PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14.) u članku 1.a točki 5., točka iza riječi: „(SL L 350, 30. 12. 2008.)“ zamjenjuje se zarezom, a iza točke 5. dodaju se točke 6., 7. i 8. koje glase:
„6) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.),
7) Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6. 11. 2013.)
8) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29. 4. 2014.).“.
Članak 2.
U članku 2. stavku 2. u drugoj rečenici riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
U stavku 4. riječi: "oštećenik kao tužitelj" zamjenjuju se riječima: "žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelja".
Članak 3.
U članku 8. stavku 6., u prvoj rečenici, riječ: „naložiti“ zamjenjuje se riječima: „rješenjem odrediti“, a iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi:
„Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev okrivljenika da se pisano prevede dokaz ili njegov dio za koji okrivljenik smatra da je nužan za korištenje procesnih prava obrane, okrivljenik ima pravo žalbe.“.
U stavku 11., u drugoj rečenici, iza riječi: „obrane“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno prava drugih sudionika u postupku da aktivno ostvaruju svoja prava ili razumiju tijek postupka,“.
Članak 4.
U članku 25. stavku 1. točki 4. riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva", a riječ: "počinio" zamjenjuje se riječju: "počinila".
Članak 5.
Članak 43. mijenja se i glasi:
„(1) Žrtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:
1) pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
2) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
5) pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
7) pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
9) pravo na obavijest od državnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3.), poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b),
10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju istražnog zatvora ili bijegu okrivljenika te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
11) pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
12) druga prava propisana zakonom.
(2) Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.
(3) Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.
(4) Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su već pri poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način:
1) o pravima iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka te članka 44. i 45. ovog Zakona,
2) o pravima koja ima kao oštećenik.
(5) Tijela iz stavka 4. ovog članka prema žrtvi će postupati obzirno i uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela.
(6) U zapisnik će se unijeti dana obavijest i izjava žrtve želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika.“.
Članak 6.
Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:
„Članak 43.a
(1) Prije ispitivanja žrtve, tijelo koje provodi ispitivanje će u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve radi utvrđivanja posebnih potreba njezine zaštite.
(2) Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama koje su pretrpjele kazneno djelo počinjeno zbog neke osobine osobe ili diskriminatornog motiva koji bi mogli biti osobito povezani s njihovim osobnim značajkama, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem i ovisnost o njemu čine osobito ranjivima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, pojedinačna procjena žrtve na odgovarajući način uključuje osobito žrtve terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja, iskorištavanja ili zločina iz mržnje te žrtve s invalidnošću.
(4) Pojedinačna procjena žrtve provodi se uz sudjelovanje žrtve i uzimajući u obzir njezine želje, uključujući i želju da se ne koriste posebne mjere zaštite predviđene ovim Zakonom.
(5) Tijelo koje vodi postupak će broj ispitivanja žrtve za koju je utvrđena posebna potreba zaštite svesti na najmanju moguću mjeru. Državni odvjetnik će odlučiti o potrebi ispitivanja takvog svjedoka na dokaznom ročištu, na način propisan člankom 292. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u suradnji s ministrom nadležnim za unutarnje poslove donosi pravilnik o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve iz stavka 1. ovoga članka.“.
Članak 7.
U članku 45. stavku 1. točki 2. iza riječi: „spola,“ dodaju se riječi: „te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba,“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Žrtva u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite sukladno članku 43.a ovoga Zakona ima prava iz članka 45. stavka 1. točke 1. do 6. ovoga Zakona.“.
Članak 8.
U članku 46. stavku 1. riječi: „koja nije obaviještena o pravu da u postupku sudjeluje kao oštećenik“ brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prijavu iz stavka 1. ovog članka, tijelo koje vodi postupak odbacit će ako je nepravodobna ili podnesena od neovlaštene osobe.“.
Članak 9.
Iza članka 46. dodaju se članci 46.a, 46.b, 46.c i 46.d koji glase:
"Članak 46.a
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.
(2) Prijedlog za progon podnosi se državnom odvjetništvu.
(3) Ako je žrtva podnijela kaznenu prijavu ili je oštećenik podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavljen i prijedlog za progon.
(4) Pravovremena privatna tužba smatrat će se kao pravovremeno podnesen prijedlog žrtve ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu.
(5) Dijete koje je navršilo šesnaest godina života može i samo podnijeti prijedlog za progon.
Članak 46.b
Ako žrtva umre u tijeku roka za podnošenje prijedloga za progon, odnosno ako oštećenik umre u tijeku postupka, njihov bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je žrtva odnosno oštećenik na temelju zakona bio dužan uzdržavati, mogu u roku od tri mjeseca poslije njihove smrti podnijeti prijedlog za progon ili tužbu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju
Članak 46.c
Ako je kaznenim djelom oštećeno više osoba, progon će se poduzeti, odnosno nastaviti po prijedlogu svake od žrtava.
Članak 46.d
Žrtva može svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za progon do završetka rasprave. U tom slučaju ona gubi pravo da ponovno podnese prijedlog.".
Članak 10.
U članku 47. stavku 1. točki 1. riječi: „ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom“ zamjenjuju se riječima: „ne govori ili ne razumije hrvatski jezik,“.
U stavku 1. točke 10., 11. i 12. brišu se, a dosadašnje točke 13. i 14. postaju točke 10. i 11.
U stavku 3. u drugoj rečenici riječi: "točke 3., 5., 9., 11. i 12." zamjenjuju se riječima: "točke 3., 5. i 9.".
Članak 11.
Iza članka 47. dodaje se članak 47.a koji glasi:
„Članak 47.a
(1) Oštećenik koji ne govori ili ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, osim prava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo da se na njegov zahtjev, na teret proračunskih sredstava, osigura pisano prevođenje na jezik koji razumije podataka bitnih za ostvarivanje prava oštećenika u kaznenom postupku, a posebice odluke kojom se okončava kazneni postupak, uključujući i obrazloženje ili sažetak obrazloženja te odluke, osim u slučajevima kada sukladno ovom Zakonu odluka ne sadrži obrazloženje. Iznimno, oštećeniku će se osigurati usmeno prevođenje navedenih podataka, ako se time oštećenik ne onemogućava u ostvarivanju svojih postupovnih prava.
(2) Oštećenik iz stavka 1. ovog članka ima pravo podnijeti obrazloženi zahtjev da se određena isprava ili drugi pisani dokazni materijal smatraju bitnim i prevedu na jezik koji razumije. Tijelo koje vodi postupak, ako prihvati zahtjev oštećenika, osigurat će prevođenje cijele isprave ili drugog pisanog dokaznog materijala, odnosno samo onih dijelova koji su bitni za omogućavanje oštećeniku da aktivno sudjeluje u postupku.
(3) Tijelo koje vodi postupak rješenjem određuje usmeno ili pisano prevođenje na jezik koji oštećenik razumije, vodeći pri tome računa da se usmenim prevođenjem ne ugrozi ostvarivanje prava oštećenika. Protiv rješenja kojim se odbija usmeno ili pisano prevođenje oštećenik ima pravo žalbe.
(4) Oštećeniku iz stavka 1. ovoga članka osigurat će se, na njegov zahtjev, usmeno prevođenje tijekom njegova saslušanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je prevođenje potrebno za aktivno sudjelovanje oštećenika na raspravi.“.
Članak 12.
Članak 48. briše se.
Članak 13.
Članak 49. briše se.
Članak 14.
Članak 50. briše se.
Članak 15.
Članak 51. briše se.
Članak 16.
Članak 55. mijenja se i glasi:
„(1) Osim u slučajevima iz članka 206.c, 206.d i 206.e ovog Zakona, kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima.
(2) Žrtva ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog članka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članka.
(3) Ako je državni odvjetnik odustao od optužnice, žrtva može, preuzimajući progon, ostati pri podignutoj optužnici. Ako žrtva podigne novu optužnicu postupit će se prema članku 354. do 358. ovog Zakona.
(4) Žrtva koja nije upoznata da državni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je odustao od progona može svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadležnim sudom u roku od tri mjeseca od dana kad je doneseno rješenje o obustavi postupka, odnosno šest mjeseci od dana kad je državni odvjetnik odbacio prijavu.
(5) Kad državni odvjetnik, odnosno sud obavještava žrtvu da može poduzeti ili nastaviti progon, dostavit će joj i naputak koje radnje može poduzeti radi ostvarivanja toga prava, te joj u tu svrhu omogućiti uvid u spis.
(6) Ako žrtva umre u tijeku postupka, njezin bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je žrtva na temelju zakona bila dužna uzdržavati, mogu u roku od tri mjeseca od dana njezine smrti dati izjavu da preuzimaju ili nastavljaju kazneni progon.“.
Članak 17.
Članak 57. mijenja se i glasi:
"(1) Ako žrtva u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja ne dođe na raspravu iako je uredno pozvana, ili joj se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta, smatrat će se da je odustala od progona.
(2) Ako žrtva koja je preuzela kazneni progon ne dođe na raspravu na koju je bila uredno pozvana, postupit će se prema članku 63. stavku 2. do 4. ovog Zakona.".
Članak 18.
U članku 58. stavku 1. riječi: "Oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "Žrtva koja je preuzela".
U stavku 2. riječi: "oštećenika koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtve koja je preuzela".
