E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

 

 

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17,  68/18 i 98/19), ministrica znanosti i obrazovanja donosi

 

 

ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SLOVAČKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)

 

Komentara na članku: 9 Općih komentara: 9 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

I.

 

Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Slovački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

II.

 

Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnoga predmeta Slovački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

III.

 

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za  učenike 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razreda osnovne škole te 1., 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.

 

 

 

 

 

MINISTRICA

 

 

prof. dr. sc. Blaženka Divjak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA SLOVAČKI JEZIK I KULTURA
ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE - MODEL C

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Slovački jezik i kultura spada u obrazovno područje: Jezično-komunikacijsko područje.

To je jezik slovačke nacionalne manjine u RH. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 4.753 deklariranih Slovaka, od kojih najviše u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te gradu Zagrebu. Administrativno i kulturno središte Slovaka u Republici Hrvatskoj je u Našicama.

Predmet slovački jezik i kultura namijenjen je pripadnicima slovačke nacionalne manjine i svima koji ga žele učiti.   Učenjem slovačkog jezika i kulture kod učenika se potiče potreba za prepoznavanjem svog identiteta kao pripadnika slovačke nacionalne manjine u RH, kao i naklonost prema slovačkoj kulturnoj baštini, također potiče djecu na osobni razvoj i izražavanje te sudjelovanje u različitim aktivnostima (društveno-kulturne aktivnosti).

Svrha učenja i poučavanja predmeta Slovački jezik i kultura je osposobljavanje učenika za jasno, prikladno sporazumijevanje na slovačkom jeziku kao i  oblikovanje zrele, odgovorne i cjelovite  osobe s pozitivnim odnosom prema društvu, kulturi svojoj okolini i upotpunjavanje cjelokupnog razvoja osobnosti učenika na području komunikacije, estetike i etike.

Predmet je kompleksnog karaktera jer se u njemu isprepliću elementi govora, čitanja, pisanja, književnosti i kulture. Osnovna znanja o navedenim elementima, koja se steknu u prvom razredu osnovnoškolskog obrazovanja, nadograđuju se i produbljuju u sljedećim razredima.

Osim jezičnih elemenata predmet uključuje i stjecanje znanja o obilježjima Republike Slovačke i slovačke kulture u širem smislu (geografske, kulturne, povijesne značajke) što doprinosi boljem razumijevanju svoga identiteta i pogledu na svijet.

U jeziku i s jezikom razvija se duh naroda. (Ľudovít Štúr)        

Nastavom slovačkog jezika i kulture po Modelu C od prvoga se razreda usmjerava učenike i razvija svijest o slovačkom jeziku, nacionalnom identitetu, slovačkoj kulturi, običajima i tradiciji, razvijaju se osjećaji poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti. Sukladno tome učitelji preferiraju metode i strategije koje potiču prirodan način stjecanja jezičnih vještina. Otvoren je i fleksibilan metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju  jezika.

Mjesto nastavnog predmeta u cjelokupnom kurikulumu

Slovački jezik i kultura slovačke nacionalne manjine u RH uči se kao redovni predmet u  osnovnoj školi od prvoga do osmog razreda i kao fakultativni predmet u srednjoj školi od prvoga do četvrtog razreda. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa.

Slika 1: Mjesto nastavnoga predmeta Slovački jezik i kultura u cjelokupnom kurikulumu.

 

Kratka oznaka nastavnoga predmeta Slovački jezik i kultura je SJIK.

Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama.  

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U ČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

1. Razvoj komunikacijske kompetencije:

- usvajanje govornih vještina, znanja o jeziku, navika

- razvijanje jezične kulture

- savladavanje  ehnike pisanja i vještine pismenog izražavanja

- savladavanje tehnike glasnog i tihog čitanja i čitanja s razumijevanjem

- poznavanje osnovnih gramatičkih pojava i njihova primjena u govornom izražavanju

- formuliranje pitanja

- obogaćivanje leksike

- izražavanje osjećaja i doživljaja iz pročitanoga teksta

- interpretiranje umjetničkog teksta

- usmeno i pismeno sastavljanje tekstova

 

2. Upoznavanje kultura

- stjecanje svijesti o sličnostima i razlikama hrvatske i slovačke kulture i jezika

- razvijanje razumijevanja, zanimanja i poštovanja kultura svih jezika sredine u kojoj žive, pa tako i u Hrvatskoj i Europi

- poticanje na kritičko razmišljanje i iznošenje svojih stajališta

- poticanje na međunarodnu suradnju i rad na međunarodnim projektima

 

3. Razvoj medijske pismenosti

- pretraživanje različitih izvore informacija i njihovo učinkovito korištenje u učenju i komunikaciji

- osposobljavanje učenika za procjenjivanje pouzdanosti informacija u učenju na zadanu temu

 

4. Poticanje cjeloživotnog učenja

- pripremanje učenike za život u višejezičnom i višekulturnom okruženju

- poticanje učenike za nastavak učenja slovačkog jezika i sudjelovanje u aktivnostima koje provode slovačke udruge na području RH

- poticanje samostalnog rada učenika

- osposobljavanje učenika za preuzimanje odgovornosti za vlastiti napredak

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULUMA

Jezik je sredstvo izražavanja, komuniciranja i interakcije sa svijetom, koje omogućava osobni i društveni razvoj pojedinca. Učenjem i poučavanjem unutar jezično-komunikacijskog područja učenici razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije, čitalačke interese, sposobnosti kritičkoga pristupa medijima i njihovim sadržajima što im omogućava razumijevanje različitih tekstova s kojima se susreću. Također učeći o svom podrijetlu, učenici uče cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštivanje drugih naroda.

Unutar ovog područja razvijaju se komunikacijske i socijalne vještine, kritičko mišljenje i kreativnost. Odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika.

 

Kurikulum Slovačkog jezika i kulture strukturiran je oko tri domene:

A. Komunikacija i jezik

B. Književnost i stvaralaštvo

C. Kultura i mediji

 

Slika 2: Grafički prikaz o rganizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Slovački jezik i kultura u svim godinama učenja.

 

 

Prema naznačenim domenama učenici u osnovnoj školi stječu osnove i temeljna znanja, vještine, sposobnosti i stavove koje će moći nadograđivati. Kod učenika se razvija čitalačka kultura, znanje o književnosti i medijska kultura čime se potiče njegova kreativnost.

Usvajajući ove domene osvješćuje se važnost znanja slovačkog jezika kao kulturnog dobra i razvija pozitivan odnos prema jeziku slovačkog naroda, njegove književnosti i kulture. One zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje uvjerenja i pogleda na svijet i razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive drugih i drukčijih, kao priprema za život u multikulturalnoj Europi.  

     U svim domenama razvija se jezično-komunikacijska kompetencija te vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, ostvaruje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivan i suradnički odnos zasnovan na konstruktivizmu jer učenici sami stječu vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti.

  Predloženi odnos zastupljenosti domena za pojedine razrede podložan je promjenama. Učitelj može tijekom nastavne godine nekoj od domena dati veću ili manju važnost procijenivši interese učenika određenog razrednog odjeljenja i specifičnosti školskog kurikuluma.

A. Komunikacija i jezik

Komunikacija i jezik usmjereni su na razvijanje komunikacijskih vještina učenika na materinjskom jeziku, usvajanje pravilnog pravopisa i gramatike u usmenom i pismenom obliku te stjecanje vještine čitanja. Dobro savladavanje jezika i komunikativnih kompetencija stvara preduvjet za razvoj sposobnosti za uspjeh u životu.

U okviru ove domene razvijaju se:

- jezične i sociolingvističke kompetencije

- kompetencije stvaralaštva i kreativnosti – stvaranje tekstova različitih vrsta

- socijalizacijske sposobnosti učenika – razmjenom ideja, mišljenja, iskustava

- izražavanje mišljenja, emocija, mašte

- navike slušanja i uvažavanja drugih

Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. 

B. Književnost i stvaralaštvo

Književna sastavnica jezika je važna. Kroz nju učenici upoznaju književna djela i njihove autore te razvijaju pozitivan odnos prema književnosti. Nastava na temu književnosti usredotočena je na pozitivnu motivaciju učenika i razvijanje sposobnosti razumijevanja estetske slike svijeta. Naglasak je na razumijevanju čitanja i razvoju jezičnih vještina, nastava se odvija u učionici, na književnim ekskurzijama ili posjetom kazališnim i filmskim predstavama.

U književnosti učitelj odabire djela koja karakteriziraju specifičnost, jasnoću, senzualnost, slikovnost, razigranost i fantastičnost. Time se želi pobuditi učenikovu radoznalost, poboljšati učenikovu sposobnost i tehniku čitanja, proširiti fond riječi, razviti izražavanje, kreativnost, inovativnost te ih upoznati sa slovačkim značajnim književnicima.

C. Kultura i mediji

Zadaće domene Kultura i mediji su osposobljavanje za komunikaciju s medijima – kazalištem, filmom, radijom, tiskom, stripom, računalom, tj. pripremanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije kao i osposobljavanje za vrednovanje istih. U predmetu Slovački jezik i kultura zadaća ove domene je upoznavanje učenika s kazališnim predstavama, filmovima, radijskim emisijama, časopisima, tiskom, slovačkim udrugama i korisnim web stranicama te poticanje učenika u uključivanje u javni život slovačke nacionalne manjine. Praćenjem medija postiže se osuvremenjivanje nastave te informatička pismenosti mladih.

Medijsko obrazovanje proizlazi iz potreba društva i potreba pojedinca, zato treba omogućiti da djeca i mladi u svojoj interakciji s medijima svih vrsta zadovolje i intelektualne potrebe i potrebe za zabavom. U okviru ovoga predmetnog područja učenici usvajaju znanje o sebi i drugima, odgovorno ponašanje prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavaju različite vrijednosti, uvjerenja, ponašanja, razvijaju i svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet drugih.

Slika 3: Grafički prikaz domena u kurikulumu nastavnoga predmeta

 

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA

Odgojno-obrazovni ishodi razvijaju se od prvog do osmog razreda osnovne škole i od prvog do četvrtog razreda srednje škole. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.

Učenici se postupno kroz domene Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo  e Kultura i mediji  upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju. Domene se neprestano isprepliću i međusobno su blisko povezane. Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju (leksika i gramatika) i nadograđuju po razredima a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvoj svakoga pojedinog ishoda od prvog do osmog razreda OŠ i prvog i četvrtog razreda SŠ.  Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.

Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četirima kategorijama (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). U ovome dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti »dobar« . Ova razina ne predstavlja školsku ocjenu dobar nego služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine ishoda na kraju razreda.

Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.

U tablicama su odgojno obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – SJIK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toge slijedi oznaka domene, naprimjer A, zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar domene.

Pojašnjenje:

SJIK OŠ A. 1 . 1. – Slovački jezik i kultura, Osnovna škola, Domena A (Komunikacija i jezik), prvi razred, prvi ishod

SJIK SŠ A. 2. 1. –  Slovački jezik i kultura, Srednja škola Domena A (Komunikacija i jezik), drugi razred, prvi ishod

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

POJMOVNIK KURIKULUMA PREDMETA SLOVAČKI JEZIK I KULTURA PO MODELU C

U drugom odgojno-obrazovnom ishodu u domeni Kultura i mediji, pojam kreativno izražavanje podrazumijeva elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja; uvježbavanje i izvođenje slovačkih narodnih plesova, recitacija, pjesama i dramskih tekstova na slovačkom jeziku. Tehnike i sadržaji za ostvarivanje ovog ishoda odabiru se prema interesu učenika i mogućnostima učitelja. Jednako tako, ostvarivanje ovog ishoda moguće je ostvariti u suradnji s vanjskim suradnicima – stručnjacima u određenom umjetničkom području i/ili članovima slovačkih organizacija i drugih  hrvatskih institucija kao i s Republikom Slovačkom.

