PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu pristupilo se radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013, Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ , Direktivom Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te 77/249/EEZ: Direktivom Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga.
Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupa se i radi provedbe mjera Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga prihvaćenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. godine.
Trenutno važeći Zakon o odvjetništvu potrebno je izmijeniti radi omogućavanja lakšeg obavljanja odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije te omogućiti odvjetnicima iz država članica Europske unije lakše obavljanje odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Ukazala se potreba za jasnijim propisivanjem mogućnosti za odvjetnike iz država članica Europske unije da unutar podružnica u Republici Hrvatskoj mogu pružati pravne usluge koje uključuju i usluge savjetovanja o pravu Republike Hrvatske, ukidanjem ograničenja osnivanja samo jednog ureda, uvođenjem mogućnosti da odvjetnik zasnuje radni odnos s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom, ukidanjem prekomjernih zahtjeva prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika, ukidanjem ograničenja prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku djelatnost te uređenjem načina provjere znanja o hrvatskom pravu za strane odvjetnike. Također se uvodi mogućnost uporabe kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi sudjelovanja u elektroničkoj komunikaciji, a sukladno procesnim propisima.
Izmjenama i dopunama ovog Zakona olakšat će se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
Članak 1.
U Zakonu o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Članak 1.a
Ovim Zakonom se za ustrojstvo i djelovanje odvjetništva osigurava provedba sljedećih propisa Europske unije:
-Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (SL L 77, 14.3.1998.)
-Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.)
-Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SL L 255,30.9.2005.)
-Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156,19.6.2018.)
- Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015.)
- Direktiva Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158,10.6.2013.)
-77/249/EEZ: Direktiva Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga (SL L 78, 26.3.1977.).“.
Članak 2.
U članku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Odvjetnik može zasnovati radni odnos u zajedničkom odvjetničkom uredu, u odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 3.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda odnosno potpisati kvalificiranim elektroničkim potpisom, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.“.
Članak 4.
Članak 22. mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva imaju urede, a mogu imati i pisarnice.
(2) Sjedište odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio u izjavi kao sjedište ureda prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika.
(3) Sjedište pisarnice odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika odnosno namjere osnivanja pisarnice.“.
Članak 5.
U članku 23. stavku 1. iza riječi: „ureda“ dodaju se riječi: „odnosno pisarnice“.
U stavku 2. riječ: „i“ zamjenjuje se riječju: „odnosno“.
Članak 6.
Naslov iznad članka 24. i članak 24. mijenjaju se i glase:
„Nesamostalan rad odvjetnika
Članak 24.
Na radni odnos odvjetnika u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost primjenjuju se opći propisi o radu.“.
Članak 7.
Članak 27.a mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju rgovačka društva i ovom Zakonu.
(2) Podružnice iz odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.
(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.“.
Članak 8.
Članak 36.a mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
(2) Program i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Komora, uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske.
(3) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničkog poziva u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uvjet iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona dokazuje se potvrdom izdanom sukladno propisima matične države odvjetnika.
(5) Odvjetnici iz ovog članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“.
Članak 9.
Članak 36.b mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži dokaz o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi odnosno pri nadležnom tijelu matične države.
(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti e dokaz o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.
(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.
(4) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit će nadležno tijelo matične države odvjetnika.
(5) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.
(6) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«.
(7) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega su članovi. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve potrebne podatke.
(8) Odvjetnici iz ovog članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“.
Članak 10.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo
2. ako izgubi poslovnu sposobnost
3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva
4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva
5. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva
6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva
7. ako na području Republike Hrvatske stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu
8. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 7. ovog članka odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima te države članice dozvoljeno.“.
Članak 11.
U članku 58. stavku 1. točki 3. briše se tekst koji glasi: „odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci,“.
Članak 12.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom dodaje se novi članak 1.a u kojem se navode nazivi propisa Europske unije čija se provedba osigurava Zakonom o odvjetništvu za ustroj i djelovanje odvjetništva.
Uz članak 2.
Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 4. o načinima obavljanja odvjetništva propisivanjem da odvjetnik može zasnovati radni odnos u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost.
Uz članak 3.
Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 12. i propisuje mogućnost uporabe kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi usklađivanja s postupovnim propisima.
