I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

           Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

           Odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara potrebno je osigurati provedbu Uredbe (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara, OG L 151/od 07.06.2019., te je ovaj Zakon potrebno uskladiti s navedenom Uredbom u dijelu kojim se uređuje uvozna dozvola odnosno izjava uvoznika te u dijelu prekršajnih odredbi.

            U 2019. godini izmijenjen je Zakon o gradnji  e Zakon o prostornom uređenju u kojima su izmijenjene odredbe koje se odnose na utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobara prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te je ovaj Zakon potrebno uskladiti s Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju u tom dijelu.

             Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje tko odlučuje o žalbama protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po tom Zakonu. Prema važećem Zakonu o navedenim žalbama odlučuje Povjerenstvo za žalbe imenovano od strane Vlade Republike Hrvatske. Vezano uz to, otvorena je mogućnost donošenjem Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) ustrojavanja posebne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski postupak te je ovo pitanje potrebno propisati na način kako je propisano Zakonom o sustavu državne uprave kao i urediti rješavanje o žalbama protiv rješenja koja ne donosi nadležno tijelo. Zakon je potrebno i u preostalom dijelu prilagoditi Zakonu o sustavu državne uprave. Na ovaj način se pojednostavljuje rješavanje o žalbama po ovom Zakonu.

               U provođenju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pokazalo se potrebnim, za upravljanje određenim kategorijama nepokretnog kulturnog dobra uvesti plan upravljanja radi učinkovitijeg upravljanja kulturnim dobrom.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom

Predloženim Zakonom uređuje se sljedeće:

- usklađuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Uredbom (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara, OG L 151/od 07.06.2019.

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara usklađuje se sa Zakonom o gradnji i sa Zakonom o prostornom uređenju u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobara

- uređuje se pitanje rješavanja o žalbama protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

- uređuje se pitanje plana upravljanja kulturnim dobrom

- uređuju se prekršajne odredbe u skladu s Uredbom (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara,

- uređuju se prijelazne i završne odredbe.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

­ osigurat će se provedba Uredbe (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara, OG L 151/od 07.06.2019. i propisati prekršajne odredbe u skladu s ovom Uredbom

- uskladit će se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju

- propisat će se rješavanje o žalbama protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po  Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

­ uredit će se upravljanje kulturnim dobrom na način da se predviđa donošenje plana upravljanja kulturnim dobrom.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG

Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18), u članku 1.a stavku 1., iza podstavka 3., točka  se zamjenjuje zarezom te se dodaje podstavak 4. koji glasi:

„- Uredba o unosu i uvozu kulturnih dobara R (EU) 880/2019, u OG L 151/1 od 07.06.2019. (u daljnjem tekstu: Uredba R (EU) 880/2019).“.

Članak 2.

U članku 6. iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:

„7. arheološki park je istraženo, zaštićeno i prezentirano arheološko nalazište ili njegov dio koji uključuje informativno-didaktičke sastavnice prezentacije i interpretacije u cilju podizanja svijesti o važnosti arheološke baštine.“

Dosadašnje točke 7. do 21. postaju točke 8. do 22.

Članak 3.

U članku 7. podstavku 4. ispred riječi: „područje“ dodaje se riječ: „memorijalno“.

Čanak 4.

U članku 10. stavku 6. riječi: „prostorne međe“ zamjenjuju se riječju: „granice“.

Članak 5.

U članku 12. stavak 5. mijenja se i glasi:

„Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„Rješenje o žalbi donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.“.

Članak 6.

U članku 13. stavku 5. riječi: „Povjerenstvo za žalbe“ zamjenjuju se riječima: „ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak“.

Članak 7.

U članku 43.b stavku 4. riječ: „središnje“ briše se.

Članak 8.

U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta,  zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 9.

U članku 49. stavak 3. mijenja se i glasi.

„Nadzor nad obavljanjem podvodnih aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka provode Ministarstvo kulture, lučka kapetanija, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i Obalna straža Republike Hrvatske.“.

Članak 10.

U članku 53. stavak 3. mijenja se i glasi:

„Podaci o stanju kulturnog dobra unose se u informacijski sustav kulturne baštine koji vodi Ministarstvo kulture, a koji je povezan u informacijski sustav sukladno propisu kojim se uređuje prostorno uređenje.“.

Članak 11.

U članku 55. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se sadržaj sustava mjera zaštite za kulturna dobra te stupnjevi zaštite za nepokretna kulturna dobra.“.

Članak 12.

Članak 60. mijenja se i glasi:

„Za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje lokacijska dozvola, nadležno tijelo na  zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole u svrhu izrade idejnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako je predloženi zahvat suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.“.

Članak 13.

Članak 61. mijenja se i glasi:

„Za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predložene radnje suprotne utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanja potvrde konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je glavni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja građevinske dozvole, nadležno tijelo umjesto posebnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje potvrdu da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.“.

Članak  14.