Članak 19.
U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Žrtvi koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja kad se postupak vodi na njezin zahtjev za kazneno djelo za koje se prema zakonu može izreći kazna zatvora više od pet godina, može se, na njezino traženje, postaviti opunomoćenik ako je to u interesu postupka i ako žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelja, prema svom imovnom stanju, ne može podmiriti troškove zastupanja.".
Članak 20.
U članku 61. stavku 3. riječi: "oštećenik podnio" zamjenjuju se riječima: "žrtva podnijela".
Članak 21.
U članku 64. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:
„5) slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem,“.
Članak 22.
U članku 65. stavku 2. iza prve rečenice dodaju se druga i treća rečenica koje glase:
„Okrivljenika koji izjavi da ne želi uzeti branitelja, tijelo kaznenog postupka dužno je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s poduzimanjem radnje, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati branitelja.“.
Članak 23.
U članku 67. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Branitelj je ovlašten prisustvovati dokaznoj radnji prepoznavanja, suočenju i rekonstrukciji događaja, kada okrivljenik sudjeluje u tim radnjama.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.
U dosadašnjem stavku 3. koji je postao stavak 4. brojka: „2.“ zamjenjuje se brojkom: „3.“.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Članak 24.
U članku 70. stavku 1. riječi: "drug oštećenika" zamjenjuju se riječima: "drug žrtve".
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Branitelj ne može biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac, državni odvjetnik, istražitelj ili policijski službenik, ili je u istom predmetu osumnjičena.“.
U stavku 5. druga i treća rečenica brišu se.
Članak 25.
Članak 75. briše se.
Članak 26.
Članak 76. briše se.
Članak 27.
U članku 108. stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:
„(6) Nakon predaje pouke policija će pitati uhićenika je li pouku razumio. Ako uhićenik izjavi da nije razumio pouku, policija će ga o njegovim pravima poučiti na njemu razumljiv način.
(7) Uhićenik iz članka 107. točke 2. i 3. ovog Zakona ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem čim je izabrao branitelja, odnosno čim je donesena odluka o imenovanju branitelja, a prije ispitivanja u trajanju do trideset minuta. Ako uhićenik nema izabranog branitelja ili on ne može doći, mora mu se omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Ako uhićenik izjavi da ne želi uzeti branitelja, policijski službenik dužan ga je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava.“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Uhićenik može, dok traje uhićenje, komunicirati barem s jednom trećom osobom po svom izboru, osim ako to posebne okolnosti slučaja isključuju.“.
Članak 28.
U članku 108.a stavku 1. točki 6. iza riječi: „uhićenju“ dodaje se riječ: „odmah“, a iza riječi: „s njima“ dodaju se riječi: „bez odlaganja“.
Članak 29.
Članak 108.b mijenja se i glasi:
„(1) Ako postoji hitna potreba da se otklone ozbiljne i teške posljedice za život, slobodu ili tjelesni integritet osobe, državni odvjetnik može naložiti policiji odgodu obavještavanja osoba iz članka 108.a stavka 1. točke 3. i 5. ovoga Zakona samo dok za to postoje razlozi, a najduže 12 sati od trenutka uhićenja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka u izvješću o uhićenju i dovođenju priložit će se nalog državnog odvjetnika u kojem će se navesti konkretni razlozi odgode davanja obavijesti.“.
Članak 30.
Iza članka 108.b dodaje se članak 108.c koji glasi:
„Članak 108.c
Kada policija ispituje uhićenika, postupit će sukladno odredbama članka 208. ovoga Zakona.“.
Članak 31.
U članku 109. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda najkasnije šesnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku. Uhićenika za kaznena djela iz nadležnosti općinskog suda državni odvjetnik je dužan ispitati najkasnije šesnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, a uhićenika za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine najkasnije dvanaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, osim ako je uhićenika već ispitala policija.“.
Članak 32.
Članak 114. mijenja se i glasi:
„Pritvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem.“.
Članak 33.
Članak 116. mijenja se i glasi:
„Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjećivati svoje državljane koji su uhićeni ili pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoći u izboru branitelja.“.
Članak 34.
U članku 125. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Žrtva će, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obaviještena o ukidanju istražnog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Žrtva će biti obaviještena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite, ako su takve mjere određene.“.
Članak 35.
U članku 136. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) U slučaju bijega zatvorenika, upravitelj zatvora postupit će sukladno članku 125. stavku 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5., brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Članak 36.
U članku 139. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Zatvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem.“.
Članak 37.
Članak 142. mijenja se i glasi:
„Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjećivati svoje državljane koji su u istražnom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoći u izboru branitelja.“.
Članak 38.
U članku 148. stavku 6., u prvoj rečenici, iza riječi: „naknade tih troškova“ dodaje se zarez i riječi: „osim troškova koji obuhvaćaju nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika”.
Članak 39.
U članku 149. stavku 4. riječi: "Oštećenik koji je odustao" zamjenjuju se riječima: "Žrtva koja je odustala".
Članak 40.
U članku 153. stavku 1. riječi: "ovlaštenih osoba" zamjenjuje se riječju: "oštećenika".
Članak 41.
U članku 154. stavku 1. riječi: "osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parnici" zamjenjuju se riječju: "oštećenik".
Stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Kod podnošenja prijedloga oštećenik će navesti je li ostvario naknadu ili podnio zahtjev prema članku 43. stavku 3. ovoga Zakona.".
Članak 42.
U članku 161. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Stvari koje nedvojbeno pripadaju žrtvi, a ne služe za utvrđivanje činjenice u kaznenom postupku, predat će se žrtvi i prije završetka postupka.".
U stavku 2. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtava".
Članak 43.
U članku 197. stavku 1. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve", a riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva".
Članak 44.
U članku 202. stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) osumnjičenik je osoba u odnosu na koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo i protiv koje policija i državno odvjetništvo poduzimaju radnje u cilju razjašnjenja te sumnje,“.
Stavci 11. i 12. mijenjaju se i glase:
„(11) Žrtva kaznenog djela je osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
(12) Oštećenik je žrtva kaznenog djela koja sudjeluje u svojstvu oštećenika u postupku.“.
Članak 45.
U članku 205. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako je kaznenu prijavu podnijela žrtva, potvrdit će joj se u pisanom obliku da je podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu. Ako žrtva ne govori ili ne razumije jezik nadležnog tijela, omogućit će joj se podnošenje kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomoć tumača ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadležnog tijela i jezik kojim se koristi žrtva. Na zahtjev žrtve koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadležnom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj kaznenoj prijavi prevest će se na teret proračunskih sredstava na jezik koji žrtva razumije.“.
Dosadašnji stavci 3. do 8. postaju stavci 4. do 9.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: „5.“ zamjenjuje se brojkom: „6.“, a brojka: „6.“ zamjenjuje se brojkom: „7.“.
Članak 46.
U članku 206. stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: „oštećenika“ zamjenjuje se riječju: „žrtvu“, a druga rečenica mijenja se i glasi:
„O odbacivanju prijave izvijestit će bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju.“.
Članak 47.
U članku 206.c stavku 2., u prvoj i drugoj rečenici, riječ: "oštećeniku" zamjenjuje se riječju: "žrtvi", a u trećoj rečenici, riječ: "Oštećenika" zamjenjuje se riječju: "Žrtvu".
U stavku 3., u drugoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu", a riječ: "ga" zamjenjuje se riječju: "je". U trećoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu".
Članak 48.
U članku 206.d stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: "oštećeniku" na dva se mjesta zamjenjuje riječju: "žrtvi".
Članak 49.
Članak 208. mijenja se i glasi:
„(1) Policija može prikupljati obavijesti od građana. U prikupljanju obavijesti građani se ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka.
(2) Ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati od osoba koje su u pritvoru. Odobrenje za njihovo prikupljanje daje državni odvjetnik, a ako je pritvor produljen, odobrenje daje sudac istrage. Te se obavijesti prikupljaju u prisutnosti branitelja.
(3) Prikupljanje obavijesti iz stavka 2. ovog članka od osoba koje su u istražnom zatvoru ili u drugoj ustanovi za osobe lišene slobode moguće je samo ako je to, na temelju pisanog prijedloga državnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijeća, u prisutnosti branitelja, odnosno odvjetnika kojega ta osoba sama izabere ili joj ga odredi sudac istrage.
(4) Radi prikupljanja obavijesti iz stavka 1. ovog članka policija može pozivati građane. Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijesti, ne može se ponovno pozivati zbog istog razloga.
(5) Policija može pozvati osumnjičenika radi ispitivanja. Prisilno se može dovesti osumnjičenik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva. Osumnjičenik koji se odazvao pozivu ili je prisilno doveden, a odbije iskazivati, ne može se ponovno pozivati niti prisilno dovoditi zbog istog razloga.
(6) Poziv osumnjičeniku mora sadržavati razloge pozivanja i osnove sumnje protiv njega te pouku:
1) o pravu na branitelja,
2) o pravu na tumačenje i prevođenje sukladno članku 8. ovoga Zakona,
3) o pravu da nije dužan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
4) o pravu da u svakom trenutku može napustiti policijske prostorije, osim u slučaju iz članka 108. ovoga Zakona.