Uz članak 4.
Ovim člankom dopunjuje se članak 22. kojim se propisuje da odvjetnici, zajednički ured i odvjetnička društva odvjetničku djelatnost obavljaju u uredima, a mogu osnovati i pisarnice. Također se definira sjedište odvjetničkog ureda odnosno sjedište pisarnice.
Uz članak 5.
Ovim člankom nomotehnički se dorađuje izričaj članka 23.
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se dosadašnji članak 24. te se propisuje da se na radni odnos odvjetnika u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost primjenjuju opći propisi o radu.
Uz članak 7.
Ovim člankom mijenja se članak 27.a na način da se izričito propisuje da podružnice iz odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske. Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.
Uz članak 8.
Ovim člankom mijenja se članak 36.a kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom „odvjetnik“. Propisuje se da program i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske utvrđuje Komora za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik stranih odvjetnika uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica Europske unije u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis.
Uz članak 9.
Ovim člankom mijenja se članak 36.b kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, način obavljanja njihove odvjetničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis.
Uz članak 10.
Ovim člankom mijenja se članak 56. kojim se propisuju razlozi prestanka prava na obavljanje odvjetništva. Ukida se ograničenje prestanka prava na obavljanje odvjetništva odvjetniku koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetničku djelatnost. Propisuje se da će odvjetniku, koji na području Republike Hrvatske stupi u radni odnos izvan odvjetničkog ureda prestati pravo na obavljanje odvjetništva, osim odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji stupi u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima druge države članice Europske unije dozvoljeno.
Uz članak 11.
Ovim člankom mijenja se članak 58. stavak 1. točka 3. u dijelu u kojem se odnosi na neobavljanje odvjetništva bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, a koji je tekst potrebno brisati sukladno izvršenim izmjenama članka 56. Zakona o odvjetništvu.
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Obavljanje odvjetništva
Članak 4.
(1) Odvjetnik odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.
Obilježavanje podnesaka i isprava
Članak 12.
Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.
Uredi i pisarnice
Članak 22.
(1) Odvjetnik može imati samo jedan ured.
(2) Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.
(3) Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda.
Promjena sjedišta ureda i pisarnice
Članak 23.
(1) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta ureda i pisarnice mora se prijaviti Komori.
(3) Do promjene sjedišta ureda, odnosno pisarnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.
(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.
Dostava pismena
Članak 24.
Dostava pismena odvjetniku u sudbenim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko pisarnice u kojoj radi opunomoćeni odvjetnik, na način određen postupovnim zakonima.
Članak 27.a
(1) Odvjetnička društva iz države koja je članica Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije, u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima i ovom Zakonu.
(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.
III.A OBAVLJANJE ODVJETNIČKOG ZANIMANJA STRANIH ODVJETNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Članak 36.a
(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
(2) Odvjetnik mora zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka priložiti potvrdu o državljanstvu države članice Europske unije, dokaz o tome da ima pravo obavljati odvjetnički poziv u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uvjeti iz članka 48. točke 2. i 10. ovoga Zakona dokazuju se potvrdom izdanom po propisima odvjetnikove matične države. Dokazi ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.
(4) Ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema programu za polaganje pravosudnog ispita koji je propisan posebnim Zakonom.
Članak 36.b
(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži potvrdu o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi, odnosno pri nadležnom tijelu matične države.
(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti, kao i potvrda i dokazi o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.
(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.
(4) Dokazi iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.
(5) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit će nadležno tijelo odvjetnikove matične države.
(6) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.
(7) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«.
(8) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega je član. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve relevantne podatke.
(9) Strani odvjetnici iz članka 36.a i 36.b ovoga Zakona mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.
Prestanak prava na obavljanje odvjetništva
Članak 56.
Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. ako izgubi poslovnu sposobnost,
3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,
4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,
5. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva,
6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva,
7. ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,
8. ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu,
9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.
Zabrana ponovnog upisa
Članak 58.
(1) Odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva ne smije biti ponovno upisan u imenik odvjetnika:
1. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, prije nego što ova mjera bude izdržana ili obustavljena,
2. ako je osuđen na disciplinsku kaznu gubitka prava na obavljanje odvjetništva, prije nego što ova kazna bude izdržana,
3. ako se odrekao obavljanja odvjetništva, odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, prije nego što istekne šest mjeseci od dana donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.