Članak 61.a mijenja se i glasi:

„Nadležno tijelo ovlašteno je radi utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz članka 60. stavka 1. i članka 61. stavka 1. ovoga Zakona, zatražiti izradu konzervatorskog elaborata za složenije zahvate na kulturnom dobru za koje je potrebno provesti prethodno istraživanje i/ili procjenu utjecaja na kulturno dobro.

Konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka koji su izradile ovlaštene specijalizirane pravne i/ili fizičke osobe iz članka 100. ovoga Zakona potvrđuje nadležno tijelo.

Ako je konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom, zahtjev za izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata se odbija  rješenjem.“.

Članak 15.

Članak 61.b mijenja se i glasi:

„Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra koji se obavljaju na temelju glavnog projekta, a za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona prije započinjanja radova nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predloženi radovi u suprotnosti s utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrhom zaštite kulturnoga dobra propisanom ovim Zakonom.

Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave putem kojeg je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, nadležno tijelo prije započinjanja radova izdaje potvrdu kojom utvrđuje da je glavni projekt u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra.

Ako glavni projekt iz stavka 3. ovoga članka nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.

Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela.“.

Članak 16.

U članku 62. stavku 1. riječi: „prostornih međa“ zamjenjuju se riječima: „unutar granica“

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„Izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom, već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom Zakonu.“

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju 6. i 7.

Članak 17.

Članak 70. mijenja se i glasi:

„Kulturna dobra mogu se uvoziti i unositi u Republiku Hrvatsku uz poštivanje zakona ili drugih propisa zemlje iz koje se uvoze ili unose odnosno zemlje na čijem su državnom području stvorena ili otkrivena.

Kulturna dobra određena Uredbom (EU) 880/2019 mogu se uvoziti u Republiku Hrvatsku izvan carinskog područja Europske unije temeljem uvozne dozvole koju izdaje nadležno tijelo ili izjave uvoznika u skladu sa navedenom Uredbom.“.

Članak 18.

U članku 73. u stavcima 1. i 2. riječi: „prostornih međa“ zamjenjuju se riječima „unutar granica“.

Članak 19.

Iza članka 76. dodaje se naslov i članak 76. a koji glasi:

„14. Plan upravljanja kulturnim dobrom

Članak 76.a

Plan upravljanja kulturnim dobrom donosi se u svrhu upravljanja kulturnim dobrom, a sadrži analizu stanja, ciljeve upravljanja, aktivnosti za provođenje ciljeva i pokazatelje provedbe plana.

Upravljanjem kulturnim dobrom u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se utvrđivanje i praćenje stvarnog stanja radi unapređenja njegove zaštite, trajnog očuvanja kulturnog dobra te njegovog održivog korištenja u skladu s planom upravljanja uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika za njegovu zaštitu i očuvanje.

Ministarstvo kulture može za arheološke parkove, otvorena arheološka nalazišta ili njihove dijelove te memorijalna područja donijeti odluku o njihovom povjeravanju na upravljanje, županiji, Gradu Zagrebu, gradu i općini, na njihov zahtjev ili upravljanje povjeriti pravnoj osobi kojoj je osnivač Republika Hrvatska, uz obvezu izrade plana upravljanja u roku od godinu dana.

Na temelju odluke iz stavka 3. ovoga članka sklapa se ugovor kojim se uređuju prava i obveze ugovornih strana te rok na koji se navedena kulturna dobra povjeravaju na upravljanje.

Županija, Grad Zagreb, grad ili općina kojima je povjereno na upravljanje kulturno dobro iz stavka 3. ovoga članka mogu radi provedbe plana upravljanja osnovati pravnu osobu ili provođenje plana upravljanja kulturnim dobrom povjeriti drugoj pravnoj osobi.

Planovi upravljanja iz stavka 1. ovog članka obvezno se izrađuju za kulturna dobra koja su upisana na Listu svjetske baštine i Listu ugrožene svjetske baštine, a mogu se izraditi i za druga kulturna dobra.

U postupku donošenja plana upravljanja provodi se javna rasprava o prijedlogu plana upravljanja u trajanju koje ne može biti kraće od 30 dana, a plan se donosi uz suglasnost Ministarstva kulture.“.

Članak 20.

U članku 78. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„Žalbe protiv rješenja nadležnog tijela iz stavka 3. ovoga članka donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu rješava ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak.

Protiv rješenja Ministarstva kulture donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu, koje nije donijelo nadležno tijelo iz stavka 3. ovoga članka, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“.

Članak 21.

Članak 91. mijenja se i glasi:

„Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“.

Članak 22.

U članku 96. stavak 2. briše se.

Članak 23.

U članku 99. stavku 2. iza riječi: „Hrvatski državni arhiv“ dodaju se riječi: „po službenoj dužnosti ili“

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu kulture.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 24.

