Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KULTURA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i kultura za osnovne i srednje u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i kultura za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1.,2., 3.,5., 6. i 7. razreda osnovne škole, 1.,2. i 3. razreda srednje škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednje škole od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU KURIKULUMA:
Adela Fehir, mag. hun. et mag. educ. croat., Osnovna škola Čakovci, Čakovci, i Osnovna škola Stari Jankovci, Stari Jankovci
Brigitta Jager, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman”Beli Manastir, Druga srednja škola Beli Manastir
Katalin Réka Várnai, učiteljica razredne nastave, Osnovna škola Darda, Darda
Dajana Vaci, mag. philol. hung. et mag. educ. philol. angl., Osnovna škola Kneževi Vinogradi, Kneževi Vinogradi
Angela Gerštmajer, učiteljica razredne nastave, Osnovna škola Laslovo, Laslovo
Beata Šikloši, mag. philol. hung. et mag. educ. philol. angl., Osnovna škola Dalj, Dalj
dr. sc. Ádám Walkó, nastavnik mađarskoga kao stranoga jezika, Filozofski fakultet u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost, Osijek
Erna Varga, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti – diplomirana pedagoginja, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek (voditeljica)
Sadržaj
A. OPIS PREDMETA –Temeljna načela i ciljevi
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
A. Jezične kompetencije
B. Književnost
C. Kultura
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI, RAZINE USVOJENOSTI SADRŽAJA PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. razred – 105 sati godišnje
2. razred – 105 sati godišnje
3. razred – 105 sati godišnje
4. razred – 105 sati godišnje
5. razred – 105 sati godišnje
6. razred – 105 sati godišnje
7. razred – 105 sati godišnje
8. razred – 105 sati godišnje
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1. razred – 70 sati godišnje
2. razred – 70 sati godišnje
3. razred – 70 sati godišnje
4. razred – 64 sata godišnje
E. POVEZNICE PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I DRUGIM PREDMETIMA
F. POUČAVANJE I UČENJE PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
Iskustva učenja i poučavanja
Uloga učitelja i nastavnika
Nastavni materijali i izvori
Okružje za učenje
Trajanje procesa učenja i poučavanja
Stvaranje učeničkih skupina
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U SKLOPU PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
A. OPIS PREDMETA - Temeljna načela i ciljevi
Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine ukupno se 14 048 stanovnika izjasnilo Mađarima. Također, prema podatcima Državnoga ureda za statistiku 72,82 % osoba mađarske nacionalnosti, tj. 10 231 osoba, svojim je materinskim jezikom nazvalo upravo mađarski jezik.
Na organizaciju predmeta koji se prije zvao „Njegovanje jezika” odvažio se 1969. godine Ferenc Merki, savjetnik za nastavu u školama u kojima se nastava odvija na mađarskome jeziku. Anketom je utvrđeno koliko se učenika koji žive u područjima naseljenima mađarskim stanovništvom želi upisati na njegovanje jezika. U mjestima gdje se prijavilo 15 – 20 učenika pokrenuto je, u tamošnjoj hrvatskoj školi, poučavanje mađarskoga jezika. Broj nastavnih sati u prva četiri razreda bio je 4 – 5, a u višim razredima 3 – 4.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2019./2020. predmet „Mađarski jezik i kultura” u osnovnoj školi pohađalo je 677 učenika u 120 skupina u 26 škola, a u dvjema srednjim školama nastavu toga predmeta pohađalo je 18 učenika u četirima skupinama.
Izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina osigurava Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nacionalne manjine imaju mogućnost obrazovati se na svome materinskom jeziku od vrtića pa sve do visokoga obrazovanja.
Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina može se odvijati na temelju triju modela (Akcijski plan za provedbu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2009. godine): model A, model B te model C, koji se pojavljuje kao predmet „Mađarski jezik i kultura”. Učenici u hrvatskim školama u sklopu izbornoga predmeta „Mađarski jezik i kultura” mogu učiti o mađarskome jeziku i kulturi. Riječ je o predmetu koji obuhvaća mađarski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i primijenjenu umjetnost.
Skupine učenika koje mađarski jezik i kulturu uče po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici koji se razlikuju s obzirom na svoje predznanje, dob, jezičnu i kulturnu pozadinu te učenici čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zbog toga definirani ishodi obuhvaćaju širok spektar znanja i vještina, a imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat.
Za mađarsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj izrazito je važno očuvanje jezika i kulture, što je istovremeno i uvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta. Danas škole više ne mogu računati na jezično znanje učenika koje je stečeno kod kuće, stoga jezik i kultura moraju biti dostupni svima, tj. vladanje jezikom, njegovanje navika/običaja te poznavanje kulture, jezika i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta.