(2) Odvjetnik kome je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja odvjetništva ne može biti ponovno upisan u imenik odvjetnika.
(3) U ostalim slučajevima odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva može zahtijevati ponovni upis u imenik odvjetnika kad prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje odvjetništva.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu pristupilo se radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013, Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ , Direktivom Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te 77/249/EEZ: Direktivom Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga.
Izradi ovoga Prijedloga zakona pristupa se i radi provedbe mjera Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga prihvaćenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. godine.
Trenutno važeći Zakon o odvjetništvu potrebno je izmijeniti radi omogućavanja lakšeg obavljanja odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije te omogućiti odvjetnicima iz država članica Europske unije lakše obavljanje odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Ukazala se potreba za jasnijim propisivanjem mogućnosti za odvjetnike iz država članica Europske unije da unutar podružnica u Republici Hrvatskoj mogu pružati pravne usluge koje uključuju i usluge savjetovanja o pravu Republike Hrvatske, ukidanjem ograničenja osnivanja samo jednog ureda, uvođenjem mogućnosti da odvjetnik zasnuje radni odnos s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom, ukidanjem prekomjernih zahtjeva prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika, ukidanjem ograničenja prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku djelatnost te uređenjem načina provjere znanja o hrvatskom pravu za strane odvjetnike. Također se uvodi mogućnost uporabe kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi sudjelovanja u elektroničkoj komunikaciji, a sukladno procesnim propisima.
Izmjenama i dopunama ovog Zakona olakšat će se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:
„Članak 1.a
Ovim Zakonom se za ustrojstvo i djelovanje odvjetništva osigurava provedba sljedećih propisa Europske unije:
-Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (SL L 77, 14.3.1998.)
-Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.)
-Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SL L 255,30.9.2005.)
-Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156,19.6.2018.)
- Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015.)
- Direktiva Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158,10.6.2013.)
-77/249/EEZ: Direktiva Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga (SL L 78, 26.3.1977.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Odvjetnik može zasnovati radni odnos u zajedničkom odvjetničkom uredu, u odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda odnosno potpisati kvalificiranim elektroničkim potpisom, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Članak 22. mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva imaju urede, a mogu imati i pisarnice.
(2) Sjedište odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio u izjavi kao sjedište ureda prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika.
(3) Sjedište pisarnice odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika odnosno namjere osnivanja pisarnice.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
U članku 23. stavku 1. iza riječi: „ureda“ dodaju se riječi: „odnosno pisarnice“.
U stavku 2. riječ: „i“ zamjenjuje se riječju: „odnosno“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
Naslov iznad članka 24. i članak 24. mijenjaju se i glase:
„Nesamostalan rad odvjetnika
Članak 24.
Na radni odnos odvjetnika u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost primjenjuju se opći propisi o radu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
Članak 27.a mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju rgovačka društva i ovom Zakonu.
(2) Podružnice iz odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.
(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
Članak 36.a mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
(2) Program i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Komora, uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske.
(3) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničkog poziva u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uvjet iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona dokazuje se potvrdom izdanom sukladno propisima matične države odvjetnika.
(5) Odvjetnici iz ovog članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
Članak 36.b mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži dokaz o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi odnosno pri nadležnom tijelu matične države.
(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti e dokaz o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.
(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.
(4) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit će nadležno tijelo matične države odvjetnika.
(5) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.
(6) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«.
(7) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega su članovi. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve potrebne podatke.
(8) Odvjetnici iz ovog članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo
2. ako izgubi poslovnu sposobnost
3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva
4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva
5. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva
6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva
7. ako na području Republike Hrvatske stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu
8. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 7. ovog članka odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima te države članice dozvoljeno.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
U članku 58. stavku 1. točki 3. briše se tekst koji glasi: „odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Ovim člankom dodaje se novi članak 1.a u kojem se navode nazivi propisa Europske unije čija se provedba osigurava Zakonom o odvjetništvu za ustroj i djelovanje odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 4. o načinima obavljanja odvjetništva propisivanjem da odvjetnik može zasnovati radni odnos u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 12. i propisuje mogućnost uporabe kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi usklađivanja s postupovnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
Ovim člankom dopunjuje se članak 22. kojim se propisuje da odvjetnici, zajednički ured i odvjetnička društva odvjetničku djelatnost obavljaju u uredima, a mogu osnovati i pisarnice. Također se definira sjedište odvjetničkog ureda odnosno sjedište pisarnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 5.