(7) O pozivanju i prisilnom dovođenju osumnjičenika obavijestit će se državni odvjetnik. Državni odvjetnik može odlučiti da sam ispita osumnjičenika prema pravilima iz članaka 272. do 282. ovoga Zakona.
(8) Osumnjičenika koji se odazvao pozivu i osumnjičenika koji je prisilno doveden policija će prije početka ispitivanja obavijestiti o osnovama sumnje protiv njega i poučiti o pravima iz stavka 6. ovoga članka. Policija će pitati osumnjičenika je li pouku razumio. Ako osumnjičenik izjavi da nije razumio pouku, policija će ga o njegovim pravima poučiti na njemu razumljiv način.
(9) Ako osumnjičenik izjavi da ne želi uzeti branitelja, policijski službenik dužan ga je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako osumnjičenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s njegovim ispitivanjem, osim kada osumnjičenik po zakonu mora imati branitelja.
(10) Osumnjičeniku koji izjavi da želi uzeti branitelja omogućit će se da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije dva sata od kad je osumnjičenik izjavio da želi uzeti branitelja. Ako osumnjičenik ne izabere branitelja ili izabrani branitelj ne može doći, omogućit će mu se da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.
(11) Ako se u odnosu na osobu od koje policija prikuplja obavijesti tijekom prikupljanja obavijesti pojave osnove sumnje da je počinila ili sudjelovala u počinjenju kaznenog djela, prekinut će se prikupljanje obavijesti. Prije ispitivanja u svojstvu osumnjičenika prema odredbama ovoga članka, ta će se osoba poučiti sukladno stavku 8. ovoga članka.
(12) Ispitivanje osumnjičenika sukladno ovom članku snimit će se audio-video uređajem. Snimkom se mora zabilježiti pouka osumnjičeniku iz stavka 8. ovoga članka, izjava osumnjičenika iz stavka 9. i 10. ovoga članka i upozorenje da se ispitivanje snima i da snimljene izjave mogu pod uvjetima iz ovog stavka biti upotrijebljene kao dokaz u postupku. Uz snimku se sačinjava zapisnik sukladno članku 275. ovoga Zakona. Snimka i zapisnik ispitivanja osumnjičenika mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
(13) Ako ovim člankom nije izrijekom drugačije propisano, na ispitivanje osumnjičenika primjenjuju se odredbe o ispitivanju okrivljenika iz članaka 272. do 282. ovoga Zakona.
(14) Ako prilikom ispitivanja policija nije poučila osumnjičenika sukladno stavku 8. ovoga članka i nije postupila sukladno odredbama stavaka 9. do 12. ovoga članka, iskaz osumnjičenika i dokazi za koje se iz tog iskaza saznalo ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
(15) Kad postoji vjerojatnost da osoba koja je zatečena na mjestu počinjenja kaznenog djela s elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ima saznanja o okolnostima počinjenja djela ili počinitelju, a njihovo prikupljanje nije moguće ili je bitno otežano na mjestu gdje je osoba zatečena i razumno je vjerovati da će odgoda prikupljanja obavijesti štetiti probicima kaznenog progona, može se od te osobe zahtijevati da u pratnji policijskih službenika dođe u policijske prostorije radi davanja obavijesti. Ako ona to bez opravdanog razloga odbije, može se prisilno dovesti. Prisilno dovedena osoba bit će obaviještena da ima pravo na branitelja, pravo na tumačenje i prevođenje, da nije dužna dati obavijest i da po završetku prikupljanja obavijesti ili po isteku šest sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste može odmah napustiti. Ako se prisilno dovedena osoba uhiti, vrijeme uhićenja teče od trenutka dovođenja u policijske prostorije.
(16) Policija će od osoba iz stavaka 4., 5. i 15. ovoga članka uzeti obavijesti odmah, a najkasnije u roku od šest sati od dolaska u službene prostorije. Prikupljanje obavijesti od osoba iz stavaka 4., 5. i 15. ovog članka može trajati dulje od šest sati samo uz njihov pisani pristanak. Policija je odmah dužna pustiti osobe iz stavaka 4., 5. i 15. ovog članka koje odbiju dati obavijest.“.
Članak 50.
U članku 213.c stavku 1. riječi: "oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtva koja je preuzela".
U stavku 2., u drugoj rečenici, brojka: „5.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
U stavku 4., u prvoj rečenici, brojka: „6.“ zamjenjuje se brojkom: „5.“.
Članak 51.
U članku 225. stavku 1. riječi: "oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtva koja je preuzela".
U stavku 4., u trećoj rečenici, riječi: "obavještava oštećenika" zamjenjuju se riječima: "će ga o tome obavijestiti".
Članak 52.
U članku 230. stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Državni odvjetnik će u roku iz stavka 1. ovog članka obavijestiti oštećenika o podizanju optužnice. O obustavi istrage odnosno odbacivanju kaznene prijave uz pouku iz članka 55. stavka 5. ovog Zakona obavijestit će se žrtva.".
Članak 53.
U članku 270. stavku 1. iza riječi: „vraćeni“ dodaju se riječi: „čim više nisu potrebni za daljnje vođenje postupka“.
Članak 54.
Članak 271. briše se.
Članak 55.
U članku 273. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog članka poučen o pravima, pozvat će se da se izričito izjasni o tome hoće li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Okrivljenika koji izjavi da ne želi uzeti branitelja, tijelo koje provodi ispitivanje dužno je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s ispitivanjem, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati branitelja. Izjava okrivljenika unijet će se u zapisnik.“.
Članak 56.
U članku 278. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ako okrivljenik ima branitelja, o suočenju će se obavijestiti branitelj koji mu može prisustvovati.“.
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
Članak 57.
U članku 285. stavku 1. točki 6., točka iza riječi: „zakonom“ zamjenjuje se zarezom, a iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:
„7) osoba na koju je prenesena imovinska korist, o načinu stjecanja imovinske koristi, kada se u odnosu na tu osobu primjenjuju odredbe Glave XXVIII. ovoga Zakona.“.
Članak 58.
U članku 288. stavku 2. iza riječi: "okrivljenikom" dodaje se zarez i riječ: "žrtvom".
Članak 59.
U članku 292. stavku 4., u prvoj rečenici, riječi: „i spolnog ćudoređa“ brišu se.
U stavku 4., iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi:
„Na način određen u stavku 3. ovoga članka ispitat će se i žrtva u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite sukladno članku 43.a ovoga Zakona, ako ona to zahtijeva.”.
Članak 60.
U članku 301. stavku 6. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit će se prema članku 273. i 275. ovog Zakona, a ako je predmet prepoznavanja okrivljenik koji ima branitelja, o prepoznavanju će se obavijestiti branitelj, koji mu može prisustvovati.“.
Članak 61.
U članku 305. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Ako se poduzima uz sudjelovanje okrivljenika, rekonstrukciji je ovlašten prisustvovati i branitelj.“.
Članak 62.
U članku 311. stavku 2. iza riječi: "okrivljenikom" dodaje se zarez i riječ: "žrtvom".
Članak 63.
U članku 335. stavku 7. riječi: „primjenjuju odredbe članka 75., 76. i“ zamjenjuju se riječima: “primjenjuje odredba članka“.
Članak 64.
U članku 363. stavku 4. iza riječi: „troškova“ dodaje se zarez i riječi: „osim troškova oštećenika, čije plaćanje mu može i naložiti“.
Članak 65.
U članku 380. stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Predsjednik vijeća će u slučaju obustave postupka iz stavka 1. točke 1. ovog članka rješenje o obustavi postupka dostaviti i žrtvi te je upozoriti prema članku 55. ovog Zakona.".
Članak 66.
U članku 383. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Optuženika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina će se u pozivu poučiti o pravu na branitelja te upozoriti da će, u slučaju kad obrana nije obvezna, a branitelja uzme tek na raspravi, snositi troškove odgode rasprave.“.
Članak 67.
U članku 395. stavku 4., u drugoj rečenici, iza riječi: "optuženiku," dodaje se riječ: "žrtvi,".
Članak 68.
U članku 418. stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Ako se žrtva ili oštećenik koji su prisutni trebaju ispitati kao svjedoci, njihovo će se ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka.".
Članak 69.
U članku 468. stavku 1. točki 5. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
Članak 70.
U članku 474. stavku 1. riječ: „kazeni“ zamjenjuje se riječju: „kazneni“.
Članak 71.
U članku 500. stavku 4., u prvoj rečenici, riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva", a riječ: "preuzeo" zamjenjuje se riječju: "preuzela".
Članak 72.
U članku 542. stavku 1. riječ: "oštećeniku" zamjenjuje se riječju: "žrtvi".
Članak 73.
U članku 556. stavku 1. iza riječi: „proglašava“ dodaje se riječ: „krivim“.
Članak 74.
Članak 557. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak prema ovoj glavi Zakona provodi se na prijedlog ovlaštenog tužitelja.
(2) Sud će i bez prijedloga ovlaštenog tužitelja od optuženika oduzeti onu imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom koja je sadržana u opisu kaznenog djela iz optužbe.
(3) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, dužni su u tijeku postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi.“.
Članak 75.
