Na temelju članka 23. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 127/19), ministar zaštite okoliša i energetike donio je
PRAVILNIK
O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje način praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka, mjerila za lokacije mjernih mjesta, mjerila za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere kvalitete mjerenja i podataka, kao i način obrade i prikaza rezultata i usklađenost s hrvatskim normama, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih uređaja, način i troškove rada referentnih laboratorija, osnivanje i način rada povjerenstva za praćenje rada referentnih laboratorija, način dostavljanja podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka, sadržaj godišnjeg izvješća i način redovitog informiranja javnosti.
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva Komisije (EU) 2015/1480 od 28. kolovoza 2015. o izmjeni određenih priloga direktivama 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za referentne metode, validaciju podataka i lokaciju mjernih točaka uzorkovanja za ocjenjivanje kvalitete zraka (SL L 224, 29. 8. 2015.)
– Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti zraka i čistijem zraku za Europu (SL L 152, 11. 6. 2008.)
– Direktiva 2004/107/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u zraku (SL L 23, 26. 1. 2005.).
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1. mjerno razdoblje: razdoblje od prvog do posljednjeg mjerenja
2. ispitni laboratorij: pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina u pravnoj osobi koja je sukladno Zakonu o zaštiti zraka ishodila dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske
3. referentni laboratorij: pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina u pravnoj osobi koja je sukladno Zakonu o zaštiti zraka ishodila dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske
4. EMEP program: Program suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom prijenosu onečišćujućih tvari iz 1979. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) (u daljnjem tekstu EMEP program).
5. EMEP mjerne postaje: mjerne postaje u okviru EMEP programa Razina-1 i Razina-2 kako su definirane posebnim propisom kojim se utvrđuje popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (u daljnjem tekstu: EMEP mjerne postaje)
6. EBAS baza: baza podataka uspostavljena u okviru EMEP programa i u kojoj se prikupljaju podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari dobivenih mjerenjima na EMEP mjernim postajama (u daljnjem tekstu: EBAS baza).
7. tipsko odobrenje: Izjava o sukladnosti mjernih uređaja izdana od strane odgovornih tijela u drugim državama članicama na osnovi izvješća o ispitivanju opreme prema zahtjevima učinkovitosti referentnih metoda koje su proveli ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.
(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku sukladni su pojmovima utvrđenim u Zakonu o zaštiti zraka i posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(3) Za norme i metode mjerenja za koje nije navedena godina izdanja u ovom Pravilniku, primjenjuju se zadnja važeća izdanja istih uključujući njihove izmjene i dopune objavljene u službenom glasilu Hrvatskog zavoda za norme.
II. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA I PRIKUPLJANJA PODATAKA, MJERILA ZA LOKACIJE MJERNIH MJESTA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE MINIMALNOG BROJA TOČAKA UZORKOVANJA
Članak 4.
(1) Za potrebe praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka mora se osigurati:
– stalna mjerna mjesta na teritoriju Republike Hrvatske
– neprekidno i/ili povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na stalnim mjernim mjestima
– povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na privremeno određenim mjernim mjestima
– prijenos, obrada, provjera valjanosti i analiza podataka mjerenja i/ili uzorkovanja na mjernim mjestima
– provjera kvalitete mjernih postupaka te podataka dobivenih mjerenjem i/ili uzorkovanjem na mjernim mjestima
– održavanje mjernih mjesta, mjernih uređaja i opreme za prihvat i prijenos podataka.
(2) Uspostava mreže stalnih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka zahtjeva:
– planiranje lokacija stalnih mjernih mjesta na makrorazini
– određivanje lokacija stalnih mjernih mjesta na mikrorazini, značajnih za ocjenjivanje razine onečišćenosti
– uređivanje i osiguranje stalnih mjernih mjesta
– uspostavu tehničkih uvjeta za mjerenje i/ili uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na stalnim mjernim mjestima: postavljanje odgovarajućeg objekta za smještaj mjernih uređaja, osiguranje zaštite od atmosferskog električnog pražnjenja, uspostavu strujnog priključka, osiguranje stabilnog napona, uspostavu komunikacijskog priključka, osiguranje sustava hlađenja/grijanja, uspostavu sustava za zaštitu uređaja te opremanje stalnih mjernih mjesta s opremom za sakupljanje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće i na uspostavu privremenih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka.
Članak 5.
(1) Razina onečišćenosti zraka prati se mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mjernim uređajima za automatsko mjerenje i/ili uzorkovanjem uz fizikalno-kemijsku analizu u laboratoriju.
(2) Postupak uzorkovanja obuhvaća pripremu, uzimanje, čuvanje i prijevoz uzoraka do laboratorija, a uzorci se ispituju, određuju, mjere ili analiziraju u laboratoriju fizikalno-kemijskom analizom.
(3) Rezultati mjerenja i/ili uzorkovanja onečišćujućih tvari vrednuju se prema propisanim graničnim vrijednostima, granicama tolerancije, ciljnim vrijednostima i dugoročnom cilju za prizemni ozon.
Članak 6.
(1) Stalno mjerno mjesto mora biti opremljeno uređajima za sakupljanje, pohranjivanje i prijenos podataka u informacijski sustav kvalitete zraka.
(2) U cilju osiguranja minimalnog obuhvata podataka za ocjenjivanje razine onečišćenosti zraka na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, za stalna mjerna mjesta moraju se osigurati rezervni ili zamjenski mjerni uređaji.
Članak 7.
Pri procjenjivanju razine onečišćenosti zraka može se mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku nadomjestiti rezultatima modeliranja kvalitete zraka ili drugih objektivnih metoda ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka samo za zone i aglomeracije u kojima razina onečišćenosti onečišćujućih tvari ne prekoračuje donji prag procjene sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Članak 8.
Razina onečišćenosti ocjenjuje se na osnovi rezultata mjerenja iz članka 5. ovoga Pravilnika te drugih raspoloživih podataka, kao što su podaci dobiveni modeliranjem prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari odgovarajućim atmosferskim modelima, drugim metodama procjene i mjerila koji se primjenjuju temeljem propisa na području Europske unije te podataka iz registra onečišćivanja okoliša.
Članak 9.
(1) Lokacije točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida (SO2), dušikova dioksida (NO2) i dušikovih oksida (NOx), lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova (Pb), benzena (C6H6) i ugljikova monoksida (CO) u zraku u zonama i aglomeracijama, određuju se pomoću kriterija propisanih u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
(2) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje daljinskog i prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku i oborini u odabranim zonama te mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku prema Protokolu uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.
(3) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje ukupne koncentracije i kemijskog sastava lebdećih čestica PM2,5 u ruralnim pozadinskim područjima i odabranim gradskim područjima određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.
(4) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija prizemnog ozona (O3) u zraku određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 4. ovoga Pravilnika. Na najmanje jednom stalnom mjernom mjestu za mjerenje koncentracija prizemnog ozona u zraku mora se osigurati i mjerenje prekursora prizemnog ozona navedenih u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(5) Onečišćujuće tvari koje nisu navedene u Prilogu 1. ovoga Pravilnika, a za koje su propisane granične vrijednosti koncentracija u zraku u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku, mjere se na odabranim stalnim mjernim mjestima prema zahtjevima iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku utvrđuje se na osnovi mjerila propisanih u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.
(2) Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija prizemnog ozona u zraku određuje se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 6. ovoga Pravilnika.
III. REFERENTNE METODE, DRUGE METODE, NAČIN PROVJERE KVALITETE MJERENJA I PODATAKA KAO I NAČIN OBRADE I PRIKAZA REZULTATA
Članak 11.
(1) Mjerna oprema koja se koristi na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na mjernim mjestima iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika mora biti u skladu s propisanim referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika ili ekvivalentnim metodama mjerenja.
(2) Osim propisanih referentnih metoda mjerenja iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti i druge metode mjerenja. Rezultati dobiveni drugim metodama mjerenja moraju biti ekvivalentni rezultatima dobivenim primjenom referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika što se dokazuje izvješćem o provedenim testovima ekvivalencije sukladno smjernicama Europske komisije o dokazivanju ekvivalencije.
(3) Ministarstvo dostavlja izvješće iz stavka 2. ovoga članka Europskoj komisiji na njen zahtjev.
(4) Iznimno, za mjerenje za potrebe provedbe EMEP programa u Republici Hrvatskoj za koje ne postoje referentne metode mjerenja te za druge metode iz točke C., E., F. i G. Priloga 7. ovoga Pravilnika, ne dokazuje se ekvivalentnost iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Iznimno, postojeća mjerna oprema nabavljena prije 11. lipnja 2010. godine i koja ne posjeduje prihvaćeno tipsko odobrenje, a koja se koristi na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mora biti tehnički održavana radi osiguranja ispravnog rada mjerne opreme. Mjerna oprema mora biti ugođena nakon provedbe servisa mjerne opreme i potrebno je provesti kontrolu kvalitete rada mjerne opreme s dokazanom mjernom sljedivosti u skladu s referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika.
Članak 12.
U svrhu određivanja ciljeva kvalitete podataka za ocjenjivanje razine onečišćenosti s obzirom na najmanji obuhvat podataka, mjernu nesigurnost mjerenja i modeliranja primjenjuju se kriteriji navedeni u Prilogu 8. ovoga Pravilnika.
Članak 13.
Način provjere kvalitete mjerenja i podataka, način obrade i prikaza rezultata te ocjena njihove kvalitete, provodi se prema propisanim referentnim metodama mjerenja i zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije.
Članak 14.
Ugađanje, kontrola kvalitete rada mjerne opreme i sljedivost mjerenja obavlja se prema propisanim referentnim metodama mjerenja i prema usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
Članak 15.
(1) Mjerna oprema iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika mora biti popraćena prihvaćenim tipskim odobrenjem kojim se dokazuje da mjerna oprema za mjerenje onečišćujućih tvari iz Priloga 7. Dio I. tablica A. (osim za onečišćujuće tvari PM10, PM2,5 i ukupnu plinovitu živu) ovoga Pravilnika zadovoljava kriterije prihvatljivosti kontrole kvalitete rada mjerne opreme.
(2) Izvješća o ispitivanju mjerne opreme prema zahtjevima učinkovitosti referentnih metoda izdana u drugim državama članicama sukladno Zakonu o zaštiti zraka prihvaća Državni zavod za mjeriteljstvo, te popis prihvaćenih izviješća objavljuje na vlastitim internetskim stranicama.
(3) Mjerni uređaji za sakupljanje frakcija lebdećih čestica (u daljnjem tekstu: sakupljači) moraju izvedbom impaktora i volumnim protokom zraka zadovoljavati zahtjeve referentnih metoda iz Priloga 7, Dio I. tablica A. ovoga Pravilnika. U protivnom je nužno provesti test ekvivalencije sakupljača.
IV. NAČIN I TROŠKOVI RADA REFERENTNIH LABORATORIJA
Članak 16.
Referentnilaboratoriji mogu obavljati djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za ispitne laboratorije ako ishode dozvolu Ministarstva sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Članak 17.
(1) Za ispitne laboratorije, na njihov zahtjev, referentni laboratoriji u vlastitom laboratoriju dužni su:
– za automatske mjerne uređaje za mjerenje onečišćujućih tvari iz Priloga 7. Dio I. tablica A. (osim za onečišćujuće tvari PM10, PM2,5 i ukupnu plinovitu živu) i tablica E. ovog Pravilnika najmanje jedanput godišnje u vlastitom laboratoriju obaviti poslove osiguravanja mjerne sljedivosti sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije te obaviti provođenje testova kontrole kvalitete rada mjerne opreme
– jednom u pet godina provesti ispitivanje ekvivalencije nereferentnih sakupljača PM10 i PM2,5frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima u skladu s normom HRN EN 12341
– jednom u pet godina provesti ispitivanje ekvivalencije automatskih mjernih uređaja za mjerenje PM10 i PM2,5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima uključujući određivanje mjerne nesigurnosti i korekcijskih pravaca na svakom mjernom mjestu po sezonama.
(2) Poslovi iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka obuhvaćaju:
– osiguranje mjerne sljedivosti etalonima sljedivim do SI jedinica
– aktivnosti tijekom kontrole kvalitete rada mjerne opreme, a koje su propisane i definirane u referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A. ovoga Pravilnika za pojedinu onečišćujuću tvar.
(3) U svrhu ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija i usporedivosti podataka, referentni laboratoriji koji posjeduju dozvolu Ministarstva za ispitivanje sposobnosti sukladno Zakonu o zaštiti zraka mogu organizirati ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama na nacionalnoj razini. Ispitivanje sposobnosti obavlja se prema mjerodavnoj usklađenoj normi za ispitivanje sposobnosti.