Pojam slovačka kultura u domeni Kultura i mediji podrazumijeva sadržaje i teme o slovačkoj općoj povijesti, geografiji, povijesti slovačke glazbene i likovne umjetnosti te sadržaje o kulturnoj i prirodnoj baštini Republike Slovačke. Odabir je usklađen sa željama i potrebama učenika.

Pojam multimodalni izvor znanja u domeni Kultura i mediji podrazumijeva kombinaciju više različitih izvora znanja.

Definicija teksta :

 

Vrlo kratak tekst

Kratak tekst

Srednje dugi tekst

Dugi tekst

Slušanje
i čitanje

do 100 riječi

100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)

5. r. = 100 – 200

6. r. = 200 – 300

300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)

7. r. = 300 – 500

8. r. = 500 – 600

više od 600 riječi

Pisanje

do 40 riječi

40 – 80 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)

5. r. = 40 – 60

6. r. = 60 – 70

7. r. = 70 – 80

80 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)

8. r. = 80 – 100

 

više od 200 riječi

Govorenje

oko 1 minutu

1 – 2 minute

3 – 5 minuta

5 – 10 minuta

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

PRVI RAZRED SJIK OŠ: 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.1.1.

Učenik razumije učestale riječi i vrlo kratke jednostavne rečenice u učestalom govoru.

- prepoznaje pojedine riječi ili fraze izgovorene sporijim tempom, jasno i razgovjetno

- povezuje izgovorene riječi sa slikovnim prikazima ili predmetima

- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima

- učenik reagira pokretom na učestale riječi i vrlo    jednostavne rečenice

Učenik uglavnom razumije dio učestalih riječi i vrlo      kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.

SJIK OŠ A.1.2.

Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi i vrlo kratkih i jednostavnih rečenica.

- pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom

- povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom

 

Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje veći dio grafijskih slika učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.

SJIK OŠ A.1.3.

Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke rečenice.

- ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

imenuje i pokazuje predmete iz svog okruženja

Učenik uz povremenu pomoć govori učestale  riječi i vrlo jednostavne rečenice.

SJIK OŠ A.1.4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru i razmjenjuje naučene vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

- upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce (pozdravlja, predstavlja se i sl.)

- oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne, uvježbane rečenice

- sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru

 

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: Predstavljanje sebe i drugih; Pozdravi; Moja obitelj; Boje; Igračke; Brojevi do 10; U školi; Voće i povrće; Životinje; Odjeća; Blagdani; Čestitke; Zahvala; Brojanje do 10. Učitelj samostalno odlučuje o odabiru i njihovom redoslijedu te rasporedu navedenih tema

Preporučeni jezični sadržaji:

uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Povezanost s ostalim predmetima: Učenici uče slovački jezik oslanjajući se na znanja koja stječu u drugim nastavnim predmetima:

Hrvatski jezik (svijet priča, recitacije, brojalice), Likovna kultura (crtanje, bojenje i oblikovanje), Tjelesna i zdravstvena kultura (igra i ples), Glazbena kultura (slušanje, pjevanje i ples), Matematika (svijet brojeva i brojanje), Vjeronauk (blagdani), Priroda (higijena).

Učenici uče slovački jezik i tijekom izvanučioničke nastave a kroz različite aktivnosti ako postoje uvjeti: Šetnja i obilazak škole; Obilježavanje rođendana i praznika.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne aktivnosti raznolike su, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama.

Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem.

S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja.

Pisanje započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.1.1.

Učenik izražava verbalno/neverbalno misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog/neknjiževnog teksta.

- izražava opisane situacije i doživljeno u književnom tekstu riječima i crtežom

- iskazuje mišljenje o postupcima likova

- uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima

izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje te opisuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u tekstu.

SJIK OŠ B.1.2.

Učenik sluša/čita s

razumijevanjem

književni tekst, kazuje

o čemu tekst govori.

- pažljivo sluša dok učitelj čita književni tekst

- iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu

- usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu

- čita vrlo kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjerenog početnomu svladavanju vještine čitanja te pazi na pravilan izgovor karakterističnih slovačkih glasova

Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratak književni tekst.

Učenik usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: Predstavljanje sebe i drugih; Pozdravi; Moja obitelj; Boje; Igračke; Brojevi do 10; U školi; Voće i povrće; Životinje; Odjeća; Blagdani; Čestitke; Zahvala; Brojanje do 10. Učitelj samostalno odlučuje o odabiru i njihovom redoslijedu te rasporedu navedenih tema.

Preporučeni jezični sadržaji:

uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, kratke narodne pjesme, kratke pjesmice, brojalice, dramatizacija (Djed i repa), pri čemu je naglasak na govornoj komunikaciji, rješavanje radnih listova.
Gramatika jezika se izgovara oponašanjem učitelja. Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava.
S pisanjem se počinje krajem prvog polugodišta i to vrlo postupno.

Ľudová: Červené jabĺčko, Vyčítanka: Jeden, dva, tri, štyri, päť, Zo Zlatej brány: Naša mačka.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.1.1.

Učenik uočava i
prepoznaje osnovna obilježja slovačke kulture i uočava sličnosti s hrvatskom kulturom.

- imenuje i prepoznaje posebnosti i načine obilježavanja slovačkih blagdana

- sluša dječje i tradicionalne slovačke pjesme

- prepoznaje i razlikuje barem dva lika slovačkih animiranih filmova i s užitkom ih gleda razvija početni pozitivan stav za učenje slovačkog jezika i kulture

U čenik uz povremenu pomoć uočava i prepoznaje osnovna obilježja slovačke kulture i uočava sličnosti s hrvatskom kulturom.

SJIK OŠ C.1.2.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku i pokazuje zanimanje za slovačku kulturu.

- rado sudjeluje u aktivnostima vezanim uz slovačko recitiranje, pjevanje, plesanje, glumu.

- slušno prepoznaje slovačke dječje pjesmice, pjesme, brojalice

- izrađuje slikovni rječnik

  izrezuje, slaže i boji crteže/slike

Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

Učenik pokazuje zanimanje za slovačku kulturu uz poticanje.

 

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene B.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuka sadržaja iz medija: slovački crtani filmovi (You Tube), edukativni sadržaji primjereni dobi na predložene teme iz domene Komunikacija i jezik , dječji kutak časopisa Prameň.

Kako bi učenici osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

Vrednovanje:

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika je kontinuiran i stalan proces u nastavi slovačkog jezika i treba biti u funkciji motivacije i ohrabrivanja učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti, ljubavi i ambicije za učenje jezika. Na početnom nivou, ono treba biti provedeno veoma pažljivo i nenametljivo, konkretno i pozitivno. Uvježbavanje treba raditi kroz igru i pjesmu. Nastavnici prate učeničku aktivnost i potiču ju. Usmene provjere znanja vrše se kroz izgovor jednostavnih riječi i pjevanje pjesmica, razumijevanje kratkih uputa, primjenu različitih igara odgovarajućih njihovom uzrastu.

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

DRUGI  RAZRED SJIK OŠ: 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.2.1.

Učenik razumije napisane riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice u slovačkom govornom području.

- povezuje izgovorene riječi sa slikovnim prikazima ili predmetima

- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima razumije jednostavan sadržaj koji povezuje sa slikama i napisanim riječima

 

Učenik razumije dio napisanih riječi i vrlo kratke rečenice u slovačkom govornom području.

 

SJIK OŠ A.2.2.

Učenik razumije i prepisuje napisane riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice u pisanom dijelu slovačkog govornog područja.

- prepisuje slova slovačke abecede, riječi i kratke rečenice

povezuje pisani oblik riječi sa slikovnim predloškom

 

Učenik razumije dio napisanih riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice u pisanom dijelu slovačkog govornog područja .

 

SJIK OŠ A.2.3.

Učenik govori kratke riječi i vrlo kratke rečenice.

- ponavlja vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

- imenuje i pokazuje predmete iz svog okruženja

  izgovara rečenice, brojalice i pjesmice

 

Učenik djelomično samostalno govori kratke riječi i vrlo kratke rečenice.

SJIK OŠ A.2.4.

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru i koristi naučene kratke i jednostavne rečenice.

 

- upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce

- postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih oblikuje i izgovara vrlo kratke, uvježbane rečenice

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru i uz povremenu pomoć koristi naučene kratke i jednostavne rečenice.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:
Proširivanje i produbljivanje tema postupno.
Predstavljanje sebe i drugih; Pozdravi; Moja obitelj; Boje; Igračke; Brojevi do 10; U školi; Voće i povrće; Igračke; Životinje; Odjeća; Blagdani; Čestitke; Zahvala.

Preporučeni gramatički sadržaji:
Razlikovanje ch i h, dz i dž; Dvoglasi; Jednostavna rečenica; Umanjenice; Pojam Narodna pjesma.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Preporuka aktivnosti:
Skupljanje starih slovačkih recepata karakterističnih za Kysuce i Oravu (kysucki polesnjak i sl.).

Povezanost s drugim predmetima:
Slovački jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istovremeno i sadržaj i sredstvo učenja i podučavanja, ovisno o ciklusu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.

Vrednovanje:
Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika je kontinuiran i stalan proces u nastavi slovačkog jezika i treba biti u funkciji motivacije i ohrabrivanja učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti, ljubavi i ambicije za učenje jezika.

U početnim razredima ono treba biti provedeno veoma pažljivo i nenametljivo, konkretno i pozitivno. Učenici ne uče o jeziku već uče samo jezik. Uvježbavanje treba raditi kroz igru i pjesmu. Nastavnici prate učeničku aktivnost i potiču ju. Usmene provjere znanja vrše se kroz izgovor jednostavnih riječi i pjevanje pjesmica, razumijevanje kratkih uputa, primjenu različitih igara odgovarajućih njihovom uzrastu.

Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i samoinicijativnost te poštuje njegove individualne mogućnosti.

Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.2.1.

Učenik izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog teksta, opisuje.

- izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta

- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj

- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju

- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnom tekstu

- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa

- objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje te opisuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u tekstu.

 

SJIK OŠ B.2.2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i razlikuje termine za književne vrste na slovačkom jeziku prema obliku i sadržaju.

- prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku, igrokaz na slovačkom jeziku po obliku i sadržaju

- prepoznaje glavne i sporedne likove

- odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu

čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta

Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, uz povremenu pomoć učitelja usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne vrste prema obliku.

SJIK OŠ B.2.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa.

 

- stvara različite individualne uratke na slovačkom jeziku

- uređuje zidni pano dramatizira tekstove i priprema se za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr.

Učenik se uz povremeni poticaj i povremenu učiteljevu pomoć stvaralački izražava.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Proširivanje i produbljivanje tema postupno.
Književni tekstovi iz udžbenika na temu: Predstavljanje sebe i drugih; Pozdravi; Moja obitelj; Boje; Igračke; Brojevi do 10; U školi; Voće i povrće; Životinje; Odjeća; Blagdani; Čestitke; Zahvala. Elena Čepčeková: Ježkova komôrka, Daniel Hevier: Veselý Valentín.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.2.1.

Učenik prepoznaje najo snovnije činjenice i obilježja slovačke kulture i tradicije.

- prepoznaje i razlikuje najosnovnije činjenice

- slovačke kulture

- imenuje slovačke blagdane i prepoznaje običaje vezane uz njih razvija pozitivan stav i interes za učenje slovačkog jezika i kulture

Učenik uz povremenu pomoć nabraja najosnovnije činjenice i obilježja slovačke kulture i tradicije.