Poučavanje „Mađarskoga jezika i kulture” učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija mađarskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pisanoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža predmet „Mađarski jezik i kultura” pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj te Mađara u matičnoj državi, a istodobno pojačava nacionalni identitet. Sve to pridonosi očuvanju mađarskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovom daljnjem prenošenju.
Učenici na razini materinskoga jezika usvajaju standardni jezik, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima mađarske književnosti, čime stječu uvid u mađarsku kulturu.
1. slika: mjesto predmeta „Mađarski jezik i kultura” u kurikulumu
U kurikulumu predmeta označavanje ishoda znači sljedeće:
MJIK – naziv predmeta (Mađarski jezik i kultura)
OŠ – osnovna škola
SŠ – srednja škola
A. – jezične kompetencije
B. - književnost
C. - kultura
Kod označavanja ishoda prvi broj koji je pridružen predmetnomu području odnosi se na razred, npr.:
OŠ A.1. – prvi razred osnovne škole
SŠ A.1. – prvi razred srednje škole
Posljednji broj koji je pridružen predmetnomu području pak označava redni broj ishoda:
A.1.1. – prvi ishod
A.1.1. – drugi ishod
B. ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Cilj je predmeta osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na mađarskome jeziku, a uključivanjem svih jezičnih djelatnosti: pisanje, čitanje, govorenje, slušanje.
Učenik:
- pravilno se služi usmenim i pisanim mađarskim jezikom u različitim životnim situacijama
-prepoznaje različitosti između hrvatske i mađarske jezične komunikacije
-primjenjuje oblik jezične komunikacije koji odgovara danomu jezičnom okružju
-upoznaje tekstove pisane na književnome i standardnome mađarskom jeziku
-upoznaje povijesne i kulturne znamenitosti mađarskoga jezičnog područja te njegova zemljopisna,
društvena i gospodarska obilježja
-oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija otvorenost prema prihvaćanju i
poštovanju različitosti te kulturnih vrijednosti drugih naroda i nacija
-osnažuje i čuva nacionalni identitet.
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA”
Predmet „Mađarski jezik i kultura” tvore tri predmetna područja:
Jezične kompetencije
Književnost
Kultura
Ta tri predmetna područja učenicima jamče upoznavanje mađarskoga jezika i uspješno služenje njime, a samim tim i komunikaciju bez poteškoća. Učenici se pritom upoznaju i s važnijim književnim tvorevinama mađarskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o mađarskoj kulturi i kulturnoj povijesti.
A.Jezične kompetencije
Predmetno područje Jezične kompetencije obuhvaća usvajanje četiriju jezičnih vještina (pisanje, čitanje, slušanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti uspješnu komunikaciju na mađarskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i apstraktnim temama. Učenici stečeno znanje aktivno rabe i u usmenome i u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja Jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim vokabularom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Osim toga, trebaju usvojiti gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske spoznaje. Riječ je o usvajanju vještina koje će učenicima omogućiti razumijevanje teksta nakon slušanja i čitanja.
B.Književnost
Predmetno područje Književnost obuhvaća razvoj kulture čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela mađarske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici stječu uvid u mađarsko književno naslijeđe i uporabu standardnoga jezika. Upoznaju književna djela koja pripadaju različitim književnim vrstama i obilježja tih vrsta. Učenici postupno razvijaju svoje čitateljske navike, prihvaćanje književnih tvorevina te njihovu interpretaciju, a u skladu s vlastitom dobi. Također, čitanjem obogaćuju svoj vokabular, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Oblikuju pozitivno mišljenje o književnim djelima i čitanju.
C.Kultura
Predmetno područje Kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja mađarske kulture i njihovo tumačenje. U ovome se predmetnome području spajaju povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema kulturnoj raznolikosti regije te ju nastoje očuvati. Upoznaju se s istaknutim osobama mađarske povijesti i sadašnjosti te njihovim djelovanjem. Učenici stečeno znanje rabe u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture te ih prihvaćaju. Ovo predmetno područje učenicima pruža spoznaje koje im pomažu da se uklope u kulturni život, što pridonosi razvoju njihove osobnosti i izbjegavanju mogućih sukoba u društvu. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, tj. uče ih da budu aktivni i odgovorni građani, osobito u pogledu mađarske zajednice u Republici Hrvatskoj.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI, RAZINE USVOJENOSTI SADRŽAJA PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA
Predmetna područja Jezične kompetencije, Književnost i Kultura sastavnice su predmeta Mađarski jezik i kultura i skupa tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje osim ishoda sadrži i njihovu razradu. Ishodi se postupno, kumulativno i po razredu nadograđuju jedan na drugi: viši razredi sadrže ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda što se pojavljuje kod predmetnih područja i razreda odgovara dobi učenika. Ishode koji su predloženi u kurikulumu radna je skupina razradila bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti u skladu s potrebama, (pred)znanjem, krugom interesa i sposobnostima učenika.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se s obzirom na dužinu i složenost. Tekst s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen, a što određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice.
Broj je riječi u slučaju receptivnih i produktivnih sposobnosti različit. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi, a u vidu podjele na jezične sposobnosti (zavisno od aktivnosti na nastavnome satu).
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dug tekst
Dug tekst
Slušanje i čitanje
najviše 150 riječi
150-400 riječi (ovisno o godini učenja)
5. razred 150-250 riječi
6. razred 250-400 riječi
400-800 riječi (ovisno o godini učenja)
7. razred 400-600 riječi
8. razred 600-800 riječi
više od 800 riječi
Pisanje
najviše 50 riječi
50-90 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred 50-70 riječi
6. razred 70-80 riječi
7. razred 80-90 riječi
90-250 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred 90-120 riječi
više od 250 riječi
Govorenje
otprilike 1 minuta
1-2 minute
3-5 minuta
5-10 minuta
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
- povezuje izgovorene upute s radnjama
- odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
- češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ. MJIK. A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
- prepoznaje i izgovara napisane riječi
-uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi
OŠ. MJIK. A. 1. 3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
- preslikava kratke riječi i kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ. MJIK. A. 1. 4.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke rečenice.
- ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavnije riječi i rečenice
OŠ. MJIK. A. 1. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru od nekoliko riječi.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru: pozdravlja, predstavlja se, itd.; postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja teksta.
- riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog teksta
- govori što mu se sviđa, a što ne u tekstu, govori sviđa li mu se tekst
- povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
- uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
OŠ. MJIK. B. 1. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- sažima sadržaj teksta
- odgovara na pitanja u vezi s tekstom
- čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi s tekstom, priča o vlastitom iskustvu
OŠ. MJIK. B. 1. 3.
Učenik razlikuje medijske sadržaje koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje medijske sadržaje namijenjene djeci
- razgovara o omiljenim medijskim sadržajima: animirani filmovi, filmske obrade bajki, itd.
- sluša ili čita kratke tekstove u dječjem časopisu
- uz povremenu pomoć učitelja razlikuje medijske sadržaje primjerene njegovoj dobi te izražava svoje mišljenje u vezi s istima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 1. 1.
Učenik uočava osnovna obilježja mađarske kulture.
- prepoznaje tipična mađarska imena
- prepoznaje i imenuje obilježja mađarskih praznika i blagdana
- prepoznaje naziv države
- uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 1. 2.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture.
- prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i mađarske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture
OŠ. MJIK. C. 1. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
2.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje, koristeći prošireni rječnik.
- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
- povezuje izgovorene upute s radnjama
- odgovara na postavljena pitanja
- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
- češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ. MJIK. A. 2. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, poznate rečenice.
- prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke, poznate rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
- preslikava riječi i rečenice
- povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
- uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno i uredno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 4.
Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice.
- ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru koristeći osnovne komunikacijske obrasce: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge, itd.
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja koristi osnovne komunikacijske obrasce
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 2. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- odgovara na pitanja povezana s tekstom
- čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi s tekstom, priča o vlastitom iskustvu
OŠ. MJIK. B. 2. 2.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog teksta
- dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip, itd.
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 2. 1.
Učenik imenuje osnovna obilježja mađarske kulture.
- prepoznaje i imenuje tipična mađarska imena, praznike i blagdane, simbole (zastava)
- imenuje mađarske običaje i njihova osnovna obilježja
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna obilježja mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 2. 2.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture.
- prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i mađarske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture
OŠ. MJIK. C. 2. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
3.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 3. 1.
Učenik razumije vrlo kratke, jednostavne rečenice pri slušanju i čitanju.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jednostavnim jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica, a koje se odnose na poznate teme
-prepoznaje najvažnije informacije te ih povezuje s vlastitim iskustvom i znanjem
- uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornom i pisanom obliku
OŠ. MJIK. A. 3. 2.
Učenik glasno čita rečenice.
