I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o proračunu (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15) uređuju se područja koja se odnose neposredno na planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Odredbe Zakona djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se razvrstavaju u sektor općeg proračuna.

Važeći Zakon o proračunu  u najvećem je dijelu ostvario prvobitno postavljene ciljeve među kojima je uspostavljanje fiskalne discipline bio jedan od značajnijih. Ipak, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te učinkovitije pružanje javnih usluga. Također, potrebno je provesti usklađenja s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna uvodi se sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu koji se odnosi na zaduživanje i upravljanje dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.

Do kraja 2017., odnosno do donošenja novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci u vezi s izradom, provedbom i praćenjem učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i Zakon o proračunu. Donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. godine uvedena je obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisan je njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno s organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi, kao kratkoročni dokument strateškog planiranja, provedbeni program tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i koji se može revidirati na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane važećim odredbama Zakona o proračunu.

Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvedeni su planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Uvođenje planova razvojnih programa bilo je važno i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije jer programi i projekti koji se planiraju financirati iz fondova Europske unije moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, primjenom novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, plan razvojnih programa gubi svoj značaj, a ovim se Prijedlogom zakona ukida obveza njegove izrade.

Nedostatak upravljačke fleksibilnosti u javnom sektoru može potkopati napore u uvođenju sustava temeljenog na uspješnosti i povećanju odgovornosti javnog managementa. U postojećem sustavu postoji nedostatak fleksibilnosti u upravljanju proračunima u dijelu provođenja EU projekata. Mogućnost preraspodjeljivanja proračunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini daje fleksibilnost prepoznat je i uveden već Zakonom o proračunu (Narodne novine, broj 96/03) iz 2003. godine.

Budući da je punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji osim obaveza donijelo je i mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima u sklopu strukturnih i Kohezijskog fonda, iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije i olakšati njihovo provođenje. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinanciranih iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. Omogućava se i preraspodjela sredstava najviše do 15% radi povećanja sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. To je adekvatno u situacijama kada je u proračunu planiran projekt s ovim izvorom financiranja i svim potrebnim računima ekonomske klasifikacije. Ali ako to nije slučaj, bez izmjena i dopuna proračuna nije moguće izvršavanje ovog EU projekta. To su razlozi zbog kojih je bilo potrebno propisati veću fleksibilnost u dijelu izvršavanja EU projekata.

Program konvergencije čini ključnu stratešku polaznicu za izradu smjernica ekonomske i fiskalne politike. Prema postojećem zakonodavnom okviru smjernice sadržavaju:

•  ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje;
• makroekonomski i fiskalni okvir s mogućim izmijenjenim okolnostima u odnosu na one definirane u programu konvergencije i
• visinu financijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje.

U samim smjernicama dodatno se pojašnjava makroekonomski i fiskalni okvir koji uključuje pretpostavke temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, obrazloženje značajnih razlika između makroekonomskih i proračunskih projekcija i posljednje dostupnih projekcija Europske komisije, višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška općeg proračuna, dug općeg proračuna i visine prihoda i rashoda općeg proračuna, projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata planiranja i opis predviđenih promjena u zakonima, drugim propisima i aktima planiranja s fiskalnim učinkom u srednjoročnom proračunskom razdoblju.

Smjernice su osnova za izradu uputa za izradu prijedloga državnog proračuna. Ove upute namijenjene su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna. Ovim se Prijedlogom zakona propisuje obveza ministarstvima za sastavljanje detaljnije upute za proračunske i izvanproračunske korisnike iz njihove nadležnosti, u kojima, između ostaloga, dodjeljuju limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje potom sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Time će se postići bolja kvaliteta konsolidiranih financijskih planova ministarstva s velikim brojem proračunskih korisnika te osigurati nesmetan proces njihova izvršavanja.  

Proračun je najvažniji akt javnih financija. Do sada se sastojao isključivo od općeg i posebnog dijela, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržavao je i plan razvojnih programa. Ovim se Prijedlogom zakona dopunjava sadržaj proračuna na način da obrazloženje postaje sastavni dio proračuna, kako na državnoj, tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao što je u prethodnom dijelu ovoga teksta naglašeno, ukida se plan razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na državnoj razini uobičajena je praksa izrada obrazloženja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna, ali i aktivnosti i projekata proračunskih korisnika državnog proračuna. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave situacija se bitno razlikuje od jedinice do jedinice. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova, čime se zahtijeva preuzimanje odgovornosti korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio proračuna, odnosno financijskog plana. Uz navođenje obrazloženja kao sastavnog dijela proračuna, propisuje se i njegov sadržaj.

Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te predlaže unapređenja u sadržaju godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Prethodnih nekoliko godina značajno je unaprijeđena kvaliteta podataka u financijskim izvještajima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu statističkih izvještaja, a posebice onih koji se dostavljaju Eurostatu (Europskom tijelu za statistiku). Sadržaj financijskih izvještaja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je promijenjen kako bi se osigurala mogućnost da primjerice statističari samostalno od financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinice izrade konsolidirani financijski izvještaj istovjetan onom kojeg je izradila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nova rješenja dovela su do odvajanja procesa planiranja i izvršavanja proračuna od računovodstvene funkcije i financijskih izvještaja, što je uobičajena praksa drugih zemalja Europske unije.

Važećim odredbama Zakona o proračunu je propisan, na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga uvodi se i obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za sve proračunske korisnike.

Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika. Na isti način su obuhvaćeni proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakav način planiranja proračuna traži i detaljnije propisane procedure izrade i donošenja financijskih planova proračunskih korisnika, kao i samih izmjena i dopuna financijskih planova koje se provode tijekom godine. Potrebno ih je sagledati u međuovisnosti s procesom izrade i donošenja nadležnog proračuna te izmjena i dopuna nadležnog proračuna.

Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je po prvi put Zakonom o proračunu  propisano da proračunski korisnici državnog proračuna, prije sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, moraju ishoditi suglasnost Vlade. Riječ je o ugovorima kojima se preuzimaju obveze za plaćanja u sljedećim godinama za nabavu imovine, obavljanje određenih usluga ili sufinanciranje programa i projekata određenih pravnih osoba i sl. Zakonom o proračunu  iz 2008. godine ova je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishoditi od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu  iz 2012. godine dodatno je propisano da ministar financija može dati suglasnost (bez upućivanja prijedloga Vladi) proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u sljedećim godinama, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Od kada je stupila na snagu takva odredba, u godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna taj iznos je 10.000.000 kuna.

Predviđanje i kontrola buduće potrošnje jedan je od temeljnih instrumenata unapređenja procesa pripreme proračuna, ali i održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Upravo stoga, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2015. godine primjena ovih odredbi proširena je i na one proračunske korisnike koji preuzimaju obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, a iste financiraju iz namjenskih ili vlastitih prihoda, neovisno o izuzeću od obveze uplate istih u državni proračun.