U članku 115. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

„5. obavlja pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta suprotno propisanoj zabrani (članak 47. stavak 2.)“

Dosadašnje točke 5. do 8. postaju točke 6. do 9.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

„Predmeti i sredstva  koji su bili namijenjeni i uporabljeni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ili su nastali njegovim počinjenjem obvezno će se oduzeti.

Arheološki nalazi koji su pronađeni i/ili iskopani počinjenjem prekršaja iz stavka 1. točke 5. ovoga članka obvezno će se oduzeti.“.

Članak 25.

„U članku 116. stavku 1. točki 9. riječi: „stavak 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavci 1.,2., 3. i 4.“.

Članak 26.

U članku 117. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

„4. unese kulturno dobro u Republiku Hrvatsku iz zemlje koja je izvan carinskog područja Europske unije, a u kojoj je ono stvoreno ili otkriveno, uz kršenje zakona ili drugih propisa te zemlje (članak 3. stavak 1. Uredbe (EU) 880/2019),“

Iza točke 4. dodaju se nove točke 5. i 6. koje glase:

„5. uveze kulturno dobro u Republiku Hrvatsku iz zemlje koja je izvan carinskog područja Europske unije bez uvozne dozvole ili izjave uvoznika (članak 3. stavak 2. Uredbe (EU) 880/2019 i članak 70.),

6. da lažnu izjavu ili podnese lažnu informaciju u svrhu uvoza kulturnog dobra u Republiku Hrvatsku iz zemlje izvan carinskog područja Europske unije (članak 4. stavak 4. i članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 880/2019).“

Dosadašnje točke 5., 6. i 7. postaju točke 7., 8. i 9.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„Kulturna dobra uporabljena u počinjenju prekršaja iz stavka 1. točaka 4., 5. ili 6. ovoga članka oduzet će se u skladu s odredbama zakona koji uređuje prekršaje.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o zaštiti o očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99., 151/03., 157/03. – ispravak, 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 44/17. i 90/18).

Članak 28.

Planove upravljanja za kulturna dobra koja su upisana na Listu svjetske baštine, a za koja nije usvojen plan upravljanja, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze navedena kulturna dobra dužne su izraditi u skladu s ovim Zakonom i početi provoditi u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Ministar kulture donijet će u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona pravilnik iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Člankom 1. propisuje se da je akt Europske unije čije se povođenje osigurava ovim Zakonom i Uredba o unosu i uvozu kulturnih dobara R (EU) 880/2019, u OG L 151/1 od 07.06.2019.

Člankom 2. u članku 6. dodaje se nova točka 7. kojom se u Zakon uvodi pojam arheološkog parka koji se definira kao istraženo, zaštićeno i prezentirano arheološko nalazište ili njegov dio koji uključuje informativno didaktičke sastavnice, prezentacije i interpretacije u cilju podizanja svijesti o važnosti arheološke baštine.

Člankom 3. se u članku 7. podstavku 4. dopunjuje sadržaj pojma nepokretnog kulturnog dobra te sada glasi: memorijalno područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događanjima i osobama.

Člankom 4. u članku 10., stavku 6. zamjenjuju se riječi prostorne međe riječju granice.

Člankom 5. mijenja se članak 12. stavak 5. kojim se propisuje kako žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Nadalje dodaje se novi stavak 6. kojim se propisuje kako rješenje o žalbi donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak.

Člankom 6. mijenja se u članku 13. stavak 5. te se propisuje da o žalbama protiv rješenja kojim se utvrđuju kulturna dobra od najvećeg nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku koja se upisuju u Listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja, rješava ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak.

Člankom 7.  propisuje se u članku 43. b brisanje riječi: „središnje“  iz složenice „središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom“ što predstavlja usklađenje sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 8. u članku 47. dodaje se novi stavak 2. kojim se zabranjuje pregled arheoloških zona, arheološka nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

Člankom 9. u članku 49. mijenja se stavak 3. te se propisuje da nadzor nad obavljanjem podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, u područjima gdje se nalaze kulturna dobra, provode Ministarstvo kulture, lučka kapetanija, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i Obalna straža Republike Hrvatske.

Člankom 10. u članku 53. mijenja se stavak 3. te se propisuje da se podaci o stanju kulturnog dobra unose u informacijski sustav kulturne baštine koji vodi Ministarstvo kulture, a koji je povezan u informacijski sustav sukladno posebnom propisu.

Člankom 11.  u članku 55. dodaje se stavak 3. kojim se propisuje kako se pravilnikom uređuje sadržaj sustava mjera zaštite za kulturna dobra te zone i stupnjevi zaštite za nepokretna kulturna dobra.

Člankom 12. mijenja se članak 60. te se propisuje da se za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje lokacijska dozvola, nadležno tijelo na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole u svrhu izrade idejnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra. Nadalje se propisuje kako će se rješenjem odbiti zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra ako je predloženi zahvat suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata. Ovaj članak usklađuje se s člancima 135. i 136. Zakona o prostornom uređenju, te člancima 81., 82., 83. i 84. Zakona o gradnji.