- prepoznaje i izgovara zapisane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ. MJIK. A. 3. 3.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice.
- prema modelu, oblikuje i izgovara jednostavne rečenice, uz pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja reproducira riječi i vrlo kratke rečenice, primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ. MJIK. A. 3. 4.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru koristeći kratke i jednostavne rečenice.
- sudjeluje u kratkom i uvježbanom razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara kratke rečenice s ciljem razmjene informacija
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 3. 5.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju danog predloška
- na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danog predloška oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanom obliku, uz malo grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupovina, mjeseci, godišnja doba.
Jezične funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/ne sviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 3. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja književnog teksta
-povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
-uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- prepričava situacije, događaje te karakterizira likove
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta te opisuje svakodnevne događaje
OŠ. MJIK. B. 3. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
- prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
-odgovara na pitanja povezana s tekstom
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta
OŠ. MJIK. B. 3. 3.
Učenik, primjereno dobi, razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju.
- razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (pjesmica u rimama, narodna priča, dječja pjesma, brojalica, basna)
- prepoznaje naučene jezične elemente; izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 3. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice o drugim kulturama
- opisuje svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- zna opisati kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i navodi činjenice o drugoj kulturi
- uz poticaj učitelja izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 3. 2.
Učenik uspoređuje obilježja mađarske i hrvatske kulture te njihov značaj.
- prepoznaje glavne sličnosti i razlike između običaja, vrijednosti, stavova i vjerovanja mađarske i hrvatske kulture
- pozitivno se odnosi prema mađarskoj tradiciji, običajima, praznicima i blagdanima
- uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje i prepoznaje sličnosti i razlike hrvatske i mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 3. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
4.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 4. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jednostavnim jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica, a odnose se na poznate teme
- prepričava suštinu teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornom i pisanom obliku
OŠ. MJIK. A. 4. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst.
- čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst
OŠ. MJIK. A. 4. 3.
Učenik reproducira kratke rečenice i vrlo kratke tekstove.
- prema modelu, oblikuje i izgovara kratke rečenice, uz pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja reproducira kratke rečenice i vrlo kratke tekstove, primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ. MJIK. A. 4. 4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći kratke i jednostavne rečenice.
- sudjeluje u uvježbanom razgovoru, oblikujući jednostavne rečenice
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara kratke rečenice s ciljem razmjene informacija
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 4. 5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danog predloška
- na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
- oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanom obliku na temelju danog predloška, uz malo grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojem živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 4. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja književnog teksta
-povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
-uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- preoblikuje čitani/slušani tekst, npr. stvara novi završetak, uvodi nove likove u priču, itd.
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
OŠ. MJIK. B. 4. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje i izdvaja određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, pjesmica u rimi, brojalica)
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-određuje temu, misao, emocije, ugođaj teksta
-odgovara na pitanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
- prepoznaje izmišljene elemente u dječjim pjesmama i bajkama
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta te prepoznaje vrste književnih tekstova
OŠ. MJIK. B. 4. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- čita tekstove u dječjim časopisima i na mađarskim internetskim stranicama
- prepoznaje poruku teksta
- koristi digitalne izvore samostalno ili uz pomoć učitelja
- prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
- uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 4. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- kratko i jednostavno govori što je saznao o kulturi druge osobe
- proširuje znanje o drugim kulturama
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danog predloška govori i opisuje što je saznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 4. 2.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja Mađarske.
- prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske (zastava, himna, praznici i blagdani, poznati Mađari)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske
OŠ. MJIK. C. 4. 3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske.
-prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske (pogranični mađarski gradovi)
- pokazuje Mađarsku i Budimpeštu na karti
-nabraja susjedne države Mađarskoj, veće mađarske gradove
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske
OŠ. MJIK. C. 4. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Mađari, obližnji mađarski gradovi, glavni grad, smještanje Mađarske na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
5.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 5. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kratkih rečenica, a odnose se na poznate teme
- prepričava suštinu teksta, razumije glavnu poruku teksta, izdvaja ključne riječi i važnije informacije iz teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razumije poslušani ili pročitani tekst, uz pomoć odgovara na pitanja vezana uz sadržaj teksta
OŠ. MJIK. A. 5. 2.
Učenik izražajno čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja čita kratak poznat tekst
OŠ. MJIK. A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture.
- na temelju predloška, govori kratak tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ. MJIK. A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći naučena i vlastita pitanja i odgovore
OŠ. MJIK. A. 5. 5.
Učenik zapisuje jednostavne i često korištene izgovorene riječi.
- uočava razliku između pisanog i govorenog oblika riječi
- piše po diktatu
- uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ. MJIK. A. 5. 6.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture te uzimajući u obzir pravopisna pravila.
- piše jednostavan tekst na temelju danog predloška (npr. opis osobe) te daje informacije
- logički oblikuje tekst, uređuje tekst te poštuje pravopisna pravila
- uz povremenu pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevan život, aktivnosti u kući i oko kuće, svijet škole, naše prirodno okruženje, bliža i šira okolina – orijentiranje, detaljan opis životnog okruženja i doma.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojem živimo, pravila ponašanja u školi, opis kućanskih poslova, opis geografskog okruženja (reljef, strane svijeta).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 5. 1.
Učenik objašnjava svoje misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-na temelju kratkog i jednostavnog teksta objašnjava svoje misli, osjećaje, zapažanja te ih povezuje s vlastitim iskustvom, uspoređuje vlastita zapažanja sa zapažanjima drugih
- uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta te razgovara o tekstu
OŠ. MJIK. B. 5. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne i neknjiževne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, bajka, igrokaz, pjesma)
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-određuje temu, misao, emocije, ugođaj teksta
-odgovara na pitanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
- prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta
OŠ. MJIK. B. 5. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- čita tekstove u dječjim časopisima, knjigama po odabiru učitelja, i na mađarskim internetskim stranicama
- prepoznaje poruku teksta
- koristi digitalne izvore samostalno ili uz pomoć učitelja
- prikuplja bitne informacije te izdvaja ključne riječi iz određenih izvora
- tumači pronađene podatke
- uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
OŠ. MJIK. B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- crtežom, situacijskom igrom, itd. prikazuje sadržaj i likove književnog teksta, kao i svoje misli u vezi teksta
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, izreke, pitalice, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 5. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- govori kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
- kratko i jednostavno usmeno izražava što je saznao o kulturi druge osobe
- proširuje znanje o drugim kulturama
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je saznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 5. 2.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj.
- prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj (himna, praznici i blagdani, poznati Mađari)
- uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj
OŠ. MJIK. C. 5. 3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj.
-prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj (gradovi, sela i okolina)
- prepoznaje i pokazuje na karti mjesta u kojima žive Mađari u Hrvatskoj te njihova obilježja narodne umjetnosti (Korođ, Laslovo, Bilje, Kopačevo, Zmajevac, itd.)
- uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj
OŠ. MJIK. C. 5. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, imena značajnih mjesta, porijeklo Mađara, usmene predaje, opis zemljopisnih obilježja Mađarske i Hrvatske (najveće rijeke, jezera, planine), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva, posjet knjižnici, predaje i legende, prvi spomenici na mađarskom jeziku.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
6.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 6. 1.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike, koristeći jednostavne jezične strukture.
- na temelju prethodno učenog predloška, govori tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ. MJIK. A. 6. 2.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
- započinje, vodi te završava razgovor
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći naučena i vlastita pitanja i odgovore
OŠ. MJIK. A. 6. 3.
Učenik zapisuje jednostavne i kratke izgovorene riječi poznate tematike.
- uočava razliku između pisanog i govorenog oblika riječi
- piše po diktatu
- uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ. MJIK. A. 6. 4.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći jednostavne jezične strukture te uzimajući u obzir pravopisna pravila.
- piše jednostavan tekst na temelju danog predloška, koristeći jednostavne jezične strukture
- logički oblikuje tekst, uređuje tekst te poštuje pravopisna pravila
- uz povremenu pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst, koristeći jednostavne jezične strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevan život, zaštita okoliša, putovanje, plaćanje, naručivanje i kupovanje, slobodno vrijeme i zabava (vrste sportova, bavljenje sportom, hobiji).
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, kupovanje karte za prijevoz, naručivanje hrane i pića, opis aktivnosti za slobodnog vremena, opis mogućnosti zabave.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje na temelju usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna sredstva, zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 6. 1.
Učenik izražava svoje mišljenje nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući to s vlastitim iskustvom.
-izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog ili neknjiževnog teksta
-izražava osjećaje u vezi teksta (iznenađenje, ljutnja, žaljenje, strah, suosjećanje, itd.)
- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njim i njegovim iskustvima
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima koje je stekao tijekom čitanja
- poistovjećuje se s likovima i procjenjuje postupke likova
- uz povremenu pomoć učitelja izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući to s vlastitim iskustvom
OŠ. MJIK. B. 6. 2.
Učenik objašnjava ideje i probleme iznesene u književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta, objašnjava vlastiti stav
- prepoznaje glavne misli i probleme u tekstu
- predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu
- uspoređuje vlastito mišljenje i prijedloge s mišljenjima i prijedlozima drugih
- uz povremenu pomoć učitelja izražava mišljenje i prijedloge o idejama i problemima iznesenima u tekstu
OŠ. MJIK. B. 6. 3.
Učenik istražuje ključne riječi i potrebne podatke, u skladu sa vlastitim interesima i potrebama.
- istražuje glavnu misao, pouku, poruku, ključne riječi u pisanom i pročitanom tekstu
- iz određenih izvora prikuplja dodatne informacije na temelju ključnih riječi
- za prikupljanje informacija koristi sadržaj i pojmovnik
- uz povremenu pomoć učitelja istražuje ključne riječi i potrebne podatke, u skladu sa vlastitim interesima i potrebama
OŠ. MJIK. B. 6. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- crtežom, situacijskom igrom, itd. prikazuje sadržaj i likove književnog teksta, kao i svoje misli u vezi teksta
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, poslovice, izreke, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje pjesmica, izrada prezentacija i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 6. 1.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja mađarskog govornog područja.
- prepoznaje i imenuje povijesna obilježja Mađarske i prekograničnih područja
-prepoznaje teritorijalne promjene tijekom povijesti
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 6. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
-prepoznaje i imenuje zemljopisna obilježja Mađarske i prekograničnih područja
- prepoznaje, imenuje i pokazuje na karti određena prekogranična mjesta (Vojvodina; Transilvanija; Felvidék-dio današnje Slovačke koji graniči s Mađarskom, a prijašnja Gornja Ugarska, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 6. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- izražava se kroz pjesmu, ples, crtež, glumu
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, povijest Mađarske do 17. stoljeća (kralj Matijaš, borbe protiv Turaka, Zrinski, Frankapani), povijesna i zemljopisna obilježja Mađara izvan granica Mađarske, snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva, predaje i legende, narodne nošnje.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
7.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 7. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine, poznate tematike.
- razumije tekst srednje dužine u cijelosti, te ga razmatra po određenim točkama gledišta
-izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale važne podatke
-koristi više strategija za poboljšanje razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
- uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 7. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture; izvještava o poznatim situacijama i događajima.
-planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta, uređuje te ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
OŠ. MJIK. A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u jednostavnom, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
-sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
- postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 7. 4.
Učenik piše jednostavne, kratke tekstove poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
- piše kratke, jednostavne tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj
- piše jednostavne tekstove na osnovu zadanog predloška, koristeći srednje složene jezične strukture
-logički formira tekst, koristeći kohezijska sredstva, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila
-uz povremenu pomoć učitelja piše jednostavne, kratke tekstove poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živog svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti za slobodnog vremena, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 7. 1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta u vezi književnog i neknjiževnog teksta.
- uspoređuje svoja iskustva i mišljenje sa sadržajem književnog i neknjiževnog teksta
- razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
- čita sa zadovoljstvom
-uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta u vezi književnog i neknjiževnog teksta
OŠ. MJIK. B. 7. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst.
- predstavlja pročitani tekst svojim riječima
- suočava se sa onim aspektom književnog teksta, koji utječe na formiranje mišljenja
- obrazlaže na koji način i kojom mjerom književni tekst utječe na formiranje mišljenja
-uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ. MJIK. B. 7. 3.
Učenik selektira podatke dobivene iz raznih izvora, pazeći na ispravnost i korisnost podataka.
- prikuplja informacije po različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama (iz književnih i neknjiževnih tekstova u skladu sa postavljenim zadatkom, ili odabrano iz drugih izvora po svojem interesu)
-skuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
-uspoređuje dobivene informacije i selektira ih po korisnosti
-uz povremenu pomoć učitelja selektira informacije prema zadatku
OŠ. MJIK. B. 7. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- svojim riječima izražava razliku između fikcije i stvarnosti
- kreativno se izražava putem svoje književne interpretacije
-predstavlja književni tekst preko situacijske igre
-uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, internetski sadržaji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 7. 1.
Učenik imenuje povijesna obilježja vezana za mađarsko govorno područje.