S obzirom na visinu preuzetih obveza na temelju višegodišnjih ugovora, koje će se uz ispunjenje određenih uvjeta izvršiti na teret proračunskih sredstava narednih godina, u 2017. godini je podzakonskim aktom za proračune i proračunske korisnike uvedena obveza vođenja analitičkih knjigovodstvenih evidencija obveza po ovim ugovorima.

Kod davanja suglasnosti proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje višegodišnjih obveza, Ministarstvo financija razmatra raspoloživost sredstava za preuzimanje budućih obveza i opravdanost namjene za koju se traži preuzimanje obveze i dobivanje suglasnosti. Radi jednoobraznog postupanja, a uzimajući u obzir da navedene suglasnosti daju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim proračunskim korisnicima, Zakonom je predviđeno da se pravilnikom, odnosno opći aktom propisuju uvjeti za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje ovakvih obveza.

Prema važećem Zakonu o proračunu, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata financiranih iz sredstava Europske unije. Međutim, kako sredstva iz fondova Europske unije predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a time se povećava i dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, potrebno je uvesti bolju kontrolu i nad stvaranjem višegodišnjih ugovornih obveza koje proizlaze iz provođenja projekata financiranih iz ovih izvora, a na način koji neće usporiti njihovo ugovaranje i provođenje, što je ovim Prijedlogom zakona i učinjeno.

Prema odredbama važećeg Zakona o proračunu, namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.

Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a ne financiraju se iz proračuna. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Također se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.

Kako je navedeno, od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika državnog proračuna, s tim da navedeni prihodi i primici dijela ustanova nisu dio novčanog tijeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze koje se financiraju iz navedenih izvora. Na osnovi mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlastitih i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna sadržava izvršenje rashoda ovih korisnika financiranih iz uključenih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka.

Godišnji zakoni o izvršavanju državnog proračuna daju mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija. Dosad su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo kulture.

Važnost praćenja korištenja namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz nadležnosti pojedinih ministarstva, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznata je i u sustavu fiskalne odgovornosti. Slijedom navedenoga, uvodi se obveza ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akata kojim će se formalno urediti ostvarivanje i korištenje namjenskih prihoda za koje namjena nije uređena posebnim propisima te vlastitih prihoda njihovih korisnika.

Na temelju važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinog proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se dugoročno zadužuje uzimanjem kredita i davanjem jamstava/suglasnosti, ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode od pomoći i donacija te prihode ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.

U opseg mogućeg zaduživanja (od 20 posto) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u izračun ukupne godišnje obveze uključuje se:

1. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zaduženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava,

2. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnosti dane:

• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u godišnjim financijskim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju,
• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa u sudski registar, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• ustanovi čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te

3.iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vrijednosnih papira i danih zajmova te

4.dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju i to na dan podnošenja zahtjeva.

Kontrola fiskalnog ograničenja navedenih 20 posto ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se prema važećem Zakonu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, mogu zadužiti uz suglasnost ministra financija. Budući da se značajno povećava udio zaduživanja za sufinanciranje projekata iz sredstava Europske unije u odnosu na prihode pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvedena su ograničenja i u ovom dijelu, ali vodeći računa da novi mehanizmi ne uspore ugovaranje i provedbu projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

S obzirom da odluke za zaduženje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada, propisuju se situacije u kojima nije potrebno ponovo tražiti suglasnost Vlade ako se promjene uvjeti kredita ili zajma na način da su povoljniji za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na način da se smanjuje teret zaduženja za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na trenutno važeći zakonodavni okvir najvažnije promjene u ovom Prijedlogu zakona navode se u nastavku:

1. Definicija proračunskih korisnika usklađuje se s posebnim propisom.

2. Uvodi se obveza izrade fiskalne procjene za predlagatelje amandmana na zakone i za tijelo nadležno za tumačenje kolektivnih ugovora, ako se istima mijenja fiskalna procjena.

3. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada je obrazloženje bilo samo prilog):

• Kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja.
• Uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata.

4. Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi se obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan

• Primjenjuje se u slučaju kada su veliki preneseni manjkovi ili viškovi s kojima se ne može uravnotežit proračun, odnosno financijski plan u jednoj godini. Ova je obveza postojala i do sada, ali je bila propisana uputama Ministarstva financija.

5. Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja tijela državne uprave.

6. Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

a. Obrazloženje proračuna sadržavat će prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti, a s druge strane Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvedeni su novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj.

7. Razrađuje se sadržaj smjernica ekonomske i fiskalne politike u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira i usklađuje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.

8. Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela).

9. Razrađuju se odredbe u vezi s  podnošenjem amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i o prijedlogu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te o financijskim planovima izvanproračunskih korisnika.

10. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija i za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte iznad određenog iznosa.

11. Uvode se jasnija pravila za preraspodjele proračunskih sredstava, a ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa ciljem osiguranja nacionalne komponente EU projekata.

12. Jača se zakonodavni okvir davanja državnih jamstava i nadzora nad ispunjavanjem obveza po ugovorima za koje je dano državno jamstvo.

13. Dorađuju se odredbe o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu koji se odnosi na zaduživanje za EU projekte

• Do sada je za zaduživanje za potrebe provođenja EU projekata suglasnost davao ministar financija i nije bilo nikakvih ograničenja. To ostaje i nadalje, ali samo ako se zadužuju na iznos koji ne prelazi iznos ukupno prihvatljivog troška projekta umanjeno za primljene predujmove.

14. Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

15. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna.

16. Dorađuju se prekršajne odredbe.

Primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci bit će vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kao niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PRIJEDLOG ZAKONA O PRORAČUNU

I. OPĆE ODREDBE

SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i jamstva Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama.

USKLAĐIVANJE S PRAVNIM PORETKOM EUROPSKE UNIJU

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

OBVEZNICI PRIMJENE 

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici).

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(4) Temeljem pravilnika iz stavka 3. ovoga članka ministar financija svake godine uz podatke iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavljuje i popis izvanproračunskih korisnika iz stavka 2. ovoga članka koji su za pojedinu godinu izuzeti od obveze primjene odredbi ovoga Zakona.

