I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvorit će se okvir za osnivanje sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti.

Izvođenjem specijaliziranih studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe obrambenoga i sigurnosnog sustava omogućava se razvoj interdisciplinarnog područja znanosti u polju „Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“.

Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti.

Sveučilište obrane i sigurnosti razvijat će i baviti znanstveno-istraživačkim radom u potpori vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih aktivnosti, ali i aktivnosti drugih tijela iz sustava domovinske sigurnosti.

Na posebnost visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja za potrebe obrane i sustava domovinske sigurnosti izravno utječe sigurnosna i obrambena politika definirana Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i Strateškim pregledom obrane.

Obrazovanje na Sveučilištu obrane i sigurnosti provodit će se za radna mjesta u okviru obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti.

Predloženim se Zakonom uređuju posebnosti Sveučilišta obrane i sigurnosti obzirom na specifičnosti obrambenog resora. Glavni smjer sustava obrazovanja za potrebe Hrvatske vojske određen je u razdoblju osnivanja Hrvatske vojske tijekom Domovinskoga rata kada je određeno da se Hrvatska vojska razvija kao integralni dio hrvatskoga društva.

Razvoj vojnoga obrazovanja započeo je u listopadu 1991. provedbom časničkih tečajeva u Varaždinu, Zagrebu i Samoboru. U prosincu 1991. u Zagrebu je ustrojen Časnički centar Hrvatske vojske. Dočasnička škola ustrojena je 1992. godine, a u siječnju 1993. Časnički centar postaje Hrvatsko vojno učilište gdje se provode programi usavršavanja i profesionalno vojno obrazovanje. Program stipendiranja pripadnika Hrvatske vojske uz rad za stjecanje više i/ili visoke stručne spreme na sveučilištima započet je 1993. godine, 1994. godine stipendiranje poslijediplomskih magistarskih i doktorskih studija, a od 1997. specijalizacije doktora medicine. Stipendiranje budućih časnika Hrvatske vojske po programu STIPENDIST započelo je 2002. godine. Ministarstvo obrane stipendiralo je studente viših godina studija na preddiplomskim i diplomskim studijima u Republici Hrvatskoj radi popune Hrvatske vojske časnicima deficitarnih službi i struka.

Nakon završetka studija i odsluženoga vojnog roka, vojni stipendisti su primani u djelatnu vojnu službu i upućivani su na temeljnu časničku izobrazbu te im je po njenom završetku dodjeljivan prvi časnički čin.

Model civilno-vojnog školovanja pod nazivom KADET započet je 2003. godine i taj model provodio se na način da su se studenti kadeti stipendirali od prve godine studija na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, za popunu časničkih dužnosti u postrojbama borbenih rodova i rodova borbene potpore.

Uz akademsku uspješnost, kadet je bio obvezan proći i vojne module, kampove i programe obuke. Kadetima su dodjeljivane stipendije te osiguran smještaj, prehrana, troškovi prijevoza, udžbenici, športska oprema i dr. Nakon završetka studija, kadeti su primani u djelatnu vojnu službu i upućivani na temeljnu časničku izobrazbu, a po njenom završetku dodijeljen im je prvi časnički čin.

Model školovanja pod nazivom KADET trajao je do pokretanja vojnih studijskih programa u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu 2014. godine.

Trenutačno se na Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman provodi sedam sveučilišnih studijskih programa: dva preddiplomska, dva diplomska i integrirana preddiplomska i diplomska te je u pripremi za akreditaciju jedan poslijediplomski specijalistički studijski program za potrebe sustava domovinske sigurnosti. Prvi preddiplomski sveučilišni studijski programi za potrebe Hrvatske vojske „Vojno inženjerstvo“ i „Vojno vođenje i upravljanje“ u trajanju od osam semestara započeli su s izvođenjem u akademskoj godini 2014./2015. Njihovo pokretanje je u skladu s člankom 48. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15) te je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 91/13). Između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu 10. siječnja 2014. zaključen je Sporazum o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske kojim se uređuju odnosi u ustrojavanju i izvođenju studijskih programa preddiplomskog sveučilišnog studija „Vojno vođenje i upravljanje“ i preddiplomskog sveučilišnog studija „Vojno inženjerstvo“ kojih je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“. U provedbi navedenih studijskih programa sudjeluje 11 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ .

U potpori daljnjeg razvoja sustava vojnog obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske je u rujnu 2017. donijela Odluku o pokretanju postupaka za ustrojavanje diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te poslijediplomskih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 96/17). Tom se Odlukom pokreće postupak za ustrojavanje i akreditiranje sveučilišnih diplomskih studijskih programa „Vojno inženjerstvo“ i „Vojno vođenje i upravljanje“ u trajanju od dva semestra. Između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu 16. svibnja 2018. zaključen je Sporazum o ustrojavanju diplomskih sveučilišnih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske kojim se uređuju odnosi u ustrojavanju i izvođenju studijskog programa diplomskoga sveučilišnog studija „Vojno vođenje i upravljanje“ i diplomskoga sveučilišnog studija „Vojno inženjerstvo“ kojih je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“. Pokrenuti su u akademskoj godini 2018./2019. uz angažiranje šest/sedam sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija „Vojno pomorstvo“ (Narodne novine, br. 24/17) započet je postupak za ustrojavanje i akreditiranje sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija „Vojno pomorstvo“ u okviru Sveučilišta u Splitu. Između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu 28. travnja 2017. zaključen je Sporazum o ustrojavanju studija „Vojno pomorstvo“, kojim se uređuju odnosi u ustrojavanju i izvođenju studijskog programa svučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija „Vojno pomorstvo“, kojeg je nositelj Sveučilište u Splitu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“. Pokrenut je u akademskoj godini 2018./2019., a radi se o integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju u trajanju od deset semestara, koji je namijenjen obrazovanju budućih časnika Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže Republike Hrvatske, ali i mornaričkih časnika za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova.

Vojno pomorstvo razvijeno je u suradnji Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ sa smjerovima studija Vojna nautika i Vojno brodostrojarstvo.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupaka za ustrojavanje svučilišnih diplomskih studija, svučilišnih integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te sveučilišnih poslijediplomskih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 96/17), planirano je i pokretanje poslijediplomskih studija, što je i korak u transformaciji Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u sveučilište. Između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu zaključen je Sporazum o ustrojavanju poslijediplomskih specijalističkih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Sustava domovinske sigurnosti. Sporazumom se uređuju odnosi u ustrojavanju, organiziranju i izvođenju poslijediplomskih specijalističkih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i sustava domovinske sigurnosti kojih je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ te će se početi izvoditi nakon upisa u Upisnik studijskih programa.

Postojeći preddiplomski studij Aeronautika – smjer za vojne pilote koji se od 1992. godine izvodi na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, nadopunjen je sa sveučilišnim diplomskim studijem od 2016. godine. Kadeti, budući vojni piloti studiraju prve tri godine preddiplomskog studija u Zagrebu te potom dvije godine diplomskog studija s integriranom Pilotskom školom i Temeljnom časničkom izobrazbom u Zrakoplovnoj bazi Zemunik. U svrhu reguliranja međusobnih odnosa u vezi s organizacijom, koordinacijom, načinom upravljanja zajedničkih aktivnosti te provedbom navedenog studija, zaključen je između Ministarstva obrane i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Sporazum o nastavnoj i znanstvenostručnoj suradnji.

Predloženim Zakonom osigurat će se provedba temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje znanstveno-istraživačke djelatnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine dijelom kao nastavak postojećih vojnih programa, a dijelom razvojem novih programa za potrebe sustava domovinske sigurnosti.

Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Sveučilište dugotrajan je proces, koje će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu.

Pitanja koja će se urediti Zakonom su:

•   naziv, sjedište i osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti
•   djelatnost Sveučilišta
•   upravljačka tijela Sveučilišta i njihova nadležnost
•   status studenata i uvjeti za upis kandidata koji se žele upisati na Sveučilište
•   imovina i financiranje Sveučilišta
•   zaposlenici Sveučilišta
•   provođenje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta
•   način i uvjeti provedbe djelatnosti do početka rada Sveučilišta.
  