SJIK OŠ C.2.2.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

 

- sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja slovačkog jezika i kulture u vrlo kratkim predstavama

- izvodi slovačke dječje i narodne pjesme, brojalice, slovačke dječje igre s pjevanjem uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe crta i boja, izrađuje čestitke

Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima i uz učiteljevu pomoć primjenjuje najosnovnije tehmike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene B.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Preporuka aktivnosti:
Skupljanje starih slovačkih recepata karakterističnih za Kysuce i Oravu (kysucki polesnjak i sl.).

Povezanost s drugim predmetima:
Slovački jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istovremeno i sadržaj i sredstvo učenja i podučavanja, ovisno o ciklusu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.

Vrednovanje:
Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika je kontinuiran i stalan proces u nastavi slovačkog jezika i treba biti u funkciji motivacije i ohrabrivanja učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti, ljubavi i ambicije za učenje jezika.

U početnim razredima ono treba biti provedeno veoma pažljivo i nenametljivo, konkretno i pozitivno. Učenici ne uče o jeziku već uče samo jezik. Uvježbavanje treba raditi kroz igru i pjesmu. Nastavnici prate učeničku aktivnost i potiču ju. Usmene provjere znanja vrše se kroz izgovor jednostavnih riječi i pjevanje pjesmica, razumijevanje kratkih uputa, primjenu različitih igara odgovarajućih njihovom uzrastu.

 

 

 

Slika 3

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

TREĆI RAZRED SJIK OŠ: 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.3.1.

Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornom i pisanom obliku.

- učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica pokazuje razumijevanje za konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove zadane tematike

Učenik uz povremenu pomoć razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornome i pisanome obliku.

SJIK OŠ A.3.2.

Učenik govori riječi i vrlo kratke rečenice, razlikuje početni dio, glavni dio i završni dio zadanog teksta.

 

- oblikuje i pravilno izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica

- imenuje osobe, predmete, životinje i jednostavne radnje s nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih rečenica

- upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva

- točno izgovara riječi de, te, ne, le, di, ti, ni, li

- proširuje leksiku slovačkih riječi

zna pronaći imenice, pridjeve, glagole u zadanome tekstu

Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno pravilno govori poznate riječi i kratke rečenice.

SJIK OŠ A.3.3.

Učenik sudjeluje u razgovoru na nastavnom satu koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.

 

- odgovara na pitanja o pročitanom tekstu

- postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih sudjeluje u dramatizaciji teksta u smislu verbalne i neverbalne komunikacije

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru.

SJIK OŠ A.3.4.

Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

- piše vrlo kratak i jednostavan tekst na temelju predloška

- sastavlja i piše čestitke

- sudjeluje u razgovoru o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju

Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:
Škola; Moj dom; Kalendar; Vrijeme; Jesen; Zima; Proljeće; Ljeto; Domaće životinje; Praznici i blagdani; Slovački korijeni; U prometu.

Preporučeni gramatički sadržaji:
Meki suglasnici; Meki izgovor de, te, le, ne, di, ti, ni, li; Osnovna obilježja u vrstama riječi: Imenice, Pridjevi, Glagoli, Zamjenice, Brojevi.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanje pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim grupama te rad u parovima u stilu simulirane konverzacije. Igranje po ulogama, pjevanje (grupno i pojedinačno), pantomima, pogađanje, maskiranje, igre riječima, rješavanje jezičke zagonetke i križaljke, igre pogađanja neki su od oblika koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Iako je težište na govornoj komunikaciji, od trećeg razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.

Nastava na satu odvija se na slovačkom jeziku, a hrvatski jezik se koristi za usporedbu i lakši prijenos znanja.

Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.3.1.

Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih sa stvarnim životom.

- izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta

- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj

- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu

iskazuje mišljenje o događajima i postupcima likova u priči

 

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje i prepoznaje situacije iz teksta u svakodnevnom životu.

SJIK OŠ B.3.2.

Učenik sluša/ čita s razumijevanjem književni tekst i zadane dijelove teksta.

 

- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa

- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu

- prepoznaje elemente fantazije u pjesmama za djecu i pričama

- odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu

- prepričava književni tekst svojim riječima

čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta i pazi na pravilan izgovor i intonaciju

Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, uz povremenu pomoć usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta.

SJIK OŠ B.3.3.

Učenik pronalazi podatke u obavijesnom tekstu iz različitih izvora.

 

- razlikuje obavijesne tekstove od književnih

pronalazi podatke u jednom od izvora informacija, izdvaja ključne podatke

Učenik uz povremenu pomoć pronalazi podatke u obavijesnom tekstu iz različitih izvora.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Proširivanje i produbljivanje tema postupno. Predstavljanje sebe i drugih; Pozdravi; Moja obitelj; Boje; Igračke; Brojevi do 10; U školi; Voće i povrće; Životinje; Odjeća; Blagdani; Čestitke; Zahvala.

Milan Rúfus: Modlitba na dobrú noc, Krista Bendová: O dobrej rodinke, Ľudmila Podjavorinská: Do školy, Daniel Hevier: Cisár a pisár.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.3.1.

Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja karakteristične za slovačku kulturu.

- uočava i uspoređuje načine formalnoga i neformalnoga obraćanja i pozdravljanja u hrvatskoj i slovačkoj kulturi

- uočava tipična slovačka imena i prezimena

- uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja u hrvatskoj i slovačkoj kulturi.

- imenuje i razlikuje slovačke blagdane i običaje vezane uz njih

- stječe pozitivan stav prema učenju slovačkog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (slovačke dječje i tradicionalne pjesme, animirani filmovi, filmska bajka, lutkarsko stvaralaštvo, itd.)

Učenik uz povremenu pomoć razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja karakteristične za slovačku kulturu.

SJIK OŠ C. 3. 2.

Učenik proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

- sudjeluje u kratkim predstavama

- izvodi slovačke dječje i narodne pjesme, brojalice, slovačke dječje igre s pjevanjem uz slušanje glazbe uz različite vrste pokreta – mimika, geste, ples

- crta i boja priređuje pano i školsku izložbu

Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene B.

Običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

ČETVRTI  RAZRED SJIK OŠ: 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.4.1.

Učenik razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.

- razumije konkretne, kratke i jednostavne tekstove

- uočava osnovnu poruku u jednostavnim tekstovima

- prepoznaje ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem

- iskazuje osnovne podatke o sebi i drugima, vlastite osjećaje i zanimanje za osjećaje drugih oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela

 

Učenik uz povremenu pomoć razumije i reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.

SJIK OŠ A.4.2.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru i razmjenjuje kratke i jednostavne rečenice.

- postavlja kratka i vrlo jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

- sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga

 

 

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru.

 

SJIK OŠ A.4.3.

Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.

 

- piše vrlo kratak i jednostavan tekst na temelju predloška odgovara na postavljena jednostavna pitanja

Učenik uz povremenu pomoć piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Promjenjive vrste  riječi i njihove osnovne gramatičke kategorije. Sadržaji se nadovezuju na teme sadržaja prethodnih razreda.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i dinamično se izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanje pozitivnog stava prema slovačkom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost, koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika. Preporučuje se zadatak dovršavanja nedovršenog kraja priče, korištenje učenikove mašte.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost.

Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim grupama, i rad u parovima u stilu simulirane konverzacije. Igranje po ulogama, pjevanje (grupno i pojedinačno), pantomima, pogađanje, maskiranje, igre riječima, rješavanje jezičke zagonetke i križaljke, igre pogađanja neki su od oblika koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, primjereni razvojnoj dobi učenika i koji usmjeravaju učenika na razmišljanje vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem a sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja.

Nastava na satu odvija se na slovačkom jeziku, a hrvatski jezik se koristi za usporedbu i lakši prijenos znanja.

Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.4.1.

Učenik iskazuje i objašnjava svoja zapažanja i misli nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta sa stvarnim životom.

 

 

- objašnjava vlastita zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta i uspoređuje s ostalim učenicima

- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj

- povezuje temu i sadržaj teksta sa stvarnim životom i svojim iskustvom

- pripovijeda o događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u književnom tekstu

preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči

 

Učenik uz povremenu pomoć iskazuje i objašnjava svoja zapažanja i misli nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta sa stvarnim iskustvom.

SJIK OŠ B.4.2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava književni tekst.

 

- odgovara na pitanja o opisanom događaju, liku, pjesmi, situaciji u književnom tekstu

- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima

- prepoznaje glavne i sporedne likove u priči

- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa

- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu

- prepoznaje elemente fantazije u pjesmama za djecu i bajkama

prepričava književni tekst svojim riječima

Učenik čita književni tekst i uz povremenu pomoć prepričava tekst.

SJIK OŠ B.4.3.

Učenik pronalazi ključne podatke i poruku teksta iz različitih izvora.

- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima

- kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama – časopisi, društvene mreže, internet

- razlikuje medije kao izvore podataka

(časopisi, TV, internet, društvene mreže)

Učenik uz povremenu pomoć pronalazi ključne podatke i poruku teksta iz različitih izvora.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni  ekstovi (lirske pjesme, pripovijetke, basne, kratke narodne poslovice, dječji roman, dramski tekst) u tiskanom i digitalnom udžbeniku, web-stranicama i drugim izvorima.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Mária Rázusová–Martáková: Žltá jeseň, Štefan Moravčík: December, Anna Majerová: Skrývačka, Pavel Grňa: Zívačka.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.4.1.

Učenik navodi i imenuje posebnosti slovačke kulture te razlikuje i uspoređuje odabrana obilježja Republike Slovačke slična/istovjetna onima u hrvatskoj kulturi.

- izdvaja odabrana obilježja Republike Slovačke koja su slična ili istovjetna onima u hrvatskoj kulturi (zastava, himna, hrana, instrumenti i sl.)

- prepoznaje, opisuje i poštuje različite kulturne obrasce (slovačke običaje, vjerovanja) na primjerima koje susreće u svojoj neposrednoj okolini ili kraju iz kojeg potječe stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje slovačkog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (slovačke dječje, tradicionalne i moderne pjesme, animirani, igrani i lutkarski film, dječji časopis itd.)

 

U čenik uz povremenu pomoć navodi i imenuje posebnosti slovačke kulture te razlikuje i uspoređuje odabrana obilježja Republike Slovačke slična/istovjetna onima u hrvatskoj kulturi.

SJIK OŠ C.4.2.

Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

- aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu,

- pjevanjem izvodi autorske i tradicijske slovačke pjesme

- predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega

likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama

 

Učenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima i uz učiteljevu pomoć primjenjuje tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni događaji i ustanove: susreti s književnicima, vjerske ustanove, kulturni festivali i smotre.

Školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Smotra slovačkog stvaralaštva, Dan znanosti.

Slovački kalendarski običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

 

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

PETI  RAZRED SJIK OŠ : 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.5.1.

Učenik razumije sadržaj kratkog i jednostavnog teksta na zadanu temu.

- pokazuje razumijevanje sadržaja teksta

- prepoznaje glavnu misao i izdvaja ključne informacije u kratkome i jednostavnome tekstu postavlja pitanja i odgovara na pitanja

 

Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak tekst na zadanu temu.

 

SJIK OŠ A.5.2.

Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru na zadanu temu.

- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja

- sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru na zadanu temu

sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga

 

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru i uz pomoć govori niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova.

SJIK OŠ A.5.3.

Učenik piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu.