ZNAČENJE POJMOVA

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. AFCOS je sustav kroz koji se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti sa ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF),

2. akti strateškog planiranja su akti definirani posebnim propisom koji uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama,

3. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom,

4. bruto načelo označava iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja,

5. dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračun i proračunski korisnici mogu davati za određenu namjenu,

6. dane pomoći su tekući ili kapitalni prijenosi inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima Europske unije, proračunima, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, bankama i ostalim financijskim institucijama, trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima,

7. doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije su sredstva koja Republika Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije,

8. Državna riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese: pripremu proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo i upravljanje novčanim sredstvima 

9. državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjen prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu sa člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,  

10. državni proračun je akt kojeg donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor), a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna,

11. državno jamstvo je instrument osiguranja kojim Republika Hrvatska jamči ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo,

12. ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune,

13. financijska imovina su novčana sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe,

14. financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama, 

15. financijsko izvještavanje je skup informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika,

16. funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni,

17. investicije ili kapitalna ulaganja su ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, razvoj novih tehnologija, poboljšanja kvalitete života i druga ulaganja iz kojih će se ostvariti koristi,

18. izvanproračunski fond je izvanproračunski korisnik, pravna osoba osnovana na temelju zakona koja se financira iz namjenskih doprinosa i drugih prihoda,

19. izvanproračunski korisnici su izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i koji su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstani u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici,

20. izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene, a obuhvaćaju: opće prihode i primitke, doprinose, vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, donacije, prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja te namjenske primitke, 

21. izvršna tijela su Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan (u daljnjem tekstu: načelnik, gradonačelnik, odnosno župan) koji svom predstavničkom tijelu predlažu proračun i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i koji obavljaju druge poslove utvrđene ovim Zakonom i posebnim propisima,

22. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu,

23. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu,

24. lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, država članica Europske unije te ostalih država,

25. mjesečni financijski plan proračunskog korisnika je mjesečni prikaz rashoda i izdataka po ekonomskoj, organizacijskoj i programskoj klasifikaciji s planiranim vrijednostima po izvorima financiranja u skladu s očekivanim dospijećem,

26. nefinancijska dugotrajna imovina je sva ekonomska imovina osim financijske čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik, a obuhvaća neproizvedenu i proizvedenu dugotrajnu imovinu,

27. odgovorna osoba je čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom i/ili proizlazi iz posebnih propisa,

28. opći prihodi i primici su prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici od financijske imovine i zaduživanja (nenamjenski), a proračunski korisnici u ovaj izvor uključuju prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna,

29. opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financijski planovi izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

30. organizacijska klasifikacija je prikaz povezanih i međusobno usklađenih (hijerarhijski s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjelina proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz razdjele, glave i proračunske korisnike,

31. pravna osoba u vlasništvu ili većinskom suvlasništvu Republike Hrvatske je pravna osoba čiji imatelj dionica ili poslovnih udjela jest Republika Hrvatska koja pritom ima odlučujući utjecaj na upravljanje ili u odnosu na koju Republika Hrvatska ima osnivačka i vlasnička prava,

32. pravna osoba u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili većinskom suvlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je pravna osoba čiji imatelj dionica ili poslovnih udjela jest jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje pritom imaju odlučujući utjecaj na upravljanje ili u odnosu na koju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili više njih ima osnivačka i vlasnička prava,

33. predstavničko tijelo je županijska skupština, Gradska skupština Grada Zagreba, općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo),

34. prihodi za posebne namjene su prihodi čije je korištenje i namjena utvrđena posebnim propisima,

35. primljene donacije su prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna,

36. primljene pomoći su tekući i/ili kapitalni prijenosi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, institucija i tijela Europske unije ili od subjekata unutar općeg proračuna,

37. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja,

38. programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima strateškog planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

39. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom,

40. proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih korisnika,

41. proračunske klasifikacije su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja,

42. proračunski korisnici su državna tijela i ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu te koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više,

43. proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama,

44. proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

45. refinanciranje je novi kredit ili zajam kojim se zatvaraju postojeće obveze po dugoročnom zaduženju, odnosno zamjena starog kredita ili zajma s novim koji je povoljniji, 

46. registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika je popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem su proračunski korisnici hijerarhijski povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave,

47. središnji proračun je državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna,

48. sredstva Europske unije su sredstva koja se doznačavaju iz proračuna Europske unije,

49. subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se bez protučinidbe daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga u područjima od javnog interesa, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga,

50. ukupno prihvatljivi trošak projekta je iznos kojeg čine sredstva iz fondova Europske unije i obvezni iznos nacionalnog sufinanciranja,

51. upravljačko tijelo je izvršno tijelo proračunskog i izvanproračunskog korisnika utvrđeno posebnim propisom (uprava, upravni odbor, upravno vijeće, fakultetsko vijeće, školski odbor te druga kolegijalna i ostala upravljačka tijela),

52. upravno tijelo nadležno za financije općine, grada, odnosno županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) je ustrojstvena jedinica koja priprema proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna te obavlja druge financijske poslove za načelnika, gradonačelnika, odnosno župana,

53. vlastiti prihodi su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima,

54. zaduživanje je uzimanje kredita, zajma ili izdavanje vrijednosnih papira.

RODNA JEDNAKOST

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 6.

Proračun i financijski plan donosi se i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti, proračunske godine, višegodišnjeg planiranja, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Načelo jedinstva i točnosti 

Članak 7.

(1) U proračunu i financijskim planovima se po bruto-načelu iskazuju svi prihodi i primici te rashodi i izdaci Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. 

(2) Prihodi i primici koriste se za financiranje aktivnosti i projekata, odnosno programa u visini utvrđenoj proračunom, odnosno financijskim planom, izuzev namjenskih prihoda i primitaka iz članka 55. ovoga Zakona i vlastitih prihoda iz članka 58. ovoga Zakona koji se mogu koristiti do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

Načelo proračunske godine

Članak 8.

(1) Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine.

(2) Prihodi i primici uplaćeni na račun od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine prihod su tekuće proračunske godine.

Načelo višegodišnjeg planiranja

Članak 9.

Proračun i financijski plan donose se za tri proračunske godine, a sastoje se od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije proračunske godine.

Načelo uravnoteženosti

Članak 10.

(1) Proračun i financijski plan moraju biti uravnoteženi tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke.

(2) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih i nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun  i financijski plan moraju se uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

(3) Uravnoteženje proračuna i financijskog plana provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna i financijskog plana prema postupku za donošenje proračuna i financijskog plana.

Načelo obračunske jedinice

Članak 11.

U proračunu, financijskim planovima i financijskim izvještajima iznosi se iskazuju u kunama.

Načelo univerzalnosti

Članak 12.

(1) Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako ovim Zakonom, zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije drugačije propisano.

(2) Za financiranje određenih rashoda i izdataka koriste se namjenski prihodi i primici prema članku 55. i 89. ovoga Zakona.

Načelo specifikacije

Članak 13.

(1) Prihodi i primici raspoređuju se u proračunu i financijskom planu po ekonomskoj klasifikaciji i izvorima financiranja.

(2) Rashodi i izdaci raspoređuju se u proračunu i financijskom planu prema proračunskim klasifikacijama.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 14.

Sredstva planirana u proračunu i financijskom planu koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Načelo transparentnosti

Članak 15.