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sveučilište obrane i sigurnosti izvodit će sveučilišne studijske programe koji se već izvode u suradnji Sveučilištem u Zagrebu odnosno Sveučilišta u Splitu i Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“.

Sporazumima između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu odnosno Sveučilišta u Splitu uređeni su odnosi u izvođenju studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, kojih su nositelji Sveučilište u Zagrebu odnosno Sveučilišta u Splitu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“.

Kako su financijska sredstva za provođenje postojećih studijskih programa već osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelima Ministarstva obrane i Ministarstva znanosti i obrazovanja, nije potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu ovoga Zakona.

PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI

I. OPĆE ODREDBE  

Predmet Zakona  

Članak 1.

(1)Ovim se Zakonom osniva Sveučilište obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu Sveučilište) kao javna ustanova te se uređuje njegova djelatnost, način upravljanja, imovina te druga pitanja važna za rad Sveučilišta.

(2)Sveučilište se osniva na način da se studijski programi, preddiplomski sveučilišni studij Vojno vođenje i upravljanje, preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo, diplomski sveučilišni studij Vojno vođenje i upravljanje i diplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo, ustrojeni na temelju sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu o ustrojavanju posebnih studijskih programa, čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu i studijski programi ustrojeni na temelju sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu o ustrojavanju posebnog studija Vojno pomorstvo spajaju sa Sveučilištem radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i druge djelatnosti za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti.

(3)Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju ustanove, znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, obrana te služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage).

(4)Na postupak osnivanja Sveučilišta ne primjenjuju se odredbe Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 45/09), kojima je reguliran postupak inicijalne akreditacije.

Rodna ravnopravnost

Članak 2.

Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje i bez obzira koriste li se u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Osnivanje Sveučilišta  

Članak 3.

Osnivač Sveučilišta je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će ministarstvo nadležno za obranu.

Članak 4.

(1)Naziv Sveučilišta glasi: Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.

(2)Sjedište Sveučilišta je u Zagrebu, Ilica 256b.

II. DJELATNOST SVEUČILIŠTA

Članak 5.

(1) Djelatnosti Sveučilišta su:

• ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te poslijediplomskih studija
• ustrojavanje i izvođenje preddiplomskih stručnih studija te specijalističkih diplomskih stručnih studija
• ustrojavanje i izvođenje obrazovnih programa koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti
• razvoj vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća obavljanje znanstvenog i visokostručnog rada
• sudjelovanje u međunarodnoj suradnji i projektima
• izdavačka, bibliotečna i informatička djelatnost za potrebe obrazovnog te znanstvenog i stručnog rada.

(2)Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u potpori obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

III. USTROJSTVO I TIJELA SVEUČILIŠTA

Članak 6.

(1) Sveučilište može kao sastavnice imati fakultete, odjele, centre i sveučilišne institute te druge sastavnice koji služe zadovoljavanju potreba studenata i Sveučilišta.

(2) Unutarnje ustrojstvo te druga pitanja važna za djelovanje Sveučilišta uređuju se Statutom Sveučilišta.

(3) Statutom Sveučilišta te općim aktima sastavnica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se način upravljanja koji osigurava integriranost funkcija Sveučilišta i ostvarenje interesa i ciljeva radi kojih je Sveučilište osnovalo sastavnicu.

(4) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru Sveučilišta ili izlasku pojedinih sastavnica iz Sveučilišta donosi Sveučilišni savjet dvotrećinskom većinom svih članova.

(5) Postupak statusnih promjena sastavnica Sveučilišta uređuje se Statutom Sveučilišta.

Tijela Sveučilišta

Članak 7.

(1) Tijela Sveučilišta su:

• rektor
• Sveučilišni savjet
• Senat.

 (2) Sveučilište može imati i druga tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnosti uređuje Statutom ili drugim općim aktom Sveučilišta.