Člankom 13. mijenja se članak 61. na način da propisuje da se za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra. Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz odbit će se rješenjem ako su predložene radnje suprotne utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata. Propisuje se i iznimka kada je glavni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja građevinske dozvole, tada će nadležno tijelo umjesto posebnih uvjeta izdati potvrdu da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija se rješenjem. Ovaj članak usklađuje se s člancima 135. i 136. Zakona o prostornom uređenju, te člancima 81., 82., 83. i 84. Zakona o gradnji.

Člankom 14 . mijenja se članak 61.a te se propisuje da je nadležno tijelo ovlašteno radi utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra, zatražiti izradu konzervatorskog elaborata za složenije zahvate na kulturnom dobru za koje je potrebno provesti prethodno istraživanje i/ili procjenu utjecaja na kulturno dobru. Navedeni konzervatorski elaborat koji su izradile ovlaštene specijalizirane pravne i/ili fizičke osobe, potvrđuje nadležno tijelo. Ako je isti suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom, zahtjev za izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata odbija se rješenjem. Ovaj članak usklađuje se s člancima 135. i 136. Zakona o prostornom uređenju, te člancima 81., 82., 83. i 84. Zakona o gradnji.

Člankom 15. mijenja se članak 61.b na način da se propisuje da za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnoga dobra koji se obavljaju na temelju glavnog projekta, a za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole prije započinjanja radova nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra. Navedeni zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra odbit će se rješenjem ako su predloženi radovi u suprotnosti s utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrhom zaštite kulturnoga dobra propisanom ovim Zakonom. Za  navedeno građenje i radove na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave putem kojeg je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, nadležno tijelo prije započinjanja radova izdaje potvrdu kojom utvrđuje da je glavni projekt u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem. Također je navedeno da je za građenje i radove koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta, investitor dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela. Ovaj članak usklađuje se s člancima 135. i 136. Zakona o prostornom uređenju, te člancima 81., 82., 83. i 84. Zakona o gradnji.

Člankom 16. u članku 62. mijenja stavak 1. na način da propisuje da radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i unutar granica kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra. Također se dodaje novi stavak 5. kojim se propisuje da izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru ili na području unutar granica kulturnog dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom, već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom Zakonu.

Člankom 17. mijenja se članak 70. na način da se propisuje da se kulturna dobra mogu uvoziti i unositi u Republiku Hrvatsku uz poštivanje zakona ili drugih propisa zemlje iz koje se uvoze ili unose odnosno zemlje na čijem su državnom području stvorena ili otkrivena. Kulturna dobra određena Uredbom (EU) 880/2019 mogu se uvoziti u Republiku Hrvatsku izvan carinskog područja Europske unije temeljem uvozne dozvole koju izdaje nadležno tijelo ili izjave uvoznika u skladu sa navedenom Uredbom.

Člankom 18. u članku 73. mijenjaju se stavci 1. i 2. na način da se riječi prostorne međe zamjenjuju riječima unutar granica.

Člankom 19 . iza članka 76. dodaje se naslov „Plan upravljanja kulturnim dobrom“ i članak 76. a koji propisuje kako se Plan upravljanja kulturnim dobrom donosi u svrhu upravljanja kulturnim dobrom, a sadrži analizu stanja, ciljeve upravljanja, aktivnosti za provođenje ciljeva i pokazatelje provedbe plana. Nadalje, upravljanjem kulturnim dobrom u smislu podrazumijeva se utvrđivanje i praćenje stvarnog stanja radi unapređenja njegove zaštite, trajnog očuvanja kulturnog dobra te njegovog održivog korištenja u skladu s planom upravljanja uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika za njegovu zaštitu i očuvanje. Dodatno se propisuje kako Ministarstvo kulture može za arheološke parkove, otvorena arheološka nalazišta ili njihove dijelove te memorijalna područja donijeti odluku o njihovom povjeravanju na upravljanje, županiji, Gradu Zagrebu, gradu i općini, na njihov zahtjev ili upravljanje povjeriti pravnoj osobi kojoj je osnivač Republika Hrvatska, uz obvezu izrade plana upravljanja u roku od godinu dana.  Na temelju navedene odluke sklapa se ugovor kojim se uređuju prava i obveze ugovornih strana te rok na koji se navedena kulturna dobra povjeravaju na upravljanje. Također se propisuje kako županija, Grad Zagreb, grad ili općina kojima je povjereno na upravljanje kulturno dobro mogu radi provedbe plana upravljanja osnovati pravnu osobu ili provođenje plana upravljanja kulturnim dobrom povjeriti drugoj pravnoj osobi. Nadalje, planovi upravljanja obvezno se izrađuju za kulturna dobra koja su upisana na Listu svjetske baštine i Listu ugrožene svjetske baštine, a mogu se izraditi i za druga kulturna dobra. U postupku donošenja plana upravljanja provodi se javna rasprava o prijedlogu plana upravljanja u trajanju koje ne može biti kraće od 30 dana, a  plan se donosi uz suglasnost Ministarstva kulture.

Člankom 20. u članku 78. mijenjaju se stavci 4. i 5. kojima se propisuje kako žalbe protiv rješenja nadležnog tijela donesene u upravnom postupku po ovom Zakonu rješava ustrojstvena jedinica Ministarstva kulture za drugostupanjski postupak. Protiv rješenja Ministarstva kulture donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu, koje nije donijelo nadležno tijelo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Člankom 21. mijenja se članak 91. na način da se propisuje da protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Člankom 22. se u članku 96. briše se stavak 2.

Člankom 23. u članku 99. stavku 2. propisuje se mogućnost da Hrvatski državni arhiv i po  službenoj dužnosti donosi rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za arhivsko gradivo. Također se dodaje novi stavak 4. kojim se propisuje da se protiv navedenih rješenja može podnijeti žalba Ministarstvu kulture.

Člankom 24. propisuju se prekršajne odredbe kojom se predviđa prekršajna sankcija za obavljanje pregleda arheoloških zona i nalazišta suprotno propisanoj zabrani iz članka 47. stavka 2. te predviđa oduzimanje predmeta i sredstva  koji su bili namijenjeni i uporabljeni za počinjenje prekršaja kao i arheoloških nalaza.

Člankom 25 . precizira se prekršajna odredba koja se odnosi na povredu odredbe članka 100. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara tj. započinjanje obavljanja poslova na zaštiti, očuvanju ili obnovi kulturnog dobra bez izdanog dopuštenja.

Člankom 26. propisuju se prekršajne odredbe kojima se osigurava provedba Uredbe o unosu i uvozu kulturnih dobara R (EU) 880/2019.

Člankom 27. propisuje se prijelazna odredba kojom se određuje da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastaviti i dovršiti prema odredbama Zakona o zaštiti o očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99., 151/03., 157/03. – ispravak, 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 44/17. i 90/18).

Člankom 28 . propisuje se da su planove upravljanja za kulturna dobra koja su upisana na Listu svjetske baštine, a za koja nije usvojen plan upravljanja, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze navedena kulturna dobra dužne izraditi u skladu s ovim Zakonom i početi provoditi  u  roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Člankom 29. propisuje se obveza ministra kulture da u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona donese pravilnik iz članka 11. ovoga Zakona.

Člankom 30. propisuje se završna odredba kojom se određuje stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU

Članak 1.a

Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

– Uredba Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara (Kodificirana verzija) (SL L 39, 10. 2. 2009.),

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1081/2012 od 9. studenoga 2012. za potrebe Uredbe Vijeća (EZ) br. 116/2009 o izvozu kulturnih dobara (SL L 324, 22. 11. 2012.),

– Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ (»Uredba IMI«), Tekst značajan za EGP (SL L 316, 14. 11. 2012.).

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka) (SL L 159, 28. 5. 2014.) kako je izmijenjena Ispravkom Direktive 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 147, 12. 6. 2015.).

Članak 6.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. zaštita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima konzervatorske struke,

2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,

3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlaštene uporabe,

4. održavanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,

5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zaštićeni kao kulturno dobro,

6. građevina arheološkog značenja je građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje,

7. kontaktna zona je područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra,

8. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,

9. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi drži kulturno dobro,

10. sustav mjera zaštite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,

11. nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu,

12. konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline,

13. konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata,

14. kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije, prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu članka 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

15. nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice Europske unije je kulturni predmet:

(a) iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili

(b) koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje,

16. država članica Europske unije koja je zatražila povrat kulturnog predmeta je država članica s čijeg je državnog područja kulturni predmet nezakonito iznesen,

17. država članica Europske unije od koje se traži povrat kulturnog predmeta je država članica na čijem se državnom području nalazi kulturni predmet nezakonito iznesen s državnog područja druge države članice Europske unije,

18. povrat kulturnog predmeta je fizički povrat kulturnog predmeta na državno područje države članice Europske unije koja je zatražila povrat,

19. samostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za vlastiti račun izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,

20. nesamostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za treću osobu izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,

21. javne zbirke su zbirke koje su u skladu sa zakonodavstvom države članice Europske unije definirane kao javne i koje su u vlasništvu te države članice, lokalnog ili područnog tijela u toj državi članici ili institucije koja se nalazi na državnom području te države članice, pod uvjetom da je takva institucija u vlasništvu države članice ili lokalnog ili područnog tijela ili je u znatnoj mjeri od njih financirana.

Članak 7.

Nepokretno kulturno dobro može biti:

- grad, selo, naselje ili njegov dio,

- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,

- elementi povijesne opreme naselja,

- područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,

- arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,

- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,

- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,

- vrtovi, perivoji i parkovi,

- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

Članak 10.

Za dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra može se kao privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti. Rješenje o preventivnoj zaštiti donosi nadležno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi, a može ga donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

Rješenjem o preventivnoj zaštiti utvrđuje se predmet preventivne zaštite i rok na koji se određuje.

Rok na koji se određuje preventivna zaštita računa se do donošenja rješenja iz članka 12. ovoga Zakona, ali ne može biti dulji od četiri godine u neprekinutom trajanju, osim za arheološka i podvodna arheološka nalazišta u slučaju kojih ne može biti dulji od šest godina u neprekinutom trajanju od dana donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti.

Trajanje preventivne zaštite ne može se produljiti nakon isteka rokova propisanih stavkom 3. ovoga članka.

Ako po proteku roka propisanog stavkom 3. ovoga članka ne bude doneseno rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra rješenje o preventivnoj zaštiti prestaje važiti.

Rješenjem kojim se uspostavlja preventivna zaštita nad nekretninama obvezno se utvrđuju prostorne međe dobra na koje se odnosi preventivna zaštita.

Žalba na rješenje o preventivnoj zaštiti ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 12.

Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka za nepokretno kulturno dobro obvezno se utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, granice kulturnog krajolika mogu se odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo) kada je to provedivo u prostornom planu, granice podvodnih arheoloških nalazišta georeferenciranim točkama/koordinatama, a granice podmorskih arheoloških nalazišta georeferentnim točkama u WGS 84 koordinatnom sustavu, o čemu se rješenje dostavlja katastru.

Rješenjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 13.

Kulturna dobra za koja se utvrdi da su od najvećega nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku upisuju se u posebni dio Registra, Listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja.

Postupak vrednovanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka obavlja posebno stručno povjerenstvo od pet članova koje imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za kulturnu baštinu.

Na temelju stručnog nalaza, povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka predlaže ministru kulture donošenje rješenja.

Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra.

Žalba na rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 43.b

Koncesija se daje na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda.

Za kulturna dobra u vlasništvu Republike Hrvatske obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje Ministarstvo kulture, a za kulturna dobra u vlasništvu županije, Grada Zagreba, grada ili općine obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje nadležno tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine.

Obavijest o namjeri davanja koncesije pored podataka propisanih zakonom kojim se uređuju koncesije mora sadržavati i uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje utvrđuje nadležno tijelo te način njihove provedbe od strane koncesionara.

Za kulturno dobro ili kulturna dobra koja čine dio određenog projekta za čiju se provedbu daje koncesija prema odredbama ovoga Zakona i/ili posebnog zakona sporazumom između davatelja koncesije se može utvrditi da postupak davanja koncesije, uključivo sklapanje jedinstvenog ugovora o koncesiji, provede jedan od davatelja koncesije ili središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe određenog projekta, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Iznimno, koncesija se može dati na zahtjev u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuju koncesije i zakonom kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.

Uvjeti zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni su dio odluke o davanju koncesije i ugovora o koncesiji.

Koncesija se daje na određeno vrijeme, ali ne dulje od 99 godina.

Koncesije se upisuju u Upisnik koji vodi Ministarstvo kulture i u Registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije.

Ministar kulture pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja Upisnika koncesija.

Uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i način njihove provedbe za kulturno dobro na pomorskom dobru utvrđuje nadležno tijelo prije objave obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru sukladno zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro.

Uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra i način njihove provedbe za kulturno dobro unutar zaštićenih područja prirode utvrđuje nadležno tijelo prije objave obavijesti o namjeri davanja koncesije sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

Članak 47.

Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se izdati samo pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih radova, te ako su osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se područje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg i vrsta radova, uvjeti pod kojima se mogu izvoditi, kao i rok za izvođenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheološkog materijala i rok u kojem se nadležnom tijelu treba obvezno podnijeti izvještaj o izvršenim radovima.

O mjestu pohrane arheoloških nalaza odlučuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Članak 49.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju arheološka iskapanja i istraživanja primjenjuju se i na podvodna arheološka istraživanja.

Ministar kulture propisuje uvjete i način obavljanja arheoloških istraživanja, te postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske u područjima gdje se nalaze kulturna dobra.

Nadzor nad obavljanjem podvodnih aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka provode inspektori Ministarstva kulture i ovlaštene službene osobe lučke kapetanije i Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 53.

Nadležno tijelo stalno prati stanje kulturnih dobara.

Stanje kulturnog dobra nadležno tijelo utvrđuje najmanje jedanput u pet godina.

Ministar kulture propisuje obrasce izvješća o stanju i postupak utvrđivanja stanja kulturnih dobara.

Članak 55.

Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku koji donosi ministar kulture.

Za nepokretna kulturna dobra iz članka 71. ovoga Zakona sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.

Članak 60.

Za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje lokacijska dozvola, odnosno drugi akt za provedbu prostornog plana, nadležno tijelo na zahtjev zainteresirane osobe prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta za provedbu prostornog plana, odnosno tijekom postupka izdavanja te dozvole ili akta, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako je predloženi zahvat suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 61.

Za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev investitora u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predložene radnje suprotne utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata iz članka 61.a stavka 1. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je glavni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja građevinske dozvole, nadležno tijelo umjesto posebnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje potvrdu da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.

Članak 61.a

Nadležno tijelo ovlašteno je radi utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz članka 60. stavka 1. i članka 61. stavka 1. ovoga Zakona, prema potrebi zaključkom odrediti izradu konzervatorskog elaborata.

Konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka koji su izradile ovlaštene specijalizirane pravne i/ili fizičke osobe iz članka 100. ovoga Zakona potvrđuje nadležno tijelo.

Ako je konzervatorski elaborat iz stavka 1. ovoga članka suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrsi zaštite kulturnoga dobra propisanoj ovim Zakonom, zahtjev za izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata se odbija rješenjem.

Članak 61.b

Za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra koje izdaje nadležno tijelo.

Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predloženi radovi u suprotnosti s utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ili svrhom zaštite kulturnoga dobra propisanom ovim Zakonom.

Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova ishoditi potvrdu koju izdaje nadležno tijelo i kojom utvrđuje da je glavni projekt u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra. Ako glavni projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.

Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela.

Članak 62.

Radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: građenje i radovi iz članka 61.b stavka 4. ovoga Zakona, konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro.

Ministar kulture pravilnikom propisuje dokumentaciju koju je podnositelj dužan priložiti zahtjevu za prethodno odobrenje.

O zahtjevu za prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo odlučuje rješenjem.

Žalba na rješenje iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti istekom roka od tri godine računajući od dana pravomoćnosti prethodnog odobrenja.

Članak 70.

Kulturna dobra mogu se uvoziti i unositi u Republiku Hrvatsku uz odobrenje zemlje iz koje se uvoze ili unose.

Uvoznik kulturnoga dobra, ili osoba koja unosi kulturno dobro, dužna je bez odgađanja prijaviti kulturno dobro nadležnom tijelu.

Članak 73.

Ako investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje je potrebno prethodno odobrenje ili potvrda da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra protivno prethodnom odobrenju ili glavnom projektu za koji je izdana potvrda da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite, nadležno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju ili zahvat te prema potrebi naložiti investitoru obvezu povrata u prijašnje stanje uz upozorenje da će se u slučaju da rješenje ne bude u cijelosti izvršeno u roku radnja obaviti na njegov trošak. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

Ako investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje je potrebna građevinska dozvola, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru protivno građevinskoj dozvoli, nadležno će tijelo o tome odmah izvijestiti nadležnu građevinsku inspekciju radi daljnjeg postupanja. Nadležno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju i zahvat do poduzimanja mjera od strane nadležne građevinske inspekcije sukladno posebnom zakonu. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

Nakon donošenja rješenja o uklanjanju građevine sukladno posebnom zakonu, nadležno će tijelo rješenjem prema potrebi naložiti investitoru iz stavka 2. ovoga članka obvezu povrata kulturnoga dobra u prijašnje stanje uz upozorenje da će se u slučaju da rješenje ne bude u cijelosti izvršeno u roku radnja obaviti na njegov trošak. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

Investitor iz stavaka 1. i 3. ovoga članka dužan je izraditi projekt povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje za koji nadležno tijelo izdaje potvrdu da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra. Ako projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.

Žalba na rješenje nadležnog tijela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Ako osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne obustave započetu radnju ili zahvat na kulturnom dobru, nadležno će tijelo obavijestiti nadležnu policijsku upravu radi sprječavanja daljnje štete na kulturnom dobru i nadležnu građevinsku inspekciju.

Članak 78.

Nadležno tijelo na način propisan ovim Zakonom obavlja upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara i to: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, nadzire promet, a osobito uvoz, unošenje i iznošenje kulturnih dobara, utvrđuje uvjete za uporabu i namjenu kulturnih dobara, donosi provodi i nadzire mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te obavlja druge poslove predviđene zakonom.

Službenici nadležnog tijela koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje ministar kulture.

Nadležno tijelo je prvostupanjsko tijelo u upravnim postupcima zaštite kulturnih dobara.

Žalbe protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu rješava Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine.

Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka se sastoji od pet članova koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava, odnosno koji su visoku stručnu spremu iz navedenih područja stekli sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Za svakog člana Povjerenstva imenuje se zamjenik koji ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.

3. Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja službene iskaznice službenika Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i službene iskaznice službenika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu

Članak 91.

Žalbe protiv rješenja inspektora rješava Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.

Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 96.

Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine mogu za upravljanje kulturnim dobrom i provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara osnivati ustanove ili te poslove mogu povjeriti drugoj pravnoj osobi.

Za očuvanje kulturnih dobara mogu se osnivati zaklade i fundacije.

Članak 99.

Poslove na zaštiti arhivskog gradiva, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima.

Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo provodi i rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Hrvatski državni arhiv na prijedlog područnoga državnog arhiva na način propisan ovim Zakonom.

Hrvatski državni arhiv dužan je rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.

Arhivi su dužni u roku od 7 dana od svake promjene na zaštićenom gradivu pisano obavijestiti Hrvatski državni arhiv i Ministarstvo kulture.

Članak 115.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja (članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1.),

2. ne uplati iznos uloženih sredstava iz državnog proračuna prije prodaje kulturnoga dobra (članak 40.),

3. ne prekine izvođenje radova kada naiđe na arheološko nalazište ili nalaze ili o nalazu ne obavijesti nadležno tijelo (članak 45. stavak 1.),

4. obavlja arheološka i podvodna arheološka iskopavanja i istraživanja suprotno odredbama ovoga Zakona ili suprotno izdanom odobrenju (članak 47. stavak 1.),

5. obavlja ili organizira podvodne aktivnosti na zaštićenim kulturnim dobrima ili vadi potonula kulturna dobra bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadležnog tijela (članak 49. stavak 1. i članak 50.),

6. obavlja radnje na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja ili suprotno prethodnom odobrenju (članak 62. stavak 1.),

7. započne obavljati gospodarsku djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnoga kulturnog dobra ili zaštićene kulturno-povijesne cjeline bez prethodnog odobrenja ili suprotno odobrenju nadležnog tijela (članak 65. stavak 1.),

8. izveze ili iznese kulturno dobro iz Republike Hrvatske suprotno odobrenju nadležnog tijela ili ne vrati bez odgode kulturno dobro u Republiku Hrvatsku nakon opoziva odobrenja (članak 68. stavci 1. i 3.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba obrtnik kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 15.000,00 kuna.

Fizičkoj i pravnoj osobi koja prekršaj iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka počini u obavljanju djelatnosti izreći će se mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti u trajanju do jedne godine ako je počinjeni prekršaj osobito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela, povrata počinitelja ili drugih okolnosti počinjenog prekršaja koje ga čine osobito teškim.

Članak 116.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. ne prijavi dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra (članak 4. stavak 3.),

2. ne čuva ili ne održava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvrši određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. podstavci 1. i 2.),

3. upotrebljava kulturno dobro protivno utvrđenoj namjeni ili promijeni namjenu kulturnoga dobra bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (članak 34. stavci 1. i 2. i članak 35. stavak 1.),

4. ne ponudi pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu (članak 37. stavak 1.),

5. bez odobrenja ili ne poštujući uvjete propisane odobrenjem nadležnog tijela izradi repliku kulturnoga dobra ili je stavi u promet (članak 66. stavci 2. i 3.),

6. ne provodi mjere zaštite nad kulturnim dobrom koje nadležno tijelo naredi u slučaju izvanrednih okolnosti (članak 75.),

7. ne osigura uvjete za provedbu nadzora, onemogući pregled kulturnoga dobra i uvid u dokumentaciju ili ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 83. stavak 2.),

8. ne postupi po rješenju inspektora za zaštitu kulturnih dobara (članak 86. stavak 1.),

9. započne obavljati poslove na zaštiti, očuvanju ili obnovi kulturnoga dobra, a da za to nema dopuštenje sukladno ovom Zakonu (članak 100. stavak 3.),

10. ne uplati spomeničku rentu u slučajevima propisanim člankom 114. ovoga Zakona ili je ne uplati u propisanom roku.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 20.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba obrtnik kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 117.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. ne dopusti stručna i znanstvena istraživanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke zaštite i mjera zaštite i očuvanja na kulturnom dobru te dokumentiranje kulturnoga dobra (članak 20. podstavak 4. i članak 30. stavak 1.),

2. odbije ustupiti pokretno kulturno dobro u svrhu izlaganja, odnosno onemogući posjećivanje nepokretnoga kulturnog dobra (članak 33. stavak 1.),

3. vrati kulturno dobro u zemlju nakon isteka roka utvrđenog u odobrenju za privremeni izvoz i iznošenje (članak 68. stavak 1.),

4. ne prijavi nadležnom tijelu unos ili uvoz kulturnoga dobra u zemlju (članak 70. stavak 2.),

5. ne osigura uvjete za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti i drugih radnji usmjerenih na uništenje i oštećenje kulturnih dobara (članak 75.),

6. obavlja djelatnost prometa pokretnim kulturnim dobrima i kulturnim predmetima koji imaju umjetničko, povijesno, arheološko i drugo značenje, a nije upisana u upisnik koji vodi Ministarstvo kulture (članak 101.a stavak 1.),

7. obavlja djelatnost prometa pokretnim kulturnim dobrima i kulturnim predmetima koji imaju umjetničko, povijesno, arheološko i drugo značenje, a ne vodi evidenciju nabave i prodaje te drugih pravnih poslova za kulturna dobra i kulturne predmete ili ne upisuje u evidenciju propisane podatke (članak 101.a stavci 2. i 3. i članak 101.b stavak 1.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba obrtnik kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 8.000,00 kuna.