Proračun i financijski plan donose se i izvršavaju u skladu s načelom transparentnosti koje podrazumijeva pravodobno objavljivanje dokumenta, podataka i informacija na sustavan način. 

OBJAVA DOKUMENATA

Članak 16.

(1) Proračun i izmjene i dopune proračuna, odluka o privremenom financiranju, zakon o izvršavanju državnog proračuna, odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski planovi i izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

(2) Financijski plan, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika objavljuje se na njegovim mrežnim stranicama.

(3) Opći i posebni dio proračuna te obrazloženje općeg dijela proračuna, zakon o izvršavanju državnog proračuna, odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjene i dopune proračuna, te izmjene i dopune zakona o izvršavanju i odluke o izvršavanju, odluka o privremenom financiranju te opći i posebni dio i obrazloženje općeg dijela polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna objavljuju se u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »Narodne novine«), odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

(4) Opći i posebni dio i obrazloženje općeg dijela polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako Sabor odnosno predstavničko tijelo ne donese izvještaje o izvršenju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, prijedlozi izvještaja o izvršenju se u roku od 60 dana od dana podnošenja Saboru odnosno predstavničkom tijelu objavljuju na mrežnim stranicama Vlade, odnosno mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje.

(7) Ministarstvo financija na svojim mrežnim stranicama objavljuje vodiče za građane o državnom proračunu, izmjenama i dopunama državnog proračuna i o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna. 

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu na svojim mrežnim stranicama objavljivati vodiče za građane o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjenama i dopunama proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(9) Ministar financija naputkom utvrđuje izgled i okvirni sadržaj vodiča za građane koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE

Članak 17.

(1) Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama.

(2) Proračunske klasifikacije su:

- organizacijska,

- ekonomska,

- funkcijska,

- lokacijska,

- programska,

- izvori financiranja.

(3) Pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija.

ODGOVORNOST ZA PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 18.

(1) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je za:

- planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna, odnosno financijskog plana,

- naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te uplatu na račun proračuna ako je primjenjivo, 

- preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi,

- zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i ekonomičnost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi.

(2) Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskog i izvanproračunskog korisnika može, za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ovlastiti druge osobe u skladu s aktima o unutarnjem ustrojstvu. Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje odgovornost čelnika.

(3) Prijenos ovlasti iz stavka 2. ovoga članka čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti.

PREDMET PROPISA ZA IZVRŠAVANJE PRORAČUNA ZA PRORAČUNSKU GODINU

Članak 19.

(1) Sabor uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, a predstavničko tijelo uz proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izvršavanju proračuna.

(2) Propisima iz stavka 1. ovoga članka uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, odnosno načelnika, gradonačelnika, župana i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

FISKALNA PROCJENA POSLJEDICA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA PRORAČUN

Članak 20.

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na usvajanje Saboru moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za proračun (u daljnjem tekstu: fiskalna procjena) iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna. 

(2) Fiskalna procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti:

- predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine,

- prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna,

- prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna,

- suglasnost Ministarstva financija ako prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja imaju fiskalni učinak na proračun, odnosno mišljenje Ministarstva financija na izjavu predlagatelja da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja nemaju fiskalni učinak na proračun, u skladu s posebnim propisima.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, akti koje Vlada usvaja ili upućuje na usvajanje Saboru, a kojima se usvajaju izvješća o realiziranim aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima za prethodne proračunske godine, ne moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu stavcima 1. i 2. ovoga članka. 

(4) Fiskalni učinak pravilnika i drugih propisa koje Vlada ne usvaja, a donose se na temelju zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja na čiju je fiskalnu procjenu Ministarstvo financija dalo suglasnost u skladu s odredbama ovoga članka, mora biti u skladu s tako utvrđenom fiskalnom procjenom.  

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je fiskalna procjena pravilnika i drugih propisa koje Vlada ne usvaja veća od fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja na temelju kojih se pravilnici i drugi propisi donose, a na koju je Ministarstvo financija dalo suglasnost, takvi se akti moraju dostaviti Ministarstvu financija na prethodnu suglasnost. 

(6) Ako proračunski korisnici predlažu donošenje novih zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koji imaju fiskalni učinak na naredni državni proračun, sredstva za njihovu provedbu moraju biti predviđena Smjernicama iz članka 26. ovoga Zakona. 

(7) Vlada će uredbom urediti postupak utvrđivanja fiskalnog učinka te davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka, kao i oblik i sadržaj Obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka na kojem se daje Iskaz o procjeni fiskalnog učinka u skladu s ovim Zakonom. 

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

ODREDBE O NAMJENSKOM KORIŠTENJU PRIHODA

Članak 21.

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata te akata strateškog planiranja ne mogu sadržavati odredbe o namjenskom korištenju prihoda, osim uz suglasnost koju je prethodno potrebno dobiti od Ministarstva financija.

(2) Prihodi od javnih davanja, osim prihoda od doprinosa, ne mogu biti određeni kao namjenski prihod. 

FISKALNA PROCJENA AMANDMANA I KOLEKTIVNIH UGOVORA

Članak 22.

(1) Predlagatelji amandmana na prijedloge zakona koji se podnose Saboru, a kojima se mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz prijedlog zakona, dužni su izraditi novu fiskalnu procjenu koja se dostavlja proračunskom korisniku državnog proračuna koji je predlagatelj zakona i Ministarstvu financija.

(2) U slučaju povećanja rashoda utvrđenim novim fiskalnim procjenama iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj je obvezan istodobno predložiti smanjenje drugih rashoda u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja.

(3) Predstavnici Vlade u tijelu nadležnom za tumačenje kolektivnih ugovora čijim se službenim tumačenjima mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz zaključeni kolektivni ugovor, dužni su prije izjašnjavanja o službenom tumačenju, odnosno izmjeni zatražiti od nadležnog proračunskog korisnika državnog proračuna iz čijeg je djelokruga kolektivni ugovor izradu nove fiskalne procjene na koju je potrebno dobiti prethodno mišljenje Ministarstva financija.

(4) Na postupak fiskalne procjene i utvrđivanja fiskalnog učinka iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe uredbe iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona. 

PRETPOSTAVKE ZA IZRADU PRORAČUNA

Članak 23.

(1) Izrada državnog proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja određenih propisima i drugim aktima Sabora, Vlade i ministra financija u skladu sa svojim djelokrugom i nadležnostima.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

NACIONALNI PROGRAM REFORMI I PROGRAM KONVERGENCIJE

Članak 24.

(1) Tijelo nadležno za strukturne reforme u suradnji s ministarstvima nadležnim za pojedine strukturne reforme izrađuje nacionalni program reformi, a Ministarstvo financija izrađuje program konvergencije.

(2) Vlada zaključkom usvaja nacionalni program reformi i program konvergencije najkasnije do kraja travnja tekuće godine.