Rektor  

Članak 8.

(1) Rektor je čelnik Sveučilišta.

(2) Rektora Sveučilišta bira Senat uz suglasnost Sveučilišnog savjeta iz redova znanstvenika koji ima iskustva u obrambenom sustavu.

(3) Uvjeti, postupak imenovanja i razrješenja rektora propisuju se Statutom Sveučilišta.

(4) Mandat rektora Sveučilišta traje četiri godine i može se jednom ponoviti.

(5) Rektor je član Senata po položaju te saziva i predsjedava sjednicama Senata.

Članak 9.

(1) Rektor može imati jednoga ili više prorektora.

(2) Broj prorektora, uvjete izbora, postupak imenovanja i razrješenja te ovlasti prorektora pobliže se određuju Statutom Sveučilišta.

Članak 10.

(1) Rektor predstavlja i zastupa Sveučilište te organizira i vodi poslovanje Sveučilišta.

(2) Rektor je odgovoran za zakonitost i pravilnost rada Sveučilišta i ovlašten je poduzimati pravne radnje u ime i za račun Sveučilišta.

(3) Rektor zastupa Sveučilište u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, a može dati pisanu punomoć drugoj osobi u granicama svoje ovlasti da zastupa Sveučilište u pravnom prometu.

(4) Rektor obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Sveučilišta.

Članak 11.

Rektor Sveučilišnom savjetu predlaže:

• kandidate za prorektore
• Statut Sveučilišta uz pribavljeno mišljenje Senata
• strateške, razvojne i istraživačke planove i odluke Sveučilišta uz pribavljeno mišljenje Senata
• financijski plan Sveučilišta
• prijedlog programskog ugovora uz pribavljeno mišljenje Senata.

Članak 12.

(1) Rektor ne može bez suglasnosti Sveučilišnog savjeta sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina.

(2) Sveučilište ne može bez suglasnosti osnivača steći, opteretiti ili otuđiti nekretnine i drugu imovinu, niti ugovoriti drugi pravni posao ako vrijednost pojedinačnog ugovora iznosi više od 1.000.000 kuna.

Sveučilišni savjet

Članak 13.

(1) Sveučilišni savjet nadzire djelatnosti Sveučilišta, brine o strateškom i razvojnom usmjerenju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te obavlja i druge poslove određene Statutom Sveučilišta.

(2)Sveučilišni savjet ima 12 članova i to polovicu članova među kojima je najmanje jedan student koje imenuje Senat, a polovicu imenuje osnivač.

(3)Uvjeti, postupak imenovanja i razrješenja članova Sveučilišnog savjeta pobliže se uređuju Statutom Sveučilišta.

(4)Mandat članova Sveučilišnog savjeta traje četiri godine i ista osoba može se najviše dva puta imenovati za člana Sveučilišnog savjeta.

Članak 14.

(1) Sveučilišni savjet:

• donosi strateške, razvojne i istraživačke planove i odluke Sveučilišta na prijedlog rektora i uz pribavljeno mišljenje Senata
• odlučuje o osnivanju, ustroju i ukidanju sastavnica Sveučilišta te usklađuje njihov rad
• imenuje prorektore na prijedlog rektora i uz pribavljeno mišljenje Senata
• donosi Statut Sveučilišta
• određuje upisne kvote na studijske programe u skladu sa obvezujućim smjernicama ministarstva nadležnog za obranu
• daje suglasnost na prijedlog programskog ugovora na prijedlog rektora
• donosi financijski plan Sveučilišta, raspravlja o financijskim izvješćima te odlučuje o kapitalnim ulaganjima
• odlučuje o statusnoj promjeni sastavnica u okviru Sveučilišta ili izlasku pojedinih sastavnica iz Sveučilišta dvotrećinskom većinom ukupnog broja svih članova savjeta.

 (2) U radu Sveučilišnog savjeta sudjeluje rektor bez prava glasa.

Senat  

Članak 15.

(1) Senat je izborno stručno tijelo Sveučilišta koje se bira u skladu sa Statutom Sveučilišta.

(2) Senat čine znanstvenici, nastavnici, suradnici, predstavnici ostalih zaposlenika, predstavnici studenata i polaznika obrazovnih programa temeljenih na načelima cjeloživotnog učenja u skladu sa Statutom Sveučilišta.

(3) Predstavnike studenata iz stavka 2. ovoga članka biraju sami studenti i čine 10 %  ukupnog broja članova Senata.

(4) Predstavnici ostalih zaposlenika iz stavka 2. ovoga članka zastupljeni su u Senatu u skladu sa Statutom Sveučilišta.

Članak 16.

Senat odlučuje o akademskim pitanjima, obrazovnoj, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti, izboru nastavnika i znanstvenika u skladu s potrebama obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti te obavlja i druge poslove određene Statutom Sveučilišta, a posebice:

• utvrđuje  uvjete i  standarde studiranja te nadzire njihovo poštivanje
• provodi postupke stjecanja doktorata
• dodjeljuje počasne doktorate, bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse
• koordinira međunarodnu suradnju
• odlučuje o izdavačkoj djelatnosti
• imenuje članove drugih tijela Sveučilišta u skladu sa Statutom ili drugim općim aktom
• imenuje čelnike sastavnica Sveučilišta, ako Statutom Sveučilišta ili Statutom sastavnice nije određeno drugačije.

Članak 17.

Odlučivanje o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Senata iz članka 16. ovoga Zakona Statutom se može povjeriti sastavnicama Sveučilišta.

IV. ZAPOSLENICI SVEUČILIŠTA

Članak 18.

(1) Zaposlenici Sveučilišta su službenici i namještenici.

(2) Radna mjesta i uvjeti radnih mjesta za zaposlenike iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, propisima koji se primjenjuju na službenike i namještenike u javnim službama i Statutom Sveučilišta.

(3) Na rad u Sveučilište mogu se uputiti i pripadnici Oružanih snaga u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama.

(4) Radna mjesta i uvjeti radnih mjesta za pripadnike Oružanih snaga iz stavka 3. ovoga članka utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama i zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.

(5) Postupak izbora te posebni uvjeti radnih mjesta propisuju se Statutom i drugim općim aktom Sveučilišta.

(6) Plaće osoba iz stavaka 1. i 3. ovoga članka utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju plaće u javnim službama i zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama.

V. STUDENTI

Članak 19.

(1) Status studenta stječe se upisom na Sveučilište, a dokazuje se odgovarajućom studentskom ispravom.

(2) Studenti Sveučilišta obrazuju se za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti.

(3) Studenti koji se obrazuju za potrebe popune Oružanih snaga imaju status kadeta u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama te prije upisa studija na Sveučilištu podliježu provjeri posebnih sposobnosti koje su tim zakonom propisane kao uvjet za prijam u kadetsku odnosno vojnu službu.

Članak 20.

(1) Sveučilište može uz studije za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti izvoditi i druge sveučilišne studijske programe dostupne ostalim kandidatima izvan obrambenoga sustava.

(2) Prava, obveze i status studenata iz stavka 1. ovoga članka regulirat će se Statutom Sveučilišta i drugim općim aktima.

Članak 21.

(1) Studenti Sveučilišta mogu biti strani državljani.  

(2) Strani državljani se upisuju na studijske programe u skladu sa sporazumom između ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za obranu države partnera te uvjetima propisanim Statutom i drugim općim aktima Sveučilišta.

VI. FINANCIRANJE I IMOVINA

Članak 22.

(1) Financijska sredstva za rad Sveučilišta osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu ministarstva nadležnog za obranu.

(2) Osim sredstava iz stavka 1. ovoga članka sredstva Sveučilišta čine i sredstva:

• stečena od pružanja usluga
• pribavljena iz drugih izvora.
  

(3) Sredstva stečena na način iz stavka 2. ovoga članka mogu se upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Sveučilišta.

Članak 23.

(1) Imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti Sveučilišta čini imovina kojom upravlja i raspolaže Ministarstvo obrane i koja je dodijeljena na korištenje Sveučilištu.

(2) O dodjeli imovine na korištenje Sveučilištu odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 24.

(1) Sveučilište odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

(2) Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Sveučilišta.

VII. NADZOR

Članak 25.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta obavlja ministarstvo nadležno za obranu.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Do stvaranja uvjeta za obavljanje djelatnosti Sveučilišta ostaju na snazi:

• Odluka o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 91/13)
  
• Odluka o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija “Vojno pomorstvo” (Narodne novine, br. 24/17)
• Odluka o pokretanju postupaka za ustrojavanje diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te poslijediplomskih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 96/17)
• Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske od 10. siječnja 2014. (Klasa: 644-01/13-01/2, Urbroj: 512-01-14-7 i Klasa: 602-04/13-10/45, Urbroj: 380-020/084-14-2), od 14. prosinca 2015. (Klasa: 644-01/15-01/1, Urbroj: 512-01-15-55 i Klasa: 602-04/13-10/45, Urbroj: 380-012/246-15-9)
• Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu o ustrojavanju diplomskih sveučilišnih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske od 16. svibnja 2018. (Klasa: 644-01/18-01/7, Urbroj: 512-01-18-3 i Klasa: 602-04/18-28/61, Urbroj: 380-062/105-18-1)
• Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu o ustrojavanju posebnog studija „Vojno pomorstvo“ od 28. travnja 2017. (Klasa: 644-01/17-01/1, Urbroj: 512-01/17-49 i Klasa: 602-04/17-02/0003, Urbroj: 2181-202-01-01-17-0004), od 27. svibnja 2019. (Klasa: 644-01/19-01/1, Urbroj: 512-01-19-15 i Klasa: 602-04/17-02/0003, Urbroj: 2181-202-01-01-19-0068)
• Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu o ustrojavanju poslijediplomskih specijalističkih studija za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i sustava domovinske sigurnosti od 5. rujna 2019. (Klasa: 644-01/19-01/1, Urbroj: 512-01-19-25 i Klasa: 641-01/19-01/6, Urbroj: 380-012/246-19-1).
  

Članak 27.

(1) Senat Sveučilišta u Zagrebu donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odluku o prijenosu studijskih programa iz članka 1. stavka 2. Zakona na Sveučilište.

(2) Senat Sveučilišta u Splitu donijet će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona odluku o prijenosu studijskih programa iz članka 1. stavka 2. Zakona na Sveučilište.

(3) Dinamika i način prijenosa studijskih programa iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona utvrdit će se dinamičkim planom između Ministarstva obrane i Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva obrane i Sveučilišta u Splitu.

(4) Studenti upisani na studijske programe iz članka 1. stavka 2. Zakona postaju studenti Sveučilišta u roku od jedne godine dana od upisa Sveučilišta u sudski registar.

(5) Studenti iz stavka 4. ovoga članka imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom program i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija, u skladu s posebnim propisom.

Članak 28.

(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati te regulirati status i plaću privremenog rektora.

(2) Privremeni rektor u roku od jedne godine dana obavit će pripreme za početak rada Sveučilišta, donijeti privremeni Statut Sveučilišta uz suglasnost ministra nadležnog za obranu, podnijeti prijavu za upis u sudski registar, poduzeti radnje za konstituiranje Sveučilišnog savjeta te poduzeti sve potrebne radnje za početak rada Sveučilišta.  

(3) Privremeni Statut iz stavka 2. ovoga članka primjenjivat će se do stupanja na snagu Statuta kojeg će donijeti Sveučilišni savjet.

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1. Utvrđuje se da se osniva Sveučilište obrane i sigurnosti kao javna ustanova, djelatnost, način upravljanja, imovina i druga pitanja važna za rad Sveučilišta. Navodi se da se Sveučilište osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti. Utvrđuje se početak obavljanja djelatnosti Sveučilišta danom upisa u sudski registar. Propisuje se da se na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju ustanove, znanstvena djelatnosti i visoko obrazovanje, obrana i služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Uz članak 2 . Utvrđuje se korištenje pojmova s rodnim značenjem.

Uz članak 3. Propisuje se osnivač Sveučilišta te ministarstvo koje će obavljati prava i dužnosti osnivača.

Uz članak 4. Propisuje se naziv i sjedište Sveučilišta.

Uz članak 5. Propisuje se djelatnost Sveučilišta

Uz članak 6. Propisuje se da Sveučilište može kao sastavnice imati fakultete, odjele, centre i sveučilišne institute i druge sastavnice, a da će se ustrojstvo i druga važna pitanja za djelovanje Sveučilišta urediti Statutom Sveučilišta. Propisuje se da se Statutom Sveučilišta i drugim općim aktima sastavnica utvrđuje način upravljanja te da odluke o statusnoj promjeni sastavnica ili izlasku pojedinih sastavnica iz Sveučilišta donosi Sveučilišni savjet i to dvotrećinskom većinom svih članova, a sam postupak statusnih promjena utvrdit će se Statutom Sveučilišta.

Uz članak 7. Propisuju se tijela Sveučilišta.

Uz članak 8. Propisuje se da je rektor čelnik Sveučilišta, način njegovog izbora, trajanje mandata. Uvjeti, postupak imenovanja i razrješenja rektora propisat će se Statutom Sveučilišta.

Uz članak 9. Propisuje se da rektor može imati jednog ili više prorektora, a da će se broj, uvjeti izbora, postupak imenovanja i razrješenja i ovlasti prorektora odrediti Statutom Sveučilišta

Uz članak 10. Propisuje se da rektor predstavlja, zastupa i vodi poslovanje Sveučilišta, odgovara za zakonitost i pravilnost rada Sveučilišta te da je ovlašten poduzimati pravne radnje u ime i za račun Sveučilišta. Propisuje se da rektor može u granicama svoje ovlasti, dati pisanu punomoć drugoj osobi da zastupa Sveučilište u pravnom prometu.

Uz članak 11. Propisuju se nadležnosti rektora Sveučilišta.

Uz članak 12. Propisuje se da rektor ne može bez suglasnosti Sveučilišnog savjeta sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina te da Sveučilište ne može bez suglasnosti osnivača steći, opteretiti ili otuđiti nekretnine i drugu imovinu niti ugovoriti drugi pravni posao ako vrijednost pojedinačnog ugovora iznosi više od jednog milijuna kuna.

Uz članak 13. Propisuje se da Sveučilišni savjet nadzire djelatnosti Sveučilišta, brine o strateškom i razvojnom usmjerenju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje i obavlja druge poslove određene Statutom Sveučilišta. P ropisuje se broj članova Sveučilišnog savjeta, tko predlaže i imenuje članove. Uvjeti, postupak imenovanja i razrješenja uređuje se Statutom Sveučilišta. Propisuje se mandat članova Sveučilišnog savjeta u trajanju od četiri godine i da ista osoba može najviše dva puta biti imenovana za člana.

Uz članak 14. Propisuju se nadležnosti Sveučilišnog savjeta.

Uz članak 15. Propisuje se da je Senat izborno stručno tijelo Sveučilišta koje se bira u skladu sa Statutom Sveučilišta na način da se osigurava zastupljenost znanstvenika, nastavnika, suradnika, ostalih zaposlenika, studenata i polaznika obrazovnih programa temeljenih na načelima cjeloživotnog učenja u skladu sa Statutom. Propisuje se postotak zastupljenosti u Senatu predstavnika studenata i polaznika obrazovnih programa temeljenih na načelima cjeloživotnog učenja, dok su predstavnici ostalih zaposlenika zastupljeni u skladu sa Statutom Sveučilišta.

Uz članak 16. Propisuju se nadležnosti Senata.

Uz članak 17. P ropisuje se da se o dlučivanje o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Senata Statutom može povjeriti odgovarajućim sastavnicama Sveučilišta.

Uz članak 18. Popisuje se da su zaposlenici Sveučilišta službenici i namještenici, a da će se r adna mjesta i uvjeti radnih mjesta na Sveučilištu utvrditi u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje i propisima koji se primjenjuju na službenike i namještenike u javnim službama. Propisuje se da se na rad u Sveučilište mogu uputiti i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a da će se radna mjesta i uvjeti radnih mjesta za pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske utvrditi u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Postupak izbora na radna mjesta te posebni uvjeti radnih mjesta propisat se Statutom i drugim općim aktima Sveučilišta. Plaće zaposlenika Sveučilišta utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju plaće u javnim službama i zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Uz članak 19. Propisuje se kad se stječe status studenta i čime se dokazuje te se utvrđuje da se studenti Sveučilišta obrazuju za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti. Ujedno se propisuje da studenti koji se obrazuju za potrebe popune Oružanih snaga Republike Hrvatske imaju status kadeta u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske te da prije upisa studija na Sveučilištu podliježu provjeri posebnih sposobnosti koje su, kao uvjet za prijam u kadetsku odnosno vojnu službu propisane zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Uz članak 20. Propisuje se da se na Sveučilištu, uz studije za potrebe obrambenog sustava, izvode i drugi sveučilišni studijski programi dostupni ostalima koji se ne žele obrazovati za potrebe obrambenog sustava te da će se prava, obveze i status tih studenata regulirati Statuom Sveučilišta i drugim općim aktima.

Uz članak 21. Propisuje se da studenti Sveučilišta mogu biti i strani državljani koji se na studijske programe upisuju u skladu sa sporazumom između ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za obranu države partnera te uvjetima propisanim Statutom i drugim općim aktima Sveučilišta.

Uz članak 22. Propisuje se da se financijska sredstva za rad Sveučilišta osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu ministarstva nadležnog za obranu, ostala sredstva Sveučilišta te da se ista mogu upotrijebiti za obavljanje i razvoj djelatnosti Sveučilišta.

Uz članak 23. Propisuje da imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti Sveučilišta čini imovina kojom upravlja i raspolaže Ministarstvo obrane te da o dodjeli imovine na korištenje Sveučilištu odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

Uz članak 24. Propisuje se da Sveučilište odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska za obveze Sveučilišta odgovara solidarno i neograničeno.

Uz članak 25. Propisuje se da upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta obavlja ministarstvo nadležno za obranu.

Uz članak 26. Propisuje se da do stvaranja uvjeta za obavljanje djelatnosti Sveučilišta ostaju na snazi odluke Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ustrojavanje pojedinih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske kao i temeljem odluka sklopljeni sporazumi o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, kojima su uređeni odnosi u ustrojavanju i izvođenju studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i kojih je nositelj Sveučilište u Zagrebu odnosno Sveučilište u Splitu, a suizvoditelj Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“.

Uz članak 27. Senat Sveučilišta u Zagrebu donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odluku o prijenosu studijskih programa na Sveučilište. Senat Sveučilišta u Splitu donijet će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona odluku o prijenosu studijskih programa na Sveučilište. Dinamika i način prijenosa studijskih programa utvrdit će se dinamičkim planom između Ministarstva obrane i Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva obrane i Sveučilišta u Splitu. Studenti upisani na studijske programe postaju studenti Sveučilišta u roku od jedne godine dana od upisa Sveučilišta u sudski registar. Studenti imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom program i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija, a u skladu s posebnim propisom.

Uz članak 28. Propisuje se da će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati te regulirati status i plaću privremenog rektora. Privremeni rektor u roku od jedne godine dana obaviti pripreme za početak rada Sveučilišta, donijeti privremeni Statut Sveučilišta uz suglasnost ministra nadležnog za obranu, podnijeti prijavu za upis u sudski registar, poduzeti radnje za konstituiranje Sveučilišnog savjeta te poduzeti sve radnje za početak rada Sveučilišta. Privremeni Statut primjenjivat će se do stupanja na snagu Statuta kojeg će donijeti Sveučilišni savjet.

Uz članak 29. Propisuje se da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.