisanom obliku dati liječničke savjete radniku,
• u pisanom obliku obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada.

11. U slučaju da je u tijelu radnika ustanovljena koncentracija određene tvari ili metabolita ili neki od bioloških indikatora odstupa, specijalist medicine rada o rezultatima pretraga mora u pisanom obliku obavijestiti radnika ali ne i poslodavca.
12. Ako se utvrde promjene zdravstvenog stanja radnika, koje bi mogle biti posljedica izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, specijalist medicine rada ili tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može tražiti od poslodavca da, kod jednake izloženosti, obavi zdravstveni nadzor drugih radnika.
13. Prilikom obavljanja zdravstvenog nadzora, mora se voditi individualna zdravstvena evidencija, a liječnik ili tijelo nadležno za zdravstveni nadzor može predložiti sve zaštitne ili preventivne mjere za svakog pojedinog radnika.
14. Radnicima se moraju dati informacije i savjeti u vezi sa svakom vrstom zdravstvenog nadzora kojeg mogu obaviti po završetka izlaganja.
15. Radnici moraju imati pravo na uvid u liječničke nalaze koji se na njih odnose kao i na reviziju nalaza zdravstvenog nadzora.
16. Poslodavci mogu zatražiti reviziju nalaza zdravstvenog nadzora.
17. Praktične preporuke za zdravstveni nadzor radnika navedene su u Prilogu II.
18. Sve slučajeve raka koji su moguća posljedica profesionalne izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima specijalist medicine rada mora prijaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Evidencija

Članak 18.

1. Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnika koji obavljaju poslove za koje nalazi procjene rizika ukazuju na opasnost po zdravlje i sigurnost radnika uz navođenje elemenata izloženosti te istu redovito dopunjavati u skladu s promjenama podataka iz članka 6. ovoga pravilnika.
2. Poslodavac mora čuvati rezultate mjerenja koncentracija karcinogenih i/ili mutagenih tvari na radnim mjestima najmanje četrdeset godina nakon prestanka upotrebe karcinogenih i/ili mutagenih tvari.
3. Ako poslodavac koji je upotrebljavao karcinogene i/ili mutagene tvari prestane sa svojom djelatnošću, rezultate mjerenja koncentracija karcinogenih i/ili mutagenih tvari na radnim mjestima te evidencije radnika iz stavka 1. ovoga članka je dužan predati Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
4. Vezano za obavljanje zdravstvenog nadzora, mora se voditi individualna evidencija, zdravstvenih pregleda u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima koja mora sadržavati sljedeće osobne podatke:

• ime i prezime,
• podatke o rođenju,
• prebivalište,
• datum zapošljavanja i datum prestanka rada,
• vrste opasnosti na radnom mjestu (rizici, izmjerena opterećenja, štetnosti),
• vrste poslova, s podacima o početku i kraju pojedinog posla,
• podatke o vremenu provedenom na prethodnom radnom mjestu pri kojem su postojale mogućnosti pojedinih štetnosti i opterećenja,
• datume preventivnih zdravstvenih pregleda i rezultat nultog pregleda sa stručnom ocjenom,
• datum sljedećeg preventivnog zdravstvenog pregleda,
• podatke o osobi koja vodi evidenciju.

5. Individualna evidencija zdravstvenih pregleda se mora čuvati najmanje 40 godina nakon prestanka izlaganja.
6. Ako poslodavac koji je upotrebljavao karcinogene i/ili mutagene tvari prestane sa svojom djelatnošću, ovlaštene ustanove odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada, a koji su obavljali zdravstveni nadzor njegovih radnika, dužne su evidencije individualnih zdravstvenih pregleda predati Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Granične vrijednosti

Članak 19.

1. Poslodavac mora osigurati kontinuirana mjerenja koncentracija karcinogenih i/ili mutagenih tvari na radnim mjestima:

• kojima su radnici izloženi tijekom obavljanja postupaka navedenih u Prilogu I i Prilogu III ovoga pravilnika,
• utvrđenih Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima, 

2. Poslodavac mora u roku od 24 sata obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o prekoračenjima graničnih vrijednosti karcinogenih i/ili mutagenih tvari iz priloga. Ovisno o razini prekoračenja, nadležno tijelo donosi odluku o obustavi radnog procesa odnosno rješenjem utvrđuje pod kojim uvjetima se radni proces smije nastaviti. U slučaju kada se radni proces smije nastaviti, poslodavac mora u roku od tri mjeseca od utvrđenog prekoračenja ustanoviti i ukloniti uzroke, te obaviti kontrolna mjerenja, te o tome obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada. U iznimnim slučajevima kada ne postoji mogućnost uklanjanja uzroka, radni proces može se nastaviti isključivo uz odobrenje tijela nadležnog za inspekciju rada i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
3. Ako je radnik izložen graničnim vrijednostima karcinogenih i/ili mutagenih tvari iz Priloga III odnosno Pravilnika o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima, poslodavac mora osigurati da rad nije normiran i da radnik ne radi više od punog radnog vremena i ne više od četrdeset sati tjedno.
4. Granične vrijednosti i druge izravno vezane odredbe utvrđene su u Prilogu III i Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima.

Članak 20.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima na radu (»Narodne novine«, br. 40/07).

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOG I. - POPIS TVARI, SMJESA I POSTUPAKA

1. Proizvodnja auramina.
2. Rad koji uključuje izlaganje policikličnim aromatskim ugljikovodicima prisutnim u čađi, katranu ili smoli ugljena.
3. Rad koji uključuje izlaganje prašinama, dimovima i aerosolima nastalima tijekom prženja i elektrorafiniranja bakreno-nikalskih spojeva za matiranje.
4. Jaki kiseli postupci proizvodnje izopropil alkohola.
5. Rad koji uključuje izlaganje prašinama tvrdog drveta¹.

___________

(1) Popis nekih tvrdih drva može se naći u Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risks to Humans, Vol. 62 – »Wood Dust and Formaldehyde« (Monografije o procjeni karcinogenih rizika za ljude, sv. 62 – »Drvena prašina i formaldehid«), kojeg je izdala International Agency for Research on Cancer (Međunarodna agencija za istraživanje raka), Lyon, 1995.

PRILOG II. - PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ZDRAVSTVENI NADZOR RADNIKA

(Članak 17. stavak 5.)

1. Liječnik i/ili tijelo nadležno za zdravstveni nadzor radnika izloženih karcinogenim ili mutagenim tvarima moraju biti upoznati s uvjetima ili okolnostima izlaganja svakog radnika.
2. Zdravstveni nadzor radnika mora se obavljati u skladu s načelima i praksom medicine rada; on mora uključivati barem sljedeće mjere:

• vođenje evidencije o radnikovoj zdravstvenoj i profesionalnoj anamnezi,
• osobni razgovor s radnikom,
• tamo gdje je prikladno, biološki nadzor, kao i otkrivanje ranih i reverzibilnih učinaka.

3. Za svakog radnika koji je predmet zdravstvenog nadzora može se odrediti potreba zdravstvenog pregleda, u svjetlu najnovijih dostupnih saznanja s područja medicine rada.
4. Opseg zdravstvenog pregleda bit će utvrđen posebnim propisom.

PRILOG III. - GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA IZLOŽENOST PRI RADU