(3) Nacionalnim programom reformi utvrđuje se strateški okvir za provođenje strukturnih reformi u sljedećih 12 do 18 mjeseci. 

(4) Nacionalni program reformi sadrži glavne elemente makroekonomskog scenarija te ključne reformske mjere proizašle iz strateških ciljeva utvrđenih u aktima strateškog planiranja, a koje Republika Hrvatska poduzima i čiju provedbu planira u srednjoročnom razdoblju, sve u skladu s fiskalnim okvirom definiranim programom konvergencije.

(5) Programom konvergencije utvrđuje se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće tri proračunske godine. 

(6) Program konvergencije sadrži:

- prikaz makroekonomskih kretanja; 

- prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji obuhvaća projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja te opis predviđenih promjena  u zakonima, drugim propisima i aktima strateškog planiranja s fiskalnim učinkom u srednjoročnom proračunskom razdoblju;

- prikaz stanja i projekcije duga općeg proračuna;

- ocjenu dugoročne održivosti javnih financija;

- fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška općeg proračuna i duga općeg proračuna

- kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija.

MAKROEKONOMSKE I PRORAČUNSKE PROJEKCIJE

Članak 25.

Fiskalno planiranje temelji se na realističnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija.

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE

Članak 26.

(1) Ministarstvo financija, na temelju akata strateškog planiranja i posebnih preporuka Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku, izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za sljedeće trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Smjernice) koje Vlada usvaja zaključkom najkasnije do 31. srpnja.

(2) Smjernice sadrže:

- ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka;

- makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske s mogućim izmijenjenim okolnostima u odnosu na one definirane u programu konvergencije iz članka 24. ovoga Zakona, a koji uključuje:

a. pretpostavke temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, uz navođenje njihovih izvora,

b. obrazloženje značajnih razlika između makroekonomskih i proračunskih projekcija i posljednje dostupnih projekcija Europske komisije,

c. procjenu visine prihoda i rashoda državnog proračuna, 

d. višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška općeg proračuna i duga općeg proračuna.

- visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za prethodnu i tekuću proračunsku godinu, te za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna, za prethodnu i tekuću proračunsku godinu, te za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. 

(3) Visina rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka obuhvaća:

a) visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i 

b) visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u godini u kojoj se održavaju parlamentarni izbori rok izrade Smjernica i njihov sadržaj može odstupiti od roka propisanog u stavcima 1. i 2. ovoga članka. 

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za vrijeme trajanja privremenog financiranja iz članka 50. ovoga Zakona, Vlada zaključkom usvaja Smjernice iz stavka 2. najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

UPUTA ZA IZRADU PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA 

Članak 27.

(1) Na osnovi Smjernica iz članka 26. ovoga Zakona Ministarstvo financija najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je Vlada donijela Smjernice dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i izvanproračunskim korisnicima uputu za izradu prijedloga državnog proračuna.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- prikaz visine rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije navedenih u Smjernicama iz članka 26. ovoga Zakona, 

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna navedenom u Smjernicama iz članka 26. ovoga Zakona  

- način izrade i rokove za izradu državnog proračuna.

UPUTA ZA IZRADU I DOSTAVU PRIJEDLOGA FINANCIJSKIH PLANOVA

Članak 28.

(1) Na osnovi upute za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 27. ovoga Zakona, ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije sastavljaju i dostavljaju uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži: 

- visinu rashoda iz izvora financiranja opći prihodi i primici te namjenski primitci po proračunskim korisnicima koja sadrži visinu rashoda za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te visinu rashoda za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a. visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i 

b. visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti;

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna, za prethodnu i tekuću proračunsku godinu, te za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine.

- način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova nadležnom ministarstvu i drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

UPUTA ZA IZRADU PRIJEDLOGA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 29.

(1) Ministarstvo financija, na osnovi Smjernica iz članka 26. ovoga Zakona, odnosno programa konvergencije i uputa za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 27. ovoga Zakona, sastavlja uputu za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do 31. kolovoza tekuće godine.

(2) Nakon primitka upute iz stavka 1. ovoga članka, upravno tijelo za financije u suradnji s drugim upravnim tijelima izrađuje uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Uputa iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

- temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine,

- visinu rashoda po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te visinu rashoda za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređen na:

a. visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i 

b. visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti,

- visinu manjka, odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za prethodnu i tekuću proračunsku godinu, te za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine i 

- način i rok za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

II. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

SADRŽAJ PRORAČUNA 

Članak 30.

(1) Proračun se sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te sadrži i financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio i obrazloženje proračuna. 

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje izgled i sadržaj proračuna.

OPĆI DIO PRORAČUNA

Članak 31.

(1) Opći dio proračuna sadrži: 

- sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

- Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, opći dio državnog proračuna sadrži i prijenose depozita, a opći dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, državni proračun mora biti uravnotežen na način da su ukupni prihodi i primici proračunske godine, uvećani za prijenose depozita iz prethodne proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine uvećanima za prijenos depozita u sljedeću proračunsku godinu. 

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti uravnotežen na način da su:

- ukupni prihodi i primici proračunske godine uvećani za preneseni višak iz prethodne proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine ili

- ukupni prihodi i primici proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine uvećanim za preneseni manjak.

POSEBNI DIO PRORAČUNA

Članak 32.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih korisnika iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

OBRAZLOŽENJE PRORAČUNA

Članak 33.

(1) Obrazloženje proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela proračuna i obrazloženja posebnog dijela proračuna.

(2) Obrazloženje općeg dijela državnog proračuna sadrži:

- makroekonomski okvir, 

- obrazloženje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka državnog proračuna,

- manjak, odnosno višak općeg proračuna. 

(3) Obrazloženje općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži obrazloženje:

- prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

- prenesenog manjka, odnosno viška proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju iz članka 31. stavka 4. ovoga Zakona. 

(4) Obrazloženje posebnog dijela proračuna temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata proračunskih korisnika zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti. 

SADRŽAJ FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG I IZVANPRORAČUNSKOG KORISNIKA

Članak 34.

(1) Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika se sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te sadrži opći i posebni dio i obrazloženje financijskog plana.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

OPĆI DIO FINANCIJSKOG PLANA

Članak 35.

(1) Opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

- Sažetak Plana prihoda i rashoda i Računa financiranja

- Plan prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Plan prihoda i rashoda sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sadrži i prijenose depozita, a opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna mora biti uravnotežen na način da su ukupni prihodi i primici proračunske godine, uvećani za prijenose depozita iz prethodne proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine uvećanima za prijenos depozita u sljedeću proračunsku godinu. 