Članak 18.
Referentni laboratorij izdaje ispitnom laboratoriju potvrdu o osiguranju kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za svaku metodu mjerenja posebno sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Članak 19.
(1) Za potrebe izdavanja potvrde iz članka 18. ovoga Pravilnika, ispitni laboratoriji dužni su u svrhu osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka omogućiti referentnom laboratoriju za točke 1., 2., 3. (osim podtočki 4. i 5.) i 4. ovoga stavka jedanput godišnje, a za podtočke 4. i 5. točke 3. ovoga stavka jedanput u pet godina provjeru sljedećeg:
1. Za mjerenje onečišćujućih tvari, osim PM10, PM2,5 i ukupne plinovite žive, na automatskim mjernim uređajima:
– sukladnosti mjerne opreme prema zahtjevima metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A. i tablica E. ovoga Pravilnika
– osiguranje mjerne sljedivosti mjerenja onečišćujućih tvari u skladu sa zahtjevima referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A.
– rezultati aktivnosti tijekom kontrole kvalitete rada mjerne opreme za mjerenje NO/NO2, SO2, CO, O3, i C6H6 u skladu sa zahtjevima referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A..
2. Za mjerenje ukupne plinovite žive drugim metodama provjeru uzorkovanja zraka sa mjeračem protoka sljedivim sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije te provjeru mjerne sljedivosti za laboratorijske analize sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
3. Za mjerenje i analizu lebdećih čestica PM10 i PM2,5:
– sakupljanja PM10 i PM2.5 frakcije lebdećih čestica sakupljačima volumnog protoka i konstrukcije ulaza definiranim u normi HRN EN 12341 (referentni sakupljači) ili nereferentnim sakupljačem kojem je dokazana ekvivalencija u skladu s normom HRN EN 12341
– gravimetrijskog određivanja mase sakupljenih dnevnih uzoraka lebdećih čestica u klimatiziranim uvjetima, i vagom kako je definirano u poglavljima 5.2 i 6. norme HRN EN 12341
– redovnog održavanja sakupljača, vage i osiguravanja mikroklimatskih uvjeta u vagaonici; posjedovanja važeće sljedive umjernice za vagu i termo-higrometar te uspješno sudjelovanje na međulaboratorijskim usporedbama
– ekvivalencije nereferentnih sakupljača PM10 i PM2.5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima u skladu s HRN EN 12341
– ekvivalencije automatskih mjernih uređaja za mjerenje PM10 i PM2.5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima uključujući određivanje mjerne nesigurnosti i korekcijskih pravaca na svakom mjernom mjestu po sezonama
– provedbu laboratorijske analize sastava lebdećih čestica PM10 i PM2,5 prema zahtjevima metoda navedenim u Prilogu 7. Dio I. tablicama B. i C. ovoga Pravilnika
– mjernu sljedivost sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije pri provođenju analiza kemijskog sastava lebdećih čestica PM10 i PM2,5.
4. Za mjerenja ukupne taložne tvari i metala arsena (As), kadmija (Cd), nikla (Ni) i olova (Pb) u njoj:
– sakupljanje uzoraka u skladu s zahtjevima metoda iz Priloga 7. Dio I. tablica D. ovoga Pravilnika
– laboratorijske analize – mjernu sljedivost sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
(2) O rezultatima provjere ispitnih laboratorija referentni laboratorij sastavlja zapisnik o zadovoljavanju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Sastavni dio zapisnika iz stavka 2. ovoga članka su Obrasci Z1 do Z6 čiji su izgled i sadržaj propisani u Prilogu 9. ovoga Pravilnika.
(4) U slučaju zadovoljavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka referentni laboratorij sukladno Zakonu o zaštiti zraka izdaje potvrdu ispitnom laboratoriju o zadovoljavanju uvjeta za osiguranje kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za svaku metodu mjerenja i svako mjerno mjesto posebno sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(5) Za druge metode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku za koje postoje referentne metode referentni laboratorij izdaje potvrdu ispitnom laboratoriju na temelju izvješća o provedbi testa ekvivalencije prema referentnim metodama sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(6) U svrhu dokazivanja mjerne i umjerne sposobnosti referentnog laboratorija, referentni laboratorij dužan je najmanje jedanput u tri godine sudjelovati na ispitivanju sposobnosti međulaboratorijskim usporedbama sa drugim referentnim laboratorijima država članica Europske unije koje organizira Europska komisija pri Zajedničkom istraživačkom centru. Razdoblje između ispitivanja sposobnosti može biti duže samo ukoliko se iste održavaju rjeđe od svake treće godine.
(7) Ako rezultati sudjelovanja iz stavka 6. ovog članka nisu zadovoljavajući, referentni laboratorij je dužan na sljedećem sudjelovanju na ispitivanju sposobnosti međulaboratorijskim usporedbama pokazati zadovoljavajuće sanacijske mjere kojima je otklonio nesukladnosti i o njima podnijeti izvješće Zajedničkom istraživačkom centru.
Članak 20.
(1) Referentni laboratoriji dostavljaju Ministarstvu godišnji program rada s iskazanim troškovima za poslove iz članka 19. stavka 6. ovoga Pravilnika najkasnije do 30. rujna tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Referentni laboratoriji dostavljaju Ministarstvu izvješće o provedbi programa rada iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu temeljem kojeg ostvaruju pravo na pokriće troškova.
V. OSNIVANJE I NAČIN RADA POVJERENSTVA ZA PRAĆENJE RADA REFERENTNIH LABORATORIJA
Članak 21.
(1) Povjerenstvo za praćenje rada referentnih laboratorija (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva čelnik Ministarstva odlukom sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(2) Povjerenstvo se sastoji od predstavnika referentnih laboratorija, Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog hidrometeorološkog zavoda.
(3) Povjerenstvo se sastaje najmanje dva puta godišnje radi evaluacije godišnjeg programa rada i izvješća iz članka 20. ovoga Pravilnika.
VI. NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA ZA POTREBE INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE ZRAKA I GODIŠNJE IZVJEŠĆE
Članak 22.
(1) Informacijski sustav zaštite zraka vodi Ministarstvo sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(2) Vlasnik i/ili korisnik postaje za praćenje kvalitete zraka uspostavljene u državnoj mreži te na području županija, grada Zagreba i gradova i prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, dužan je osigurati kontinuirani prijenos izvornih i validiranih podataka za onečišćujuće tvari čija se koncentracija u zraku utvrđuje mjernim uređajima za automatsko mjerenje u informacijski sustav kvalitete zraka koristeći protokole i formate koje definira Ministarstvo.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima za broj znamenki i zaokruživanje koji su propisani Provedbenom odlukom Komisije od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (SL L 335, 17. 12. 2011.).
Članak 23.
(1) Za svako stalno mjerno mjesto uspostavljeno na području županija, Grada Zagreba i gradova i prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša pravna osoba – ispitni laboratorij, te za sva mjerna mjesta iz državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (osim EMEP mjernih postaja) pravna osoba - referentni laboratorij, mora za svaku kalendarsku godinu izraditi izvješće o praćenju kvalitete zraka.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o:
– pravnoj osobi – ispitnom laboratoriju ili referentnom laboratoriju koji obavlja praćenje kvalitete zraka
– mjernim mjestima uzimanja uzoraka i opsegu mjerenja
– vremenu i načinu uzimanja uzoraka
– korištenim metodama mjerenja i mjernoj opremi
– osiguravanju kvalitete podataka prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži po pojedinim onečišćujućim tvarima sljedeće podatke:
– o razini onečišćenosti zraka te o datumima i razdobljima onečišćenosti zraka koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon
– o prekoračenju praga obavješćivanja i pragova upozorenja te o datumima i razdobljima
– o izračunatim statističkim parametrima onečišćenosti zraka za onečišćujuće tvari prema mjerilima određenim u prilogu 8. ovoga Pravilnika – aritmetičkoj sredini, medijanu, relevantnom percentilu i maksimalnoj vrijednosti, obuhvatu podataka – postotak od ukupno mogućeg broja podataka te broju podataka, za relevantna vremena usrednjavanja
– o prosječnoj godišnjoj vrijednosti prekursora prizemnog ozona, policikličkih aromatskih ugljikovodika i kemijskog sastava u lebdećim česticama PM2,5
– o razini onečišćenosti zraka u odnosu na gornji i donji prag procjene
– o kriterijima primijenjenim prilikom ocjenjivanja onečišćenosti zraka
– o uzrocima prekoračenja granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročnog cilja za prizemni ozon.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za pojedine onečišćujuće tvari za koje ne postoje granične vrijednosti, a koje se mjere na EMEP postajama u okviru državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
– o koncentraciji onečišćujućih tvari metala i glavnih iona u oborini, anorganskih komponenata u zraku te policikličkih aromatskih ugljikovodika u oborini i zraku.
– o izračunatim statističkim parametrima (na godišnjoj razini) za tvari iz prethodnog podstavka – aritmetičkoj sredini, medijanu, maksimalnoj vrijednosti i obuhvatu podataka – postotak od ukupno mogućeg broja podataka.
(5) Podaci iz stavka 4. ovoga članka se dostavljaju u EBAS bazu do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(6) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima za broj znamenki i zaokruživanje koji su propisani Provedbenom odlukom Komisije od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (SL L 335, 17. 12. 2011.).
Članak 24.
(1) Na temelju izvješća iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika, Ministarstvo izrađuje godišnje izvješće o stanju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj najmanje za mjerna mjesta za praćenje koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida, prizemnog ozona i prekursora ozona, arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, a koja se koriste i za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka sa Europskom komisijom.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka može se po potrebi izrađivati i za ostala mjerna mjesta te sadržavati i druge podatke.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– ocjenu onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima za svaku zonu i aglomeraciju
– sažetak razina koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, dugoročne ciljeve, pragove obavješćivanja i pragove upozorenja, za relevantna vremena usrednjavanja. Taj podatak se kombinira sa sažetom procjenom učinaka tih prekoračenja
– dodatne podatke i procjene o zaštiti šuma, kada su podaci raspoloživi, kao i podatke o ostalim onečišćujućim tvarima za koje su odredbe o praćenju navedene u ovom Pravilniku, kao što su, između ostalog, neki prekursori prizemnog ozona kojima nisu propisane vrijednosti veličina u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(4) Podaci sa mjernih mjesta koja se koriste za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka sa Europskom komisijom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim, osim podataka koji su označeni kao privremeni.
(5) Godišnju ocjenu onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima za svaku zonu i aglomeraciju osigurava Ministarstvo sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Članak 25.
(1) Ministarstvo izrađuje godišnje izvješće o stanju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske iz članka 24. ovoga Pravilnika do 30. rujna tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
(2) Izvješće o praćenju kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka čuva se deset godina.
VII. OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
Članak 26.
(1) Ministarstvo, Državni hidrometeorološki zavod te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju da javnost, kao i odgovarajuće organizacije kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja te industrijska udruženja, budu na odgovarajući način i na vrijeme obaviješteni o raspoloživim informacijama kako slijedi:
– koncentracijama sumporova dioksida, dušikova dioksida i lebdećih čestica u zraku, objavljuju se dnevno, a u slučaju satnih vrijednosti za sumporov dioksid i dušikov dioksid, svaki sat
– koncentracijama benzena i olova u zraku, kao prosječne vrijednosti zadnjih 12 mjeseci, objavljuju se najmanje svaka tri mjeseca, a ako je moguće, svaki mjesec
– koncentracijama ugljikova monoksida u zraku, kao najveći osmosatni prosjek, objavljuju se dnevno, a ako je moguće, svaki sat
– koncentracijama sumporovodika u zraku, objavljuju se svaki sat
– koncentracijama amonijaka u zraku, objavljuju se dnevno i/ili svaki sat
– koncentracijama prizemnog ozona u zraku. objavljuju se dnevno kao najveći osmosatni prosjek, a ako je moguće, svaki sat
– akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka, kratkoročnim akcijskim planovima te Planu zaštite zraka sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka.
(2) Raspoložive informacije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se zajedno s drugim općim podacima o kvaliteti zraka na mrežnim stranicama Ministarstva te dodatno i na drugi odgovarajući način.
Članak 27.
Ako su prag upozorenja za SO2 i NO2 te prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon na pojedinom području prekoračeni javnost se obavještava sukladno posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
Članak 28.
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 79/17).
Članak 30.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Na temelju članka 23. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 127/19), ministar zaštite okoliša i energetike donio je
PRAVILNIK
O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje način praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka, mjerila za lokacije mjernih mjesta, mjerila za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere kvalitete mjerenja i podataka, kao i način obrade i prikaza rezultata i usklađenost s hrvatskim normama, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih uređaja, način i troškove rada referentnih laboratorija, osnivanje i način rada povjerenstva za praćenje rada referentnih laboratorija, način dostavljanja podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka, sadržaj godišnjeg izvješća i način redovitog informiranja javnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva Komisije (EU) 2015/1480 od 28. kolovoza 2015. o izmjeni određenih priloga direktivama 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za referentne metode, validaciju podataka i lokaciju mjernih točaka uzorkovanja za ocjenjivanje kvalitete zraka (SL L 224, 29. 8. 2015.)
– Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti zraka i čistijem zraku za Europu (SL L 152, 11. 6. 2008.)
– Direktiva 2004/107/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u zraku (SL L 23, 26. 1. 2005.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1. mjerno razdoblje : razdoblje od prvog do posljednjeg mjerenja
2. ispitni laboratorij : pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina u pravnoj osobi koja je sukladno Zakonu o zaštiti zraka ishodila dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske
3. referentni laboratorij: pravna osoba ili posebna organizacijska cjelina u pravnoj osobi koja je sukladno Zakonu o zaštiti zraka ishodila dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske
4. EMEP program : Program suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom prijenosu onečišćujućih tvari iz 1979. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) (u daljnjem tekstu EMEP program).
5. EMEP mjerne postaje : mjerne postaje u okviru EMEP programa Razina-1 i Razina-2 kako su definirane posebnim propisom kojim se utvrđuje popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (u daljnjem tekstu: EMEP mjerne postaje)
6. EBAS baza : baza podataka uspostavljena u okviru EMEP programa i u kojoj se prikupljaju podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari dobivenih mjerenjima na EMEP mjernim postajama (u daljnjem tekstu: EBAS baza).
7. tipsko odobrenje : Izjava o sukladnosti mjernih uređaja izdana od strane odgovornih tijela u drugim državama članicama na osnovi izvješća o ispitivanju opreme prema zahtjevima učinkovitosti referentnih metoda koje su proveli ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.
(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku sukladni su pojmovima utvrđenim u Zakonu o zaštiti zraka i posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(3) Za norme i metode mjerenja za koje nije navedena godina izdanja u ovom Pravilniku, primjenjuju se zadnja važeća izdanja istih uključujući njihove izmjene i dopune objavljene u službenom glasilu Hrvatskog zavoda za norme.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
II. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA I PRIKUPLJANJA PODATAKA, MJERILA ZA LOKACIJE MJERNIH MJESTA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE MINIMALNOG BROJA TOČAKA UZORKOVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 4.
(1) Za potrebe praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka mora se osigurati:
– stalna mjerna mjesta na teritoriju Republike Hrvatske
– neprekidno i/ili povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na stalnim mjernim mjestima
– povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na privremeno određenim mjernim mjestima
– prijenos, obrada, provjera valjanosti i analiza podataka mjerenja i/ili uzorkovanja na mjernim mjestima
– provjera kvalitete mjernih postupaka te podataka dobivenih mjerenjem i/ili uzorkovanjem na mjernim mjestima
– održavanje mjernih mjesta, mjernih uređaja i opreme za prihvat i prijenos podataka.
(2) Uspostava mreže stalnih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka zahtjeva:
– planiranje lokacija stalnih mjernih mjesta na makrorazini
– određivanje lokacija stalnih mjernih mjesta na mikrorazini, značajnih za ocjenjivanje razine onečišćenosti
– uređivanje i osiguranje stalnih mjernih mjesta
– uspostavu tehničkih uvjeta za mjerenje i/ili uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na stalnim mjernim mjestima: postavljanje odgovarajućeg objekta za smještaj mjernih uređaja, osiguranje zaštite od atmosferskog električnog pražnjenja, uspostavu strujnog priključka, osiguranje stabilnog napona, uspostavu komunikacijskog priključka, osiguranje sustava hlađenja/grijanja, uspostavu sustava za zaštitu uređaja te opremanje stalnih mjernih mjesta s opremom za sakupljanje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće i na uspostavu privremenih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 5.
(1) Razina onečišćenosti zraka prati se mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mjernim uređajima za automatsko mjerenje i/ili uzorkovanjem uz fizikalno-kemijsku analizu u laboratoriju.
(2) Postupak uzorkovanja obuhvaća pripremu, uzimanje, čuvanje i prijevoz uzoraka do laboratorija, a uzorci se ispituju, određuju, mjere ili analiziraju u laboratoriju fizikalno-kemijskom analizom.
(3) Rezultati mjerenja i/ili uzorkovanja onečišćujućih tvari vrednuju se prema propisanim graničnim vrijednostima, granicama tolerancije, ciljnim vrijednostima i dugoročnom cilju za prizemni ozon.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 6.
(1) Stalno mjerno mjesto mora biti opremljeno uređajima za sakupljanje, pohranjivanje i prijenos podataka u informacijski sustav kvalitete zraka.
(2) U cilju osiguranja minimalnog obuhvata podataka za ocjenjivanje razine onečišćenosti zraka na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, za stalna mjerna mjesta moraju se osigurati rezervni ili zamjenski mjerni uređaji.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 7.
Pri procjenjivanju razine onečišćenosti zraka može se mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku nadomjestiti rezultatima modeliranja kvalitete zraka ili drugih objektivnih metoda ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka samo za zone i aglomeracije u kojima razina onečišćenosti onečišćujućih tvari ne prekoračuje donji prag procjene sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
Razina onečišćenosti ocjenjuje se na osnovi rezultata mjerenja iz članka 5. ovoga Pravilnika te drugih raspoloživih podataka, kao što su podaci dobiveni modeliranjem prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari odgovarajućim atmosferskim modelima, drugim metodama procjene i mjerila koji se primjenjuju temeljem propisa na području Europske unije te podataka iz registra onečišćivanja okoliša.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 9.
(1) Lokacije točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida (SO 2 ) , dušikova dioksida (NO 2 ) i dušikovih oksida (NOx), lebdećih čestica (PM 10 i PM 2,5 ), olova (Pb), benzena (C 6 H 6 ) i ugljikova monoksida (CO) u zraku u zonama i aglomeracijama, određuju se pomoću kriterija propisanih u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
(2) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje daljinskog i prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku i oborini u odabranim zonama te mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku prema Protokolu uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.
(3) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje ukupne koncentracije i kemijskog sastava lebdećih čestica PM 2,5 u ruralnim pozadinskim područjima i odabranim gradskim područjima određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.
(4) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija prizemnog ozona (O 3 ) u zraku određuju se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 4. ovoga Pravilnika. Na najmanje jednom stalnom mjernom mjestu za mjerenje koncentracija prizemnog ozona u zraku mora se osigurati i mjerenje prekursora prizemnog ozona navedenih u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(5) Onečišćujuće tvari koje nisu navedene u Prilogu 1. ovoga Pravilnika, a za koje su propisane granične vrijednosti koncentracija u zraku u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku, mjere se na odabranim stalnim mjernim mjestima prema zahtjevima iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 10.
(1) Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku utvrđuje se na osnovi mjerila propisanih u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.
(2) Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija prizemnog ozona u zraku određuje se primjenom mjerila propisanih u Prilogu 6. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
III. REFERENTNE METODE, DRUGE METODE, NAČIN PROVJERE KVALITETE MJERENJA I PODATAKA KAO I NAČIN OBRADE I PRIKAZA REZULTATA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 11.
(1) Mjerna oprema koja se koristi na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na mjernim mjestima iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika mora biti u skladu s propisanim referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika ili ekvivalentnim metodama mjerenja.
(2) Osim propisanih referentnih metoda mjerenja iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti i druge metode mjerenja. Rezultati dobiveni drugim metodama mjerenja moraju biti ekvivalentni rezultatima dobivenim primjenom referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika što se dokazuje izvješćem o provedenim testovima ekvivalencije sukladno smjernicama Europske komisije o dokazivanju ekvivalencije.
(3) Ministarstvo dostavlja izvješće iz stavka 2. ovoga članka Europskoj komisiji na njen zahtjev.
(4) Iznimno, za mjerenje za potrebe provedbe EMEP programa u Republici Hrvatskoj za koje ne postoje referentne metode mjerenja te za druge metode iz točke C., E., F. i G. Priloga 7. ovoga Pravilnika, ne dokazuje se ekvivalentnost iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Iznimno, postojeća mjerna oprema nabavljena prije 11. lipnja 2010. godine i koja ne posjeduje prihvaćeno tipsko odobrenje, a koja se koristi na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mora biti tehnički održavana radi osiguranja ispravnog rada mjerne opreme. Mjerna oprema mora biti ugođena nakon provedbe servisa mjerne opreme i potrebno je provesti kontrolu kvalitete rada mjerne opreme s dokazanom mjernom sljedivosti u skladu s referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A., tablica B. i tablica D2. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 12.
U svrhu određivanja ciljeva kvalitete podataka za ocjenjivanje razine onečišćenosti s obzirom na najmanji obuhvat podataka, mjernu nesigurnost mjerenja i modeliranja primjenjuju se kriteriji navedeni u Prilogu 8. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 13.
Način provjere kvalitete mjerenja i podataka, način obrade i prikaza rezultata te ocjena njihove kvalitete, provodi se prema propisanim referentnim metodama mjerenja i zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 14.
Ugađanje, kontrola kvalitete rada mjerne opreme i sljedivost mjerenja obavlja se prema propisanim referentnim metodama mjerenja i prema usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 15.
(1) Mjerna oprema iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika mora biti popraćena prihvaćenim tipskim odobrenjem kojim se dokazuje da mjerna oprema za mjerenje onečišćujućih tvari iz Priloga 7. Dio I. tablica A. (osim za onečišćujuće tvari PM 10 , PM 2,5 i ukupnu plinovitu živu) ovoga Pravilnika zadovoljava kriterije prihvatljivosti kontrole kvalitete rada mjerne opreme.
(2) Izvješća o ispitivanju mjerne opreme prema zahtjevima učinkovitosti referentnih metoda izdana u drugim državama članicama sukladno Zakonu o zaštiti zraka prihvaća Državni zavod za mjeriteljstvo, te popis prihvaćenih izviješća objavljuje na vlastitim internetskim stranicama.
(3) Mjerni uređaji za sakupljanje frakcija lebdećih čestica (u daljnjem tekstu: sakupljači) moraju izvedbom impaktora i volumnim protokom zraka zadovoljavati zahtjeve referentnih metoda iz Priloga 7, Dio I. tablica A. ovoga Pravilnika. U protivnom je nužno provesti test ekvivalencije sakupljača.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
IV. NAČIN I TROŠKOVI RADA REFERENTNIH LABORATORIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 16.
Referentni laboratoriji mogu obavljati djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za ispitne laboratorije ako ishode dozvolu Ministarstva sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 17.
(1) Za ispitne laboratorije, na njihov zahtjev, referentni laboratoriji u vlastitom laboratoriju dužni su:
– za automatske mjerne uređaje za mjerenje onečišćujućih tvari iz Priloga 7. Dio I. tablica A. (osim za onečišćujuće tvari PM 10 , PM 2,5 i ukupnu plinovitu živu) i tablica E. ovog Pravilnika najmanje jedanput godišnje u vlastitom laboratoriju obaviti poslove osiguravanja mjerne sljedivosti sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije te obaviti provođenje testova kontrole kvalitete rada mjerne opreme
– jednom u pet godina provesti ispitivanje ekvivalencije nereferentnih sakupljača PM 10 i PM 2,5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima u skladu s normom HRN EN 12341
– jednom u pet godina provesti ispitivanje ekvivalencije automatskih mjernih uređaja za mjerenje PM 10 i PM 2,5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima uključujući određivanje mjerne nesigurnosti i korekcijskih pravaca na svakom mjernom mjestu po sezonama.
(2) Poslovi iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka obuhvaćaju:
– osiguranje mjerne sljedivosti etalonima sljedivim do SI jedinica
– aktivnosti tijekom kontrole kvalitete rada mjerne opreme, a koje su propisane i definirane u referentnim metodama mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A. ovoga Pravilnika za pojedinu onečišćujuću tvar.
(3) U svrhu ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija i usporedivosti podataka, referentni laboratoriji koji posjeduju dozvolu Ministarstva za ispitivanje sposobnosti sukladno Zakonu o zaštiti zraka mogu organizirati ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama na nacionalnoj razini. Ispitivanje sposobnosti obavlja se prema mjerodavnoj usklađenoj normi za ispitivanje sposobnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 18.
Referentni laboratorij izdaje ispitnom laboratoriju potvrdu o osiguranju kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za svaku metodu mjerenja posebno sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 19.
(1) Za potrebe izdavanja potvrde iz članka 18. ovoga Pravilnika, ispitni laboratoriji dužni su u svrhu osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka omogućiti referentnom laboratoriju za točke 1., 2., 3. (osim podtočki 4. i 5.) i 4. ovoga stavka jedanput godišnje, a za podtočke 4. i 5. točke 3. ovoga stavka jedanput u pet godina provjeru sljedećeg:
1. Za mjerenje onečišćujućih tvari, osim PM 10 , PM 2,5 i ukupne plinovite žive, na automatskim mjernim uređajima:
– sukladnosti mjerne opreme prema zahtjevima metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A. i tablica E. ovoga Pravilnika
– osiguranje mjerne sljedivosti mjerenja onečišćujućih tvari u skladu sa zahtjevima referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A.
– rezultati aktivnosti tijekom kontrole kvalitete rada mjerne opreme za mjerenje NO/NO 2 , SO 2 , CO, O 3 , i C 6 H 6 u skladu sa zahtjevima referentnih metoda mjerenja iz Priloga 7. Dio I. tablica A..
2. Za mjerenje ukupne plinovite žive drugim metodama provjeru uzorkovanja zraka sa mjeračem protoka sljedivim sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije te provjeru mjerne sljedivosti za laboratorijske analize sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
3. Za mjerenje i analizu lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 :
– sakupljanja PM 10 i PM 2.5 frakcije lebdećih čestica sakupljačima volumnog protoka i konstrukcije ulaza definiranim u normi HRN EN 12341 (referentni sakupljači) ili nereferentnim sakupljačem kojem je dokazana ekvivalencija u skladu s normom HRN EN 12341
– gravimetrijskog određivanja mase sakupljenih dnevnih uzoraka lebdećih čestica u klimatiziranim uvjetima, i vagom kako je definirano u poglavljima 5.2 i 6. norme HRN EN 12341
– redovnog održavanja sakupljača, vage i osiguravanja mikroklimatskih uvjeta u vagaonici; posjedovanja važeće sljedive umjernice za vagu i termo-higrometar te uspješno sudjelovanje na međulaboratorijskim usporedbama
– ekvivalencije nereferentnih sakupljača PM 10 i PM 2.5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima u skladu s HRN EN 12341
– ekvivalencije automatskih mjernih uređaja za mjerenje PM 10 i PM 2.5 frakcija lebdećih čestica s referentnim sakupljačima uključujući određivanje mjerne nesigurnosti i korekcijskih pravaca na svakom mjernom mjestu po sezonama
– provedbu laboratorijske analize sastava lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 prema zahtjevima metoda navedenim u Prilogu 7. Dio I. tablicama B. i C. ovoga Pravilnika
– mjernu sljedivost sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije pri provođenju analiza kemijskog sastava lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 .
4. Za mjerenja ukupne taložne tvari i metala arsena (As), kadmija (Cd), nikla (Ni) i olova (Pb) u njoj:
– sakupljanje uzoraka u skladu s zahtjevima metoda iz Priloga 7. Dio I. tablica D. ovoga Pravilnika
– laboratorijske analize – mjernu sljedivost sukladno usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije.
(2) O rezultatima provjere ispitnih laboratorija referentni laboratorij sastavlja zapisnik o zadovoljavanju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Sastavni dio zapisnika iz stavka 2. ovoga članka su Obrasci Z1 do Z6 čiji su izgled i sadržaj propisani u Prilogu 9. ovoga Pravilnika.
(4) U slučaju zadovoljavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka referentni laboratorij sukladno Zakonu o zaštiti zraka izdaje potvrdu ispitnom laboratoriju o zadovoljavanju uvjeta za osiguranje kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za svaku metodu mjerenja i svako mjerno mjesto posebno sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(5) Za druge metode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku za koje postoje referentne metode referentni laboratorij izdaje potvrdu ispitnom laboratoriju na temelju izvješća o provedbi testa ekvivalencije prema referentnim metodama sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(6) U svrhu dokazivanja mjerne i umjerne sposobnosti referentnog laboratorija, referentni laboratorij dužan je najmanje jedanput u tri godine sudjelovati na ispitivanju sposobnosti međulaboratorijskim usporedbama sa drugim referentnim laboratorijima država članica Europske unije koje organizira Europska komisija pri Zajedničkom istraživačkom centru. Razdoblje između ispitivanja sposobnosti može biti duže samo ukoliko se iste održavaju rjeđe od svake treće godine.
(7) Ako rezultati sudjelovanja iz stavka 6. ovog članka nisu zadovoljavajući, referentni laboratorij je dužan na sljedećem sudjelovanju na ispitivanju sposobnosti međulaboratorijskim usporedbama pokazati zadovoljavajuće sanacijske mjere kojima je otklonio nesukladnosti i o njima podnijeti izvješće Zajedničkom istraživačkom centru.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 20.
(1) Referentni laboratoriji dostavljaju Ministarstvu godišnji program rada s iskazanim troškovima za poslove iz članka 19. stavka 6. ovoga Pravilnika najkasnije do 30. rujna tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Referentni laboratoriji dostavljaju Ministarstvu izvješće o provedbi programa rada iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu temeljem kojeg ostvaruju pravo na pokriće troškova.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
V. OSNIVANJE I NAČIN RADA POVJERENSTVA ZA PRAĆENJE RADA REFERENTNIH LABORATORIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 21.
(1) Povjerenstvo za praćenje rada referentnih laboratorija (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva čelnik Ministarstva odlukom sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(2) Povjerenstvo se sastoji od predstavnika referentnih laboratorija, Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog hidrometeorološkog zavoda.
(3) Povjerenstvo se sastaje najmanje dva puta godišnje radi evaluacije godišnjeg programa rada i izvješća iz članka 20. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
VI. NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA ZA POTREBE INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE ZRAKA I GODIŠNJE IZVJEŠĆE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 22.
(1) Informacijski sustav zaštite zraka vodi Ministarstvo sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
(2) Vlasnik i/ili korisnik postaje za praćenje kvalitete zraka uspostavljene u državnoj mreži te na području županija, grada Zagreba i gradova i prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, dužan je osigurati kontinuirani prijenos izvornih i validiranih podataka za onečišćujuće tvari čija se koncentracija u zraku utvrđuje mjernim uređajima za automatsko mjerenje u informacijski sustav kvalitete zraka koristeći protokole i formate koje definira Ministarstvo.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima za broj znamenki i zaokruživanje koji su propisani Provedbenom odlukom Komisije od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (SL L 335, 17. 12. 2011.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 23.
(1) Za svako stalno mjerno mjesto uspostavljeno na području županija, Grada Zagreba i gradova i prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša pravna osoba – ispitni laboratorij, te za sva mjerna mjesta iz državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (osim EMEP mjernih postaja) pravna osoba - referentni laboratorij, mora za svaku kalendarsku godinu izraditi izvješće o praćenju kvalitete zraka.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o:
– pravnoj osobi – ispitnom laboratoriju ili referentnom laboratoriju koji obavlja praćenje kvalitete zraka
– mjernim mjestima uzimanja uzoraka i opsegu mjerenja
– vremenu i načinu uzimanja uzoraka
– korištenim metodama mjerenja i mjernoj opremi
– osiguravanju kvalitete podataka prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži po pojedinim onečišćujućim tvarima sljedeće podatke:
– o razini onečišćenosti zraka te o datumima i razdobljima onečišćenosti zraka koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon
– o prekoračenju praga obavješćivanja i pragova upozorenja te o datumima i razdobljima
– o izračunatim statističkim parametrima onečišćenosti zraka za onečišćujuće tvari prema mjerilima određenim u prilogu 8. ovoga Pravilnika – aritmetičkoj sredini, medijanu, relevantnom percentilu i maksimalnoj vrijednosti, obuhvatu podataka – postotak od ukupno mogućeg broja podataka te broju podataka, za relevantna vremena usrednjavanja
– o prosječnoj godišnjoj vrijednosti prekursora prizemnog ozona, policikličkih aromatskih ugljikovodika i kemijskog sastava u lebdećim česticama PM 2,5
– o razini onečišćenosti zraka u odnosu na gornji i donji prag procjene
– o kriterijima primijenjenim prilikom ocjenjivanja onečišćenosti zraka
– o uzrocima prekoračenja granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročnog cilja za prizemni ozon.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za pojedine onečišćujuće tvari za koje ne postoje granične vrijednosti, a koje se mjere na EMEP postajama u okviru državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
– o koncentraciji onečišćujućih tvari metala i glavnih iona u oborini, anorganskih komponenata u zraku te policikličkih aromatskih ugljikovodika u oborini i zraku.
– o izračunatim statističkim parametrima (na godišnjoj razini) za tvari iz prethodnog podstavka – aritmetičkoj sredini, medijanu, maksimalnoj vrijednosti i obuhvatu podataka – postotak od ukupno mogućeg broja podataka.
(5) Podaci iz stavka 4. ovoga članka se dostavljaju u EBAS bazu do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(6) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima za broj znamenki i zaokruživanje koji su propisani Provedbenom odlukom Komisije od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (SL L 335, 17. 12. 2011.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 24.
(1) Na temelju izvješća iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika, Ministarstvo izrađuje godišnje izvješće o stanju kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj najmanje za mjerna mjesta za praćenje koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM 10 i PM 2,5 ), olova, benzena, ugljikova monoksida, prizemnog ozona i prekursora ozona, arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, a koja se koriste i za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka sa Europskom komisijom.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka može se po potrebi izrađivati i za ostala mjerna mjesta te sadržavati i druge podatke.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– ocjenu onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima za svaku zonu i aglomeraciju
– sažetak razina koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, dugoročne ciljeve, pragove obavješćivanja i pragove upozorenja, za relevantna vremena usrednjavanja. Taj podatak se kombinira sa sažetom procjenom učinaka tih prekoračenja
– dodatne podatke i procjene o zaštiti šuma, kada su podaci raspoloživi, kao i podatke o ostalim onečišćujućim tvarima za koje su odredbe o praćenju navedene u ovom Pravilniku, kao što su, između ostalog , neki prekursori prizemnog ozona kojima nisu propisane vrijednosti veličina u posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
(4) Podaci sa mjernih mjesta koja se koriste za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka sa Europskom komisijom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim, osim podataka koji su označeni kao privremeni.
(5) Godišnju ocjenu onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima za svaku zonu i aglomeraciju osigurava Ministarstvo sukladno Zakonu o zaštiti zraka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 25.
(1) Ministarstvo izrađuje godišnje izvješće o stanju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske iz članka 24. ovoga Pravilnika do 30. rujna tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
(2) Izvješće o praćenju kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka čuva se deset godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
VII. OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 26.
(1) Ministarstvo, Državni hidrometeorološki zavod te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju da javnost, kao i odgovarajuće organizacije kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja te industrijska udruženja, budu na odgovarajući način i na vrijeme obaviješteni o raspoloživim informacijama kako slijedi:
– koncentracijama sumporova dioksida, dušikova dioksida i lebdećih čestica u zraku, objavljuju se dnevno, a u slučaju satnih vrijednosti za sumporov dioksid i dušikov dioksid, svaki sat
– koncentracijama benzena i olova u zraku, kao prosječne vrijednosti zadnjih 12 mjeseci, objavljuju se najmanje svaka tri mjeseca, a ako je moguće, svaki mjesec
– koncentracijama ugljikova monoksida u zraku, kao najveći osmosatni prosjek, objavljuju se dnevno, a ako je moguće, svaki sat
– koncentracijama sumporovodika u zraku, objavljuju se svaki sat
– koncentracijama amonijaka u zraku, objavljuju se dnevno i/ili svaki sat
– koncentracijama prizemnog ozona u zraku. objavljuju se dnevno kao najveći osmosatni prosjek, a ako je moguće, svaki sat
– akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka, kratkoročnim akcijskim planovima te Planu zaštite zraka sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka.
(2) Raspoložive informacije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se zajedno s drugim općim podacima o kvaliteti zraka na mrežnim stranicama Ministarstva te dodatno i na drugi odgovarajući način.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 27.
Ako su prag upozorenja za SO 2 i NO 2 te prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon na pojedinom području prekoračeni javnost se obavještava sukladno posebnom propisu kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 28.
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 29.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 79/17).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 30.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, ____________ 2020.
Ministar
dr.sc. Tomislav Ćorić, v. r.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike