1.1.

Naziv zakona:

Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

1.2

Broj "Narodnih novina"

NN 32/17

1.3

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

NE

Naziv akta: -

Opis mjere: -

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU: -

2.1.

Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 32/17) (u daljnjem tekstu: ZPIU)  primijenjen je u slučaju koncerna  Agrokor d.d., kao trgovačkog društva od sistemskog značaja.

Uprava društva Agrokor d.d. je 7. travnja 2017. podnijela prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave. Nadležni sud (Trgovački sud u Zagrebu) utvrdio je da su društva pod izvanrednom upravom ispunjavala uvjete za postupak izvanredne uprave.  Dana 10. travnja 2017. društvima pod izvanrednom upravom prijetila je nelikvidnost sukladno članku 4. stavku 1. ZPIU te članku 4. stavku 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, br.71/15 i 104/17), a što je proizlazilo iz izvadaka iz poslovnih knjiga društava pod izvanrednom upravom te dostupnih i podnesenih financijskih izvještaja u skladu sa člankom 22. stavkom 2. ZPIU. Sudu su bili podneseni dokazi o ukupnom dospjelom iznosu duga od 3,03 milijarde kuna i nepodmirenim osnovama za plaćanje prema 17 društava pod izvanrednom upravom (uključujući Agrokor d.d.). Agrokor d.d. također je bio prezadužen sukladno članku 4. stavku 1. ZPIU, te članku 5. stavku 2. Stečajnog zakona. Likvidacijska vrijednost imovine nije pokrivala postojeće obveze društava pod izvanrednom upravom. Financijski izvještaji dostavljeni nadležnom sudu pokazali su da su Agrokor d.d. i 26 ostalih društava pod izvanrednom upravom imali negativan vlasnički kapital na dan 31. prosinca 2016. (prije uzimanja u obzir ispravaka koji su identificirani u Godišnjem izvještaju za 2016. godinu). Zbog nedostatka sredstava za poslovanje i nemogućnosti podmirenja svih dugova po dospijeću određeni ključni dobavljači prekinuli su opskrbu. U nekim slučajevima pojedina društva nisu imala drugog izbora nego zaustaviti proizvodnju u kritičnom trenutku u godini kada je bilo potrebno povećati proizvodnju u pripremi za nadolazeću ljetnu sezonu. U takvoj nesigurnosti o budućim sredstvima društva pod izvanrednom upravom nisu mogla završiti pripreme za ljetnu sezonu. Agrokor d.d. je, zajedno sa svojim ovisnim i povezanim društvima, društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u smislu članka 4. stavka 2. ZPIU, koje je zapošljavalo više od 5.000 djelatnika te imalo obveze koje su iznosile više od 7,5 milijardi kuna, što je dokazano izjavama koje su podnesene nadležnom sudu, slijedom čega je Agrokor d.d. ispunjavalo pretpostavke za izvanrednu upravu. Nadležni sud utvrdio je da su ispunjene sve pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave te je stoga rješenjem pod poslovnim brojem 47.St-1138/17 od 10. travnja 2017. te dopunskim rješenjima od 21. travnja, 5. srpnja i 13. srpnja 2017. godine otvorio postupak izvanredne uprave.

Time su izbjegnute moguće ozbiljne negativne posljedice na gospodarstvo Hrvatske i zemalja u regiji – potencijalni gubitak od okvirno 58.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i regiji u okviru matičnog društva Agrokor d.d. i njegovih ovisnih društava (u daljnjem tekstu: koncern Agrokor) te izravan utjecaj na oko 6.000 njegovih dobavljača i vjerovnika nefinancijskih institucija.

Također, ističe se i povezanost sistemski značajnih društava s bankarskim sustavom. Naime, koncern Agrokor održavao je poslovne odnose s 21 kreditnom institucijom u Republici Hrvatskoj, pri čemu se izloženost pojedinih kreditnih institucija prema Agrokoru kretala na maksimalnoj zakonom dopuštenoj razini tj. razini od oko 25 posto njihova jamstvena kapitala.