Ovim člankom nomotehnički se dorađuje izričaj članka 23.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se dosadašnji članak 24. te se propisuje da se na radni odnos odvjetnika u zajedničkom odvjetničkom uredu, odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost primjenjuju opći propisi o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 7.
Ovim člankom mijenja se članak 27.a na način da se izričito propisuje da podružnice iz odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske. Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 8.
Ovim člankom mijenja se članak 36.a kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom „odvjetnik“. Propisuje se da program i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske utvrđuje Komora za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik stranih odvjetnika uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica Europske unije u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 9.
Ovim člankom mijenja se članak 36.b kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, način obavljanja njihove odvjetničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 10.
Ovim člankom mijenja se članak 56. kojim se propisuju razlozi prestanka prava na obavljanje odvjetništva. Ukida se ograničenje prestanka prava na obavljanje odvjetništva odvjetniku koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetničku djelatnost. Propisuje se da će odvjetniku, koji na području Republike Hrvatske stupi u radni odnos izvan odvjetničkog ureda prestati pravo na obavljanje odvjetništva, osim odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji stupi u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima druge države članice Europske unije dozvoljeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 11.
Ovim člankom mijenja se članak 58. stavak 1. točka 3. u dijelu u kojem se odnosi na neobavljanje odvjetništva bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, a koji je tekst potrebno brisati sukladno izvršenim izmjenama članka 56. Zakona o odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obavljanje odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
(1) Odvjetnik odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obilježavanje podnesaka i isprava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uredi i pisarnice
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Odvjetnik može imati samo jedan ured.
(2) Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.
(3) Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Promjena sjedišta ureda i pisarnice
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta ureda i pisarnice mora se prijaviti Komori.
(3) Do promjene sjedišta ureda, odnosno pisarnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.
(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dostava pismena
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
Dostava pismena odvjetniku u sudbenim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko pisarnice u kojoj radi opunomoćeni odvjetnik, na način određen postupovnim zakonima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.a
(1) Odvjetnička društva iz države koja je članica Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije, u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima i ovom Zakonu.
(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.A OBAVLJANJE ODVJETNIČKOG ZANIMANJA STRANIH ODVJETNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.a
(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
(2) Odvjetnik mora zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka priložiti potvrdu o državljanstvu države članice Europske unije, dokaz o tome da ima pravo obavljati odvjetnički poziv u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uvjeti iz članka 48. točke 2. i 10. ovoga Zakona dokazuju se potvrdom izdanom po propisima odvjetnikove matične države. Dokazi ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.
(4) Ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema programu za polaganje pravosudnog ispita koji je propisan posebnim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.b
(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži potvrdu o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi, odnosno pri nadležnom tijelu matične države.
(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti, kao i potvrda i dokazi o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.
(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.
(4) Dokazi iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.
(5) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit će nadležno tijelo odvjetnikove matične države.
(6) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.
(7) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«.
(8) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega je član. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve relevantne podatke.
(9) Strani odvjetnici iz članka 36.a i 36.b ovoga Zakona mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prestanak prava na obavljanje odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. ako izgubi poslovnu sposobnost,
3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,
4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,
5. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva,
6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva,
7. ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,
8. ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu,
9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zabrana ponovnog upisa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
(1) Odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva ne smije biti ponovno upisan u imenik odvjetnika:
1. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, prije nego što ova mjera bude izdržana ili obustavljena,
2. ako je osuđen na disciplinsku kaznu gubitka prava na obavljanje odvjetništva, prije nego što ova kazna bude izdržana,
3. ako se odrekao obavljanja odvjetništva, odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, prije nego što istekne šest mjeseci od dana donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.
(2) Odvjetnik kome je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja odvjetništva ne može biti ponovno upisan u imenik odvjetnika.
(3) U ostalim slučajevima odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva može zahtijevati ponovni upis u imenik odvjetnika kad prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa