1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Da

Naziv akta:

Nacionalni program reformi 2019.

Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.-2020. godine

Opis mjere:

Mjera 5. Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, 5.1. Promovirati socijalnu uključenost, posebno kroz smanjenje siromaštva, s ciljem smanjenja broja ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za 150.000, 5.1.6. Uvođenje nacionalne mirovine, 5.1.6.1. Utvrđivanje kriterija, parametara i financijskih sredstava za uvođenje nacionalne mirovine.

Mjera 3.1. Uvođenje nacionalne mirovine

Institut nacionalne mirovine namijenjen je starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa, odnosno osobama koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i nemaju drugi izvor prihoda.

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine broj 97/17) od 29. rujna 2017. godine donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kojom je između ostaloga, predviđeno uvođenje nacionalne mirovine, namijenjene starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa. Potrebno je istaknuti da nacionalne potpore za starije osobe, odnosno slične institute u svojim sustavima ima oko 100 država svijeta u nekom od svojih oblika ovisno o varijanti za koju su se odlučili te se radi o novčanom transferu starijim ljudima. Ispunjavanje uvjeta za nacionalne potpore za starije osobe ovisi o dobi i državljanstvu, prebivalištu te o primanjima, dohotku ili imovini. Institut nacionalne mirovine je također jedan od jamstava granice nacionalne socijalne zaštite prema Preporuci 202 Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine kojom je propisana potreba osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe.

Praksa država članica Europske unije je različita. U nekim se državama pravo na davanje za starije osobe isplaćuje iz sustava socijalne skrbi, u drugima u okviru mirovinskog sustava. U nekim se državama takvo davanje naziva državna naknada za starije osobe, dok se u drugima naziva državna, socijalna ili nacionalna mirovina. Većina država propisuje kriterije za ostvarivanje prava (osim određene starosne dobi, dodatni kriterij je i dugotrajno prebivalište u državi te ispunjavanje uvjeta dohodovnog ili imovinskog cenzusa), dok samo neke države osiguravaju prihod za sve starije osobe (starije od 65 ili više godina), bez propisivanja uvjeta za ostvarivanje tog prava.

U Republici Hrvatskoj se u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti osiguranicima osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja i gubitka radne sposobnosti osiguranika, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Prava iz mirovinskog sustava osiguravaju se na temelju doprinosa koji se plaćaju iz plaća, odnosno osnovica osiguranja radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Sukladno načelu solidarnosti u mirovinskom sustavu osigurana je donja razina prava iz mirovinskog osiguranja u visini najniže mirovine. Pravo na najnižu mirovinu prema odredbi članka 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19 – u daljnjem tekstu: ZOMO) obvezno se osigurava ako je mirovina određena prema ZOMO-u (prema stažu i plaćama) manja od najniže mirovine. Najniža mirovina ovisi o navršenom mirovinskom stažu i vrsti mirovine, a određuje za svaku (punu) godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine uz primjenu mirovinskog i polaznog faktora. Od 1. srpnja 2019. godine najniža starosna mirovina za 15 godina mirovinskog staža utvrđena je u iznosu 1.019,55 kn, a prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) na dan 31. prosinaca 2019. godine evidentirano je ukupno 258.677 korisnika najniže mirovine.

 Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17,  130/17 i 98/18) uređena su prava u sustavu socijalne skrbi, među ostalim, i zajamčena minimalna naknada kao pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade određuje Vlada Republike Hrvatske odlukom i iznosi 800,00 kn. Zajamčena minimalna naknada odobrava se samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstava za uzdržavanje niti su u mogućnosti ostvariti ih radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja. Iznos zajamčene minimalne naknade za radno sposobnog samca utvrđuje se u visini 100% osnovice i iznosi 800,00 kn, a za radno nesposobnog samca 920,00 kn. Prema statističkim podacima  Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od ukupnog broja korisnika zajamčene minimalne naknade utvrđene na dan 31. prosinca 2018. godine (72.759), relativno je nizak postotak osoba starijih od 65 godina, odnosno 11,1% (8.093).

Slijedom navedenoga, a s obzirom da se Republika Hrvatska opredijelila za uvođenje odgovarajućeg davanja za starije osobe koje si u vrijeme radno sposobnog razdoblja nisu, zbog objektivnih ili subjektivnih razloga osigurale prihod za starost, novim zakonodavnim okvirom se uređuje ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Propisuju se uvjeti i kriteriji za ostvarivanje tog prava, obuhvat osoba koje će moći ostvariti pravo, način ostvarivanja prava i nadležnost za provedbu postupka ostvarivanja prava. Pritom je potrebno napraviti razliku u odnosu na institut zajamčene minimalne naknade, uređen propisima koji uređuju područje socijalne skrbi. Taj institut u sustavu socijalne skrbi usmjeren je na osobe koje nemaju sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, ali nije determiniran starosnom dobi, niti dugotrajnim prebivalištem na području Republike Hrvatske. S druge strane, postoji zaštitni institut najniže mirovine u mirovinskom osiguranju, za osobe koje u svojem radnom vijeku nisu ostvarile prihod koji bi im u starosti osigurao primjeren život. To su osobe koje su radile, ali im je prihod za vrijeme rada bio nizak, čime ostvaruju i mirovinu u iznosu koji je ispod minimalnog iznosa, propisanog propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Tim se osobama osigurava prihod u starosti u primjerenom iznosu u visini najniže mirovine.