Primjena ZPIU-a imala je za posljedicu, među ostalim, sprječavanje rizika prelijevanja problema na bankarski sustav, s obzirom na to da se dio banaka (osobito male banke i banke s maksimalnom zakonom dopuštenom izloženosti) mogao suočiti s velikim poteškoćama uz opasnost aktiviranja sustava osiguranja depozita. Štoviše, rizici po stabilnost dijela bankarskog sustava ne bi ostali ograničeni samo na izravne učinke diskontinuiteta poslovanja koncerna Agrokor, već bi se ovi rizici dodatno pojačali problemima s kojima bi se suočili poslovni partneri i dobavljači Agrokora.

Na dan podnošenja Nagodbe, obveze društava pod izvanrednom upravom nastale prije otvaranja postupka, tj. obveze koje su za društva pod izvanrednom upravom nastale prije 10. travnja 2017., isključujući tražbine osporene od strane izvanrednog povjerenika, iznose oko 50 milijardi kuna (oko 6,7 milijarde eura), od čega je oko 38.4 milijardi kuna prema vjerovnicima koji nisu društva pod izvanrednom upravom.

Istekom roka za prijavu tražbina, svoja potraživanja prijavilo je cca. 5.700 vjerovnika.

Sud je utvrdio tražbine u ukupnom iznosu od oko 41.8 milijarde kuna i osporene tražbine u ukupnom iznosu od oko 14.7 milijardi kuna te je osporene tražbine uputio u parnicu.

Tijekom postupka izvanredne uprave sačuvana su sva radna mjesta, a u operativnim društvima iz prehrane i maloprodaje realizirana su i nova zapošljavanja sukladno potrebama. Spriječeno je prelijevanje krize i sistemski rizik na zemlje u regiji u kojima Agrokor posluje.

Ostvareni su svi glavni ciljevi donošenja Zakona: očuvanje poslovanja, urednost plaćanja dospjelih obveza, održivost i stabilnost poslovanja društva, očuvanje radnih mjesta te zaštita interesa vjerovnika i povrat najvećeg mogućeg dijela starog i graničnog duga , podmirenje 100% dugova obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te je postignuta Nagodba vjerovnika koja je predstavljala temelj financijskog i vlasničkog restrukturiranja tvrtke.

Naime, dana 10. travnja 2018. godine postignut je načelni dogovor vjerovnika predstavljenih u Privremenom vjerovničkom vijeću o svim ključnim strukturnim elementima Nagodbe koji je predstavljao osnovni okvir za utvrđivanje specifičnog teksta Nagodbe utemeljenog na prijavljenim tražbinama i njihovom pravnom statusu. Dana 19. lipnja 2018. godine Privremeno vjerovničko vijeće je jednoglasno prihvatilo Nagodbu između dužnika i svih vjerovnika, a koju je izvanredni povjerenik 20. lipnja 2018. godine podnio  nadležnom sudu.  

Nagodbu su izglasali Agrokorovi vjerovnici čije su tražbine iznosile 80,20% ukupnih tražbina, tj. 27.075.097.019,27 kuna od ukupno 33.759.582.335,23 kuna tražbina, a Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje o potvrdi Nagodbe 6. srpnja 2018. godine. Nakon što je 18. listopada 2018. godine rješenje o potvrdi Nagodbe postalo pravomoćno, grupa je započela s provedbom Nagodbe u skladu s planom.

Predmet i cilj Nagodbe je maksimiziranje povrata vjerovnicima nastavkom operativnog poslovanja društava pod izvanrednom upravom, namirenje prijavljenih tražbina i restrukturiranje društava pod izvanrednom upravom, te uspostava nove strukture grupe za preuzimanje cijelog poslovanja društava pod izvanrednom upravom radi nastavka operativnog poslovanja bez obveza nastalih prije otvaranja postupka.

Nagodbom se uređuju iznos i način namirenja vjerovnika, pravni položaj društava pod izvanrednom upravom i drugih sudionika u postupku izvanredne uprave te propisuju mjere koje trebaju biti poduzete radi njezine provedbe, uključujući i otpis pojedinih tražbina.

Nadalje, sukladno Konsolidiranom financijskom izvješću za 2018. godinu tijekom cijele 2018. godine, koncern Agrokor bio je usredotočen na aktivnosti vezane uz postupak izvanredne uprave i stabilizaciju poslovanja. Razine zalihe su stabilizirane, odnosi s dobavljačima vratili su se na normalne uvjete, a društva su ponovo stekla povjerenje kupaca i drugih partnera.

Također, uzimajući u obzir ostvareni gubitak koncerna Agrokor u iznosu od 11.047.423.000,00 kuna za 2016. godinu, 6.069.765.000,00 kuna za 2017. i 1.428.257.000,00 kuna za 2018. godinu, razvidno je da je gubitak u 2018. godini u odnosu na 2016. godinu smanjen za 9.619.166.000,00 kuna, odnosno za 87,07%.  

Uz sve to, očuvana je makroekonomska i politička stabilnost. Iz svega navedenog proizlazi da je postupak izvanredne uprave proveden  učinkovito, brzo, sigurno i uspješno, kao i da su ostvareni svi glavni ciljevi donošenja ZPIU-a, a cijeli postupak proveden je bez troška za državni proračun. Naime, troškovi postupka koji uključuju  roškove suda, naknade i troškove nastale u vezi s postupkom izvanredne uprave (uključujući savjetnike), plaćeni su iz novčanih sredstava koncerna Agrokor.

Također, bitno je naglasiti da je tijekom postupka izvanredne uprave osigurana nova likvidnost  za stabiliziranje poslovanja u iznosu od 480 milijuna eura od čega je 150 milijuna eura utrošeno za isplatu starog duga dobavljača. Na taj je način osigurano da je sprečavanje sistemskog rizika postignuto bez troškova za državni proračun dok je očuvanjem poslovanja cjelokupnog sustava očuvan i njegov porezni kapacitet.

Potvrda pozitivnih gospodarskih učinaka primjene ZPIU-a su izlazak Hrvatske iz procedura prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža kao i odluka rejting agencije Standard&Poor's da nakon više od šest godina Hrvatskoj vrati investicijski rejting.

Naime, Europska komisija navodi u redovitom Izvješću za Hrvatsku za 2019. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće za Hrvatsku za 2019. godinu; eng. Country Report Croatia 2019 Including and In-depth Review on the prevention and correction of macroeconomic imbalances) od 27. veljače 2019. godine, da je rast BDP-a prije svega rezultat veće potrošnje kućanstva, privatnih investicija uz povoljne financijske prilike i otklonjene nesigurnosti kao rezultat restrukturiranja Agrokora (str.8.). Nadalje, navodi se da će postignuta Nagodba omogućiti uredno restrukturiranje Agrokora, što znači da su spriječeni veći rizici za financijski i privatni sektor uzrokovani krizom u Agrokoru. (str. 19.)

Odluka rejting agencije Standard&Poor's o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske obrazložena je isključivo poboljšanjem fiskalne konsolidacije, pozitivnom bilancom javnih financija, dok je rizik vezan uz dinamiku BDP-a, javne financije i fiskalnu stabilnost smanjen izbjegavanjem stečaja Agrokora.

Isto tako, rejting agencija Fitch potvrdila je investicijski rejting s obrazloženjem fiskalne konsolidacije, poboljšanjem fiskalnoga okvira i stabilnim makroekonomskim okruženjem, uz kontinuirano smanjivanje javnog duga.

Primjenom ZPIU-a u velikoj je mjeri razriješen problem neurednog plaćanja u jednom značajnom dijelu privatnog sektora koji je generirao nelikvidnost velikog broja poslovnih subjekata, naročito malih čime je ograničavao njihov rast i stabilnost poslovanja. Način na koji je Agrokor poslovao u prošlosti generirao je visoku nelikvidnost cijelog sustava.

Naime, u godinama koje su prethodile krizi, koncern Agrokor agresivno je širio svoje poslovanje i tu je poslovnu strategiju financirala isključivo dugom što je rezultiralo visokom zaduženošću kod domaćih i stranih banaka. Osim kod banaka Agrokor se financirao i mjenicama, robno trgovačkim kreditima i cesijama od dobavljača i to kroz dulje vremensko razdoblje. Plaćanja nisu vršena na vrijeme, iscrpljivao se financijski potencijal dobavljača  i što je generiralo nelikvidnost. Ti aranžmani su iznosili 7,4 milijarde kuna, od čega se 3,9 milijardi kuna odnosilo na mjenice koje su jedni drugima izdavale kompanije unutar sustava, a 3,5 milijardi kuna na 163 vanjska dobavljača. Dodatno, kao reakciju na loše rezultate, koncern Agrokor je intenzivno koristio međukompanijsko financiranje od strane uspješnih poduzeća koja su imala ulogu „banke“ za društva koja su loše poslovala.

U vremenu prije i neposredno nakon otvaranja postupka izvanredne uprave položaj koncerna Agrokor bio je vrlo nestabilan. Poslovanje koncerna Agrokor bilo je bitno otežano zbog nemogućnosti kupnje robe i usluga uslijed značajnih prethodno opisanih problema i nelikvidnosti u prvoj polovici 2017. godine, što je dovelo do gubitka kupaca i podrške dobavljača. Nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredna uprava poduzela je hitne korake s ciljem upravljanja likvidnošću i očuvanja novca uz istovremeno osiguranje dostatnog funkcioniranja poslovanja i nastojanje pribavljanja novog financiranja radi podrške tijekom vrhunca ljetne sezone s ciljem očuvanja nastavka poslovanja. Zahvaljujući likvidnosti koja je omogućena kreditom iz travnja 2017. godine u iznosu od 80 milijuna eura Zagrebačke banke, Erste˛Steiermarkische Bank, Raiffeisenbank Austria i Privredne banke Zagreb (PBZ) kao i Ugovorom o najstarijem kreditu (engl. Super-Priority Term Facilities agreement „SPFA“) u lipnju 2017. godine, situacija se počela stabilizirati, te je polagano započeo i oporavak ključnih operativnih društava. U financijskoj godini 2017., konsolidirana grupa je ostvarila prihode od 5,3 milijarde eura.

U Financijskom izvještaju za 2018. godinu istaknuto je da je izvanredna uprava kontinuirano pratila likvidnost kako bi imala dovoljno sredstava za svoje operativno poslovanje. U okviru SPFA izvanredna uprava je uspjela osigurati dodatnu likvidnost svojim ovisnim društvima koja je poslužila za financiranje turističke sezone te je implementirala niz mjera za upravljanje radnim kapitalom.

Za razliku od uobičajene prakse u predstečajnim postupcima, ZPIU je omogućio da je tijekom postupka izvanredne uprave uspostavljena potpuna urednost plaćanja prema dobavljačima za novo isporučenu robu, a izvršeno je i plaćanje dugova nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave. Tako je mikro poduzećima kojih je bilo oko 2.400, plaćeno 100% duga, a ostali dobavljači isplaćeni su u prosjeku do razine 60% duga.

Za obveze nastale prije 10. travnja 2017. godine, dobavljačima je tijekom postupka izvanredne uprave isplaćeno više od 500 milijuna eura starog i graničnog duga, a dogovorena je isplata dodatnih 70 milijuna eura nakon Nagodbe te je dio duga pretvoren u vlasništvo novog društva - Fortenova grupe. Fortenova grupa djeluje od 1. travnja 2019. godine čime je uspješno implementirana Nagodba vjerovnika Agrokora odnosno plan financijskog i vlasničkog restrukturiranja društva.

Slijedom svega navedenog, stabilizacija poslovanja i sprječavanje stečaja sistemski važnog trgovačkog društva imalo je pozitivan utjecaj na cijelo gospodarstvo.

Održanje poslovanja koncerna Agrokor imalo je za posljedicu i održanje poslovanja svih dobavljača i poslovnih partnera Agrokora, a imalo je pozitivan učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata i izravni učinak na poboljšanje rezultata njihova poslovanja.

Urednost plaćanja kao izravni učinak primjene ZPIU-a imala je utjecaj na rast pokazatelja investicija. Činjenica da se računi podmiruju u ugovorenim rokovima poduzetnicima otvara mogućnost planiranja, ali donosi i drugačiji odnos financijskih institucija prema njihovim poduzetničkim planovima što se odražava i na investicijski potencijal.

ZPIU je imao pozitivne učinke na gospodarstvo jer je spriječio stečaj trgovačkog društva od sistemskog značaja , očuvao je poljoprivrednu proizvodnju i prehrambeno prerađivačku industriju koju najvećim dijelom čine trgovačka društva iz koncerna Agrokor i njegovi dobavljači. Isto tako, ZPIU je spriječio izvjesnu recesiju gospodarstva te se procjenjuje da je, uslijed zabilježenog rasta BDP-a, primjena ZPIU-a imala pozitivne učinke na otvaranje novih gospodarskih subjekata.

ZPIU je novi propis u hrvatskom zakonodavstvu koji je uveo novu vrstu insolvencijskog postupka. ZPIU je dobio i potvrdu od strane međunarodnih pravosudnih tijela jer je postupak izvanredne uprave priznat kao insolvencijski postupak u Engleskoj i Walesu u studenome 2017. godine, u Švicarskoj u veljači 2018. te u SAD-u, po Poglavlju 15, u studenome 2018. godine. Time je osigurano da se izvanredna uprava  i njezini rezultati u ovim zemljama prihvaćaju kao rezultati insolvencijskog (stečajnog) postupka. ZPIU je u srpnju 2018. godine Uredbom (EU) 2018/946 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018.o zamjeni prilogâ A i B Uredbi (EU) 2015/848 o postupku u slučaju nesolventnosti postao dio popisa zakona koji se priznaju kao insolvencijski postupci na cijelom području Europske unije. ZPIU i iskustvo djelotvorne i uspješne provedbe izvanredne uprave sigurno će biti vrijedan doprinos u naporima Europske unije da ojača i postepeno izgradi zajednički insolvencijski okvir za cijelo područje EU.

U prilog navedenom ide i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1694/2017 i dr. od 2. svibnja 2018. i dva izdvojena mišljenja („Narodne novine“, br. 43/2018) u kojem se navodi da je ZPIU u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te da su dosadašnji učinci primjene mjere izvanredne uprave nad koncernom Agrokor pokazali da je predmetna mjera prikladna za ostvarenje cilja koji se želio postići ZPIU-om. Također, objavljeni podaci o financijskom i operativnom restrukturiranju koncerna Agrokor, jasno pokazuju da je njegovo poslovanje nastavljeno bez naglog diskontinuiteta, spriječeno je prelijevanje sistemskog rizika iz koncerna Agrokora na cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske, čime je ujedno očuvana gospodarska, socijalna i financijska stabilnost u Republici Hrvatskoj.

Prema ocjeni Turnaround and Transaction Award (TMA) vodeće svjetske strukovne udruge koja okuplja stručnjake za restrukturiranja i transformacije iz cijelog svijeta, postupak izvanredne uprave proglašen je najznačajnijim takvim postupkom u svijetu, u kategoriji  ransakcija godine  za međunarodna društva u 2018. godini.

ZPIU je imao pozitivne učinke na tržišnu utakmicu u Hrvatskoj. Njegovom primjenom osigurana je urednost plaćanja prema dobavljačima, uređeni su unutarnji odnosi između trgovačkih društava u okviru novog sustava Fortenova grupe koje je utvrđeno Nagodbom i koje zahtijeva da se ti odnosi temelje na tržišnim osnovama i onemogućava praksu netržišnog internog financiranja. Pozitivan učinak na tržišnu utakmicu proizlazi također i iz uspostavljanja poslovnih odnosa između novog sustava i dobavljača na tržišnim i fer osnovama u kojem je ukinuta prethodna praksa dovođenja dobavljača u položaj ovisnosti kroz provođenje različitih financijskih aranžmana koji su nepovoljni za dobavljače.

Dodatno, neprekinuta opskrba spriječila je nestašice i, posljedično, rast cijena proizvoda. Istodobno, dobavljačima i ostalim pružateljima usluga osiguran je neometan pristup tržištu. Prekinuta je dotadašnja praksa neplaćanja u ugovorenim rokovima, čime je ukinuta i praksa nekonkurentnog tržišnog ponašanja jednog takmaca te tržišno natjecanje između poduzetnika po diskriminirajućim uvjetima. Primjenom ZPIU-a otklonjene su financijske i strukturalne barijere na tržištu koje su postojale u nekim segmentima poslovanja sustava.

Provedbom ZPIU-a spriječen je potencijalni rizik gubitka velikog broja radnih mjesta u Republici Hrvatskoj čime su, kad se uzme u obzir veličina koncerna Agrokor, mogle nastati nemjerljive socijalne posljedice. Budući da su se pojedina ključna društva poput  PIK Vinkovci d.d., Belje d.d., VUPIK d.d. nalazila u Slavoniji, stečaj istih imao bi nesagledive posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u ovoj regiji, postotak zaposlenosti i eventualne posljedice na dodatno iseljavanje stanovništva.

Predmetni pozitivni socijalni učinci povezani su s učincima primjene ZPIU-a na rad i tržište rada iz točke 3.4.

ZPIU je imao pozitivne učinke na tržište rada u Hrvatskoj jer je njegovom primjenom izravno sačuvano više od okvirno 58.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, od čega oko 28.000 u Hrvatskoj.

Naime, blokada računa Agrokora i njegovih ključnih društava nedvojbeno je pokazivala da je cjelokupni sustav Agrokor bio suočen s izvjesnošću nekontroliranog stečaja.

Prema dostupnom Godišnjem izvješću za 2016. godinu na dan 31. prosinca 2016 godine koncern Agrokor imao je 58.317 zaposlenih, od toga 28.365 u Republici Hrvatskoj (str. 68.). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zaposlenog stanovništva u Hrvatskoj u 2016. godini bilo je 1.590.000 . Slijedom navedenog, proizlazi da je udio zaposlenika u koncernu Agrokor u ukupnom broju aktivno zaposlenog stanovništva u 2016. godini iznosio 1,78%. Uzimajući u obzir navedeno, kao i broj članova prosječne hrvatske obitelji (2,8) prema zadnjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine (str.12) , nekontrolirani stečaj koncerna Agrokor u okolnostima prekida proizvodnje i opskrbe u maloprodaji mogao je izazvati potencijalni rizik gubitka radnih mjesta u koncernu Agrokor za 1,78% zaposlenih u Republici Hrvatskoj 2016. godine, čime bi ugrozio  i egzistenciju njihovih obitelji i to oko 78.000 osoba.

Također, ZPIU-om ostvarena je i zaštita poreznih obveznika od troškova koji bi neizbježno nastali uslijed gubitka radnih mjesta ili ekonomske neaktivnosti kompanija u poteškoćama. Naime, u slučaju blokade ili stečaja društva, dio obveza za radnike preuzima država kao i isplatu naknade za nezaposlene u slučaju njihovog raskida ugovora o radu i evidentiranja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U slučaju blokade, prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina („Narodne novine“, broj 70/17), osigurava se pravo radnika na nadoknadu od najviše tri minimalne plaće i troškove bolovanja, kao i u slučaju stečaja kada se osigurava pravo radnika na nadoknadu od najviše tri minimalne plaće i troškove proistekle iz kolektivnog ugovora. Sve te isplate vršila bi Agencija za osiguranje radničkih tražbina. Dodatno, u slučaju prestanka radnog odnosa osigurava se naknada za nezaposlene za razdoblje od šest mjeseci te se isplaćuje u visini od 60% prethodne plaće za prva tri mjeseca nezaposlenosti te 30% za druga tri mjeseca.

Sukladno navedenom, financijski učinci stečaja i jednokratnog dolaska više od 28.000 radnika na Zavod za zapošljavanje mogli su premašiti 1,2 milijarde kuna proračunskih sredstava u prvoj godini nakon stečaja. Pri tom se radi jedino o učincima stečaja Agrokora, a potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da bi stečaj Agrokora uzrokovao i stečaj i propast mnogih drugih poslovnih subjekata.

Primjena ovog Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.

Primjena ovog Zakona nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Predlaže se da se primjena Zakona nastavi.

Potpis: Darko Horvat, ministar

KLASA: 011-01/17-01/34

URBROJ: 526-02-02-20-28

Zagreb, 13. veljače 2020.