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti uravnotežen na način da su:

- ukupni prihodi i primici proračunske godine uvećani za preneseni višak iz prethodne proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine ili

- ukupni prihodi i primici proračunske godine jednaki ukupnim rashodima i izdacima proračunske godine uvećanim za preneseni manjak.

POSEBNI DIO FINANCIJSKOG PLANA

Članak 36.

(1) Posebni dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio financijskog plana iz stavka 1. ovoga članka uključuje i prikaz stanja ukupnih i dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna utvrđene uputom za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 27. ovoga Zakona. 

OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA

Članak 37.

(1) Obrazloženje financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja općeg dijela financijskog plana i obrazloženja posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

(2) Obrazloženje općeg dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži obrazloženje:

- prihoda i rashoda, primitaka i izdataka i

- prijenosa depozita za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a za proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesenog manjka, odnosno viška financijskog plana, u slučaju iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. 

(3) Obrazloženje posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti. 

VIŠEGODIŠNJI PLAN URAVNOTEŽENJA PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Članak 38.

(1) Ako proračunski i izvanproračunski korisnici iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona ne mogu dospjele obveze podmiriti do kraja proračunske godine obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja.

(2) Višegodišnji plan uravnoteženja iz stavka 1. ovoga članka sadrži analizu i ocjenu postojećeg financijskog stanja, mjere za otklanjanja utvrđenih uzroka nastanka negativnog poslovanja iz kojih su proizašle dospjele obveze te mjera za stabilno održivo poslovanje i akcijski plan provedbe navedenih mjera s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

VIŠEGODIŠNJI PLAN URAVNOTEŽENJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVIH PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA 

Članak 39.

(1) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu preneseni manjak zbog njegove veličine u cijelosti pokriti iz prihoda i primitaka proračunske godine, pokriće manjka planira se sukcesivno kroz trogodišnje razdoblje za koje se proračun, odnosno financijski plan donosi. 

(2) U slučaju sukcesivnog pokrića manjka na način propisan u stavku 1. ovoga članka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja.

(3) Višegodišnji plan uravnoteženja iz stavka 2. ovoga članka sadrži analizu i ocjenu postojećeg financijskog stanja, mjere za otklanjanja utvrđenih uzroka nastanka negativnog poslovanja iz kojih je proizišao manjak te mjera za stabilno održivo poslovanje i akcijski plan provedbe navedenih mjera s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

(4) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu preneseni višak zbog njegove veličine u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini korištenje viška planira se sukcesivno kroz trogodišnje razdoblje za koje se proračun, odnosno financijski plan donosi.

(5) U slučaju sukcesivnog trošenja viška na način utvrđen u stavku 4. ovoga članka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja. 

(6) Višegodišnji plan uravnoteženja iz stavka 5. ovoga članka sadrži prikaz izvora i načina na koji je višak ostvaren, načina korištenje viška prihoda sa ciljem povećanja kvalitete i količine javnih dobara i usluge ili smanjenja prihoda i akcijski plan provedbe navedenih mjera korištenja prihoda s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

ROKOVI I OVLAST ZA DONOŠENJE VIŠEGODIŠNJEG PLANA URAVNOTEŽENJA FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG I IZVANPRORAČUNSKOG KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Članak 40.

(1) Višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 38. ovoga Zakona donosi se na način i u rokovima propisanim za donošenje financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna iz članka 38. ovoga Zakona donosi njegovo upravljačko tijelo, ako je to moguće u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika državnog proračuna, nakon čega ga se dostavlja nadležnom ministarstvu i drugom državnom tijelu  na razini razdjela organizacijske klasifikacije i Ministarstvu financija.

ROKOVI I OVLAST ZA DONOŠENJE VIŠEGODIŠNJEG PLANA URAVNOTEŽENJA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE FINANCIJSKOG PLANA NJIHOVIH PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA 

Članak 41.

(1) Višegodišnji plan uravnoteženja iz stavaka 2. i 5. članka 39. ovoga Zakona donosi se na način i u rokovima propisanim za donošenje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno za donošenje financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Višegodišnji plan uravnoteženja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavaka iz stavaka 2. i 5. članka 39. ovoga Zakona donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavaka 2. i 5. članka 39. ovoga Zakona donosi njegovo upravljačko tijelo nakon čega ga donosi i predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavaka iz 2. i 5. članka 39. ovoga Zakona donosi njegovo upravljačko tijelo, nakon čega na njega daje suglasnost i predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

III. POSTUPAK DONOŠENJA FINANCIJSKOG PLANA I PRORAČUNA 

PREDLAGANJE I DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKIH KORISNKA DRŽAVNOG PRORAČUNA 

Članak 42.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 28. ovoga Zakona.

(2) Čelnik proračunskog korisnika državnog proračuna obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije, prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je to moguće u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika državnog proračuna.

(3) Upravljačko tijelo do kraja tekuće godine usvaja prijedlog financijskog plana koji sadrži plan na razini podskupine ekonomske klasifikacije za proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine.

(4) Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna, sadržan u državnom proračunu koji je donio Sabor, upravljačko tijelo ne treba ponovo usvajati neovisno o tome postoje li razlike u odnosu na prijedlog financijskog plana koje je usvojilo upravljačko tijelo.

(5) Ministarstva i druga državna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 28. dostaviti Ministarstvu financija sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 27. ovoga Zakona.

PREDLAGANJE I DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKIH KORISNKA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 43.

(1) Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim upravnim odjelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Čelnik proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom upravnom odjelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je to moguće i u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika.

(3) Upravljačko tijelo do kraja tekuće godine usvaja prijedlog financijskog plana koji sadrži plan na razini podskupine ekonomske klasifikacije za proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine.

(4) Upravljačko tijelo proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne treba ponovo usvajati financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sadržan u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je donijelo predstavničko tijelo, neovisno o tome postoje li razlike u odnosu na prijedlog financijskog plana koje je usvojilo upravljačko tijelo.

PREDLAGANJE I DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNKA

Članak 44.

(1) Izvanproračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima, odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 28., odnosno iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona. 

(2) Nadležna ministarstva su dužna prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u skladu s uputom iz članka 28. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu financija sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 27. ovoga Zakona.

(3) Čelnik izvanproračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je to moguće i u skladu s aktima kojima je uređen rad izvanproračunskog korisnika.

(4) Upravljačko tijelo do kraja tekuće godine usvaja prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan na razini podskupine ekonomske klasifikacije za proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine.

(5) Financijski plan izvanproračunskog korisnika Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, podnosi na suglasnost Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, zajedno s prijedlogom proračuna iz članka 45. ovoga Zakona.

(6) Financijski plan izvanproračunskog korisnika na koji je Sabor, odnosno predstavničko tijelo dalo suglasnost, upravljačko tijelo ne treba ponovo usvajati neovisno o tome postoje li razlike u odnosu na prijedlog financijskog plana koje je usvojilo upravljačko tijelo.

PREDLAGANJE PRORAČUNA

Članak 45.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije, izrađuje nacrt proračuna te ga dostavlja Vladi, odnosno načelniku, gradonačelniku, županu. 

(2) Vlada, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, utvrđuje prijedlog proračuna i podnosi ga Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

RASPRAVA O PRORAČUNU

Članak 46.

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun ili financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna ne smiju mijenjati predviđeni manjak, odnosno višak utvrđen u prijedlogu državnog proračuna ili financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(2) U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u Saboru mogu se podnositi amandmani:

- kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskim planom izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna,

- kojima se predlaže povećanje proračunskih izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih izdataka u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(3) Nedopušteni amandmani su amandmani: 

- u kojima nije navedena šifra i naziv aktivnosti ili projekta, izvor financiranja te podskupina računa ekonomske klasifikacije, izuzev za one proračunske korisnike državnog proračuna čiji se financijski plan predlaže isključivo na razini razdjela organizacijske klasifikacije i kod predlaganja novih aktivnosti ili projekata; 

- -u kojima nije navedena šifra i naziv aktivnosti ili projekta, izvor financiranja te podskupina računa ekonomske klasifikacije izvanproračunskog korisnika državnog proračuna

- kojima se predlaže povećanje ili smanjenje prihoda ili primitaka utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskom planom izvanproračunskog korisnika;kojima se predlaže povećanje ili smanjenje proračunskih rashoda i izdataka između posebnog dijela državnog proračuna i posebnog dijela financijskog plana izvanproračunskog korisnika;

- kojima se predlaže povećanje ili smanjenje proračunskih rashoda i izdataka u općem dijelu državnog proračuna ili općem dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika;

- na teret proračunske zalihe; 

- na teret dodatnog zaduživanja ili

- na teret već ranije preuzetih obveza.

(4) U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna nedopušteni amandmani iz  stavka 3. ovoga članka bit će odbačeni kao nezakoniti te o njima Sabor neće raspravljati niti glasovati.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

DONOŠENJE PRORAČUNA

Članak 47.

(1) Sabor, odnosno predstavničko tijelo, donosi proračun i to plan na razini podskupine ekonomske klasifikacije za proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine do kraja tekuće godine, u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

(2) Sabor, odnosno predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika na razini podskupine ekonomske klasifikacije za proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine zajedno s donošenjem proračuna.

DOSTAVLJANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 48.

(1) Načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dostavlja proračun, odluku o izvršavanju proračuna, kao i izmjene i dopune proračuna te odluke o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

(2) Pravilnikom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona propisuje se način dostave dokumenata iz stavka 1. ovoga članka.

MJESEČNI FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 49.

(1) Za potrebe izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija može zatražiti od proračunskih korisnika državnog proračuna izradu financijskog plana po mjesecima, za cijelu godinu u skladu s državnim proračunom koji je usvojio Sabor i planiranim dospijećem obveza.

(2) Ako Ministarstvo financija zatraži izradu financijskog plana iz stavka 1. ovoga članka, financijski plan se izrađuje do 15. siječnja tekuće godine.

(3) Tijekom godine mjesečni financijski planovi mogu se mijenjati u skladu s promjenama u dospijeću obveza, odobrenim preraspodjelama te izmjenama i dopunama državnog proračuna.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike.

PRIVREMENO FINANCIRANJE REPUBLIKE HRVATSKE, ODNOSNO JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 50.

(1) Ako Sabor, odnosno predstavničko tijelo prije početka proračunske godine ne donese proračun, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje).

(2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo, a na postupak njezinog donošenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(3) U odluci o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici planiraju se najviše do jedne četvrtine ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka sredstva za financiranje projekata koji se sufinanciraju ili refundiraju iz sredstava Europske unije planiraju se sukladno ugovorenoj dinamici provedbe projekta.

(5) U odluci o privremenom financiranju rashodi koji se financiraju iz namjenskih i vlastitih prihoda planiraju se najviše do procijenjene visine prenesenih i/ili uplaćenih prihoda. 

(6) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

(7) U razdoblju privremenog financiranja financiraju se isti programi, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine.

(8) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja, izuzev obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(9) Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

(10) Ako se do isteka razdoblja privremenog financiranja ne donese proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređena lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(11) Ako se do isteka razdoblja privremenog financiranja ne donese državni proračun, financiranje se, do donošenja državnog proračuna, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Vlada.

(12) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavka 11. ovoga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju u skladu s ovim člankom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi, a ograničenja iz ovoga članka koja se odnose na odluku o privremenom financiranju jednako se odnose na i na odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavka 11. ovoga članka.

PREUZIMANJE OBVEZA PO INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA

Članak 51.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta.

(2) Vlada će uredbom propisati način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike. 

PREUZIMANJE VIŠEGODIŠNJIH OBVEZA NA TERET PRORAČUNA 

Članak 52.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene financijskim planom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, isključivo temeljem odluke Vlade koju predlaže nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama samo uz suglasnost ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru manja od iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. 

(4) Proračunski korisnici državnog proračuna podnose zahtjev za suglasnost iz stavka 3. ovoga članka putem nadležnog ministarstva, odnosno drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(5) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na:

- ugovore čija je vrijednost manja od 500.000,00 kuna,

- pojedinačne ugovore za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada čija vrijednost ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna,

- ugovore povezane sa zaduživanjem Republike Hrvatske i s upravljanjem državnim dugom,

- ugovore preuzete na temelju međunarodnih akata,

- za rashode za redovno poslovanje koji nastaju kontinuirano.

(6) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna moraju kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 

(8) Ministar financija pravilnikom, odnosno načelnik, gradonačelnik, odnosno župan opći aktom propisuje uvjete za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje obveza iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka i vrstu rashoda za redovno poslovanje koji nastaju kontinuirano iz podstavka 5. stavka 5. ovoga članka.

DODJELA SREDSTAVA IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Članak 53.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna koji su nadležni za dodjelu sredstava iz pojedinih programa Europske unije mogu ugovoriti dodjelu sredstava do visine sredstva Europske unije predviđenih za pojedini prioritet. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna koji su nadležni za dodjelu sredstava iz pojedinih programa Europske unije mogu ugovoriti dodjelu sredstava u iznosu koji veći od visine sredstava Europske unije predviđenih za pojedini prioritet, a ako je taj iznos veći od 20% potrebno je za to, na prijedlog proračunskog korisnika državnog proračuna odgovornog za upravljanje pojedinim operativnim programom, dobiti prethodnu suglasnost Vlade. 

(3) Ako se sredstva nacionalnog sufinanciranja osiguravaju u državnom proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna dužni su potrebna sredstva osigurati u okviru utvrđenih limita.   

IV. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA TE UPLATE NA RAČUN PRORAČUNA

Članak 54.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu na račun proračuna te za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.

(2) Prihodi se ubiru i uplaćuju u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini planiranih prihoda.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike. 

NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI

Članak 55.

(1) Namjenski prihodi proračunskih korisnika su prihodi za posebne namjene, naknade s naslova osiguranja, pomoći, donacije i prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, a koja nije stečena iz sredstava proračuna. 

(2) Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu Republike Hrvatske nisu namjenski prihod tijela državne uprave.

(3) Namjenski primici proračunskih korisnika obuhvaćaju primitke od zaduživanja čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima i primitke od prodaje dionica te udjela u vlasništvu proračunskih korisnika.

(4) Prihodi i primici iz stavka 1. i 3. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(5) Zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda i primitaka iz stavka 1. i 3. ovoga članka.

(6) Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka izuzetih od uplate u proračun, sukladno stavku 5. ovoga članka, iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije.

KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 56.

(1) Sredstva namjenskih prihoda i primitaka koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(3) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih prihoda mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(4) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih primitaka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava, ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

(5) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

NADZOR OSTVARENJA I TROŠENJA NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 57.

(1) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti za koje namjena nije uređena posebnim propisima. 

(3) Upravljačko tijelo proračunskog korisnika obvezno je donijeti odluku ili pravilnik kojima se uređuje ostvarivanje i korištenje namjenskih prihoda i primitaka iz stavka 2. ovoga članka, a koji moraju biti u skladu s pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

VLASTITI PRIHODI

Članak 58.

(1) Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(3) Zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda iz stavka 3. ovoga članka iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije.

KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 59.

(1) Sredstva vlastitih prihoda koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(3) Vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(4) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije.

NADZOR OSTVARENJA I TROŠENJA VLASTITIH PRIHODA 

Članak 60.

(1) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti. 

(3) Upravljačko tijelo proračunskog korisnika obvezno je donijeti odluku ili pravilnik kojima se uređuje  ostvarivanje i korištenje vlastitih prihoda, a koji mora biti u skladu s pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

PRIVREMENE MJERE ZA URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA

Članak 61.

(1) Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka (u daljnjem tekstu: privremena obustava izvršavanja) najduže 60 dana. 

(2) U razdoblju privremene obustave izvršavanja Vlada će na prijedlog Ministarstva financija:

- zaustaviti preuzimanje obveza i/ili

- predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja u skladu s posebnim propisima. 

- zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava.

(3) Vlada može, uz mjere iz stavka 2. ovoga članka, donijeti odluku da proračunski korisnici državnog proračuna moraju prethodno dobiti suglasnost Ministarstva financija za sklapanje ugovora.

(4) Ministarstvo financija izrađuje prijedlog mjera privremene obustave izvršavanja, uz sudjelovanje ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. 

(5) Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja državnog proračuna manjak državnog proračuna ne ostvaruje u skladu s predviđenim, Vlada mora nakon isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja državnog proračuna, predložiti izmjene i dopune državnog proračuna.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PRERASPODJELA SREDSTAVA PRORAČUNA 

Članak 62.

(1) Rashodi i izdaci državnog proračuna mogu se preraspodijeliti najviše pet posto na razini podskupine ekonomske klasifikacije donesene od strane Sabora koja se umanjuje i to unutar izvora financiranja opći prihodi i primici te namjenski primici od zaduživanja. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije iz izvora opći prihodi i primici te sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati:

- bez ograničenja unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije,

- najviše 15 % između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije, 

(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka mogu se preraspodjelom osigurati za naknadno utvrđene aktivnosti i/ili projekte i/ili stavke na razini podskupine ekonomske klasifikacije.

(4) Sredstva u državnom proračunu mogu se preraspodjeljivati isključivo u planu za tekuću proračunsku godinu.

(5) Sredstva  se ne mogu preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

(6) Ministar financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava i naknadno utvrđivanje aktivnosti i/ili projekata i/ili stavki. 

(7) Vlada o provedenim preraspodjelama izvještava Sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(9) Način provedbe preraspodjela u skladu sa ovim člankom uređuje se zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

PRERASPODJELA SREDSTAVA U FINANCIJSKIM PLANOVIMA IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 63.

(1) Rashodi i izdaci izvanproračunskih korisnika mogu se preraspodijeliti na razini podskupine ekonomske klasifikacije njihovog financijskog plana na koji je Sabor dao suglasnost u skladu s odredbama ovoga Zakona. 

(2) Preraspodjela sredstava iz stavka 1. ovoga članka može se provesti ako izvanproračunski korisnik prethodno dobije suglasnost nadležnog ministarstva.

(3) Rashodi i izdaci izvanproračunskih korisnika mogu se preraspodjeljivati isključivo u planu za tekuću proračunsku godinu.

(4) Rashodi i izdaci izvanproračunskih korisnika ne mogu se preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja. 

(5) Nadležno ministarstvo o provedenim preraspodjelama u skladu s ovim člankom  obavještava Ministarstvo financija.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Način provedbe preraspodjela u skladu sa ovim člankom uređuje se zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA

Članak 64.

(1) Izmjenama i dopunama proračuna mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu. 

(2) Izmjenama i dopunama proračuna ne mijenjaju se niti se u njima iskazuju usvojene projekcije za sljedeće dvije proračunske godine. 

(3) Izmjene i dopune proračuna sastoje se od plana za tekuću proračunsku godinu i sadrži opći i posebni dio te obrazloženje izmjena i dopuna proračuna.

(4) Na postupak donošenja izmjena i dopuna proračuna na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona za postupak donošenja proračuna.

(5) Izmjenama i dopunama proračuna ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih temeljem članaka 51. i 52. ovoga Zakona

(6) Izmjenama i dopunama proračuna prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno članku 55. i 58. ovog Zakona iznad iznosa utvrđenih u proračunu, moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog, odnosno izvršenog.

(7) Ministar financija pravilnikom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna proračuna te obrazloženja izmjena i dopuna proračuna.

IZMJENE I DOPUNE FINANCIJSKOG PLANA

Članak 65.

(1) Izmjenama i dopunama financijskog plana mijenja se isključivo usvojeni plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Izmjenama i dopunama financijskog plana ne mijenjaju se niti se u njima iskazuju usvojene projekcije. 

(3) Na postupak donošenja izmjena i dopuna financijskog plana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona za postupak donošenja financijskog plana.

(4) Izmjenama i dopunama financijskog plana ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih temeljem članaka 51. i 52. ovoga Zakona

(5) Izmjenama i dopunama financijskog plana prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno članku 55. i 58. ovog Zakona iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu, moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog, odnosno izvršenog.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna financijskog plana te obrazloženja izmjena i dopuna financijskog plana.

ISPLATA SREDSTAVA S RAČUNA