NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, veljača 2020.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna ocjena za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 68/18 i 2/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom Zakona.
Dana 3. siječnja 2020. godine Vlada Republike Hrvatske je na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 118/19) donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20, u daljnjem tekstu: Uredba).
Uredba je donesena radi provođenja mjere iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji u području jačanja okvira za sprečavanje pranja novca jer novi Ovršni zakon i Pravilnik o jedinstvenom registru računa, koji je temeljem njega trebao donijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa, još nije donesen.
Radi uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju potrebno je provesti aktivnosti propisane Akcijskim planom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, donesenim na sjednici Vlade Republike Hrvatske 1. kolovoza 2019. godine, a u vezi s Odlukom o donošenju Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/18) i Odlukom o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II.
Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprečavanje pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim se prenosi i u potpunosti implementira Direktiva (EU) 2018/ 843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843). Direktiva (EU) 2018/843 je većim dijelom prenesena u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19).
Člankom 1. točkom 19. Direktive (EU) 2018/843 kojim je dodan članak 32.a koji propisuje da države članice uspostavljaju centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućuje pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju račune za plaćanja i bankovne račune utvrđene pomoću IBAN-a kako je definirano Uredbom (EU) br. 260/2012 od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 te sefove, koje vodi neka kreditna institucija na njihovu državnom području. Centralizirani mehanizmi računa moraju sadržavati podatke o vlasnicima računa, fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba imatelja računa, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba.
Nadalje, Direktiva (EU) 2018/843 propisuje da su države članice dužne osigurati da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima budu izravno dostupne nacionalnim financijsko obavještajnim jedinicama odmah i u nefiltriranom obliku. Informacije kojima se mora moći pristupiti i mora ih se moći pretraživati putem centraliziranih mehanizama su i sefovi svih fizičkih i pravnih osoba. Člankom 1. točkom 25. Direktive (EU) 2018/843 kojim se mijenja članak 40. stavak 1. propisano je da obveznici smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon završetka poslovnog odnosa.
Važećim Zakonom je, između ostaloga, propisano vođenje Jedinstvenog registra računa te podatci koje su banke, Hrvatska narodne banka, stambene štedionice i kreditne unije dužne dostavljati u Jedinstveni registar računa.
Prijedlogom zakona dopunjuju se podatci koje su obveznici dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podatka o svim računima i oročenim novčanim sredstvima, sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, stambenim štednim ulozima, depozitima u kreditnim unijama, u Jedinstveni registar računa dostavljati će se i podatci o:
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.
Prijedlogom zakona propisuje se da obveznici (banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice, kreditne unije) smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon prestanka važenja podataka odnosno nakon završetka poslovnog odnosa te da su Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno, elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa
Prijedlogom zakona se također propisuje da sudovi i druga nadležna tijela mogu podnijeti osnovu za plaćanje Financijskoj agenciji elektroničkim putem, kada se ostvare tehnički preduvjeti za sigurnu elektroničku razmjenu. Između sudova i Financijske agencije već je uspostavljena elektronička razmjena u stečajnim postupcima i u postupcima stečaja potrošača, a sada se predlaže da se ovakav način dostave proširi i na sudove koji vode ovršne postupke, te u kasnijoj fazi, i na druga nadležna tijela. Elektronički način dostave osnova za plaćanje doprinosi cilju pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka te posljedično njegovom ubrzanju, pojeftinjenju i većoj efikasnosti.
Prijedlog zakona sadrži i odredbe propisane Uredbom, koja će danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestati važiti.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) jer se njime provodi usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Radi uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, potrebno provesti aktivnosti propisane Akcijskim planom Republike Hrvatske za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji. Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprečavanje pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim se prenosi i u potpunosti implementira Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
Navedena provedba odredaba Direktive (EU) 2018/843 trebala je biti dijelom reforme provedbe ovršnog postupka koji se predlaže odredbama Prijedloga ovršnog zakona, na način da bi se sadržaj Jedinstvenog registra računa ubuduće propisivao odredbama Ovršnog zakona, a detaljnije uređivao odredbama pravilnika koji bi donosio ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Budući da je za Prijedlog ovršnog zakona predviđeno da prođe postupak trećeg čitanja u Hrvatskom saboru te će time procedura donošenja Ovršnog zakona trajati duže od predviđene, potrebno je navedeno pitanje riješiti odredbama ovog Zakona kojim će se omogućiti provedba mjera predviđenih Akcijskim planom u zadanim rokovima, odnosno izbjegavaju rizici odgode ulaska u ERM II te se omogućava pravna osnova za izmjene Pravilnika o Jedinstvenom registru računa.
Slijedom navedenih razloga , predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Članak 1.
U Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 68/18 i 2/20) iza članka 1. dodaje se naslov iznad članka i članak 1.a koji glase:
„Pravo Europske unije
Članak 1.a
Ovim zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).“.
Članak 2.
U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Sud ili drugo nadležno tijelo može podnijeti osnovu za plaćanje u Agenciju elektroničkim putem, kada se za to ostvare uvjeti, na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.“.
Dosadašnji stavci 4. do 14. postaju stavci 5. do 15.
Članak 3.
U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o:
- svim računima i oročenim novčanim sredstvima
- stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama
- sefovima svih fizičkih i pravnih osoba
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke iz stavka 2. ovoga članka, kao i naknadno nastale promjene po tim podacima.“.
Članak 4.
U članku 24. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje preuzimaju obveznici iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona, nisu javni osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun i podataka o računima specifične namjene te su ih obveznici dužni brisati nakon proteka roka od 10 godina nakon prestanka važenja podataka. Na podatke iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače na odgovarajući način se primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.“.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. “.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 5.
Ministar financija donijet će pravilnik kojim se propisuju tehnički uvjeti usklađen s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20).
Članak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim se člankom dodaje članak 1.a kojim se propisuje da se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Uz članak 2.
Ovim člankom se dopunjuje članak 5. odredbom da sudovi i druga nadležna tijela, kada se ostvare potrebni tehnički preduvjeti za sigurnu elektroničku razmjenu pismena, dostavu osnova za plaćanje Financijskoj agenciji na provedbu obavljaju elektroničkim putem. Između sudova i Financijske agencije već je uspostavljena elektronička razmjena u stečajnim postupcima i u postupcima stečaja potrošača te se predlaže da se ovakav način dostave proširi i na sudove koji vode ovršne postupke, a u kasnijoj fazi, i na druga nadležna tijela.
Uz članak 3.
Ovim člankom se mijenja članak 23. na način da se dopunjuju podaci koje su obveznici dostave podataka (banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice, kreditne unije) dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podatka o svim računima i oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, u Jedinstveni registar računa dostavljati će se i podatci o:
- sefovima svih fizičkih i pravnih osoba,
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.
Uz članak 4.
Ovim člankom se mijenja i dopunjuje članak 24. tako da se propisuje da obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon prestanka važenja podataka odnosno nakon završetka poslovnog odnosa, a čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbom članka 1. točke 25. Direktive (EU) 2018/843.
Nadalje, propisuje se da su Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, a čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbom članka 32.a stavak 2. Direktive (EU) 2018/843.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se rok u kojemu će m inistar financija donijeti pravilnik kojim se propisuju tehnički uvjeti usklađen s odredbama ovoga Zakona (u dijelu načina elektroničkog podnošenja osnova za plaćanje).
Uz članke 6. i 7.
Ovim člancima propisano je da stupanjem na snagu Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20) i stupanje Zakona na snagu.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik), postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
Podnošenje osnove za plaćanje
Članak 5.
(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom.
(2) Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.
(3) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu s propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(4) Pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.
(6) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.
(7) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.
(8) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.
(9) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenom presliku.
(10) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.
(12) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.
(13) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji isti ili najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.
(14) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 7. ovoga članka te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 8. ovoga članka.
Vođenje i dostava podataka
Članak 23.
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama svih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
Članak 24.
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje upisuju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, veljača 2020.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna ocjena za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 68/18 i 2/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom Zakona.
Dana 3. siječnja 2020. godine Vlada Republike Hrvatske je na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 118/19) donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20, u daljnjem tekstu: Uredba).
Uredba je donesena radi provođenja mjere iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji u području jačanja okvira za sprečavanje pranja novca jer novi Ovršni zakon i Pravilnik o jedinstvenom registru računa, koji je temeljem njega trebao donijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa, još nije donesen.
Radi uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju potrebno je provesti aktivnosti propisane Akcijskim planom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, donesenim na sjednici Vlade Republike Hrvatske 1. kolovoza 2019. godine, a u vezi s Odlukom o donošenju Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/18) i Odlukom o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II.
Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprečavanje pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim se prenosi i u potpunosti implementira Direktiva (EU) 2018/ 843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843). Direktiva (EU) 2018/843 je većim dijelom prenesena u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19).
Člankom 1. točkom 19. Direktive (EU) 2018/843 kojim je dodan članak 32.a koji propisuje da države članice uspostavljaju centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućuje pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju račune za plaćanja i bankovne račune utvrđene pomoću IBAN-a kako je definirano Uredbom (EU) br. 260/2012 od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 te sefove, koje vodi neka kreditna institucija na njihovu državnom području. Centralizirani mehanizmi računa moraju sadržavati podatke o vlasnicima računa, fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba imatelja računa, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba.
Nadalje, Direktiva (EU) 2018/843 propisuje da su države članice dužne osigurati da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima budu izravno dostupne nacionalnim financijsko obavještajnim jedinicama odmah i u nefiltriranom obliku. Informacije kojima se mora moći pristupiti i mora ih se moći pretraživati putem centraliziranih mehanizama su i sefovi svih fizičkih i pravnih osoba. Člankom 1. točkom 25. Direktive (EU) 2018/843 kojim se mijenja članak 40. stavak 1. propisano je da obveznici smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon završetka poslovnog odnosa.
Važećim Zakonom je, između ostaloga, propisano vođenje Jedinstvenog registra računa te podatci koje su banke, Hrvatska narodne banka, stambene štedionice i kreditne unije dužne dostavljati u Jedinstveni registar računa.
Prijedlogom zakona dopunjuju se podatci koje su obveznici dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podatka o svim računima i oročenim novčanim sredstvima, sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, stambenim štednim ulozima, depozitima u kreditnim unijama, u Jedinstveni registar računa dostavljati će se i podatci o:
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.
Prijedlogom zakona propisuje se da obveznici (banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice, kreditne unije) smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon prestanka važenja podataka odnosno nakon završetka poslovnog odnosa te da su Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno, elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa
Prijedlogom zakona se također propisuje da sudovi i druga nadležna tijela mogu podnijeti osnovu za plaćanje Financijskoj agenciji elektroničkim putem, kada se ostvare tehnički preduvjeti za sigurnu elektroničku razmjenu. Između sudova i Financijske agencije već je uspostavljena elektronička razmjena u stečajnim postupcima i u postupcima stečaja potrošača, a sada se predlaže da se ovakav način dostave proširi i na sudove koji vode ovršne postupke, te u kasnijoj fazi, i na druga nadležna tijela. Elektronički način dostave osnova za plaćanje doprinosi cilju pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka te posljedično njegovom ubrzanju, pojeftinjenju i većoj efikasnosti.
Prijedlog zakona sadrži i odredbe propisane Uredbom, koja će danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestati važiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) jer se njime provodi usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Radi uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, potrebno provesti aktivnosti propisane Akcijskim planom Republike Hrvatske za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji. Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprečavanje pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim se prenosi i u potpunosti implementira Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.
Navedena provedba odredaba Direktive (EU) 2018/843 trebala je biti dijelom reforme provedbe ovršnog postupka koji se predlaže odredbama Prijedloga ovršnog zakona, na način da bi se sadržaj Jedinstvenog registra računa ubuduće propisivao odredbama Ovršnog zakona, a detaljnije uređivao odredbama pravilnika koji bi donosio ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Budući da je za Prijedlog ovršnog zakona predviđeno da prođe postupak trećeg čitanja u Hrvatskom saboru te će time procedura donošenja Ovršnog zakona trajati duže od predviđene, potrebno je navedeno pitanje riješiti odredbama ovog Zakona kojim će se omogućiti provedba mjera predviđenih Akcijskim planom u zadanim rokovima, odnosno izbjegavaju rizici odgode ulaska u ERM II te se omogućava pravna osnova za izmjene Pravilnika o Jedinstvenom registru računa.
Slijedom navedenih razloga , predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 68/18 i 2/20) iza članka 1. dodaje se naslov iznad članka i članak 1.a koji glase:
„Pravo Europske unije
Članak 1.a
Ovim zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Sud ili drugo nadležno tijelo može podnijeti osnovu za plaćanje u Agenciju elektroničkim putem, kada se za to ostvare uvjeti, na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.“.
Dosadašnji stavci 4. do 14. postaju stavci 5. do 15.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o:
- svim računima i oročenim novčanim sredstvima
- stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama
- sefovima svih fizičkih i pravnih osoba
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke iz stavka 2. ovoga članka, kao i naknadno nastale promjene po tim podacima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 24. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje preuzimaju obveznici iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona, nisu javni osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun i podataka o računima specifične namjene te su ih obveznici dužni brisati nakon proteka roka od 10 godina nakon prestanka važenja podataka. Na podatke iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače na odgovarajući način se primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.“.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. “.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 5.
Ministar financija donijet će pravilnik kojim se propisuju tehnički uvjeti usklađen s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20).
Članak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim se člankom dodaje članak 1.a kojim se propisuje da se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Uz članak 2.
Ovim člankom se dopunjuje članak 5. odredbom da sudovi i druga nadležna tijela, kada se ostvare potrebni tehnički preduvjeti za sigurnu elektroničku razmjenu pismena, dostavu osnova za plaćanje Financijskoj agenciji na provedbu obavljaju elektroničkim putem. Između sudova i Financijske agencije već je uspostavljena elektronička razmjena u stečajnim postupcima i u postupcima stečaja potrošača te se predlaže da se ovakav način dostave proširi i na sudove koji vode ovršne postupke, a u kasnijoj fazi, i na druga nadležna tijela.
Uz članak 3.
Ovim člankom se mijenja članak 23. na način da se dopunjuju podaci koje su obveznici dostave podataka (banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice, kreditne unije) dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podatka o svim računima i oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, u Jedinstveni registar računa dostavljati će se i podatci o:
- sefovima svih fizičkih i pravnih osoba,
- stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i
- fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova.
Uz članak 4.
Ovim člankom se mijenja i dopunjuje članak 24. tako da se propisuje da obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa smiju čuvati podatke koje prikupljaju iz centraliziranih mehanizama računa najdulje 10 godina nakon prestanka važenja podataka odnosno nakon završetka poslovnog odnosa, a čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbom članka 1. točke 25. Direktive (EU) 2018/843.
Nadalje, propisuje se da su Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, a čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbom članka 32.a stavak 2. Direktive (EU) 2018/843.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se rok u kojemu će m inistar financija donijeti pravilnik kojim se propisuju tehnički uvjeti usklađen s odredbama ovoga Zakona (u dijelu načina elektroničkog podnošenja osnova za plaćanje).
Uz članke 6. i 7.
Ovim člancima propisano je da stupanjem na snagu Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 2/20) i stupanje Zakona na snagu.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik), postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
Podnošenje osnove za plaćanje
Članak 5.
(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom.
(2) Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.
(3) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu s propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(4) Pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.
(6) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.
(7) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.
(8) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.
(9) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenom presliku.
(10) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.
(12) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.
(13) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji isti ili najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.
(14) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 7. ovoga članka te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 8. ovoga članka.
Vođenje i dostava podataka
Članak 23.
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama svih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
Članak 24.
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje upisuju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija