OPĆE ODREDBE

Članak 1. - Namjena i područje uporabe

1. Ovaj pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje, koje su, ili bi mogle biti posljedica utjecaja opasnih kemikalija na mjestu rada ili su rezultat bilo kakve djelatnosti koja uključuje opasne kemikalije.
2. Odredbe ovog Pravilnika se ne primjenjuju za radove pri kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi karcinogenim ili mutagenim tvarima, osim u slučajevima kada odredbe ovoga Pravilnika propisuju višu razinu sigurnosti i zdravlja na radu.
3. Ovaj pravilnik se ne primjenjuju kada na mjestu rada postoje ili bi mogla postojati opasne kemikalije, bez da se utječe na odredbe o kemikalijama, za koje vrijede mjere za zaštitu od ionizirajućih zračenja u skladu s posebnim propisima.
4. Odredbe ovog Pravilnika se primjenjuju za prijevoz opasnih kemikalija samo u slučajevima kada propisuju višu razinu sigurnosti i zdravlja na radu.
5. Odredbe Zakona o zaštiti na radu u cijelosti se primjenjuje na cijelo područje iz ovoga članka, ne dovodeći u pitanje strože ili podrobnije odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

• Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (Četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5. 5. 1998.)
• Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2014/27/EU od 26. veljače 2014. o izmjeni Direktiva Vijeća 92/58/EEZ, 92/85/EEZ, 94/33/EZ, 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladile s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa.

Članak 3. - Definicije

U smislu ovoga Pravilnika:

1. „opasnim kemikalijama“ se smatraju:

• tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene u 2.-5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008,
• svaka tvar i smjesa, iako po mjerilima za razvrstavanje nije opasna kemikalija u skladu s podtočkom (i), može zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih ili toksikoloških svojstava i načina na koji se koristi ili je prisutna na mjestu rada predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući svaku tvar i smjesu kojoj je u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika dodijeljena granična vrijednost za profesionalnu izloženost 

2. Rad koji uključuje kemikalije“ su sve radne aktivnosti pri kojima se koriste ili se namjeravaju koristiti kemikalije, u bilo kojem procesu, uključujući proizvodnju, rukovanje, skladištenje, prijevoz, uklanjanje, obradu, kao i druge aktivnosti koje su rezultat takvog rada;
3. granična vrijednost za profesionalnu izloženost“ je, ukoliko nije drugačije određeno, vremenski proračunata granica prosječne koncentracije kemikalije u zraku unutar područja udisanja radnika glede na određeno referentno razdoblje;
4. „biološka granična vrijednost“ je granica koncentracije u odgovarajućem biološkom gojilištu odgovarajuće tvari, njezina metabolita ili pokazatelj učinka;
5. „zdravstveni nadzor“, je nadzor nad uvjetima rada, uključujući razine kemikalija  u radnim prostorima, provođenje ankete o zdravstvenim tegobama radnika, obilazak radnog mjesta  i zdravstveni pregled radnika kada specijalist medicine rada utvrdi da je takav pregled potreban kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje u svezi s izloženosti nekim kemikalijama pri radu;
6. „opasnost“ je bitno svojstvo kemikalije da može potencijalno štetno djelovati;
7. „rizik“ je vjerojatnost štetnog djelovanja na ljudski organizam pod određenim uvjetima uporabe i/ili izloženosti.

Članak 4. - Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost i biološke granične vrijednosti

Obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost i biološke granične vrijednosti utvrđene su posebnim propisom. 

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 5.

Određivanje i ocjenjivanje rizika kojeg predstavljaju opasne kemikalije

1. Pri ispunjavanja obveza vezano za procjenu rizika te praćenja stanja zaštite na radu, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac mora najprije utvrditi, da li na mjestu rada postoje opasne kemikalije. Ukoliko utvrdi prisutnost opasnih kemikalija, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog prisutnosti opasnih kemikalija, pri čemu mora uzeti u obzir sljedeće:

• njihova opasna svojstva,
• podatke o sigurnosti i zdravlju, koje osigurava dobavljač sigurnosno- tehničkim listom u skladu s odredbama posebnog propisa,
• razinu, vrstu i trajanje izloženosti,
• okolnosti pri radu, koje uključuju takve kemikalije, zajedno s njihovom količinom,
• granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti,
• učinak preventivnih mjera, koje su ili će biti primijenjene,
• saznanja, koja su rezultat već uvedenog zdravstvenog nadzora radnika.

Poslodavac od dobavljača ili drugih dostupnih izvora dobiva potrebne podatke, koji su potrebni za procjenu rizika. Kada je to prikladno, ti podaci sadrže posebnu ocjenu rizika za korisnike, koja se utvrđuje na temelju posebnih propisa o kemikalijama. 

2. Poslodavac mora izraditi procjenu rizika u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika te utvrditi mjere koje će biti poduzete u svrhu poboljšanja stanja u skladu s odredbama članaka 6. i 7. ovoga Pravilnika. Procjena rizika se nadopunjuje  posebno prilikom značajnih promjena ili kada tako zahtijevaju rezultati zdravstvenog nadzora.
3. U procjenu rizika je potrebno uključiti sve aktivnosti unutar tvrtke ili ustanove (na primjer održavanje) u svezi s kojima je moguće očekivati veću izloženost ili bi zbog drugih razloga mogle uzrokovati štetne učinke na sigurnost i zdravlje, čak i nakon što su bile provedene sve tehničke mjere.
4. U djelatnostima s izloženošću više opasnih kemikalija rizik se procjenjuje na temelju rizika koji predstavlja kombinacija svih prisutnih kemikalija.
5. U slučaju započinjanja nove djelatnosti, koja obuhvaća opasne kemikalije, s radom se može započeti tek kada se procjene rizici ove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere.

Članak 6. - Opća načela za sprečavanje rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama i primjena u svezi s procjenom rizika

1. Pri izvršavanju obveza za osiguranje zdravlja i sigurnosti pri bilo kojoj djelatnosti, koja uključuje opasne kemikalije, poslodavac mora poduzeti sve potrebne preventivne mjere, koje su utvrđene odredbama Zakona o zaštiti na radu.
2. Rizici za zdravlje i sigurnost na radu, koji uključuju opasne kemikalije se otklanjaju odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru na sljedeće načine:

• planiranjem i organizacijom rada na mjestu rada,
• osiguranjem primjerene opreme za rad s kemikalijama i provođenjem postupaka održavanja koji jamče sigurnost i zdravlje na radu,
• maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi, 
• maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti,
• primjerenim higijenskim mjerama,
• maksimalno mogućim smanjenjem količina kemikalija na mjestu rada potrebnih za dotičnu vrstu poslova,
• odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih kemikalija i otpadaka koji sadrže takve kemikalije.

3. Ukoliko rezultati procjene iz stavka 1. članka 5. ovoga pravilnika pokažu rizike za sigurnost i zdravlje radnika, primjenjuju se posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere za praćenje, utvrđene člancima 7., 8. i 11. ovoga pravilnika.
4. Kada rezultati procjene rizika iz stavka 1. članka 5. pokažu, da zbog količine opasnih kemikalija na mjestu rada postoji samo neznatan rizik za sigurnost i zdravlje radnika, te da su za smanjivanje rizika dovoljne mjere provedene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članaka 7., 8. i 11. ovoga pravilnika.

Članak 7.

Posebne sigurnosne i preventivne mjere

1. Poslodavac je dužan osigurati da je rizik koji predstavlja opasna kemikalija otklonjen odnosno smanjen na najmanju moguću mjeru.
2. U provedbi stavka 1. ovoga članka prednost ima zamjena tvari što znači da poslodavac izbjegava uporabu opasne kemikalije tako da je zamjeni kemikalijom ili procesom koji nije opasan odnosno koji je manje opasan za sigurnost i zdravlje radnika pod uvjetima u kojima se koristi. Kada vrsta djelatnosti ne dozvoljava da se rizik odstrani zamjenom uzimajući u obzir djelatnost i procjenu rizika iz stavka 1. članka 5. ovoga pravilnika poslodavac osigurava da se smanji rizik u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sigurnosnih i preventivnih mjera, koje odgovaraju procjeni rizika u skladu s člankom 5. ovoga pravilnika.

Ove mjere prema navedenom redoslijedu uključuju:

1. planiranje odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabu odgovarajuće opreme i materijala, da se izbjegne ili što više smanji oslobađanje opasnih kemikalija koje bi mogle biti opasne za sigurnost i zdravlje radnika na mjestu rada;
2. primjena skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što su primjereno provjetravanje i primjerene organizacijske mjere;
3. kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne sigurnosne zaštitne mjere te osobna zaštitna oprema.

3. U mjere iz stavka 2. ovoga članka, uključuje se i zdravstveni nadzor u skladu s člankom 11. ovoga pravilnika ako je to primjereno glede na prirodu rizika.
4. Osim ako poslodavac drugim sredstvima vrednovanja jasno ne dokaže, da je u skladu sa stavkom 2. Ovoga članka bila postignuta odgovarajuća zaštita, mora poslodavac redovito i u svakoj promjeni uvjeta, koji bi mogli utjecati na izloženost radnika kemikalijama, provoditi potrebna mjerenja kemikalija, koje bi mogle biti opasne za zdravlje radnika na radnom mjestu, posebice vezano za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost.
5. Poslodavac mora uzimati u obzir rezultate postupaka navedenih u stavku 4. ovoga članka pri provedbi obveza koje utvrđuje članak 4. ovoga pravilnika, odnosno koje proizlaze iz njega. Kada je prekoračena propisana granična vrijednost za profesionalnu izloženost, poslodavac mora poduzeti mjere, tako da pri izvođenju preventivnih i sigurnosnih mjera uzima u obzir poduzimanje mjera po prioritetu graničnih vrijednosti izloženosti.
6. Na temelju cjelokupne ocjene i općih načela za sprečavanje rizika iz članaka 5. i 6. ovoga pravilnika poslodavac poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere koje odgovaraju vrsti postupka, uključujući skladištenje, postupanje i odvajanje nekompatibilnih kemikalija, kako bi radnike zaštitio od opasnosti, koje uzrokuju fizikalno-kemijske karakteristike kemikalija. Poslodavac postupa po navedenim prioritetima, tako da se:
1. spriječi prisutnost opasnih koncentracija zapaljivih tvari ili opasne količine kemijski nestabilnih tvari na radnom mjestu ili da se, kada vrsta poslova to ne dopuštaju;
2. izbjegne izvore paljenja, koji bi mogli prouzročiti požar i eksploziju ili neugodne situacije koje bi mogle imati štetne fizikalne učinke na kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari; te
3. ublaži štetne učinke za zdravlje i sigurnost radnika prilikom požara odnosno eksplozije zbog paljenja upaljivih tvari ili štetnih fizikalnih učinaka, koje uzrokuju kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari.
7. Radna oprema i sigurnosni sustavi, koje osigurava poslodavac za zaštitu radnika moraju biti u skladu s posebnim propisima o projektiranju, proizvodnji i nabavi istih glede na zdravlje i sigurnost. Tehničke i/ili organizacijske mjere koje poduzima poslodavac, uzimaju u obzir i usklađenost s odredbama posebnog propisa za opremu i sigurnosne sustave namijenjene uporabi u potencijalno eksplozivnoj atmosferi. Poslodavac je dužan poduzeti mjere za odgovarajući nadzor pogona, opreme i strojeva ili nabavu opremu za sprečavanje eksplozija ili sustave za odimljavanje prilikom eksplozije.

Članak 8.

Postupanje u slučaju nesreća, incidenata ili u žurnim slučajevima

1. Kako bi zajamčio zdravlje i sigurnost radnika poslodavac mora u slučaju nesreće, incidenta ili u žurnim slučajevima zbog opasnih kemikalija na mjestu rada, utvrditi postupke (planovi akcije), kojima se propisuju odgovarajuća djelovanja u takvim slučajevima. Takvo postupanje obuhvaća odgovarajuće vježbe, koje se moraju redovito izvoditi te osiguranje odgovarajućih mjera za pružanje prve pomoći.
2. Ukoliko dođe do događaja iz stavka 1. ovoga članka,  poslodavac mora bez odlaganja poduzeti mjere za ograničavanje posljedica i o tome obavijestiti ugrožene radnike.

Za ponovnu uspostavu sigurnosnog stanja potrebno je sljedeće:

• poslodavac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,
• samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi žurni poslovi, smiju raditi na ugroženom području.

3. Radnicima, koji smiju raditi na ugroženom području mora biti osigurana odgovarajuća  osobna zaštitna oprema, koju moraju koristiti dok postoji takvo stanje. Takvo stanje ne smije postati stalno. Nezaštićenim osobama nije dozvoljeno zadržavanje na ugroženom području.
4. Poslodavac je dužan osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje, kako bi se omogućio odgovarajući odziv i hitna provedba odgovarajućih mjera za slučaj evakuacije i spašavanja.
5. Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u svezi s opasnim kemikalijama. Dostupnost tih informacija moraju imati odgovarajuće unutarnje i vanjske službe koje djeluju u slučaju nesreće i u hitnim slučajevima. Ove informacije sadržavaju sljedeće:

• prethodnu obavijest o opasnostima na radu, mjere za utvrđivanje opasnosti, sigurnosne mjere i postupke, tako da službe za hitno postupanje mogu pripremiti svoje vlastite postupke za odziv i sigurnosne mjere; i
• bilo kakve dostupne podatke o specifičnoj opasnosti, koja će se pojaviti ili se po svoj vjerojatnosti može pojaviti u slučaju nesreće ili hitnog slučaja, kao i podatke o postupcima propisanim u skladu s ovim člankom.

Članak 9.

Obavještavanje i osposobljavanje radnika

1. Poslodavac osigurava da su radnici /ili njihovi povjerenici za zaštitu na radu:

• upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika iz članka 5. ovoga pravilnika te obaviješteni kada veće promjene na radnom mjestu prouzroče promjene u tim podacima,
• obaviješteni o opasnim kemikalijama, koje se pojavljuju na mjestu rada, glede vrste tih tvari, rizika za sigurnost i zdravlje, odgovarajućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost i drugim propisima,
• osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika na mjestu rada,
• obaviješteni o mogućnosti uvida u svaki sigurnosno-tehnički lista kojeg osigurava dobavljač;

i da se ti podaci:

• osiguraju tako, da odgovaraju rezultatu procjene rizika u skladu s člankom 5. ovoga pravilnika, uz potporu s pisanim materijalima, zavisno od vrste i stupnja rizika, kojega utvrdi procjena rizika iz navedenog članka,
• u tijeku dopunjuje procjena rizika sukladno mogućim promjenama.

2. U slučajevima kada posude i cijevi, koje se upotrebljavaju za opasne kemikalije nisu označene u skladu s odgovarajućim propisima o označavanju opasnih kemikalija i sigurnosnim znakovima na mjestu rada, poslodavac mora utvrditi sadržaj posuda i cijevi, vrstu sadržaja te s njom povezane opasnosti.

OSTALE ODREDBE

Članak 10. - Zabrane

1. Kako bi se spriječilo izlaganje radnika riziku po zdravlje zbog nekih kemikalija i/ili djelatnosti, koje uključuju te tvari, zabranjuje se proizvodnja, izrada ili uporaba kemikalija te djelatnosti, koje su navedene u Prilogu III, u opsegu, koji je utvrđen.
2. Može se dozvoliti odstupanje od zahtjeva stavka 1. u sljedećim slučajevima: 

• kada su jedina svrha znanstvena istraživanja i ispitivanja zajedno s analizom,
• za djelatnosti, koje su namijenjene odstranjivanju kemikalija kao sporednih ili otpadnih proizvoda,
• za proizvodnju kemikalija iz stavka 1. namijenjenih uporabi kao međuproizvodi, kao i za samu takvu uporabu.

Izlaganje radnika kemikalijama, koje su navedene u stavku 1. sprječava se prije svega tako, da se proizvodnja i što brža uporaba takvih kemikalija kao poluproizvoda izvodi u jedinstvenom zatvorenom sistemu, iz kojeg se mogu navedene tvari osloboditi samo koliko je nužno za nadziranje procesa ili održavanje sustava.

3. Kada je dozvoljeno odstupanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, nadležno tijelo inspekcije rada zatražit će od poslodavca da dostavi sljedeće podatke:

• razlog, zbog kojeg zahtjeva odstupanje,
• količinu kemikalija koje se koriste godišnje,
• uključene djelatnosti i/ili reakcije ili procese,
• broj radnika koji bi mogao na tome raditi,
• predviđene sigurnosne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika,
• tehničke i organizacijske mjere za sprečavanje izloženosti radnika.

Članak 11. - Zdravstveni nadzor

1. U skladu s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu poslodavac mora osigurati odgovarajući zdravstveni nadzor onih radnika, za koje su rezultati procjene rizika iz članka 5. ovoga pravilnika ukazali na rizike po zdravlje zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu. Ove mjere uključuju vođenje evidencija o zdravstvenom nadzoru izloženih radnika i njihovoj dostupnosti radnicima odnosno njihovim povjerenicima za zaštitu na radu. Zdravstveni nadzor čiji se rezultati uzimaju u obzir prilikom poduzimanja preventivnih mjera na nekom radnom mjestu, je odgovarajući:

• kada je izloženost radnika opasnim kemikalijama takva, da se utvrđena bolest ili štetni utjecaj na zdravlje može pripisati izloženosti, i
• kada postoji vjerojatnost, da se bolest ili učinak pojavi pod posebnim uvjetima rada, i
• kada tehnike provjere predstavljaju mali rizik za radnike.

Osim toga moraju postojati dovoljno specifične pretrage/funkcionalni testovi za otkrivanje povećane apsorpcije kemikalija/metabolita i jasno poznati ciljni organi/organski sustavi za otkrivanje znakova bolesti ili djelovanja.

Tamo gdje je bila uvedena obvezujuća biološka granična vrijednost, kako navodi Prilog II, je obvezan zdravstveni nadzor pri radu s opasnim kemikalijama u skladu s postupcima u ovom Prilogu. Radnici moraju biti obaviješteni prije nego li su određeni za zadaće koje uključuju rizike zbog izlaganja navedenim opasnim kemikalijama.

2. Poslodavac mora za svakog radnika, za kojeg se vrši zdravstveni nadzor u skladu sa zahtjevima stavka 1., voditi i dopunjavati evidencije izloženosti kemikalijama.
3. Specijalist medicine rada mora za svakog radnika, kod kojeg je tijekom nadzora učinjen zdravstveni pregled voditi evidenciju zdravstvenih pregleda kod izloženih kemikalijama.

Specijalist medicine rada dužan je nakon obavljenog zdravstvenog nadzora poslodavcu preporučiti mjere za sprječavanje oštećenja zdravlja kada te mjere smatra neophodnim.

4. Evidencije o zdravstvenom nadzoru i izloženosti moraju sadržavati rezultate provedenog zdravstvenog nadzora i druge prateće podatke o izloženosti pojedinca. Biološko praćenje i s tim povezani zahtjevi mogu biti dio zdravstvenog nadzora.

Evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti se čuvaju u takvom obliku, koji omogućuje kasniji uvid, uzimajući u obzir njihovu tajnost.

Izvodi odgovarajućih evidencija se na zahtjev dostavljaju nadležnom tijelu inspekcije. Pojedini radnik na svoj zahtjev ima pristup evidenciji o zdravstvenom  nadzoru, zdravstvenom pregledu i izloženosti, koje se odnose na njega osobno.

Kada poslodavac prekine s obavljanjem djelatnosti dužan je nadležnom tijelu inspekcije dostaviti evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti radnika.

5. Kada se zdravstvenim nadzorom:

• utvrdi bolest radnika ili štetni učinci na njegovo zdravlje, koje su po mišljenju specijalista medicine rada posljedica izloženosti opasnim kemikalijama na radu, ili
• utvrdi, da je bila premašena obvezujuća biološka granična vrijednost, specijalist medicine rada obavještava radnika o rezultatima, koji se odnosi na njega osobno zajedno s podacima i savjetom, kakvu bi vrstu zdravstvenog nadzora trebao obavljati nakon završenog razdoblja izloženosti, a

poslodavac mora: 

• provjeriti procjenu rizika, provedenu u skladu s člankom 5. ovoga pravilnika,
• ponovno razmotriti mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člancima 6. i 7. ovoga pravilnika,
• poštivati mišljenje ovlaštenog specijaliste medicine rada ili nadležnog tijela inspekcije pri provedbi bilo kakvih mjera koje su potrebne za otklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 7. ovoga pravilnika, uključujući mogućnost preraspodjele radnika na drugo radno mjesto, na kojem nema rizika za daljnju izloženost, i
• osigurati stalni zdravstveni nadzor i liječničke preglede bilo kojeg radnika koji je bio izložen na sličan način. U takvim slučajevima može ovlašteni specijalist medicine rada ili nadležno tijelo inspekcije narediti, da izložene osobe obave liječnički pregled.

Članak 12. - Savjetovanje i suradnja s radnicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu

Savjetovanje i suradnja s radnicima i njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o pitanjima koja obrađuje ovaj Pravilnik uključujući i priloge, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu (»Narodne novine«, br. 155/08).

Članak 14.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOG I. - POPIS OBVEZUJUĆIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST

Ime tvari | EINECS br. | CAS br. | Granična vrijednost za prof. izloženost od 8 sati ppm | Kratkotrajna granična vrijednost za profesionalnu izloženost ppm |

mg/m3 | ppm | mg/m3 | ppm |

anorgansko olovo i njegovi spojevi | 0,15 | | | |

PRILOG II. - OBVEZUJUĆE BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI I MJERE ZA ZDRAVSTVENI NADZOR

1. Olovo i njegovi ionski spojevi 
1. Biološko praćenje mora uključivati mjerenje koncentracije olova u krvi (Pb) uporabom absorpcijske spektrometrije ili metode, koja daje jednakovrijedne rezultate. Obvezujuća biološka granična vrijednost je: 70 μg Pb/100 ml krvi
2. Zdravstveni nadzor se provodi ako:

• je izloženost koncentraciji olova u zraku veća od 0,075 mg/m3, izračunato kao vremenski proračunati prosjek u 40 sati tjedno, ili
• ako je kod pojedinih radnika izmjerena koncentracija u krvi veća od 40 μg Pb/100 ml krvi.

3. Praktične smjernice za biološko praćenje i nadziranje zdravlja treba izraditi u skladu s člankom 12. Moraju sadržavati preporuke za karakteristične biološke pokazatelje (npr. ALAU, ZPP, ALAD) i strategiju za biološko praćenje.

PRILOG III. - ZABRANE

Zabranjena je proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari na radu i djelatnosti, koje uključuju dolje navedene kemijske tvari. Zabrana ne vrijedi ukoliko je kemijska tvar sastavni dio druge kemijske tvari ili otpadaka, ukoliko je koncentracija kemijske tvari niža od granične vrijednosti.

(a) Kemijske tvari 

EINECS br. | CAS br. | Ime tvari | Granična koncentracija, koja je izuzeta |

202–080–4 | 91–59–8 | 2-naftilamin i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–177–1 | 92–67–1 | 4-aminodifenil i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–199–1 | 92–87–5 | benzidin i njegove soli | 0,1 % w/w |

202–204–7 | 92–93–3 | 4-nitrodifenil | 0,1 % w/w |

(b) Radne aktivnosti

Nijedna.