Iza članka 557. dodaju se članci 557.a, 557.b, 557.c, 557.d, 557.e, 557.f, 557.g, 557.h i 557.i koji glase:
„Članak 557.a
Ako se kazneni postupak ne može voditi zbog bolesti okrivljenika ili bijega okrivljenika, ili drugih stvarnih ili pravnih razloga, postupak oduzimanja imovinske koristi može se provesti sukladno posebnom zakonu.
Članak 557.b
(1) Radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ovlašteni tužitelj može prije i nakon pokretanja kaznenog postupka predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha, a posebno:
a) zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine ili stvarnih prava upisanih na nekretnini, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, oduzimanjem nekretnine i njezinim povjeravanjem na čuvanje i upravu državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
b) zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanjem tih stvari i njihovim povjeravanjem na čuvanje državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
c) oduzimanjem i polaganjem gotovoga novca, vrijednosnih papira te njihovom predajom državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
d) zabranom dužniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da dobrovoljno ispuni svoju obvezu okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena te zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,
e) nalogom banci da okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena ili trećoj osobi na temelju naloga okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena, uskrati s računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera,
f) zabranom otuđenja i opterećenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela uz zabilježbu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela, a po potrebi i u javnom registru, zabranom korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela, povjeravanjem dionica, udjela ili poslovnih udjela na upravu državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom, postavljenjem privremene uprave društvu,
g) zabranom dužniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena preda stvari, prenese pravo ili obavi drugu nenovčanu činidbu.
(2) Do podizanja optužnice o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka odlučuje rješenjem sudac istrage, nakon podizanja optužnice do njezina potvrđivanja, optužno vijeće, a nakon potvrđivanja optužnice ili određivanja rasprave na temelju privatne tužbe sud pred kojim se vodi rasprava. Rješenje mora sadržavati obrazloženje. Uz rješenje okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena dostavit će se i pouka o pravu na odvjetnika i pravima iz članka 558. ovog Zakona.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana njegova dostavljanja. Žalba ne zadržava ovrhu rješenja.
(4) Za provedbu rješenja iz stavka 2. ovog članka nadležan je sud ili drugo tijelo određeno posebnim zakonom.
(5) Rješenje iz stavka 2. ovog članka dostavlja se sudu ili drugom tijelu nadležnom za njegovu provedbu te okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana nakon dana donošenja rješenja. Dostava rješenja iz stavka 2. ovog članka okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena može se odgoditi samo iznimno, ako je to nužno da se ne ugrozi svrha istrage ili imovina velikih razmjera. Dostava rješenja može se odgoditi najdulje tri dana od njegova donošenja.
(6) Postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi je hitan.
Članak 557.c
(1) U postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja se postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom neće moći biti ostvarena, ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena.
(2) Osiguranje se može odrediti i prije nego što je okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena omogućeno da se očituje o prijedlogu predlagatelja osiguranja.
Članak 557.d
(1) Ako je privremenu mjeru potrebno upisati u javni upisnik (zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik zrakoplova, upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja i sl.), odluka suda će sadržavati i nalog za upis privremene mjere u javni upisnik.
(2) Ovlašteni tužitelj je stranka u postupku upisa privremene mjere u javni upisnik iz stavka 1. ovog članka.
Članak 557.e
Pravni posao kojim okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena nakon upisa privremene mjere u javni upisnik raspolaže sa stvari ili pravom koje je predmet osiguranja, nema pravnog učinka.
Članak 557.f
(1) Privremena mjera može se odrediti i prije započinjanja kaznenog postupka ili podnošenja prijedloga za oduzimanje imovinske koristi sukladno posebnom zakonu, a može trajati najdulje dvije godine do potvrđivanja optužnice.
(2) Privremena mjera određena prema odredbama ovog Zakona može trajati najdulje šezdeset dana nakon dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist.
(3) Sud će svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremene mjere te će donijeti rješenje o njenom produljenju ili ukidanju.
(4) Privremena mjera će se ukinuti ili zamijeniti drugom prije isteka roka iz stavka 1. i 2. ovog članka, ako sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog okrivljenika ili druge osobe na koju je prenesena imovinska korist, utvrdi da ona nije nužna ili da se osiguranje može postići kakvom drugom blažom privremenom mjerom. Privremena mjera se može ukinuti ili zamijeniti drugom privremenom mjerom i ako okrivljenik, druga osoba na koju je imovinska korist prenesena ili treća osoba položi jamčevinu. Jamčevina se uvijek daje u gotovom novcu, a iznimno u stvarima ili pravima koja se, po ocjeni suda, mogu unovčiti u kratkom roku. Privremena mjera će se ukinuti ako to predloži ovlašteni tužitelj.
(5) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog okrivljenika ili druge osobe za ukidanje privremene mjere nije dozvoljena žalba.
(6) Sud će o prestanku mjere zbog proteka roka iz stavka 1. i 2. ovog članka te o ukidanju odnosno zamjeni mjere bez odgode obavijestiti sud ili drugo tijelo nadležno za njenu provedbu.
(7) Na postupak ukidanja, produljenja, zamjene ili određivanja dodatne privremene mjere odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 557.b ovoga Zakona.
Članak 557.g
(1) Sud će, na prijedlog oštećenika, preinačiti ili ukinuti privremenu mjeru određenu radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ako je to potrebno radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva.
(2) Ako oštećenik odustane od imovinskopravnog zahtjeva ili privremene mjere određene radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, sud će prije donošenja odluke o tome obavijestiti državnog odvjetnika i odrediti mu primjereni rok u kojem može predložiti privremenu mjeru radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi.
Članak 557.h
(1) Za štetu koja je posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom odgovara Republika Hrvatska.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je prijedlog za određivanje privremene mjere podnio oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj, za štetu koja je posljedica privremene mjere odgovara oštećenik ili privatni tužitelj.
(3) Okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena može pokrenuti parnični postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom u roku od godinu dana računajući od pravomoćnosti presude kojom je okrivljenik oslobođen ili je optužba odbijena. U slučaju iz stavka 1. ovog članka okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena može pokrenuti parnični postupak u roku od trideset dana od dana kad je saznao da je državni odvjetnik odbio njegov zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno od dana kad je istekao rok u kojem je državni odvjetnik trebao donijeti odluku o tom zahtjevu.
Članak 557.i
(1) Treća osoba koja tvrdi da glede imovine koja je predmet privremene mjere ima pravo koje sprječava primjenu odredbi ove glave Zakona, ima pravo predložiti da se privremena mjera ukine.
(2) O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka rješenjem odlučuje sud koji je donio rješenje o osiguranju privremenom mjerom. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba koja ne sprječava provedbu osiguranja.“.
Članak 76.
Članak 558. mijenja se i glasi:
„(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena pozvat će se radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu. U pozivu će se upozoriti da će se postupak provesti i bez njene prisutnosti. Uz poziv će se dostaviti i pouka o pravu na opunomoćenika.
(2) Radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu pozvat će se i treća osoba koja tvrdi da glede imovinske koristi ima pravo koje sprječava primjenu odredbi ove glave Zakona.
(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena ispitat će se na raspravi nakon okrivljenika koji se očitovao da ne osporava osnovanost optužbe, a inače na početku dokaznog postupka.
(4) Osoba na koju je imovinska korist prenesena te treća osoba iz stavka 2. ovoga članka, ovlaštena je u svezi s utvrđivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po dopuštenju predsjednika vijeća, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vještacima.
(5) Državni odvjetnik i sud upoznat će osobu na koju je imovinska korist prenesena te treću osobu iz stavka 2. ovoga članka o njezinim pravima iz stavka 4. ovog članka, kao i o pravu na opunomoćenika.
(6) Ako državni odvjetnik predloži oduzimanje imovinske koristi od treće osobe, sud će tu osobu pozvati na sjednicu optužnog vijeća, pripremno ročište i raspravu.“.
Članak 77.
Članak 560. mijenja se i glasi:
„(1) Oduzimanje imovinske koristi sud će izreći u osuđujućoj presudi odnosno odluci kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravnu radnju koja je predmet optužbe.
(2) U presudi odnosno odluci iz stavka 1. ovoga članka sud će navesti koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom odnosno protupravnom radnjom te, ovisno o okolnostima, naznačiti njihovu novčanu protuvrijednost, utvrditi da su te stvari ili prava postale vlasništvo, odnosno imovina Republike Hrvatske, naložiti okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena, da Republici Hrvatskoj preda određene stvari odnosno na nju prenese određena prava, ako ona već nisu prešla na Republiku Hrvatsku, ili da isplati njihovu novčanu protuvrijednost u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, i odrediti da se u javnim upisnicima koje vode sudovi i druga tijela izvrši upis prava u korist Republike Hrvatske.
(3) Ako drukčije nije propisano zakonom, u presudi kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe za kazneno djelo, ili se optužba odbija, odbit će se prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Sud će tako postupiti i kad okrivljenik nije oslobođen od optužbe za kazneno djelo, ali je imovinska korist potpuno obuhvaćena imovinskopravnim zahtjevom, ili nema zakonskih uvjeta za njeno oduzimanje.
(4) Pisana presuda dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena.“.
Članak 78.
U članku 562. brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Članak 79.
U članku 563. iza riječi: „ovog Zakona“ dodaje se zarez i riječi: „Ovršnog zakona“.