 

 

- oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku

- odgovora na postavljena pitanja pravilno piše poznate i učestale riječi

Učenik uz povremenu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na zadanu temu i na osnovu predloška uz manje pogreške.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:
Škola; Jesen; Cvijeće; Vrt i voćnjak; Odjeća i obuća; More, jezera, rijeke; Šetnja gradom; Vrijeme; Knjiga; Dječje kazalište; Materinski jezik; Običaji vezani za blagdane i praznike; Zdravstvo.

Preporučeni jezični sadržaji:
Izabrane riječi po b, p, m, v, s, z, f, r.; Sinonimi; Antonimi; Homonimi; Kysucko ili oravsko narječje; Tvorenje riječi prefiksom i sufiksom.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Neke preporučene aktivnosti:

Dopunjavanje tekstova, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, razne igre, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, brošure, fotografije),  kraća dramatizacija, gluma sa samostalno napravljenim lutkama, snimanje kratkoga filma, izrada prezentacija.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Preporučene nastavne metode i oblici rada:
Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim skupinama te rad u parovima u stilu simulirane konverzacije.

Didaktičko-metodičke preporuke:
Učitelj treba razvijati komunikacijske sposobnosti, vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika, osposobiti učenika da samostalno radi za vrijeme sata i kod kuće, poticati učenika na poštovanje drugoga tijekom zajedničkog rada.

Učitelj slobodno oblikuje svoj nastavni sat, proširuje materijale prema danoj situaciji, surađuje s kolegama i stručnim savjetnikom. Drži se načela jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti.

Učitelj ima pravo kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima planiranoga i primjereno uvjetima

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.5.1.

Učenik čita i prepričava s razumijevanjem književni i neknjiževni tekst.

 

- koristi nazive na slovačkom za pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz, dječji roman,

- prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom

- izražajno čita književne tekstove

- razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova

povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom.

 

Učenik uz povremenu pomoć učitelja čita prepričava književni i neknjiževni tekst.

SJIK OŠ B.5.2.

Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnog teksta i povezuje sadržaj i temu sa stvarnim životom.

 

- izražava svoj doživljaj književnog teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom

- iznosi svoja zapažanja o književnom tekstu

- povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom

 

Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli te sudjeluje u razgovoru o zadanom tekstu.

SJIK OŠ B.5.3.

Učenik pronalazi podatke zadane tematike iz književnog i neknjiževnog teksta

iz različitih medija

primjerenih dobi

učenika.

- prepoznaje ključni podatak u tekstu

- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima

- kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu

 

Učenik uz povremenu pomoć pronalazi podatke zadane tematike

iz različitih medija   primjerenih dobi

učenika.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni  ekstovi (lirske pjesme, pripovijetke, basne, kratke narodne poslovice, dječji roman, dramski tekst) u tiskanom i digitalnom udžbeniku, web-stranicama i drugim izvorima.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Zoroslav Jesenský: Kyslá rozprávka so sladkým koncom, Tomáš Čelovský: Rád chodím do školy, Slovenská ľudová rozprávka: Koza odratá a jež, Jozef Pavlovič: Zrodenie tichej noci, Daniel Hevier: Ako Daniela stretla anjela.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.5.1.

Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za slovačku kulturu.

- sudjeluje u obilježavanju i objašnjava važnost posebnih datuma, dana i slovačkih blagdana i praznika

- stječe pozitivan stav prema učenju slovačkog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (slovačka glazba, folklor, filmovi, časopisi, slovačka kulturna baština)

U čenik uz povremenu pomoć uočava sve obrasce ponašanja i ophođenja karakteristične za slovačku kulturu.

 

SJIK OŠ C.5.2.

Učenik odabire i koristi osnovne tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

- aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu

- pjevanjem izvodi autorske i tradicijske slovačke pjesme

- uređuje pano

- likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama

- koristi fotoaparate, pametne telefone u svrhu stvaranja fotografije

U čenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

 

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Slovački folklor, dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, edukativni prikazi slovačke leksike na You Tube-u, kazališne predstave na smotri slovačkog stvaralaštva .  

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o gledanom filmu ili predstavi za djecu kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlјa o gledanoj predstavi ili filmu, stvara svoj album fotografija, snima vlastiti kraći film kamerom mobilnog telefona (o prirodi, obitelji, prijatelju, kućnom lјubimcu, školi).

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

ŠESTI  RAZRED SJIK OŠ : 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.6.1.

Učenik razumije i reproducira kratke i jednostavne tekstove poznate tematike.

- pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnog teksta poznate tematike i izdvaja glavnu poruku teksta

- izdvaja osnovne informacije

- oblikuje i izgovara kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu

- opisuje osobe, radnje u neposrednom okruženju jednostavnim rečenicama prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom

U čenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje kratkog teksta poznate tematike te uz povremenu pomoć govori kratke tekstove.

 

SJIK OŠ A.6.2.

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike.

- postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

- sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga

upotrebljava preporučana jezična sredstva u uvježbanim iskazima

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike.

SJIK OŠ A.6.3.

Učenik piše kratak tekst poznate tematike.

 

 

- oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku

- primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka

- dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

- pravilno piše poznate i učestale riječi i odgovora na postavljena pitanja

čenik uz povremenu pomoć piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Usmeno opisivanje prostorije, stana, učionice, škole, mjesta u kojem žive (selo ili grad); Promjenjive vrste riječi i njihove gramatičke kategorije, glavni i razvijajući rečenični dijelovi.

Uz pomoć Frazeološkog rječnika slovačkog jezika, učenici mogu uspoređivati sličnosti slovačkih i hrvatskih frazema i pokušati prevesti neke od učestalijih fraza.
Konverzacija – simulirani razgovor vezan za različite poznate situacije – kod liječnika, u ljekarni, u prodavaonici, na autobusnom kolodvoru i sl.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Pjesme (tradicionalne i suvremene), dijaloški i opisni tekstovi, članci/tekstovi (npr. iz slovačkih časopisa za školarce), priče i basne, prilagođeni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika.

Neke preporučene aktivnosti:

Dopunjavanje tekstova, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, razne igre, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, brošure, fotografije),  kraća dramatizacija, gluma sa samostalno napravljenim lutkama, snimanje kratkoga filma, izrada prezentacija.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.6.1.

Učenik iznosi vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe.

 

 

- izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje,

- napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst

- uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan

- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim

- doživljajem

- razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)

- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja

Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoja zapažanja i misli i na poticaj sudjeluje u razgovoru o tekstu.

SJIK OŠ B.6.2.

Učenik prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe i objašnjava uočene ideje i problematiku.

 

- stvara vizualne prezentacije književnog teksta

- poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke

- komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja

- uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima prepoznaje glavne ideje književnog teksta

Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje književni tekst o objašnjava uočene ideje o problematiku.

SJIK OŠ B.6.3.

Učenik pronalazi potrebne informacije u skladu sa svojim potrebama i interesima.

- razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne

- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i

- potrebama

- izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje

- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija

- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta

- provjerava točnost informacija citira izvor informacija

Učenik pronalazi potrebne informacije uz pomoć učitelja.

 

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kratke priče, Pripovjetke, Pjesme, Legende – Juraj Janošik, slovački Robin Hood,

Hana Suchá: Najlepší dopravný prostriedok, Daniel Hevier: Medardova kvapka, Juraj Tušiak: O štyroch usilovných opiciach,

Ján Navrátil: Maliarove šaty, Ľudmila Podjavorinská:Klásky, Eleonora Gašparová: Ako čerešne oklamali chlapca.

Preporučeni sadržaji:
Dramatizacija teksta, Biblija i biblijski motivi.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.6.1 .

Učenik istražuje i opisuje dodatne informacije o Republici Slovačkoj radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja (o vlastitoj kulturi i stranim kulturama).

- obilježava i objašnjava važnost posebnih datuma, dana – slovačkih blagdana i praznika te običaja koji nisu uobičajeni za hrvatsku kulturu

- pronalazi i preispituje činjenice povezane s prirodno-geografskim osobinama Republike Slovačke, povijesnim događajima i osobama slovačke srednjovjekovne i rane novovjeke povijesti, djelima slovačke kulturne baštine (likovna i glazbena umjetnost) te sa slovačkim institucijama i medijima u raznim multimodalnim izvorima

- istražuje i opisuje osnovne činjenice i obilježja slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj razvija samopouzdanje pri korištenju slovačkog jezika i uz detaljne smjernice sudjeluje u simuliranim situacijama stvarnog života te se sa zanimanjem izravno upoznaje sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju

U čenik uz povremenu pomoć navodi i sažeto prepričava usvojene činjenice o slovačkoj kulturi te povezuje činjenice povezane sa slovačkom kulturom i kulturom slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s hrvatskom kulturom.

 

SJIK OŠ C.6.2.

Učenik povezuje i koristi osnovne tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

- aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu
-pjevanjem izvodi autorske i tradicijske slovačke pjesme
izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura slovačkih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini

- predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu i obradu videa)

U čenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

 


Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturne manifestacije slovačkih udruga, praćenje web stranica s emama kalendarskih običaja.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni mediji:

Časopis Prameň, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica – Prizma, Manjinski mozaik, emisije na slovačkom jeziku – Radio Osijek, Radio Našice, Radio Ilok, Radio Đakovo.

 

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

SEDMI  RAZRED SJIK OŠ : 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.7.1.

Učenik razumije jednostavne tekstove iz  svog poznatog okruženja i zna oblikovati tekst jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura.

- razumije srednje dugi tekst iz svog okruženja

- umije prepoznati glavnu misao te pronaći informacije u jednostavnijem tekstu iz poznatog okruženja

- umije opisati i prepričati jednostavan događaj razumije jednostavne sadržaje u časopisima, na radiju, televiziji ili na internetu

U čenik uz povremenu pomoć razumije srednje dugi tekst iz poznatog okruženja i uz povremenu pomoć govori kraće tekstove.

SJIK OŠ A.7. 2.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj konverzaciji.

- postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se jednostavnim morfosintaktičkim strukturama

- sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igrama uloga

sudjeluje u razgovoru s tematikom iz poznatog okruženja

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kraćoj konverzaciji.

SJIK OŠ A.7.3.

Učenik piše kratak tekst i pritom primjenjuje osnovna pravopisna pravila.

 

- umije napisati kratak i jednostavan tekst, uglavnom pravilno strukturiran

- piše tekst u sadašnjem, budućem i prošlom vremenu uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove

Učenik uz povremenu pomoć  piše kratak tekst iz svog okruženja na temelju predloška uz manje pogreške.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Rečenica i rečenični dijelovi, Transformacija neizravnog u izravan govor i obrnuto, opis krajolika, opis osobe, prepričavanje događaja

Preporučene teme:
Doseljavanje Slovaka na područje današnje Hrvatske (18. i 19. st.); Važne osobnosti u povijesti slovačkoga naroda; Osobnost Ljudevita Štura (kodifikatora slovačkog književnog jezika i preporoditelja, korelacija s Ljudevitom Gajom), Josip Juraj Strossmayer i Slovaci; Izlet; utakmica, hobiji; kako provodim slobodno vrijeme; Selo – grad; Zdrav život; Važnost sporta; Okoliš.

Preporučeni gramatički sadržaji:

Sklonidba imenica, pridjeva i brojeva, pravopis osnovnih i rednih brojeva, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi, funkcija riječi u rečenici.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Dramatizacija teksta, naglasak je na govornoj komunikaciji, rješavanje radnih listova, individualno i u skupinama.

Neke preporučene aktivnosti:

Bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, skeč...).

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.7.1.

Učenik obrazlaže vlastita iskustva i uspoređuje ih s onima u pročitanom tekstu.

 

 

- povezuje svoja iskustva i stavove s onima u književnom tekstu

- razvija sposobnosti maštanja i predviđanja, kao i razumijevanja postupaka sebe  i drugih

čita iz užitka

Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje stavove i iskustva.

SJIK OŠ B.7.2.

Učenik prosuđuje književni tekst i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.

 

- svojim riječima prepričava pročitani tekst uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje te ih uspoređuje s vlastitim stavovima i vrijednostima

Učenik uz povremenu pomoć interpretira tekst i iznosi stavove.

SJIK OŠ B.7.3.

Učenik samostalno vrši odabir informacija iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost u skladu s postavljenim zadatkom.

 

- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama

- pronalazi potpune i provjerene informacije

- provjerava točnost prikupljenih informacija pronađene informacije uspoređuje i izabire ih prema korisnosti

Učenik uz povremenu pomoć vrši odabir informacija i izvršava zadatke.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Narodna književnost, poslovice, uzrečice, frazeologija, Velikomoravska kneževina, Sv. Ćiril i Metod, glagoljica i staroslavenski jezik, počeci slavenske i slovačke pismenosti.

Romantizam i realizam u slovačkoj književnosti, suvremena književnost.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučana literatura: Ján Smrek: Najčistejšia láska, Martin Kukučín: Z teplého hniezda, Pavel Mučaji: Ráno na rovine, Martin Kukučin (Dom v stráni – radnja romana smještena u autentično mjesto djelovanja pisca – Selce na otoku Braču), Jozef Maliak (prijevod djela Josipa Kozarca, Mrtvi kapitali). S obzirom na to da je roman Martina Kukučina preveden na hrvatski jezik, može se vršiti usporedba. Isto tako, može se uspoređivati roman J. Kozarca Mrtvi kapitali u originalu i njegov prijevod na slovački jezik, koji je napravio Jozef Maliak.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.7.1.

Učenik uspoređuje i uočava sličnosti i razlike među slovačkom kulturom i kulturom drugih naroda, izdvaja važne činjenice o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi i kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.

 

- obilježava posebne datume, dane – slovačke blagdane i praznike te ih globalno usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svom slovačkom podrijetlu

- izvještava o obilježjima slovačkih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura

- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi i slovačkoj kulturnoj baštini, demografskim i gospodarskim posebnostima

- snalazi se na zemljovidu Republike Slovačke i određuje smještaj slovačke države u odnosu na strane svijeta, na zemljovidu pronalazi i pokazuje gradove Bratislavu i Nitru

- opisuje i tumači kulturno-prosvjetnu djelatnost i značaj slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj

- postupno razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje, uz     detaljne smjernice sudjeluje u simuliranim situacijama stvarnog života te se sa zanimanjem izravno upoznaje sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju

U čenik uz povremenu pomoć navodi i imenuje sličnosti i razlike među različitim kulturama.

 

SJIK OŠ C.7.2.

Učenik prilagođava i koristi

se osnovnim tehnikama kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku te pokazuje zanimanje za slovačku kulturu.

- aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu

- pjevanjem izvodi autorske i tradicijske slovačke pjesme

- izvodi jednostavnije oblike plesnih struktura slovačkih narodnih i modernih plesova s pjevanjem i oblikuje nove plesne strukture samostalno ili u skupini

- predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu i obradu videa)

U čenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturne manifestacije slovačkih udruga, praćenje web stranica s emama kalendarskih običaja

 

Preporučeni mediji:
Časopis Prameň, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica – Prizma, Manjinski mozaik, emisije na slovačkom jeziku – Radio Osijek, Radio Našice, Radio Ilok, Radio Đakovo.


 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

 

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

OSMI   RAZRED SJIK OŠ : 70 sati/105 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ A.8.1.

Učenik razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike.

- razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike

- prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugom i jednostavnome i prilagođenom tekstu

- opisuje poznate situacije, radnje i odnose i prepričava događaje

- opširnije izvještava o poznatim temama

- prepoznaje kronološki tijek događaja

 

U čenik uz povremenu pomoć razumije  srednje dugi  ekst poznate tematike te uz povremenu pomoć govori  srednje duge  ekstove.

SJIK OŠ A.8.2.

Učenik sudjeluje u kratkom  neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru.

- postavlja pitanja i odgovara na pitanja

- sudjeluje u kratkim  vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga

sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima

 

Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugom razgovoru.

SJIK OŠ A.8.3.

Učenik piše srednje dugi tekst poznate tematike.

- primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima,

- kratke osobne poruke, razglednice i čestitke – povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu

- pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučana jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Učenik uz povremenu pomoć piše srednje dugi tekst poznate tematike.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni gramatički sadržaji:

Rečenica i rečenični dijelovi, Jednostavna i složena rečenica, Književni jezik i narječja, Izravan i neizravan govor, Životopis, Molba, Opis sela, grada, Opis zgrade,

Monolog, Dijalog.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:
Osobni identitet; Ljudevit Štur i Ljudevit Gaj (korelacija); J. J. Strossmayer i Slovaci; Slovačko školstvo u Hrvatskoj; Biskup Adam Vereš – biskup Juraj Haulik; Vrijeme; Zanimanja i usluge; Stari zanati; Zemlje; nacionalnosti i jezici; Blagdani; Sport; Ekologija; Umjetnost; tehnologija i mediji; Pisanje zapisnika.

 

 

 

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ B.8.1.  

Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskog iskustva i usporedbe s drugim tekstovima.

 

 

- imenuje i opisuje događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitog razumijevanja

- uočava strukturu književnog teksta

- opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja

- na specifičnosti u književnome tekstu opisuje figurativni jezik pjesništva

Učenik uz povremenu pomoć tumači

književni   tekst.

SJIK OŠ B.8.2.

Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i konteksta te ga kritički vrednuje.

- prosuđuje različite osobine likova kroz govor lika, njegovo razmišljanje, emocionalne i psihičke reakcije, moralne stavove i njihov međusobni odnos

- procjenjuje etičku i estetsku razinu književnoga teksta

- uspoređuje problematiku književnoga teksta s vlastitim iskustvo,

- donosi zaključke o književnom tekstu i potkrepljuje ih dokazima

- tumači vlastita stajališta o književnome tekstu prosuđuje književne i neknjiževne tekstove

Učenik uz povremenu pomoć interpretira književni tekst.

SJIK OŠ B.8.3.

Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova sa svrhom komercijalizacije i oblikovanja stavova.

- objašnjava snagu medijskih poruka kojima je svakodnevno okružen i njihov utjecaj na vlastiti doživljaj stvarnosti i oblikovanje vlastitih stavova

Učenik uz povremenu pomoć objašnjava medijske tekstove i njihove poruke.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Narodna književnost (narodne priče, narodne pjesme, narodne balade), Narodne i autorske balade, Poslovice, Uzrečice, Frazeologija (usporedba učestalih fraza u slovačkom i hrvatskom jeziku), Prevođenje jednostavnih tekstova sa slovačkog na hrvatski jezik i obrnuto.

Romantizam i realizam u slovačkoj književnosti, Suvremena književnost.

 

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Pjesme (tradicionalne i suvremene), obrazac s osobnim podatcima, dijaloški tekst, članak/tekst (iz slovačkih časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnomu razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

 

Preporučene vrste tekstova: Janko Kráľ : Jarná pieseň, Andrej Sládkovič: Marína, Miroslav Válek: Jesenná láska,

Ján Botto: Smrť Jánošíkova, Vladimír Hurban Vladimírov: Zem, Vesna Valihorová: Výber z pranostík,

Martin Prebudila: O prvom bozku a o prvom živom škorpióne,

Pripovijetka, anegdota, pjesma,igrokaz, strip.

 

Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik karakterizira književni lik.

Tijekom interpretacije pjesama učenik uočava konotaciju na povijesne događaje i  koristi se određenim povijesnim izvorima.

 

 

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SJIK OŠ C.8.1.

Učenik kritički povezuje informacije o slovačkoj kulturi, kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama u novim kontekstima.

- obilježava posebne datume, dane – slovačke blagdane i praznike kao dio vlastite kulture i uspoređuje ih s važnim datumima drugih kultura

- u različitim multimodalnim izvorima pronalazi i obrazlaže informacije o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi i kulturnoj baštini, prirodno-geografskim i društveno-gospodarskim obilježjima, važnim događajima i osobama slovačke moderne povijesti (20.st.), reprezentativnim djelima i osobama slovačke likovne i glazbene umjetnosti

- izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima

- opisuje, navodi i razumije uzroke i posljedice doseljavanja Slovaka u Hrvatsku te povezuje te informacije s vlastitom obiteljskom poviješću razvija samopouzdanje i kritičko mišljenje te otvoreno prihvaća prilike za korištenje slovačkog jezika izvan nastave i za upoznavanje sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju

U čenik uz povremenu pomoć povezuje nove informacije o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi, kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.

 

SJIK OŠ C.8.2.

Učenik razvija i koristi tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku.

- aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi, priredbi), usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, obogaćuje izvođenje i vrednuje izvedbu

- predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega likovno se izražava u različitim likovnim tehnikama i/ili novomedijskom tehnologijom (digitalni fotoaparat, pametni telefon i sl. te programi za obradu fotografija i programi za montažu i obradu videa)

U čenik se uz učiteljev poticaj uključuje i sudjeluje u aktivnostima.

 

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturne manifestacije slovačkih udruga, folklorna tradicija Slovaka u Hrvatskoj, časopis Prameň, praćenje web stranica s emama kalendarskih običaja.

 

Preporučeni mediji:
Televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica – Prizma, Manjinski mozaik, Emisije na slovačkom jeziku – Radio Osijek, Radio Našice, Radio Ilok, Radio Đakovo.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda


Preporučene teme:
Kazališna tradicija iločkih Slovaka; Folklorna tradicija Markovca, Jelisavca, Josipovca, Iloka i drugih mjesta u kojima živi slovačka nacionalna manjina; Gradovi i sela u kojima djeluju Matice slovačke u RH; Institucije koje skrbe o očuvanju nacionalnog identiteta Slovaka: Savez Slovaka, Slovački centar za kulturu Našice, Središnja knjižnica Slovaka u RH, Časopis Prameň; Knjige u izdavaštvu Saveza Slovaka; Emisije koje se bave tematikom nacionalnih manjina u Hrvatskoj: Prizma; Manjinski mozaik.

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

PRVI  RAZRED SJIK SŠ : 70 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ A.1.1.

Učenik razumije dugi tekst  i reproducira dugi i jednostavan tekst.

- analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije

- razlikuje bitne od nebitnih informacija

- planira, oblikuje i govori tekstove srednje dužine o poznatim       temama

- opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s   poznatim temama

- iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje

- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

 

Učenik prepoznaje glavnu poruku, ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.

Učenik uz povremenu pomoć govori dug i jednostavan tekst uz manje pogreške.  

SJIK SŠ A.1.2.

Učenik sudjeluje   u dužemu planiranom i jednostavnom neplaniranom razgovoru poznate tematike.

- razmjenjuje informacije  i sudjeluje u dugim razgovorima o poznatim temama

- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

- prilagođava naglasak i intonaciju različitim komunikacijskim situacijama

- razlikuje književni i neknjiževni oblik

Učenik sudjeluje u različitim oblicima dužeg razgovora uz povremenu pomoć.

.

SJIK SŠ A.1.3.

Učenik piše   dug tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava

- prenosi informacije iz poznatih tekstova

- upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova

- upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta

- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

- pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove

Učenik uz povremenu pomoć piše dug i  srednje složen tekst uz manje pogrešk.

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I SVARALAŠTVO

 

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ B.1.1. Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže   svoj stav o tekstu.

- izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

- iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori

- obrazlaže razumijevanje teksta

- iznosi svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti

 

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje i stav.

SJIK SŠ B.1.2. Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava

  prema vlastitom interesu

- učenik razgovara o različitim interpretacijama teksta

- objašnjava razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

- primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

- uspoređuje različite interpretacije teksta

- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Literatura: Országh Pavol Hviezdoslav: Balady

Burlasová, Soňa: Ľudové balady na Horehroní,

Dobšinský Pavol: Slovenské ľudové rozprávky,

Kollár Ján: Národnie spievanky 1-2

 

Učenik uz pomoć učitelja interpretira tekst i oblikuje vlastite radove.

SJIK SŠ B.1.3. Učenik čita   s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

- čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

- izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor.

-   utvrđuje ključne podatke

Učenik   opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije.

Učenik odabire relevantne informacije iz različitih izvora.

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ C.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o slovačkoj kulturi, kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama.

- proširuje raspon informacija o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi i kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj

- utvrđuje sličnosti i razlike među hrvatskom kulturom, slovačkom kulturom i kulturom slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj 

- istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Slovačke, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima

- opisuje položaj slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i zanima se o doprinosu pojedinaca Slovaka  ili Hrvata slovačkog porijekla hrvatskoj kulturi i znanosti 

-razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti slovačkog jezika te se sa zanimanjem izravno susreće sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju

Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže sličnosti i razlike između slovačke kulture, kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatskom kulturom te tumači zaključke o svim ovim kulturama i vlastitoj kulturi.

SJIK SŠ C.1.2.

Učenik izabire   različite tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom  jeziku.

- ostvaruje različite glazbeno, dramsko – scenske i plesne aktivnosti   u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini

- u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

Učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj izabire različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaruje različite glazbeno, dramsko - scenske i plesne aktivnosti te samostalno/u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: upoznavanje, obitelj, putovanja, dnevni program, odjeća i  boje, sati, kalendar, stanovanje. Slovački običaji vezani uz blagdane.

Gramatičke teme: gramatički rod, zamjenice, glagol biti, padeži.

Prepričavanje i opisivanje sebe, svoje obitelji. Opisivanje svoga dnevnog programa i mjesta stanovanja. Uspoređivanje običaja i opisivanje blagdanskih običaja svoje obitelji.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Dramatizacija teksta, naglasak je na govornoj komunikaciji, rješavanje radnih listova, individualno i u skupinama.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

 

 

DRUGI  RAZRED SJIK SŠ : 70 sati

 

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ A.2.1.

Učenik   razumije dug i srednje složen tekst  e  govori  dug tekst srednje razine složenosti.

- iznosi mišljenje ili stav i objašnjava ih na jednostavan, organiziran i smislen način

- prezentira jednostavnu, poznatu temu

- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

- razlikuje književni i neknjiževni oblik

Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.

Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.

 

 

SJIK SŠ A.2.2.

Učenik sudjeluje   u različitim oblicima dugog i srednje složenog razgovora

- razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima

- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama

-odgovara na pitanja i postavlja pitanja

 

 

Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugog i srednje složenog razgovora uz povremenu pomoć.

SJIK SŠ A.2.3.

Učenik   piše srednje dug i srednje složen tekst.

- planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst

- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

- pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno piše interpunkcijske znakove

 

Učenik uz povremenu pomoć piše dug i srednje složen tekst uz manje pogreške.

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ B.2.1. Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže   svoj stav o tekstu

- izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

- iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori

- obrazlaže razumijevanje teksta

-  argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti

Učenik uz povremenu pomoć iznosi svoj stav i obrazlaže ga.

SJIK SŠ B.2.2. Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava  

prema vlastitom interesu

- razgovara o različitim interpretacijama teksta

- objašnjava razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

- primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

- uspoređuje različite interpretacije teksta

- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.

SJIK SŠ B.2.3. Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora

- čita tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

-izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti,   objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

-   utvrđuje ključne podatke

-   sažima podatke u tekstu

-   povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom

-   prepoznaje značenje riječi iz konteksta

Literatura: Sládković Andrej: Spisy básnické,

Rúfus Milan: Janko Kráľ vo výbere Milana Rúfusa,

 Országh Pavol -Hviezdoslav: Hájnikova žena,

Kukučín Martin: Dom v stráni,

Verešová Jana, Juráková Beáta: Ľudové zvyky, tradície a remeslá vo výchove mimo vyučovania

 

Učenik opisuje osnovna obilježja tekstova i izdvaja informacije

Učenik odabire relevantne informacije iz različitih izvora.

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ C.2.1. Učenik istražuje   o slovačkoj kulturi, kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim kulturama

- otkriva nova saznanja o Republici Slovačkoj, slovačkoj kulturi i kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u školskom i izvanškolskom okružju

- analizira sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, slovačkom kulturom i kulturom slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj 

- informira se o aktualnostima u slovačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (emisije na televiziji, radio emisije, slovački manjinski tisak i sl.)

- razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti    slovačkog  jezika argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju

Učenik uz povremenu pomoć istražuje o slovačkoj kulturi, kulturi slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u različtim kontekstima te opisuje sličnosti i razlike među tima kulturama i vlastitom.

SJIK SŠ C.2.2. Učenik povezuje  

koristi se različitim tehnikama kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku

- ostvaruje različite glazbeno, dramsko – scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini

- u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

Učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj povezuje i koristi različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaruje različite glazbeno, dramsko - scenske i plesne aktivnosti te samostalno/u skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: školski sustav i zanimanja, u restoranu, hobiji i slobodno vrijeme, u gradu, kod liječnika, u trgovini. Slovačka tradicionalna kuhinja i usporedba s hrvatskom.

Gramatičke teme: padeži, konjugacija glagola, imperativ, rád-rada,.

Prepričavanje i opisivanje svojih doživljaja u restoranu, od liječnika.. Opisivanje bolesti i načina liječenja, opisivanje svoga slobodnog vremena i svojih hobija. Uspoređivanje tradicionalne kuhinje Hrvatske i Slovačke.

 

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi se temelji na kognitivnome pristupu s ciljem osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.  Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući i dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

TREĆI  RAZRED SJIK SŠ : 70 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ A.3.1.

Učenik   razumije dug i složen tekst te govori dug tekst srednje razine složenosti.

- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura

- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

- razlikuje bitnu od nebitne informacije- govori duge i složene tekstove

- detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima

- jasno prezentira poznatu temu

 

Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.

Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje tekst uz manje pogreške.

SJIK SŠ A.3.2.

Učenik sudjeluje u dužem neplaniranom razgovoru i dugom planiranom razgovoru.

- sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama

- započinje, prati, održava i završava razgovor

- prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu

 

Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugog i složenog razgovora uz povremenu pomoć.

SJIK SŠ A.3.3.

Učenik piše dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.

- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih  ekstnih vrsta   (sastavak, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo)

- prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora

- razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja

 

- povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst

- samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučana jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

 

Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ B.3.1.

Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.

- izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

- iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori

- obrazlaže razumijevanje teksta

- argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.

SJIK SŠ B.3.2. Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

- razgovara i obrazlaže  različite interpretacije teksta, objašnjava i argumentira razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

- primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

- uspoređuje različite interpretacije teksta

- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.

SJIK SŠ B.3.3.

Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

- čita tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

- izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

-   utvrđuje ključne podatke

-   izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od stavova

-   sažima podatke u tekstu

-   povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom

-   prepoznaje značenje riječi iz konteksta

Literatura: Figuli Margita: Tri gaštanové kone, Chrobák Dobroslav: Drak sa vracia, Jesenský Janko: Výber z malomestských rozprávok

Jesenský Janko: Maškarný ples a iné poviedky

Učenik uz povremenu pomoć odabire relevantne informacije, uspoređuje ih i povezuje s vlastitim iskustvom.

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ C.3.1.

Učenik integrira različite informacije o Republici Slovačkoj i različite elemente slovačke kulture, kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.

- objašnjava složenost vlastite, slovačke i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove

- uopćava vlastite ideje o vlastitoj, slovačkoj i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente

- pronalazi i prezentira informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Slovačkoj i slovačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj

- postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti slovačkog jezika te se sa zanimanjem izravno susreće sa kulturom u autentičnom okruženju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja

Učenik uz povremenu pomoć integrira različite informacije o Republici Slovačkoj i različite elemente slovačke kulture, kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u cjelovitu sliku te objašnjava

sličnosti i različitosti među njima, vlastitom kulturom i drugim kulturama.

SJIK SŠ C.3.2. Učenik koristi i prilagođava različite tehnike kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku i kritički ih prosuđuje.

- ostvaruje različite glazbeno, dramsko – scenske i plesne a ktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini

- u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje

Učenik u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj koristi i prilagođava različite tehnike kreativnog izražavanja i ostvaraje različite glazbeno, dramsko - scenske i plesne aktivnosti te samostalno/skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: međuljudski odnosi, godišnji odmor i izleti, sport, zdravlje i prevencija, zanimanja, računala i internet, školski sustav u Slovačkoj.

 

Gramatičke teme: glagol mať, glagolske imenice, kondicional, buduće vrijeme, stupnjevanje pridjeva...

 

Prepričavanje nekog događaja s izleta, utakmice, obrazlaganje zbog čega je važno voditi zdrav život i baviti se sportom. Usporedba školskog sustava u Hrvatskoj i Slovačkoj.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, skeč...).

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.

 

 

ČETVRTI  RAZRED SJIK SŠ : 70 sati

DOMENA A: KOMUNIKACIJA I JEZIK

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ A.4.1.

Učenik  razumije i  reproducira duge i složene govorne tekstove.

- planira, oblikuje i govori duge i složene tekstove

- opisuje, objašnjava, prepričava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način

- izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora

- jasno i strukturirano prezentira poznatu temu

- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice

- razlikuje književni i govorni oblik i situacije u kojima se koristi.

Učenik prepoznaje glavnu poruku, analizira neke ključne informacije i primjenjuje ih uz povremenu pomoć.

Učenik uz povremenu pomoć govori dug i srednje tekst uz manje pogreške.

SJIK SŠ A.4.2.

Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.

- razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima

- sudjeluje u spontanim razgovorima

- započinje i potiče razgovor u raznim situacijama

-prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu

 književni i govorni oblik

- razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice

 

Učenik sudjeluje u različitim oblicima dugog i složenog razgovora uz povremenu pomoć.

SJIK SŠ A.4.3.

Učenik piše duge i složene tekstove.

- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o temi iz osobnoga života, službeno pismo ili elektronička pošta (prijava na posao, prijava za fakultet i sl.)

- opisuje stvarne i zamišljene događaje, obrazlaže svoje stavove,

- samostalno primjenjuje neformalni oblik pisanja tekstova, formalni oblik uz predložak

- povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst

- pravilno piše nepoznate riječi, točno upotrebljava interpunkcijske  znakove

Učenik uz povremenu pomoć piše dug i složen tekst uz manje pogreške.

DOMENA B: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ B.4.1.

Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.

- izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

- iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori

- obrazlaže razumijevanje teksta

- argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti

Učenik uz povremenu pomoć izražava svoj stav.

SJIK SŠ B.4.2. Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

- raspravlja i  obrazlaže i različite interpretacije teksta,

- objašnjava razloge i posljedice različitih interpretacija teksta

- primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

- uspoređuje različite interpretacije teksta

- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

 

Učenik uz pomoć interpretira tekst i priprema vlastite radove.

SJIK SŠ B.4.3.

Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

- čita tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

- izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

-   utvrđuje ključne podatke

-   izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od stavova

-   sažima podatke u tekstu

-   povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom

-   prepoznaje značenje riječi iz konteksta

-   kritički vrednuje tekst

-   kritički se odnosi i vrednuje informacije iz stručne literature, interneta i tiska

Literatura: Rúfus Milan: Stôl chudobných, Rúfus Milan: Studnička

Rúfus Milan: Dotyky, Hečko: Červene vino.

Učenik uz povremenu pomoć analizira relevantne informacije, uspoređuje ih i kritički vrednuje.

DOMENA C: KULTURA I MEDIJI

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

 

SJIK SŠ C.4.1.

Učenik raspravlja o različitim informacijama o Republici Slovačkoj i o složenim elementima slovačke kulture, kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i argumentira važnost i značaj višejezičnosti i multikulturalnosti.

- iznosi argumentirane stavove o elementima slovačke kulture i   kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatsko

- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost

- analizira i raspravlja o različitim informacijama, o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Slovačkoj i u slovačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj te o hrvatsko – slovačkim vezama kroz povijest

- izražava se sa samopouzdanjem na slovačkom jeziku u stvarnim situacijama te se sa zanimanjem izravno susreće sa slovačkom kulturom u autentičnom okruženju i kritički prosuđuje različite stavove, ideje i vrijednosti

Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite stavove o elementima slovačke kulture i kulture slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te povezuje elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.

SJIK SŠ C.4.2.

Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnog izražavanja na slovačkom jeziku i kritički ih prosuđuje.

- ostvaruje različite glazbeno, dramsko – scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima

- u skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje samostalno ili u skupini

- razvija i pokazuje sposobnost estetske prosudbe i kritičkog mišljenja

Učenik se u skladu s vlastitim interesima i sklonostima te uz učiteljev poticaj koristi širokim spektrom tehnika kreativnog izražavanja i ostvaruje različite glazbeno, dramsko - scenske i plesne aktivnosti te samostalno/skupini javno nastupa u školi ili izvan nje.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: u knjižnici, dvorci i utvrde, Slovačka, priroda, obitelj, putovanja, kod liječnika, slobodno vrijeme.

 

Gramatičke teme: množina padeža, glagolski vid, poredak riječi

 

Prepričavanje nekog događaja s izleta, iz stvarnog života. Opis životnih situacija i odnosa. Obrazlaganje zbog čega je važno putovati i upoznavati nove kulture. Usporedba povijesti Slovačke i Hrvatske. Slovaci u Hrvatskoj.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

 

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Kazališna tradicija iločkih Slovaka; Folklorna tradicija Markovca, Jelisavca, Josipovca, Iloka i drugih mjesta u kojima živi slovačka nacionalna manjina; Gradovi i sela u kojima djeluju Matice slovačke u RH; Institucije koje skrbe o očuvanju nacionalnog identiteta Slovaka: Savez Slovaka, Slovački centar za kulturu Našice, Središnja knjižnica Slovaka u RH, Časopis Prameň; Knjige u izdavaštvu Saveza Slovaka; Emisije koje se bave tematikom nacionalnih manjina u Hrvatskoj: Prizma; Manjinski mozaik.

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i koristi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

 

Domene slovačkog jezika i kulture su u srednjoj školi jednako zastupljene.  

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo za odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju kroz tri osnovna modela (A, B i/ili C model) i kroz posebne oblike školovanja.

Kurikulum predmeta Slovački jezik i kultura po Modelu C proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske i navedenih Zakona Republike Hrvatske te iz Okvira nacionalnoga kurikuluma i sastavni je dio Jezično-komunikacijskog područja kao jezik slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj u sklopu kojega se razvija jezično-komunikacijska kompetencija kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti.

Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju slovačkog jezika jezik ujedno i sadržaj i sredstvo poučavanja i učenja, kurikulum nastavnoga predmeta Slovački jezik i kultura po Modelu C ovisno o ciklusu, povezan je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.

S obzirom na to da je kurikulum Slovačkog jezika i kulture po Modelu C izrazito kompleksan jer učenje i poučavanje slovačkog jezika podrazumijeva i istovremeno učenje i poučavanje o slovačkoj kulturi u najširem smislu, kurikulum je izravno povezan s predmetima društveno-humanističkog i umjetničkog područja, osobito s predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost.

U predmet Slovački jezik i kultura integrirane su međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Razvijanjem odgovornosti, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanjem različitosti, usvajanjem znanja o ljudskim pravima, dužnostima i odgovornostima, predmet je povezan s GOO. Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i formacija, dijeljenja socijalni razvoj ostvaruje se prihvaćenjem odgovornosti, sudjelovanjem u javnim nastupima, suradnjom s drugima, razvijanjem empatije, uvažavanjem i prihvaćanjem različitosti. U svrhu traženje informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja te zadovoljavanja kulturnih potreba komunikacijska tehnologija omogućava različite iskustva učenja i pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitog integriteta. Kako bi se postigli opisani ciljevi nastavnog predmete Slovački jezik i kultura, bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koje potiču interes, koje daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.

Ispravno osmišljen metodički scenarij učenje i poučavanja uključuje različite aktivnosti, poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanje problema, izrade projekata, pričanje priča, igranje didaktičkih igara, posjeta raznim kulturnim i obrazovnim institucijama i sl. Učenik je aktivno uključen u proces učenja, u učionici, ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, te tako razvija istraživačke komunikacijske i socijalne vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za cjelovit razvoj osobnog identiteta. Iz svega navedenoga proizlazi kako je u kurikulumu nastavnoga predmeta SJIK posebna pažnja posvećena iskustvenom učenju i istraživačkom pristupu integriranome u proces poučavanja.

Druge međupredmetne teme Učiti kako učiti, Zdravlje, Poduzetništvo te Održivi razvoj realiziraju se izborom sadržaja na slovačkom jeziku.

Slovački jezik i kultura po Modelu C kao materinski jezik, sadržajno je i metodološki blisko povezan s hrvatskim jezikom te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim ciklusima takav način rada usklađuje se sa željama i potrebama učenika.

S obzirom na to da je slovački jezik slovačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama – slovačkim KUD-ovima i Maticama, što će između ostaloga doprinijeti razvoju potrebe cjeloživotnog obrazovanja. Zbog bliske povijesne, ali i suvremene povezanosti Republike Hrvatske i Republike Slovačke, slovački jezik je sredstvo kojim omogućujemo ekonomsku i obrazovnu mobilnost mladih, kao i drugih građana Republike Hrvatske.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja i poučavanja

Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju  slovačkog jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni i etički razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.

U nižim razredima osnovne škole  ežište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede, poučavanje i učenje temelji se na kognitivnom pristupu te većoj samostalnosti učenika.

Suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskom okruženju, zauzima važno mjesto u svim razredima.

Takvi oblici učenja usmjereni su prema smislenom povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima slovačkog  jezika.

Uloga učitelja

Tijekom učenja i poučavanja Slovačkog jezika i kulture usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga učitelja. Poticanje učenikova interesa za slovački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika.

Učitelj je voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike, te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika.

Učitelj slovačkog jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u slovačkome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim , pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.

Učitelj jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja slovačkog jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred učiteljem i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom.

S ciljem osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja i napretka učenika, učitelj treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Slovački jezik i kultura  kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu iz jednoga ciklusa u drugi. Učitelj treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikuluma s obzirom na različitu dob učenika i različito predznanje jezika u obrazovnoj skupini, izboru sadržaja i materijala te izboru metoda poučavanja.

Učitelj promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava (ima mogućnost prilagoditi razine i broj ishoda). Također, učitelj ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim kolegama stručnjacima, drugim učiteljima u školi i izvan nje, raznim manjinskim organizacijama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova.

Od učitelja se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Učitelj treba kontinuirano pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito neformalno, dakle samostalno, ali i formalno usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.

Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije i pristupe poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj se koristi strategijama i pristupima poučavanju koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj bio prenositelj znanja. U suvremenoj nastavi učitelj usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja.

Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).

Učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te prilagođava svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u procesu učenja i poučavanja Slovačkog jezika i kulture.

Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost i njegova uporaba, a s obzirom na to da je većinom nedovoljna zastupljenost slovačkog jezika u neposrednome okruženju učenika, učitelj jezika uključuje različite sadržaje u nastavu slovačkog jezika, organizira izvan učioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike i vanjske suradnike te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima govornicima slovačkog jezika u Republici Hrvatskoj i  Republici Slovačkoj i svijetu, a sve kako bi učenicima osigurao mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima slovačkog jezika.

Učitelj u svom radu koristi moderne metode i oblike rada:

- razne oblike aktivnih igara, dopunjavanje, križaljka, kviz, lančane riječi, tvorba riječi

- prenosi informacije: reprodukcija, parafraza, nadopunjavanje

- razni oblici dijaloga

- rad s internetom, traženje informacija

- ponavljanje i utvrđivanje gradiva pomoću radnih listova, pismenih vježbi

- grupnog rada

- pitanja i odgovori, slobodni i spontani odgovori učenika

- dramatizacija teksta, glasno čitanje

Materijali i izvori

Učitelj odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz različitih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Slovački jezik i kultura  povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.

Učitelj se može koristiti autorskim udžbenicima koji su izdati u Republici Hrvatskoj, ali i originalnim udžbenicima koji su uvezeni iz Republike Slovačke. Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, npr. televizijskim  programima na slovačkom jeziku ili programima predviđenim za učenje slovačkog jezika kao i općenito svim vrstama multimedijskih sadržaja na slovačkom jeziku. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.

 

Okruženje za učenje

Uspjeh u učenju i poučavanju slovačkog jezika i kulture u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržem i lakšem usvajanju. U takvom okružju učenje i poučavanje usmjereno je na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima. To je okružje u kojem se njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, a u takvu se okruženju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.

Učenje slovačkog jezika se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su, npr. kontakt s govornicima slovačkog jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim institucijama i centrima, projekcijama, izložbama, muzejima, manjinskim udrugama, posjete i školske ekskurzije u Republiku Slovačku,  posjete i suradnja učenika slovačkog jezika po Modelu C.

Upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji pridonose stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja.

Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i konstruktivna komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja slovačkim jezikom. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku slovačkog jezika

Određeno vrijeme poučavanja i učenja

Predmet Slovački jezik i kultura se u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu uči kao jezik slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i to od 1. razreda, ali isto tako postoji mogućnost uključivanja učenika u nastavu u bilo kojem razredu i bez obzira na razinu njegovog predznanja. Ovisno o godini početka, učenje u pravilu traje raznoliko. Vrlo je važno što ranije započeti s učenjem slovačkog jezika i kulture te time stvoriti temelje za postizanje visoke razine jezičnoga umijeća. Uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici više izloženi slovačkom jeziku te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina.

Budući da odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu, učitelj im posvećuje podjednaku pozornost.

Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli najvišu razinu usvojenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.

Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga i formalnog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.

 

Grupiranje učenika

Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetni proces učenja i poučavanja Slovačkog jezika i kulture jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno jednake dobi, sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti komunikacijskom kompetencijom.

Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika. Stoga je s obzirom na specifičnosti slovačkog (manjinskog) jezika u osnovnim i srednjim školama, prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja ili odgojno-obrazovnih skupina potrebno voditi računa o razini poznavanja jezika, kao i o dobi i razvojnim obilježjima učenika koji čine jedno odjeljenje ili skupinu.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

 

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Slovački jezik i kultura u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu kurikuluma predmeta opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Elementi vrednovanja u Slovačkom jeziku i kulturi su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domena Komunikacija i jezik,  Književnost i stvaralaštvo te   Kultura i mediji . Ostvarenost ishoda iz domene Komunikacija i jezik te dio ishoda iz domene Književnost i stvaralaštvo i Kulture i medija, koje se odnose na usvajanje znanja, iskazuje se opisno u prvom razredu prvog polugodišta, odnosno opisno i brojčano od prvog razreda u drugom polugodištu. dok se usvojenost ishoda iz Kulture i medija, koji se odnose na ovladavanje vještinama i razvoj stavova, odnosno ishodi vezani uz kreativno izražavanje iskazuju u svim odgoj-obrazovnim ciklusima isključivo opisno, što jednako vrijedi za osnovne i srednje škole.

Vrednuje se opisno i brojčano. Opisno vrednovanje uključuje praćenje razvoja učenikovih sposobnosti i vještina te njegov odnos prema radu i evidentira se u imenik u prostor za opisno praćenje. Brojčano vrednovanje uključuje praćenje učenikove razine usvojenosti znanja i upisuje se u imenik brojkom (ocjenom) od 1 do 5.

Elementi ocjenjivanja za osnovnu školu su:

1. Razumijevanje slušanjem

2. Usmeno izražavanje i stvaranje

3. Pisano izražavanje i stvaranje

4. Kulturni sadržaji i aktivnost

Elementi ocjenjivanja za srednju školu su:

1. Komunikacijsko jezična razina

2. Samostalnost u ovladavanju jezikom

3. Međukulturalna komunikacijska kompetencija

Učenička se izvedba procjenjuje temeljem unaprijed izrađenih kriterija za jezičnu vještinu koja se vrednuje u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti.

Pri vrednovanju vodi se računa o tome da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Vrednovanje za učenje

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio  procesa učenja i poučavanja koji ne rezultira ocjenama. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, na razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja.

Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate, poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, anegdotskih zabilješki, opažanja itd.

 

Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se putem sustavne samorefleksije, samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja radi poticanja učenikove autonomije i samoreguliranog učenja, tj. razvoja svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje, upitnici, razredna rasprava i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što pridonosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebne za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne rezultira ocjenama, već kvalitativnim povratnim informacijama.

 

Vrednovanje naučenoga

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda definiranih kurikulumom predmeta Slovački jezik i kultura tijekom godine ili na kraju školske godine, kao i upozoravanje na dijelove komunikacijske kompetencije koji zahtjevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj prilikom vrednovanja za svaki element vrednovanja prema tim razinama razrađuje deskriptore koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu.

Koriste se usmene i pisane provjere znanja, učenički projekti, rasprave, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednome ili na više oblika vrednovanja. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti.

Način i kriteriji vrednovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.

 

Izvješćivanje

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Formiranje zaključne ocjene

Prilikom određivanja završne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa završna (pr)ocjena proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena.

Ocjena ne mora proizlaziti nužno iz aritmetičke sredine.

Budući da je pohađanje nastave Slovačkog jezika i kulture otvoreno učenicima s različitim razinama predznanja ili bez predznanja, kao i da se mogu uključiti u nastavni proces u bilo kojem ciklusu, učitelj može individualnim pristupom  prilagoditi  očekivane ishode te u skladu s tim izvršava i vrednovanje.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

PRIJEDLOG  TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI ZA OSNOVNU ŠKOLU:

PRVI RAZRED OŠ

Ján Domasta:Koho mám rád

Ľudová: Červené jabĺčko

Vyčítanka: Jeden, dva, tri, štyri, päť

Zo Zlatej brány: Naša mačka

Ľudová: Kukulienka

Ján Domasta: Môj poklad

Krista Bendová: Bola raz jedba trieda

Ľudová: Nerobotná tanečnica

Riekanky pre najmenších:Varila myšička kašičku

M. Metlová, E.Slobodová: Riekanky, pesničky …

Elena Čepčeková: Mamičke

Izbor iz  časopisa za djecu (Včielka i dr. )

 

DRUGI RAZRED OŠ

Ľ. Fulla: Slovenský kroj

Ján Navrátil: Vítanie hostí

Mária Topoľská: Orechovci

Viktor Hujík: Čo čím vonia?

Juraj Tušiak: Po lete

Elena Čepčeková: Ježkova komôrka

Elena Čepčeková: Ovocie

Jozef Čertík: Jesenná pošta

Mária Haštová: Rozhovor

Ch. Morgenstern (prel.Ľ.Feldek): Tri vrabce

Ľudové zimné hádanky

Marta Benčaťová: Jar

Pavel Mučaji: V záhrade

Jozef Breza: Hádanka

Ján Turan: Leto

Daniel Hevier: Veselý Valentín

Krista Bendová: Ako Jožko Pletko pozašíval všetko

Jozef Pavlovič: Koľko má mačka mačiatok

 

TREĆI RAZRED OŠ

Hana Zelinová: Čo je rodina

Milan Rúfus: Modlitba na dobrú noc

Krista Bendová: O dobrej rodinke

Daniel Hevier: Učiteľ smiechu

Ľudmila Podjavorinská: Do školy

Viktor Hujík: Kto ma uhádne?

Krista Bendová: Koza na predaj

Ľudmila Podjavorinská: Prvý sneh

Libuša Friedová: O polnočnom nákladnom aute

Krista Bendová: Snehový Hektor

Iveta Bognárová: Posledný deň školského roka

Pavel Mučaji: Výlet

Jozef Pavlovič: Semafor

Daniel Hevier: Cisár a pisár

Slovenská ľudová rozprávka: Kubov zajac

Jozef Pavlovič: Zvonček

Ľudmila Podjavorinská: Hudie svrček

Ján Turan; Ela, ktorá mlela

Izbor iz  časopisa za djecu (Včielka i dr. )

 

ČETVRTI RAZRED OŠ

Rudolf Dobiáš: Domov

Mária Rázusová–Martáková: Žltá jeseň

Daniel Hevier: Madam Jeseň

Milan Rúfus: Chlieb náš každodenný

Štefan Moravčík: December

Juraj Tušiak: Zimná krajinka

Anna Majerová: Skrývačka

Ján Navrátil: Jar

 

Libuša Friedova: Vianočná tržnica

Alojz Čobej; Pomôžte im dobré deti

Vesna Baksa: O spôsobe života a zvykov Slovákov prisťahovaných do Markovca Našického

Tomáš Janovic: Mňaumyš

Juraj Tušiak: Máj

Michal Babinka: Na pláži

Miroslav Demák: Hostina

Pavel Grňa: Zívačka

Libuša Friedova; Vianočna tržnica

Izbor iz  časopisa za djecu (Včielka i dr. )

 

PETI RAZRED OŠ

Alojz Čobej: Čo deťom k šťastiu treba?

Ján Vetva; Cigarety

Milan Rúfus: Modlitba za rodičov

Juraj Tušiak: Keď moja mama nie je...

Zoroslav Jesenský: Kyslá rozprávka so sladkým koncom

Alojz Čobej: Každý sa vráti rád

Tomáš Čelovský: Rád chodím do školy

Jozef Pavlovič: December

Jozef Pavlovič: Zrodenie tichej noci

Daniel Hevier: Ako Daniela stretla anjela

Vincent Šikula: Ani sa človek nenazdá a už je tu jar

Daniel Hevier: Obyvateľ zemegule

Ján Uličiansky: Prvý letný deň

Ján Andel: Čo rastie v záhrade

Mária Ďuríčkova: Nedokončená rozprávka

Krista Bendová: Čapica

František Rojček: Mená nášho Zdena

Jozef Pavlovič: O svinke Špinke

Slovenská ľudová rozprávka: Koza odratá a jež

František Rojček: Torta z piesku

 

ŠESTI RAZRED OŠ

Božena Sajáková: Vukovar

Andrej Kuric: Domovina

Božena Dasovičová: Dobre je mať babku

Klára Jarunková: O škole, do ktorej sa nedalo prísť načas

Klára Jarunková: Fujavica

Hana Suchá: Najlepší dopravný prostriedok

Daniel Hevier: Medardova kvapka

Juraj Tušiak: O štyroch usilovných opiciach

Ján Navrátil: Maliarove šaty

Ľudmila Podjavorinská:Klásky

Hana Suchá. Najlepší dopravný prostriedok

Lenka Dedinská: Farebná rozprávka

M.R. Martáková: Ranená breza

Klára Jarunková:Stromček

Pavol Štefánik: Vianočny počítač

Eleonora Gašparová: Ako čerešne oklamali chlapca

Daniel Hevier: Stromotrasenie

 

SEDMI RAZRED OŠ

Vesna Valihorová: SEPTEMBER – Z POĽA BER

Ján Smrek: Najčistejšia láska

Martin Kukučín: Z teplého hniezda

Pavel Mučaji: Ráno na rovine

Slovenská ľudová balada: Išli hudci horou

Kamil Peteraj: Školská lavica

Ján Lacko: Veľká noc

Daniel Hevier: Môj kôň

Anna Papugova: Lena v texaskách

Juraj Tušiak: Jednoduché slová

Daniel Hevier: Náušnica v uchu

Tomáš Čelovský: Vojenská fazuľa po domácky

Štefan Moravčík: Ako sa tvorí svet

Milan Hudec. Pastieri v Betleheme

M. R. Martáková: Vlasť

Maša Haľamová: Bazulienka

Pavol Štefanik:Kde a čo som kúpil

 

OSMI  RAZRED OŠ

Ľudovít Štúr: Maj sa dobre  dom i ty

Janko Kráľ : Jarná pieseň

Andrej Sládkovič: Marína

Miroslav Válek: Jesenná láska

Ján Botto: Smrť Jánošíkova

Vladimír Hurban Vladimírov: Zem

Vesna Valihorová: Výber z pranostík

Martin Prebudila: O prvom bozku a o prvom živom škorpióne

Samo Chalupka: Mor ho

Eugen Čerňan: Zem je čarovná

Pavol Braxatoris:Rodná zem

Pavol Braxatoris: Modrá rúža

K. Kučerová: Slováci v Chorvátsku

V. Ušák: Slováci v Chorvátsku

Matúš Kučera: Prečo si Slovienom utvoril písmo

Janko Matúška: Nad Tatrou

Významní Slováci v chorvátskej vede a kultúre

 

PRIJEDLOG  TEKSTOVA IZ KNJIŽEVNOSTI ZA SREDNJU ŠKOLU:

Országh Pavol Hviezdoslav: Balady

Burlasová, Soňa: Ľudové balady na Horehroní

Dobšinský Pavol: Slovenské ľudové rozprávky

Kollár Ján: Národnie spievanky 1-2

Sládković Andrej: Spisy básnické

Rúfus Milan: Janko Kráľ vo výbere Milana Rúfusa

Országh Pavol -Hviezdoslav: Hájnikova žena

Kukučín Martin: Dom v stráni

Verešová Jana, Juráková Beáta: Ľudové zvyky, tradície a remeslá vo výchove mimo vyučovania

Figuli Margita: Tri gaštanové kone

Chrobák Dobroslav: Drak sa vracia

Jesenský Janko

Výber z malomestských rozprávok

Jesenský Janko: Maškarný ples a iné poviedky

Rúfus Milan: Stôl chudobných

Rúfus Milan: Studnička

Rúfus Milan: Dotyky, Hečko: Červene víno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.