Izrada Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe potrebna je kako bi se zakonodavnim okvirom uredio novi institut kojim se želi ublažiti nepovoljna materijalna situacija starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Cilj koji se namjerava postići je poboljšanje materijalnog položaja starijih siromašnih osoba koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu niti imaju drugi prihod uz postojeće institute u sustavu socijalne skrbi (zajamčena minimalna naknada) i mirovinskom sustavu (najniža mirovina).

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

S obzirom da broj osoba starijih od 65 godina u Republici Hrvatskoj, prema projekcijama iz Izvješća o starenju  stanovništava za 2018. godinu (The 2018 Ageing Report: Economic and Budgetary Projections for the EU Member States 2016-2070) iznosi 861.333, od čega procijenjeni broj osoba starijih od 65 godina koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu korisnici mirovine, niti su zaposleni  iznosi 59.738, ovim se Prijedlogom zakona osiguravaju preduvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti. Kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Procjena je da od navedenog broja starijih oboa bez prihoda veliku većinu čine žene u ruralnim područjima. Smatra se kako oni spadaju u najsiromašnije osobe u državi. U nedostatku drugih primanja traže pomoć iz sustava socijalne skrbi, a ostvarenje prava na takvu pomoć ovisi o imovinskom ili dohodovnom cenzusu, čije se potvrđivanje i provjera periodično provodi. U Analizi parametara iz sustava socijalne skrbi, mirovinskog sustava te stanje na tržištu rada i EU praksa u odnosu na projekt uvođenja nacionalne mirovine, Instituta za javne financije iz studenoga 2018. godine okvirno je procijenjen broj starijih osoba koje žive same ili u kućanstvu u kojem niti jedan član ne ostvaruje pravo na mirovinu, a koji mogu biti potencijalni korisnici nacionalne naknade za starije osobe, na 27.650. Procjena se temelji na podacima EU statistike o dohotku i životnim uvjetima. Izvjesno je kako se dohodovni položaj starijih osoba koje ne primaju mirovinu ne poboljšava. Stoga je procijenjen veliki socijalni učinak budući da će donošenje predmetnog Zakona, odnosno uvođenje nacionalne naknade za starije osobe doprinijeti boljem socijalnom položaju osoba starije životne dobi koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, a nisu na odgovarajući način zbrinuti u okviru postojećih prava u sustavu socijalne skrbi.  

Novim zakonodavnim okvirom očekuje se smanjivanje siromaštva starijih osoba, postizanje administrativne jednostavnosti, ublažavanje stigme siromaštva i smanjivanje podnošenja zahtjeva za ostvarivanje socijalne pomoći. Također, omogućuje se zbrinjavanje naših starijih građana s dugogodišnjim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.

TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)

Nije obvezna provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

Nenormativno rješenje nije moguća opcija jer se postizanje ishoda može se osigurati isključivo normativnim rješenjem.

4.1.2. Opcija 2 . (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

Nenormativno rješenje nije moguća opcija jer se postizanje ishoda može se osigurati isključivo normativnim rješenjem.

4.1.3. Opcija 3 . (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

Normativno rješenje u okviru sustava socijalne skrbi, odnosno izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi nije moguće osigurati postizanje cilja, posebno iz razloga samog obuhvata i potencijalnog dovođenja u povoljniji položaj osoba starije životne dobi.

4.1.4. Opcija 4 . (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

Postizanje ishoda može se osigurati kroz zakonsku regulativu, propisivanjem kriterija za ostvarivanje prava na određenu novčanu naknadu tj. nacionalnu naknadu za starije osobe i njene visine, odnosno donošenje novog zakonskog prijedloga.

5.

PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE

Navedenim propisom se ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja

niti se uređuju područja tržišne konkurencije.

S obzirom da su pitanja koja se uređuju Zakonom takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike, nema potrebe za provođenjem SCM metodologije

6.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

7.

OPTIMALNO RJEŠENJE

Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa na temelju koje su za predmetni Zakon  utvrđeni veliki izravni socijalni učinci.  U postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže donošenje Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe.

8.

VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE

Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine .

Procjenjivanje ishoda moguće je procijenit nakon godine dana primjene Zakona.

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: ministar Josip Aladrović

Datum: 21.2.2020.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)