Članak 80.
U članku 564. stavku 1. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
U stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu". U drugoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
Članak 81.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa i ministar nadležan za unutarnje poslove će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 82.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 30, članka 31. i članka 49. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2017.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14.) u članku 1.a točki 5., točka iza riječi: „(SL L 350, 30. 12. 2008.)“ zamjenjuje se zarezom, a iza točke 5. dodaju se točke 6., 7. i 8. koje glase:
„6) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.),
7) Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6. 11. 2013.)
8) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29. 4. 2014.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 2. stavku 2. u drugoj rečenici riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
U stavku 4. riječi: "oštećenik kao tužitelj" zamjenjuju se riječima: "žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelja".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 8. stavku 6., u prvoj rečenici, riječ: „naložiti“ zamjenjuje se riječima: „rješenjem odrediti“, a iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi:
„Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev okrivljenika da se pisano prevede dokaz ili njegov dio za koji okrivljenik smatra da je nužan za korištenje procesnih prava obrane, okrivljenik ima pravo žalbe.“.
U stavku 11., u drugoj rečenici, iza riječi: „obrane“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno prava drugih sudionika u postupku da aktivno ostvaruju svoja prava ili razumiju tijek postupka,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 25. stavku 1. točki 4. riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva", a riječ: "počinio" zamjenjuje se riječju: "počinila".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5 .
Članak 43. mijenja se i glasi:
„(1) Žrtva kaznenog djela ima sukladno ovom Zakonu:
1) pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
2) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
5) pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
7) pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
9) pravo na obavijest od državnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3.), poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b),
10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju istražnog zatvora ili bijegu okrivljenika te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
11) pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
12) druga prava propisana zakonom.
(2) Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.
(3) Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.
(4) Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su već pri poduzimanju prve radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način:
1) o pravima iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka te članka 44. i 45. ovog Zakona,
2) o pravima koja ima kao oštećenik.
(5) Tijela iz stavka 4. ovog članka prema žrtvi će postupati obzirno i uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela.
(6) U zapisnik će se unijeti dana obavijest i izjava žrtve želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:
„Članak 43.a
(1) Prije ispitivanja žrtve, tijelo koje provodi ispitivanje će u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve radi utvrđivanja posebnih potreba njezine zaštite.
(2) Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama koje su pretrpjele kazneno djelo počinjeno zbog neke osobine osobe ili diskriminatornog motiva koji bi mogli biti osobito povezani s njihovim osobnim značajkama, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem i ovisnost o njemu čine osobito ranjivima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, pojedinačna procjena žrtve na odgovarajući način uključuje osobito žrtve terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja, iskorištavanja ili zločina iz mržnje te žrtve s invalidnošću.
(4) Pojedinačna procjena žrtve provodi se uz sudjelovanje žrtve i uzimajući u obzir njezine želje, uključujući i želju da se ne koriste posebne mjere zaštite predviđene ovim Zakonom.
(5) Tijelo koje vodi postupak će broj ispitivanja žrtve za koju je utvrđena posebna potreba zaštite svesti na najmanju moguću mjeru. Državni odvjetnik će odlučiti o potrebi ispitivanja takvog svjedoka na dokaznom ročištu, na način propisan člankom 292. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u suradnji s ministrom nadležnim za unutarnje poslove donosi pravilnik o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve iz stavka 1. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 45. stavku 1. točki 2. iza riječi: „spola,“ dodaju se riječi: „te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba,“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Žrtva u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite sukladno članku 43.a ovoga Zakona ima prava iz članka 45. stavka 1. točke 1. do 6. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 46. stavku 1. riječi: „koja nije obaviještena o pravu da u postupku sudjeluje kao oštećenik“ brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prijavu iz stavka 1. ovog članka, tijelo koje vodi postupak odbacit će ako je nepravodobna ili podnesena od neovlaštene osobe.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
Iza članka 46. dodaju se članci 46.a, 46.b, 46.c i 46.d koji glase:
"Članak 46.a
(1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.
(2) Prijedlog za progon podnosi se državnom odvjetništvu.
(3) Ako je žrtva podnijela kaznenu prijavu ili je oštećenik podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavljen i prijedlog za progon.
(4) Pravovremena privatna tužba smatrat će se kao pravovremeno podnesen prijedlog žrtve ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu.
(5) Dijete koje je navršilo šesnaest godina života može i samo podnijeti prijedlog za progon.
Članak 46.b
Ako žrtva umre u tijeku roka za podnošenje prijedloga za progon, odnosno ako oštećenik umre u tijeku postupka, njihov bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je žrtva odnosno oštećenik na temelju zakona bio dužan uzdržavati, mogu u roku od tri mjeseca poslije njihove smrti podnijeti prijedlog za progon ili tužbu, odnosno dati izjavu da postupak nastavljaju
Članak 46.c
Ako je kaznenim djelom oštećeno više osoba, progon će se poduzeti, odnosno nastaviti po prijedlogu svake od žrtava.
Članak 46.d
Žrtva može svojom izjavom tijelu koje vodi postupak odustati od prijedloga za progon do završetka rasprave. U tom slučaju ona gubi pravo da ponovno podnese prijedlog.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
U članku 47. stavku 1. točki 1. riječi: „ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom“ zamjenjuju se riječima: „ne govori ili ne razumije hrvatski jezik,“.
U stavku 1. točke 10., 11. i 12. brišu se, a dosadašnje točke 13. i 14. postaju točke 10. i 11.
U stavku 3. u drugoj rečenici riječi: "točke 3., 5., 9., 11. i 12." zamjenjuju se riječima: "točke 3., 5. i 9.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
Iza članka 47. dodaje se članak 47.a koji glasi:
„Članak 47.a
(1) Oštećenik koji ne govori ili ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, osim prava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo da se na njegov zahtjev, na teret proračunskih sredstava, osigura pisano prevođenje na jezik koji razumije podataka bitnih za ostvarivanje prava oštećenika u kaznenom postupku, a posebice odluke kojom se okončava kazneni postupak, uključujući i obrazloženje ili sažetak obrazloženja te odluke, osim u slučajevima kada sukladno ovom Zakonu odluka ne sadrži obrazloženje. Iznimno, oštećeniku će se osigurati usmeno prevođenje navedenih podataka, ako se time oštećenik ne onemogućava u ostvarivanju svojih postupovnih prava.
(2) Oštećenik iz stavka 1. ovog članka ima pravo podnijeti obrazloženi zahtjev da se određena isprava ili drugi pisani dokazni materijal smatraju bitnim i prevedu na jezik koji razumije. Tijelo koje vodi postupak, ako prihvati zahtjev oštećenika, osigurat će prevođenje cijele isprave ili drugog pisanog dokaznog materijala, odnosno samo onih dijelova koji su bitni za omogućavanje oštećeniku da aktivno sudjeluje u postupku.
(3) Tijelo koje vodi postupak rješenjem određuje usmeno ili pisano prevođenje na jezik koji oštećenik razumije, vodeći pri tome računa da se usmenim prevođenjem ne ugrozi ostvarivanje prava oštećenika. Protiv rješenja kojim se odbija usmeno ili pisano prevođenje oštećenik ima pravo žalbe.
(4) Oštećeniku iz stavka 1. ovoga članka osigurat će se, na njegov zahtjev, usmeno prevođenje tijekom njegova saslušanja ili ispitivanja kao svjedoka te kada je prevođenje potrebno za aktivno sudjelovanje oštećenika na raspravi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Članak 48. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
Članak 49. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
Članak 50. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
Članak 51. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
Članak 55. mijenja se i glasi:
„(1) Osim u slučajevima iz članka 206.c, 206.d i 206.e ovog Zakona, kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima.
(2) Žrtva ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovog članka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članka.
(3) Ako je državni odvjetnik odustao od optužnice, žrtva može, preuzimajući progon, ostati pri podignutoj optužnici. Ako žrtva podigne novu optužnicu postupit će se prema članku 354. do 358. ovog Zakona.
(4) Žrtva koja nije upoznata da državni odvjetnik nije poduzeo progon ili da je odustao od progona može svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadležnim sudom u roku od tri mjeseca od dana kad je doneseno rješenje o obustavi postupka, odnosno šest mjeseci od dana kad je državni odvjetnik odbacio prijavu.
(5) Kad državni odvjetnik, odnosno sud obavještava žrtvu da može poduzeti ili nastaviti progon, dostavit će joj i naputak koje radnje može poduzeti radi ostvarivanja toga prava, te joj u tu svrhu omogućiti uvid u spis.
(6) Ako žrtva umre u tijeku postupka, njezin bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, sestra te osoba koju je žrtva na temelju zakona bila dužna uzdržavati, mogu u roku od tri mjeseca od dana njezine smrti dati izjavu da preuzimaju ili nastavljaju kazneni progon.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
Članak 57. mijenja se i glasi:
"(1) Ako žrtva u zakonskom roku ne pokrene ili ne nastavi progon, ili ako žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja ne dođe na raspravu iako je uredno pozvana, ili joj se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta, smatrat će se da je odustala od progona.
(2) Ako žrtva koja je preuzela kazneni progon ne dođe na raspravu na koju je bila uredno pozvana, postupit će se prema članku 63. stavku 2. do 4. ovog Zakona.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
U članku 58. stavku 1. riječi: "Oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "Žrtva koja je preuzela".
U stavku 2. riječi: "oštećenika koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtve koja je preuzela".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Žrtvi koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja kad se postupak vodi na njezin zahtjev za kazneno djelo za koje se prema zakonu može izreći kazna zatvora više od pet godina, može se, na njezino traženje, postaviti opunomoćenik ako je to u interesu postupka i ako žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelja, prema svom imovnom stanju, ne može podmiriti troškove zastupanja.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
U članku 61. stavku 3. riječi: "oštećenik podnio" zamjenjuju se riječima: "žrtva podnijela".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
U članku 64. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:
„5) slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
U članku 65. stavku 2. iza prve rečenice dodaju se druga i treća rečenica koje glase:
„Okrivljenika koji izjavi da ne želi uzeti branitelja, tijelo kaznenog postupka dužno je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s poduzimanjem radnje, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati branitelja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
U članku 67. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Branitelj je ovlašten prisustvovati dokaznoj radnji prepoznavanja, suočenju i rekonstrukciji događaja, kada okrivljenik sudjeluje u tim radnjama.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.
U dosadašnjem stavku 3. koji je postao stavak 4. brojka: „2.“ zamjenjuje se brojkom: „3.“.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
U članku 70. stavku 1. riječi: "drug oštećenika" zamjenjuju se riječima: "drug žrtve".
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Branitelj ne može biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac, državni odvjetnik, istražitelj ili policijski službenik, ili je u istom predmetu osumnjičena.“.
U stavku 5. druga i treća rečenica brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
Članak 75. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
Članak 76. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
U članku 108. stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:
„(6) Nakon predaje pouke policija će pitati uhićenika je li pouku razumio. Ako uhićenik izjavi da nije razumio pouku, policija će ga o njegovim pravima poučiti na njemu razumljiv način.
(7) Uhićenik iz članka 107. točke 2. i 3. ovog Zakona ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem čim je izabrao branitelja, odnosno čim je donesena odluka o imenovanju branitelja, a prije ispitivanja u trajanju do trideset minuta. Ako uhićenik nema izabranog branitelja ili on ne može doći, mora mu se omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Ako uhićenik izjavi da ne želi uzeti branitelja, policijski službenik dužan ga je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava.“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Uhićenik može, dok traje uhićenje, komunicirati barem s jednom trećom osobom po svom izboru, osim ako to posebne okolnosti slučaja isključuju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
U članku 108.a stavku 1. točki 6. iza riječi: „uhićenju“ dodaje se riječ: „odmah“, a iza riječi: „s njima“ dodaju se riječi: „bez odlaganja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
Članak 108.b mijenja se i glasi:
„(1) Ako postoji hitna potreba da se otklone ozbiljne i teške posljedice za život, slobodu ili tjelesni integritet osobe, državni odvjetnik može naložiti policiji odgodu obavještavanja osoba iz članka 108.a stavka 1. točke 3. i 5. ovoga Zakona samo dok za to postoje razlozi, a najduže 12 sati od trenutka uhićenja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka u izvješću o uhićenju i dovođenju priložit će se nalog državnog odvjetnika u kojem će se navesti konkretni razlozi odgode davanja obavijesti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
Iza članka 108.b dodaje se članak 108.c koji glasi:
„Članak 108.c
Kada policija ispituje uhićenika, postupit će sukladno odredbama članka 208. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
U članku 109. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda najkasnije šesnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku. Uhićenika za kaznena djela iz nadležnosti općinskog suda državni odvjetnik je dužan ispitati najkasnije šesnaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, a uhićenika za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine najkasnije dvanaest sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, osim ako je uhićenika već ispitala policija.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
Članak 114. mijenja se i glasi:
„Pritvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
Članak 116. mijenja se i glasi:
„Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjećivati svoje državljane koji su uhićeni ili pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoći u izboru branitelja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
U članku 125. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Žrtva će, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obaviještena o ukidanju istražnog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Žrtva će biti obaviještena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite, ako su takve mjere određene.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
U članku 136. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) U slučaju bijega zatvorenika, upravitelj zatvora postupit će sukladno članku 125. stavku 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5., brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
U članku 139. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Zatvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
Članak 142. mijenja se i glasi:
„Konzularni i diplomatski predstavnici mogu posjećivati svoje državljane koji su u istražnom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoći u izboru branitelja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
U članku 148. stavku 6., u prvoj rečenici, iza riječi: „naknade tih troškova“ dodaje se zarez i riječi: „osim troškova koji obuhvaćaju nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
U članku 149. stavku 4. riječi: "Oštećenik koji je odustao" zamjenjuju se riječima: "Žrtva koja je odustala".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
U članku 153. stavku 1. riječi: "ovlaštenih osoba" zamjenjuje se riječju: "oštećenika".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
U članku 154. stavku 1. riječi: "osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parnici" zamjenjuju se riječju: "oštećenik".
Stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Kod podnošenja prijedloga oštećenik će navesti je li ostvario naknadu ili podnio zahtjev prema članku 43. stavku 3. ovoga Zakona.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
U članku 161. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Stvari koje nedvojbeno pripadaju žrtvi, a ne služe za utvrđivanje činjenice u kaznenom postupku, predat će se žrtvi i prije završetka postupka.".
U stavku 2. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtava".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
U članku 197. stavku 1. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve", a riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
U članku 202. stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) osumnjičenik je osoba u odnosu na koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo i protiv koje policija i državno odvjetništvo poduzimaju radnje u cilju razjašnjenja te sumnje,“.
Stavci 11. i 12. mijenjaju se i glase:
„(11) Žrtva kaznenog djela je osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
(12) Oštećenik je žrtva kaznenog djela koja sudjeluje u svojstvu oštećenika u postupku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
U članku 205. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako je kaznenu prijavu podnijela žrtva, potvrdit će joj se u pisanom obliku da je podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu. Ako žrtva ne govori ili ne razumije jezik nadležnog tijela, omogućit će joj se podnošenje kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomoć tumača ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadležnog tijela i jezik kojim se koristi žrtva. Na zahtjev žrtve koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadležnom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj kaznenoj prijavi prevest će se na teret proračunskih sredstava na jezik koji žrtva razumije.“.
Dosadašnji stavci 3. do 8. postaju stavci 4. do 9.
U dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5. brojka: „5.“ zamjenjuje se brojkom: „6.“, a brojka: „6.“ zamjenjuje se brojkom: „7.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
U članku 206. stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: „oštećenika“ zamjenjuje se riječju: „žrtvu“, a druga rečenica mijenja se i glasi:
„O odbacivanju prijave izvijestit će bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 47.
U članku 206.c stavku 2., u prvoj i drugoj rečenici, riječ: "oštećeniku" zamjenjuje se riječju: "žrtvi", a u trećoj rečenici, riječ: "Oštećenika" zamjenjuje se riječju: "Žrtvu".
U stavku 3., u drugoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu", a riječ: "ga" zamjenjuje se riječju: "je". U trećoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
U članku 206.d stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: "oštećeniku" na dva se mjesta zamjenjuje riječju: "žrtvi".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
Članak 208. mijenja se i glasi:
„(1) Policija može prikupljati obavijesti od građana. U prikupljanju obavijesti građani se ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka.
(2) Ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati od osoba koje su u pritvoru. Odobrenje za njihovo prikupljanje daje državni odvjetnik, a ako je pritvor produljen, odobrenje daje sudac istrage. Te se obavijesti prikupljaju u prisutnosti branitelja.
(3) Prikupljanje obavijesti iz stavka 2. ovog članka od osoba koje su u istražnom zatvoru ili u drugoj ustanovi za osobe lišene slobode moguće je samo ako je to, na temelju pisanog prijedloga državnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili predsjednik vijeća, u prisutnosti branitelja, odnosno odvjetnika kojega ta osoba sama izabere ili joj ga odredi sudac istrage.
(4) Radi prikupljanja obavijesti iz stavka 1. ovog članka policija može pozivati građane. Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijesti, ne može se ponovno pozivati zbog istog razloga.
(5) Policija može pozvati osumnjičenika radi ispitivanja. Prisilno se može dovesti osumnjičenik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva. Osumnjičenik koji se odazvao pozivu ili je prisilno doveden, a odbije iskazivati, ne može se ponovno pozivati niti prisilno dovoditi zbog istog razloga.
(6) Poziv osumnjičeniku mora sadržavati razloge pozivanja i osnove sumnje protiv njega te pouku:
1) o pravu na branitelja,
2) o pravu na tumačenje i prevođenje sukladno članku 8. ovoga Zakona,
3) o pravu da nije dužan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
4) o pravu da u svakom trenutku može napustiti policijske prostorije, osim u slučaju iz članka 108. ovoga Zakona.
(7) O pozivanju i prisilnom dovođenju osumnjičenika obavijestit će se državni odvjetnik. Državni odvjetnik može odlučiti da sam ispita osumnjičenika prema pravilima iz članaka 272. do 282. ovoga Zakona.
(8) Osumnjičenika koji se odazvao pozivu i osumnjičenika koji je prisilno doveden policija će prije početka ispitivanja obavijestiti o osnovama sumnje protiv njega i poučiti o pravima iz stavka 6. ovoga članka. Policija će pitati osumnjičenika je li pouku razumio. Ako osumnjičenik izjavi da nije razumio pouku, policija će ga o njegovim pravima poučiti na njemu razumljiv način.
(9) Ako osumnjičenik izjavi da ne želi uzeti branitelja, policijski službenik dužan ga je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako osumnjičenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s njegovim ispitivanjem, osim kada osumnjičenik po zakonu mora imati branitelja.
(10) Osumnjičeniku koji izjavi da želi uzeti branitelja omogućit će se da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije dva sata od kad je osumnjičenik izjavio da želi uzeti branitelja. Ako osumnjičenik ne izabere branitelja ili izabrani branitelj ne može doći, omogućit će mu se da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.
(11) Ako se u odnosu na osobu od koje policija prikuplja obavijesti tijekom prikupljanja obavijesti pojave osnove sumnje da je počinila ili sudjelovala u počinjenju kaznenog djela, prekinut će se prikupljanje obavijesti. Prije ispitivanja u svojstvu osumnjičenika prema odredbama ovoga članka, ta će se osoba poučiti sukladno stavku 8. ovoga članka.
(12) Ispitivanje osumnjičenika sukladno ovom članku snimit će se audio-video uređajem. Snimkom se mora zabilježiti pouka osumnjičeniku iz stavka 8. ovoga članka, izjava osumnjičenika iz stavka 9. i 10. ovoga članka i upozorenje da se ispitivanje snima i da snimljene izjave mogu pod uvjetima iz ovog stavka biti upotrijebljene kao dokaz u postupku. Uz snimku se sačinjava zapisnik sukladno članku 275. ovoga Zakona. Snimka i zapisnik ispitivanja osumnjičenika mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
(13) Ako ovim člankom nije izrijekom drugačije propisano, na ispitivanje osumnjičenika primjenjuju se odredbe o ispitivanju okrivljenika iz članaka 272. do 282. ovoga Zakona.
(14) Ako prilikom ispitivanja policija nije poučila osumnjičenika sukladno stavku 8. ovoga članka i nije postupila sukladno odredbama stavaka 9. do 12. ovoga članka, iskaz osumnjičenika i dokazi za koje se iz tog iskaza saznalo ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku.
(15) Kad postoji vjerojatnost da osoba koja je zatečena na mjestu počinjenja kaznenog djela s elementima nasilja ili kaznenog djela koje predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ima saznanja o okolnostima počinjenja djela ili počinitelju, a njihovo prikupljanje nije moguće ili je bitno otežano na mjestu gdje je osoba zatečena i razumno je vjerovati da će odgoda prikupljanja obavijesti štetiti probicima kaznenog progona, može se od te osobe zahtijevati da u pratnji policijskih službenika dođe u policijske prostorije radi davanja obavijesti. Ako ona to bez opravdanog razloga odbije, može se prisilno dovesti. Prisilno dovedena osoba bit će obaviještena da ima pravo na branitelja, pravo na tumačenje i prevođenje, da nije dužna dati obavijest i da po završetku prikupljanja obavijesti ili po isteku šest sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste može odmah napustiti. Ako se prisilno dovedena osoba uhiti, vrijeme uhićenja teče od trenutka dovođenja u policijske prostorije.
(16) Policija će od osoba iz stavaka 4., 5. i 15. ovoga članka uzeti obavijesti odmah, a najkasnije u roku od šest sati od dolaska u službene prostorije. Prikupljanje obavijesti od osoba iz stavaka 4., 5. i 15. ovog članka može trajati dulje od šest sati samo uz njihov pisani pristanak. Policija je odmah dužna pustiti osobe iz stavaka 4., 5. i 15. ovog članka koje odbiju dati obavijest.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
U članku 213.c stavku 1. riječi: "oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtva koja je preuzela".
U stavku 2., u drugoj rečenici, brojka: „5.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
U stavku 4., u prvoj rečenici, brojka: „6.“ zamjenjuje se brojkom: „5.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
U članku 225. stavku 1. riječi: "oštećenik koji je preuzeo" zamjenjuju se riječima: "žrtva koja je preuzela".
U stavku 4., u trećoj rečenici, riječi: "obavještava oštećenika" zamjenjuju se riječima: "će ga o tome obavijestiti".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 52.
U članku 230. stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Državni odvjetnik će u roku iz stavka 1. ovog članka obavijestiti oštećenika o podizanju optužnice. O obustavi istrage odnosno odbacivanju kaznene prijave uz pouku iz članka 55. stavka 5. ovog Zakona obavijestit će se žrtva.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
U članku 270. stavku 1. iza riječi: „vraćeni“ dodaju se riječi: „čim više nisu potrebni za daljnje vođenje postupka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 54.
Članak 271. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 55.
U članku 273. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Okrivljenik, koji je prema stavku 1. ovog članka poučen o pravima, pozvat će se da se izričito izjasni o tome hoće li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Okrivljenika koji izjavi da ne želi uzeti branitelja, tijelo koje provodi ispitivanje dužno je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Ako okrivljenik i nakon toga ne želi uzeti branitelja, može se nastaviti s ispitivanjem, osim kada okrivljenik po zakonu mora imati branitelja. Izjava okrivljenika unijet će se u zapisnik.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
U članku 278. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ako okrivljenik ima branitelja, o suočenju će se obavijestiti branitelj koji mu može prisustvovati.“.
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 57.
U članku 285. stavku 1. točki 6., točka iza riječi: „zakonom“ zamjenjuje se zarezom, a iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:
„7) osoba na koju je prenesena imovinska korist, o načinu stjecanja imovinske koristi, kada se u odnosu na tu osobu primjenjuju odredbe Glave XXVIII. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
U članku 288. stavku 2. iza riječi: "okrivljenikom" dodaje se zarez i riječ: "žrtvom".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 59.
U članku 292. stavku 4., u prvoj rečenici, riječi: „i spolnog ćudoređa“ brišu se.
U stavku 4., iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi:
„Na način određen u stavku 3. ovoga članka ispitat će se i žrtva u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite sukladno članku 43.a ovoga Zakona, ako ona to zahtijeva.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 60.
U članku 301. stavku 6. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Ako okrivljenik obavlja prepoznavanje postupit će se prema članku 273. i 275. ovog Zakona, a ako je predmet prepoznavanja okrivljenik koji ima branitelja, o prepoznavanju će se obavijestiti branitelj, koji mu može prisustvovati.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 61.
U članku 305. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Ako se poduzima uz sudjelovanje okrivljenika, rekonstrukciji je ovlašten prisustvovati i branitelj.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
U članku 311. stavku 2. iza riječi: "okrivljenikom" dodaje se zarez i riječ: "žrtvom".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 63.
U članku 335. stavku 7. riječi: „primjenjuju odredbe članka 75., 76. i“ zamjenjuju se riječima: “primjenjuje odredba članka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 64.
U članku 363. stavku 4. iza riječi: „troškova“ dodaje se zarez i riječi: „osim troškova oštećenika, čije plaćanje mu može i naložiti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 65.
U članku 380. stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Predsjednik vijeća će u slučaju obustave postupka iz stavka 1. točke 1. ovog članka rješenje o obustavi postupka dostaviti i žrtvi te je upozoriti prema članku 55. ovog Zakona.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 66.
U članku 383. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Optuženika protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina će se u pozivu poučiti o pravu na branitelja te upozoriti da će, u slučaju kad obrana nije obvezna, a branitelja uzme tek na raspravi, snositi troškove odgode rasprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 67.
U članku 395. stavku 4., u drugoj rečenici, iza riječi: "optuženiku," dodaje se riječ: "žrtvi,".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
U članku 418. stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Ako se žrtva ili oštećenik koji su prisutni trebaju ispitati kao svjedoci, njihovo će se ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 69.
U članku 468. stavku 1. točki 5. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 70.
U članku 474. stavku 1. riječ: „kazeni“ zamjenjuje se riječju: „kazneni“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
U članku 500. stavku 4., u prvoj rečenici, riječ: "oštećenik" zamjenjuje se riječju: "žrtva", a riječ: "preuzeo" zamjenjuje se riječju: "preuzela".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
U članku 542. stavku 1. riječ: "oštećeniku" zamjenjuje se riječju: "žrtvi".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 73.
U članku 556. stavku 1. iza riječi: „proglašava“ dodaje se riječ: „krivim“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
Članak 557. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak prema ovoj glavi Zakona provodi se na prijedlog ovlaštenog tužitelja.
(2) Sud će i bez prijedloga ovlaštenog tužitelja od optuženika oduzeti onu imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom koja je sadržana u opisu kaznenog djela iz optužbe.
(3) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, dužni su u tijeku postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
Iza članka 557. dodaju se članci 557.a, 557.b, 557.c, 557.d, 557.e, 557.f, 557.g, 557.h i 557.i koji glase:
„Članak 557.a
Ako se kazneni postupak ne može voditi zbog bolesti okrivljenika ili bijega okrivljenika, ili drugih stvarnih ili pravnih razloga, postupak oduzimanja imovinske koristi može se provesti sukladno posebnom zakonu.
Članak 557.b
(1) Radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ovlašteni tužitelj može prije i nakon pokretanja kaznenog postupka predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha, a posebno:
a) zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine ili stvarnih prava upisanih na nekretnini, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, oduzimanjem nekretnine i njezinim povjeravanjem na čuvanje i upravu državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
b) zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanjem tih stvari i njihovim povjeravanjem na čuvanje državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
c) oduzimanjem i polaganjem gotovoga novca, vrijednosnih papira te njihovom predajom državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom,
d) zabranom dužniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da dobrovoljno ispuni svoju obvezu okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena te zabranom okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,
e) nalogom banci da okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena ili trećoj osobi na temelju naloga okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena, uskrati s računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera,
f) zabranom otuđenja i opterećenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela uz zabilježbu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela, a po potrebi i u javnom registru, zabranom korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela, povjeravanjem dionica, udjela ili poslovnih udjela na upravu državnom tijelu nadležnom za upravljanje državnom imovinom, postavljenjem privremene uprave društvu,
g) zabranom dužniku okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena da okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena preda stvari, prenese pravo ili obavi drugu nenovčanu činidbu.
(2) Do podizanja optužnice o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka odlučuje rješenjem sudac istrage, nakon podizanja optužnice do njezina potvrđivanja, optužno vijeće, a nakon potvrđivanja optužnice ili određivanja rasprave na temelju privatne tužbe sud pred kojim se vodi rasprava. Rješenje mora sadržavati obrazloženje. Uz rješenje okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena dostavit će se i pouka o pravu na odvjetnika i pravima iz članka 558. ovog Zakona.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana njegova dostavljanja. Žalba ne zadržava ovrhu rješenja.
(4) Za provedbu rješenja iz stavka 2. ovog članka nadležan je sud ili drugo tijelo određeno posebnim zakonom.
(5) Rješenje iz stavka 2. ovog članka dostavlja se sudu ili drugom tijelu nadležnom za njegovu provedbu te okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana nakon dana donošenja rješenja. Dostava rješenja iz stavka 2. ovog članka okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena može se odgoditi samo iznimno, ako je to nužno da se ne ugrozi svrha istrage ili imovina velikih razmjera. Dostava rješenja može se odgoditi najdulje tri dana od njegova donošenja.
(6) Postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi je hitan.
Članak 557.c
(1) U postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja se postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom neće moći biti ostvarena, ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena.
(2) Osiguranje se može odrediti i prije nego što je okrivljeniku ili drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena omogućeno da se očituje o prijedlogu predlagatelja osiguranja.
Članak 557.d
(1) Ako je privremenu mjeru potrebno upisati u javni upisnik (zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik zrakoplova, upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja i sl.), odluka suda će sadržavati i nalog za upis privremene mjere u javni upisnik.
(2) Ovlašteni tužitelj je stranka u postupku upisa privremene mjere u javni upisnik iz stavka 1. ovog članka.
Članak 557.e
Pravni posao kojim okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena nakon upisa privremene mjere u javni upisnik raspolaže sa stvari ili pravom koje je predmet osiguranja, nema pravnog učinka.
Članak 557.f
(1) Privremena mjera može se odrediti i prije započinjanja kaznenog postupka ili podnošenja prijedloga za oduzimanje imovinske koristi sukladno posebnom zakonu, a može trajati najdulje dvije godine do potvrđivanja optužnice.
(2) Privremena mjera određena prema odredbama ovog Zakona može trajati najdulje šezdeset dana nakon dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist.
(3) Sud će svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremene mjere te će donijeti rješenje o njenom produljenju ili ukidanju.
(4) Privremena mjera će se ukinuti ili zamijeniti drugom prije isteka roka iz stavka 1. i 2. ovog članka, ako sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog okrivljenika ili druge osobe na koju je prenesena imovinska korist, utvrdi da ona nije nužna ili da se osiguranje može postići kakvom drugom blažom privremenom mjerom. Privremena mjera se može ukinuti ili zamijeniti drugom privremenom mjerom i ako okrivljenik, druga osoba na koju je imovinska korist prenesena ili treća osoba položi jamčevinu. Jamčevina se uvijek daje u gotovom novcu, a iznimno u stvarima ili pravima koja se, po ocjeni suda, mogu unovčiti u kratkom roku. Privremena mjera će se ukinuti ako to predloži ovlašteni tužitelj.
(5) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog okrivljenika ili druge osobe za ukidanje privremene mjere nije dozvoljena žalba.
(6) Sud će o prestanku mjere zbog proteka roka iz stavka 1. i 2. ovog članka te o ukidanju odnosno zamjeni mjere bez odgode obavijestiti sud ili drugo tijelo nadležno za njenu provedbu.
(7) Na postupak ukidanja, produljenja, zamjene ili određivanja dodatne privremene mjere odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 557.b ovoga Zakona.
Članak 557.g
(1) Sud će, na prijedlog oštećenika, preinačiti ili ukinuti privremenu mjeru određenu radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ako je to potrebno radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva.
(2) Ako oštećenik odustane od imovinskopravnog zahtjeva ili privremene mjere određene radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, sud će prije donošenja odluke o tome obavijestiti državnog odvjetnika i odrediti mu primjereni rok u kojem može predložiti privremenu mjeru radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi.
Članak 557.h
(1) Za štetu koja je posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom odgovara Republika Hrvatska.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je prijedlog za određivanje privremene mjere podnio oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj, za štetu koja je posljedica privremene mjere odgovara oštećenik ili privatni tužitelj.
(3) Okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena može pokrenuti parnični postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom u roku od godinu dana računajući od pravomoćnosti presude kojom je okrivljenik oslobođen ili je optužba odbijena. U slučaju iz stavka 1. ovog članka okrivljenik ili druga osoba na koju je imovinska korist prenesena može pokrenuti parnični postupak u roku od trideset dana od dana kad je saznao da je državni odvjetnik odbio njegov zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno od dana kad je istekao rok u kojem je državni odvjetnik trebao donijeti odluku o tom zahtjevu.
Članak 557.i
(1) Treća osoba koja tvrdi da glede imovine koja je predmet privremene mjere ima pravo koje sprječava primjenu odredbi ove glave Zakona, ima pravo predložiti da se privremena mjera ukine.
(2) O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka rješenjem odlučuje sud koji je donio rješenje o osiguranju privremenom mjerom. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba koja ne sprječava provedbu osiguranja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
Članak 558. mijenja se i glasi:
„(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena pozvat će se radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu. U pozivu će se upozoriti da će se postupak provesti i bez njene prisutnosti. Uz poziv će se dostaviti i pouka o pravu na opunomoćenika.
(2) Radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravu pozvat će se i treća osoba koja tvrdi da glede imovinske koristi ima pravo koje sprječava primjenu odredbi ove glave Zakona.
(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena ispitat će se na raspravi nakon okrivljenika koji se očitovao da ne osporava osnovanost optužbe, a inače na početku dokaznog postupka.
(4) Osoba na koju je imovinska korist prenesena te treća osoba iz stavka 2. ovoga članka, ovlaštena je u svezi s utvrđivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po dopuštenju predsjednika vijeća, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vještacima.
(5) Državni odvjetnik i sud upoznat će osobu na koju je imovinska korist prenesena te treću osobu iz stavka 2. ovoga članka o njezinim pravima iz stavka 4. ovog članka, kao i o pravu na opunomoćenika.
(6) Ako državni odvjetnik predloži oduzimanje imovinske koristi od treće osobe, sud će tu osobu pozvati na sjednicu optužnog vijeća, pripremno ročište i raspravu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 77.
Članak 560. mijenja se i glasi:
„(1) Oduzimanje imovinske koristi sud će izreći u osuđujućoj presudi odnosno odluci kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravnu radnju koja je predmet optužbe.
(2) U presudi odnosno odluci iz stavka 1. ovoga članka sud će navesti koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom odnosno protupravnom radnjom te, ovisno o okolnostima, naznačiti njihovu novčanu protuvrijednost, utvrditi da su te stvari ili prava postale vlasništvo, odnosno imovina Republike Hrvatske, naložiti okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena, da Republici Hrvatskoj preda određene stvari odnosno na nju prenese određena prava, ako ona već nisu prešla na Republiku Hrvatsku, ili da isplati njihovu novčanu protuvrijednost u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, i odrediti da se u javnim upisnicima koje vode sudovi i druga tijela izvrši upis prava u korist Republike Hrvatske.
(3) Ako drukčije nije propisano zakonom, u presudi kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe za kazneno djelo, ili se optužba odbija, odbit će se prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Sud će tako postupiti i kad okrivljenik nije oslobođen od optužbe za kazneno djelo, ali je imovinska korist potpuno obuhvaćena imovinskopravnim zahtjevom, ili nema zakonskih uvjeta za njeno oduzimanje.
(4) Pisana presuda dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 78.
U članku 562. brojka: „3.“ zamjenjuje se brojkom: „4.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
U članku 563. iza riječi: „ovog Zakona“ dodaje se zarez i riječi: „Ovršnog zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
U članku 564. stavku 1. riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
U stavku 3., u prvoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtvu". U drugoj rečenici, riječ: "oštećenika" zamjenjuje se riječju: "žrtve".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa i ministar nadležan za unutarnje poslove će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 6. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 82.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 30, članka 31. i članka 49. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa