Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije, odnosno novih ušteda energije u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14 i 116/18) i Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.) ( u daljnjem tekstu: Direktiva).

Članak 2.

Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti, ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnom akcijskom planu, metodologija za način praćenja i izračun pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, način izračuna novih ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske i rezultat primjene energetskih usluga, metode za izračun novih ušteda energije, postupak verifikacije novih ušteda energije, kao i metodologija za izradu Akcijskog plana, odnosno Godišnjeg plana.

Definicije pojmova

Članak 3.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti i supsidijarnim propisima.

(2) U ovome se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedeća značenja:

1. davatelj subvencije  – tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondovi i pravne osobe u vlasništvu države i druge pravne osobe koje dodjeljuju ili upravljaju subvencijama u Republici Hrvatskoj,

2. me toda odozdo prema gore  – metode za izračun ušteda energije na razini provedbe pojedine mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a temelje se na matematičkim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju ovim Pravilnikom za pojedinu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti,

3.  metoda odozgo prema dolje  – metoda za izračun ušteda energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potrošnje energije (kućanstva, usluge, promet, industrija), a temelji se na pokazateljima energetske učinkovitosti i predstavlja matematičke formule za izračun ušteda energije pomoću skupa pokazatelja energetske učinkovitosti u sektorima neposredne potrošnje energije, u skladu s preporukama Europske komisije danim u dokumentu »Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services«,

4. mjerenje novih ušteda energije – godišnji izračun novih ušteda energije koji se utvrđuje nositelju ušteda sukladno mjerama određenim u Prilozima II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika,

5. mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti  – sve radnje koje redovito vode provjerljivom i mjerljivom ili procjenjivom poboljšanju energetske učinkovitosti, odnosno smanjenju potrošnje energije i/ili vode,

6.  normalizacija  – postupak prilagođavanja izračunatog iznosa ostvarenih ušteda energije referentnim uvjetima,

7.  nositelj uštede  – pravna ili fizička osoba koja ulaže vlastita sredstva u provedbu mjera za poboljšanje  energetske učinkovitosti i snosi rizike povezan s provedbom energetske učinkovitosti, uključujući obveznika planiranja, stranku obveznicu, pružatelja energetske usluge i davatelja subvencija, odnosno pravna ili fizička osoba koja je kupila uštedu od drugog nositelja uštede,

8. nove uštede energije  – uštede energije koje se postižu primjenom mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđenih sukladno Prilozima II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika , a koje su provedene nakon 1. siječnja 2014.,

9.  obveznik planiranja  – županije, jedinice lokalne samouprave (gradovi) koji imaju više od 35.000 stanovnika u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale jedinice lokalne samouprave koje izrađuju akcijski plan energetske učinkovitosti i godišnji plan energetske učinkovitosti odnosno provode mjere energetske učinkovitosti, te davatelji subvencija,

10.  planovi energetske učinkovitosti  - Nacionalni akcijski plan, Akcijski plan energetske učinkovitosti i godišnji plan energetske učinkovitosti koje donosi obveznik planiranja,

11.  podaci o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti  – podaci kojima se identificira provedena mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulazni podaci za izračun ili mjerenje novih ušteda utvrđenih u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

12.  potporne mjere  – mjere povećanja energetske učinkovitosti koje za rezultat nemaju mjerljivu uštedu, te se ne pripisuju nositelju ušteda,

13.  praćenje ušteda energije  – postupak utvrđivanja provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, koje su rezultat energetske usluge ili provedbe mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti nositelja ušteda, a provodi se u skladu sa odredbama Zakona i ovoga Pravilnika,

14. pružatelj energetske usluge  – fizička ili pravna osoba koja pruža energetsku uslugu ili druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, građevina ili postrojenja u vlasništvu korisnika energetske usluge ili koje on koristi po drugoj pravnoj osnovi,

15 . stranka obveznica – opskrbljivač energije na kojega se primjenjuje sustav obveza energetske učinkovitosti sukladno zakonu kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti,

16. Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (u daljnjem tekstu: Sustav) - računalni je sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije, a vodi ga Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

17.  verifikacija ušteda energije  – postupak kojim se u Sustavu potvrđuju nove uštede energije ostvarene provedbom mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno ostvarena energetskom uslugom,

18.  Zakon  – Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14 i 116/18),

19.  životni vijek mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti  – razdoblje u kojem se primjenom mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti ostvaruje ušteda energije, a određuje se sukladno Prilozima II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika.

II. METODOLOGIJA ZA PRAĆENJE I OCJENU NOVIH UŠTEDA ENERGIJE

Članak 4.

(1) Pri izradi Nacionalnog akcijskog plana koriste se ocjena ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije i ocjena učinaka pojedinačnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju prethodnog Nacionalnog akcijskog plana izračunati u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Nacionalni akcijski plan i izvješća o provedbi Nacionalnog akcijskog plana sadrže podatke određene u skladu s Prilogom I. ovoga Pravilnika.

Ocjena ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije

Članak 5.

(1) Ocjena ostvarenja nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije sadrži podatke o ukupnim uštedama energije izraženih u primarnoj energiji za koje se koriste podatci o proračunatim uštedama energije u neposrednoj potrošnji na nacionalnoj i sektorskoj razini.

(2) Za proračun ušteda energije u neposrednoj potrošnji na nacionalnoj i sektorskoj razini iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozgo-prema-dolje u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.

Ocjena učinaka pojedinačnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti

Članak 6.

(1) Za praćenje i ocjenu ušteda energije ostvarenih primjenom pojedinačnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti koriste se metode izračuna odozdo prema gore temeljene na metodologiji sadržanoj u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(2) Nove uštede energije koje se izračunavaju metodom odozdo prema gore prate se i mjere u Sustavu utvrđenim Zakonom i odredbama ovoga Pravilnika.

Metode za izračun novih ušteda energije

Članak 7.

(1 ) Za izračun novih ušteda energije nositeljima ušteda mogu se upotrebljavati jedna ili više od sljedećih metoda:

1. predviđena ušteda - temeljena na rezultatima prethodno provedenih tipičnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti u sličnim postrojenjima  pod neovisnim nadzorom

2. izmjerena ušteda – pri čemu se ušteda koja je rezultata provedbe mjere ili paketa mjera utvrđuje bilježenjem stvarnog smanjenja u potrošnji energije, uzimajući u obzir čimbenike kao što su dodatnost, zauzetost, razine proizvodnje i vremenske prilike koje mogu utjecati na potrošnju,

3. procijenjena ušteda – pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene uštede, ali samo ako je utvrđivanje pouzdanih izmjerenih podataka za određeno postrojenje teško ili nerazmjerno skupo ili ako te procjene na temelju metodologija i referentnih  vrijednosti utvrđenih na nacionalnoj razini provode kvalificirani ili akreditirani stručnjaci, koji ne ovise o uključenim strankama obveznicama

4. ušteda utvrđena na temelju istraživanja – kojima se utvrđuje odgovor potrošača na savjete, informativne kampanje, sustave označivanja, certifikacijske sustave ili pametne mjerne sustave, ali samo ako je nova ušteda nastala uslijed promjene u ponašanju potrošača, ali ne i za utvrđivanje novih ušteda proizašlih iz provedbe fizičkih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(2) Nakon odabira jedne ili više metoda iz stavka 1. ovoga Pravilnika za svaku mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti se određuje, ako je to primjenjivo, formula za izračun novih ušteda, potrebni ulazni podaci i dokumentacija, referentne vrijednosti, smanjenje emisija stakleničkih plinova, te životni vijek mjere sukladno Prilozima  II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika.

(3) Stranke obveznice dužne su obvezu ostvariti:

– ulaganjem i poticanjem energetske učinkovitosti koja dovode do većeg učinka nego što bi to imala mjera učinjena na razini koju nalažu propisi i tehnički standardi

– ulaganjem i poticanjem mjera ili aktivnosti u dijelu u kojem, u trenutku kada se ulaganje ugovara ili započinje izvoditi, nisu već obuhvaćene alternativnim mjerama, a radi izbjegavanja dvostrukog obračuna ušteda energije.

III. PRAĆENJE, MJERENJE I VERIFIKACIJA UŠTEDA

Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda

Članak 7.

(1) Sustavom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda prate se:

1. provedba mjera Nacionalnog akcijskog plana koje se prate metodom odozdo prema gore,

2. donošenje i provedba planova energetske učinkovitosti obveznika planiranja,

3. nove uštede energije koje su nastale kao rezultat provedenih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti nositelja ušteda,

4. osobe ovlaštene za unos podataka u Sustav,

5. popis pružatelja energetske usluge koji su proveli ugovor o energetskom učinku

6. nova ušteda energija ostvarene provedbom izvršene mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno ušteda energije ostvarene energetskom uslugom.

(2) Praćenje novih ušteda energije u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka znači pohranjivanje podataka o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, podataka o uštedi energije ostvarene njihovom provedbom, podataka o novim uštedama energije, kao i podataka o troškovima provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti javnog sektora koje se prate u skladu s odredbama Zakonom i odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Mjerenje ušteda energije u Sustavu znači godišnji izračun novih ušteda energije, vodeći računa o životnom vijeku mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a utvrđuje se:

1. primjenom računskih metoda sadržanih u Prilogu II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika ili

2. mjerenjem fizikalnih veličina kao razlika između stvarne i referentne potrošnje.

(4) Verifikacija ušteda je postupak kojim se nositeljima uštede u Sustavu potvrđuje ostvarena ušteda, odnosno potvrđuje se da je nova ušteda energije ostvarena provedbom mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti, ili da je nova ušteda ostvarena energetskom uslugom.

Obveza unosa podataka u Sustav

Članak 8.

(1) Nositelji ušteda obvezni su imenovati osobu odgovornu za unos podataka i o tome elektroničkim/pismenim putem obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Nacionalno koordinacijsko tijelo)

(2) Nakon obavijesti  iz stavka 1. ovoga članka imenovana osoba stječe korisnička prava za pristup Sustavu od strane Nacionalnog koordinacijskog tijela.

(3) Javni sektor dužan je Nacionalnom koordinacijskom tijelu dostaviti podatke o provedenim mjerama energetske učinkovitosti najmanje jednom godišnje, odnosno uvijek na zahtjev Nacionalnog koordinacijskog tijela.

(4) Osoba imenovana u skladu sa stavkom 1. ovoga članka unosi podatke o:

1. provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti koje je proveo obveznik planiranja u skladu s planovima za povećanje energetske učinkovitosti

2. o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti kod korisnika subvencija,

3. o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti koje pružatelj energetske usluge ostvaruje temeljem ugovora o energetskom učinku ili ugovora o energetskoj usluzi koji uključuje financiranje,

4. o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti koje je provela stranka obveznica.

(5) Osoba imenovana u skladu s stavkom 1. ovoga članka obvezna je u Sustav unijeti i dokaze o provedenoj mjeri i ulazne podatke potrebne za izračun novih ušteda energije, ako se nove uštede utvrđuju procjenom kroz Sustav kao i dokaze o iznosu ostvarene nove uštede za sve druge mjere energetske učinkovitosti određene u Prilozima II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika.  

Praćenje ušteda energije utvrđene procjenom

Članak 9.

(1) Praćenje ušteda energije koje se utvrđuju metodom odozdo prema gore provodi Nacionalno koordinacijsko tijelo kroz Sustav temeljem odredbi Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Kada se uštede energije utvrđuju procjenom, praćenje nove uštede energije temelji se na ulaznim podacima i/ili dokazima o iznosu ostvarene uštede koje u Sustav unosi nositelj ušteda odnosno ovlaštena osoba u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Ulazni podaci temeljem kojih se prate nove uštede energije sadržani su u Prilozima II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika.

Mjerenje novih ušteda energije u Sustavu

Članak 10.

(1) Mjerenje novih ušteda energije u Sustavu koje se utvrđuju procjenom, provodi se primjenom metoda za izračun ušteda energije metodom odozdo prema gore na način utvrđen u Prilozima II., III, IV. i V. ovoga Pravilnika.

(2) Mjerenje novih ušteda energije u Sustavu koje se utvrđuju mjerenjem, provodi se unosom uštede u fizičkim jedinicama kroz nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) na način utvrđen pravilnikom kojim se uređuje sustavno gospodarenje energijom ili na drugi način kojim se osigurava dostava objektivnih i nezavisnih podataka o referentnoj i stvarnoj potrošnji energije i/ili vode.

(3) Nove uštede energije mjerene u Sustavu pripisuju se nositelju ušteda.

Trajanje mjerenja novih ušteda u Sustavu

Članak 11.

(1)  Nove uštede energije mjere se za vrijeme trajanja životnog vijeka mjere koji je utvrđen sukladno metodologiji iz Priloga II., III., IV. i V. ovoga Pravilnika, odnosno do prestanka mjerenja ušteda u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Nove uštede energije koje se utvrđuju procjenom mjere se za vrijeme trajanja životnog vijeka mjere koji je utvrđen u metodologiji iz Priloga II., III, IV. i V. ovoga Pravilnika, od godine provedbe mjere u skladu sa odredbama iz Priloga II., III, IV. i V. ovoga Pravilnika.

(3) Uštede energije koje se utvrđuju mjerenjem pripisuju se nositelju ušteda od godine početka mjerenja ušteda u skladu s odredbama pravilnika kojim se uređuje sustavno gospodarenje energijom.

Prestanak praćenja i mjerenja ušteda energije u Sustavu

Članak 12.

(1) Nove uštede energije prestaju se u Sustavu mjeriti istekom životnog vijeka trajanja mjere.

(2) Ako se mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti subvencionira, a korisnici subvencija nisu obveznici unosa podataka u Sustav sukladno odredbama ovoga Pravilnika, ulazne podatke i dokaze o iznosu ostvarenih ušteda energije u Sustav unosi davatelj subvencija.

Verifikacija ušteda energije u Sustavu

Članak 13.

(1) Nacionalno koordinacijsko tijelo potvrđuje ostvarene uštede energije, odnosno nove uštede energije u Sustavu, sukladno provedbom mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđenih u skladu s odredbama ovoga Pravilnika u fizikalnim jedinicama (kWh i/ili J) za koje su priloženi dokazi u skladu s člankom 9. ovoga Pravilnika.

(2) Prijenos ušteda evidentira se u Sustavu prema sporazumu potpisanom od strane nositelja uštede i obveznika na čije se ime ušteda prenosi između sudionika sporazuma

(3) Nacionalno koordinacijsko tijelo nakon što je izdalo rješenja o određivanju obveze uštede energije strankama obveznicama temeljem prijavljenih novih ušteda energije potvrđuje ostvarene uštede, na način da poništava ostvarene i upisane uštede u Sustavu, te se one više ne mogu prenositi, odnosno smatrati novim uštedama.

(4) Nacionalno koordinacijsko tijelo osigurava da se ostvarene uštede u Sustavu  verificiraju samo jednom,  bilo da se radi o alternativnim mjerama ili sustavu obveza energetskih ušteda ili da je jedna mjera dio i alternativnih mjera i sustava obveza energetskih ušteda.  

(5) Nova ušteda se može prijaviti samo u razdoblju kumuliranja u kojem je nastala pri čemu je prvo razdoblje kumuliranja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020., drugo razdoblje kumuliranja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. godine, a treće i svako drugo razdoblje kumuliranja kao desetogodišnje razdoblje koje slijedi.

Dokazivanje ostvarenih ušteda energije

Članak 14.

(1) Kod mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se projektiraju kao dokaz o provedenoj mjeri za poboljšanje energetske učinkovitosti smatra se projekt, potpisan od strane ovlaštenog projektanta struke, na koju se mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti odnosi kao i završno izvješće o izvedenim radovima potpisano od strane nadzornog inženjera.

(2) Za mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se ne projektiraju kao dokaz o provedenoj mjeri energetske učinkovitosti smatra se dokumentacija navedena za pojedinu mjeru u Prilozima ovoga Pravilnika.

(3) Dokaze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nositelji ušteda unose u Sustav u elektroničkom obliku kao presliku.

(4) Kao dokaz o iznosu ostvarene uštede, kod mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti smatra se izračun energetskih ušteda i smanjenja emisija stakleničkih plinova u projektnoj dokumentaciji i/ili zasebnom elaboratu potpisanim  od strane ovlaštenog projektanta struke na koju se mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti odnosi ili osobe ovlaštene za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća, odnosno neovisno akreditirano inspekcijsko tijelo.

(5) Za mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se ne projektiraju i za koje u Sustavu ne postoji mogućnost izračuna, izračun ostvarenih ušteda provodi se sukladno Prilozima II., III, IV. i V. ovoga Pravilnika , a potpisuje ga osoba ovlaštena za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada ili osoba ovlaštena za energetski pregled velikog poduzeća ili projektant, odnosno neovisno akreditirano inspekcijsko tijelo.

IV. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Planovi energetske učinkovitosti

Članak 15.

(1) Planovi energetske učinkovitosti su sustavni prikaz mjera energetske učinkovitosti izrađeni u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacionalnim akcijskim planom, Zakonom i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Planovi iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju mjere energetske učinkovitosti za čiju su provedbu obveznici planiranja nadležni, a planiraju ih provoditi u razdoblju trajanja akcijskog plana, odnosno godišnjeg plana energetske učinkovitost.

(3) Planovi energetske učinkovitosti čine: akcijski plan energetske učinkovitosti, godišnji plan energetske učinkovitosti i plan davatelja subvencija.

(4) Planovi energetske učinkovitosti i izvršenje planova prati se kroz Sustav.

Akcijski plan energetske učinkovitosti

Članak 16.

(1) Akcijski plan energetske učinkovitosti sadrži prikaz planiranih mjera energetske učinkovitosti koje planiraju provesti jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave u trogodišnjem razdoblju.

(2) Prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019. godine, i svake tri godine nakon toga, obveznik predaje Nacionalnom koordinacijskom tijelu elektroničkim putem do 1. listopada 2016. godine, odnosno svake naredne tri godine.

(3) Temeljem prijedloga godišnjeg plana Nacionalno koordinacijsko tijelo daje suglasnost na prijedlog plana kojim potvrđuje usklađenost prijedloga s Nacionalnim akcijskim planom i odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Tijekom provedbe Akcijski plan energetske učinkovitosti može se dopuniti i mijenjati, uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela.

Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti

Članak 17.

(1) Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti sadrži detaljan prikaz mjera energetske učinkovitosti koje obveznici planiranja planiraju provesti tokom sljedeće proračunske godine i ulazne podatke u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.

(2) Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti obveznik planiranja dostavlja Nacionalnom koordinacijskom tijelu elektroničkim i pisanim putem najkasnije do 1. listopada tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Nacionalno koordinacijsko tijelo Prijedlog godišnjeg plana dostavlja davateljima subvencija čija sredstva obveznik planiranja navodi kao izvor financiranja u Prijedlogu godišnjeg plana energetske učinkovitosti.

(4) Nacionalno koordinacijsko tijelo daje prethodnu suglasnost na prijedlog plana kojim potvrđuje usklađenost prijedloga s odredbama ovoga Pravilnika, Nacionalnim akcijskim planom, Akcijskim planom obveznika planiranja i planovima davatelja subvencija.

Godišnji plan energetske učinkovitosti

Članak 18.

(1) Godišnji plan sadrži detaljan prikaz planiranih mjera energetske učinkovitosti koje planiraju provesti jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su obveznici planiranja tijekom proračunske godine u skladu s prijedlogom godišnjeg plana i proračunom obveznika planiranja.

(2) Pri planiranju i izvještavanju o izvršnim mjerama obveznik planiranja dužan je koristiti ulazne podatke u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave koja je obveznik planiranja dostavlja godišnji plan energetske učinkovitosti na suglasnost Nacionalnom koordinacijskom tijelu nakon usvajanja proračuna obveznika planiranja.

(4) Uz godišnji plan iz stavka 1. ovoga članka obveznik planiranja dostavlja dokaz o osiguranim sredstvima za izvršenje plana koja se financiraju iz proračuna jedinice lokalne i regionalne samouprave koja je obveznik planiranja.

Izmjene i dopune planova energetske učinkovitosti

Članak 19.

(1) Tijekom provedbe godišnji planovi energetske učinkovitosti mogu se izmijeniti i/ili dopuniti na prijedlog obveznika planiranja uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela.

(2) Prijedlog izmjena i/ili dopuna planova energetske učinkovitosti donosi ono tijelo koje je nadležno za donošenje plana koji se mijenja ili dopunjuje.

(3) Izmjene i/ili dopune planova moraju udovoljavati istim kriterijima koji se primjenjuju na planove u skladu s odredbama Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.

Plan subvencija

Članak 20.

(1) Davatelji subvencija obvezni su dostaviti Plan subvencija u skladu s Nacionalnim akcijskim planom, akcijskim i  godišnjim planovima obveznika planiranja,  propisima iz područje energetske učinkovitosti i općim ciljevima povećanja energetske učinkovitosti.

(2) Plan davatelja subvencija, davatelji subvencija dužni su dostaviti Nacionalnom koordinacijskom tijelu do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Plan subvencija sadrži opis planiranih subvencija za sljedeću godinu, planirane iznose i popis mjera koje se subvencioniraju.

(4) Davatelji subvencija izvještavaju Nacionalno koordinacijsko tijelo o izvršenju plana davatelja subvencija do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(5) Izvješće davatelja subvencija iz stavka 4. ovoga članka sadrži podatke o iznosima danih subvencija, mjerama koje su subvencionirane i korisnicima subvencija te referencama na planove energetske učinkovitosti.

Izvještavanje o provedbi mjera za povećanje energetske učinkovitosti

Članak 21.

(1) Obveznik planiranja izvještava o provedbi potpornih mjera na godišnjoj razini, u sklopu Godišnjeg plana i to za godinu, nakon godine provedbe.

(2) O provedbi izvršnih mjera i ostvarenim uštedama energije obveznik planiranja i/ili pružatelj energetske usluge izvještava kroz Sustav.

(3) O provedbi izvršenih mjera i ostvarenim uštedama energije obveznik sustava izvještava kroz Sustavu, odnosno kroz Izvješće o ostvarenim uštedama sukladno pravilniku kojim se određuje sustav obveza energetske učinkovitosti.

(4) Podatke o provedbi sufinanciranih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se sufinanciraju, a ne provode ih nositelji ušteda koji su obvezni unositi podatke u Sustav, unosi ih davatelj subvencije u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(5) Kada se mjere sufinanciraju iz više izvora ili ih provodi više sudionika, sudionici sporazumno određuju obveznika unosa podataka u Sustav o čemu obavještavaju Nacionalno koordinacijsko tijelo.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

(1) Nositelji ušteda obvezni su imenovati osobu odgovornu za unos podataka i o tome elektroničkim/pismenim putem obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika odnosno u roku od sedam dana od bilo kakve promjene.

(2) Prilog I., Prilog II., Prilog III., Prilog IV., Prilog V. sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.

Članak 23.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (Narodne novine, broj 71/15)

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa:

Urbroj: MINISTAR

dr.sc. Tomislav Ćorić

Zagreb,

PRILOG I.

OPĆI OKVIR ZA NACIONALNE AKCIJSKE PLANOVE ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST

IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

PRILOG II.

METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI PRIMJENOM METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE

1.1 Popis kratica, indeksa i jedinica

1.2 Uvod

1. Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor kućanstva

1.1.Potrošnja energije za grijanje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P1)

1.2.Potrošnja energije za hlađenje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P2)

1.3.Potrošnja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)

1.4.Specifična godišnja potrošnja električne energije kućanskih uređaja (P4)

1.5.Potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu (P5)

1.6.Potrošnja energije (osim električne i sunčeve energije) po kućanstvu s klimatskom korekcijom (M1)

1.7.Potrošnja električne energije po kućanstvu (M2)

1.8.Izračun ukupnih ušteda energije za kućanstva

2. Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor uslug a

2.1.Potrošnja energije (osim električne) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6)

2.2.Potrošnja električne energije u podsektorima po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7)

2.3.Potrošnja energije (osim električne) u sektoru usluga s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/površini (M3)

2.4.Potrošnja električne energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/ površini (M4)

2.5.Izračun ukupnih ušteda za sektor usluga