- širi svoja saznanja o Republici Mađarskoj, mađarskoj kulturi i mađarskoj manjini u Hrvatskoj
- utvrđuje sličnosti i razlike između povijesnih događaja
-zna povezati povijesne događaje sa relevantnim nacionalnim praznicima
-uz povremenu pomoć učitelja imenuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 7. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
- širi svoja saznanja o zemljopisu Mađarske
- upoznaje se sa županijama i sjedištima županija u Mađarskoj
- upoznaje se sa mađarskim gradovima izvan granica Mađarske
-uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 7. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- izražava se kroz pjevanje, ples, crtanje te kroz igrokaz
-uz povremenu pomoć i poticaj učitelja priključuje se te sudjeluje u kreativnoj i samoizražajnoj aktivnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska narodna glazba i ples, povijest Mađarske u 18. i 19. stoljeću (Rákóczi, revolucija 1848., Széchenyi, doba preporoda, hrvatsko-ugarska nagodba), zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
8.razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 8. 1.
Učenik razumije jednostavne, srednje duge tekstove, poznatog sadržaja.
-razumije jednostavne, srednje duge tekstove, poznatog sadržaja, nakon čitanja ili slušanja
- izdvaja glavnu poruku teksta
-razumije sadržaj klasičnih i neformalnih tekstova
-razumije tekst globalno i selektivno
-primjenjuje strategije razumijevanja pri slušanju i čitanju
-uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavne, srednje duge tekstove
OŠ. MJIK. A. 8. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
-planira, oblikuje i govori kratke tekstove
- prepričava poznate situacije, događaje i njihovu povezanost
- izvještava u širem kontekstu o poznatim događajima
-povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
OŠ. MJIK. A. 8. 3.
Učenik sudjeluje u planiranom i jednostavnom, spontanom razgovoru poznate tematike.
-postavlja pitanja ili odgovara
- sudjeluje u kratkom, vođenom ili spontanom razgovoru te igrama uloga
-sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike
-uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom razgovoru
OŠ. MJIK. A. 8. 4.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture i primjenjujući pravopisna pravila.
- primjenjujući pravopisna pravila piše srednje dug tekst, zapise svojih doživljaja, osobne poruke, čestitke
-piše u logičnoj cjelini
-pokušava samostalno stvarati neuvježbane tekstove, koristeći naučena sredstva
-logički formira tekst, koristeći kohezijska sredstva
-točno zapisuje riječi, ispravno koristeći znakove interpunkcije
-uz povremenu pomoć učitelja piše srednje dug tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture i pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: čovjek i društvo, zaštita okoliša, znanost i tehnika, poslovni svijet, zdrav život, svakodnevne životne situacije
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, opis ugroženih područja i živog svijeta, prehrambene navike, čistoća, opis kretanja, opis svakodnevnih događaja i vođenje razgovora, razgovor o budućnosti i odabiru profesionalne orijentacije, rasprava, usporedba
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 8. 1.
Učenik tumači književni i neknjiževni tekst kroz svoje čitalačko iskustvo, uspoređujući ga sa drugim tekstovima.
- imenuje i opisuje događaje u točnom kronološkome slijedu radi cjelovitog razumijevanja
- prepoznaje strukturu književnog i neknjiževnog teksta
- prosuđuje i opisuje različite okolnosti, namjeru autora da usmjerava pažnju čitatelja
- uz povremenu pomoć učitelja tumači književne i neknjiževne tekstove
OŠ. MJIK. B. 8. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovu svoga iskustva i konteksta, kritički ga uvažavajući.
- prepoznaje i prosuđuje različite osobine likova na osnovu njihovih djela, govora i stajališta
- etički i moralno tumači tekst
- kritički ocjenjuje književni i neknjiževni tekst
- izražava i argumentima podupire vlastito stajalište i mišljenje o tekstu
-uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovu svoga iskustva i konteksta, kritički ga uvažavajući
OŠ. MJIK. B. 8. 3.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje.
- prepoznaje utjecaj poruke medijskih tekstova na čitatelja i na javno mišljenje
- razvija kritičko razmišljanje i formiranje vlastitog stajališta
- uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje
OŠ. MJIK. B. 8. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- govori o različitim interpretacijama teksta
- svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti
- uspoređuje različite interpretacije danog teksta
- izražava svoju kreativnost kroz svojstven književni prikaz
- prikazuje književni tekst igranjem uloga
-uz povremenu pomoć učitelja kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, životopis, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 8. 1.
Učenik uspoređuje povijesna obilježja mađarskog jezičnog područja i povijesna obilježja Hrvatske.
- iz više izvora se upoznaje sa poviješću mađarskog naroda unutar i izvan matične zemlje (važnijim događanjima, osobama)
-uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske
OŠ. MJIK. C. 8. 2.
Učenik uspoređuje zemljopisna obilježja mađarskog jezičnog područja i zemljopisna obilježja Hrvatske.
- iz više izvora se upoznaje sa zemljopisnim obilježjima područja na kojem živi mađarski narod unutar i izvan matične zemlje (zemljopisnim, društvenim, gospodarskim obilježjima)
-uz povremenu pomoć učiteljauspoređuje zemljopisna obilježja mađarskog jezičnog područja i zemljopisna obilježja Hrvatske
OŠ. MJIK. C. 8. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
-aktivno, surađujući sudjeluje u zajedničkoj predstavi, razvija svoje sposobnosti
- pjeva narodne ili moderne pjesme
-sudjeluje u aktivnosti povezanoj sa crtanjem i vizualnim medijima
-uz povremenu pomoć i na poticaj učitelja pridružuje se i aktivno sudjeluje u kreativnoj i samoizražajnoj aktivnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici, mađarski narodni ples i glazba, povijest Mađara u 20. i 21. stoljeću (I. i II. svjetski rat, Trianonski sporazum, 1956., promjena režima, domovinski rat, Europska Unija), zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja, poznati mađarski umjetnici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, narodne nošnje, povijesni tekstovi, umjetnička djela, predmeti korišteni u narodu.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
1.razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 1. 1.
Učenik govori srednje dug tekst koristeći srednje složene jezične strukture
-koristi leksičke strukture srednje dužine
-planira svoj proces komunikacije o zadanoj temi
- priprema i iznosi svoj govor o zadanoj temi
- izražava svoje mišljenje, prijedloge i stavove, potkrepljujući ih odgovarajućim primjerima i dokazima
- planira i ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć nastavnika govori srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 1. 2.
Učenik sudjeluje u dužem planiranom i jednostavnom spontanom razgovoru.
-planira i priprema svoj govor
-sudjeluje u razgovoru
- koristi primjerene jezične strukture za započinjanje, vođenje i završetak razgovora, vodeći brigu o priključivanju u razgovor u odgovarajuće vrijeme
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dužem planiranom i jednostavnom spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 1. 3.
Učenik piše srednje duge tekstove koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
-planira sadržaj i strukturu teksta
- u pripremljenom tekstu formira odlomke
- koristi primjerene, srednje složene jezične strukture
-primjenjuje pravopisna pravila
-uređuje i ispravlja svoj tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše jednostavne tekstove srednje dužine
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, dnevna rutina, mjesto gdje živim, slobodno vrijeme i zabava, prirodni okoliš, vrijeme.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine, opis provođenja slobodnog vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnog okoliša, opis vremenske prognoze.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 1. 1.
Učenik imenuje književne vrste tekstova i njihova obilježja.
-imenuje književnu vrstu teksta
-nabraja karakteristike dane književne vrste
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 1. 2.
Učenik izražava mišljenje o tekstu tumačeći vlastita stajališta.
- izražava svoje utiske prema književnom djelu (emotivno, kognitivno, estetski)
- izražava svoje mišljenje o poruci teksta
- opisuje svoje mišljenje o tekstu, uspoređujući ga sa svojim čitalačkim iskustvom, doživljajima i sa svojom spoznajom o književnosti i svijetu
- uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastitim stajalištima
SŠ. MJIK. B. 1. 3.
Učenik iz teksta odabire podatke i ključne pojmove.
- razumije sadržaj teksta
- tumači glavnu poruku teksta
- prepoznaje ključne pojmove u tekstu
- razumije skrivenu poruku teksta i razdvaja važne podatke od manje važnih
-uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ. MJIK. B. 1. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- govori o različitoj interpretaciji teksta
- svojim riječima objašnjava razliku između stvarnosti i fikcije
- uspoređuje različita tumačenja književnog teksta
- samostalno priprema raznoliku, umjetničku, svojstvenu književnu interpretaciju, čime izražava svoju kreativnost
-uz povremenu pomoć nastavnika se kreativno izražavapod utjecajem književnog doživljaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 1. 1.
Učenik određuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja.
- nabraja povijesna obilježja danog mađarskog jezičnog područja
- prepoznaje ulogu i značaj mađarskih kraljeva u mađarskoj povijesti
-uz povremenu pomoć nastavnika određuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 1. 2.
Učenik određuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
- uz pomoć zemljopisne karte pokazuje veličinu i opseg mađarskog govornog područja
- nabraja zemljopisna obilježja Mađarske, reljef, klimu, hidrografiju i veće gradove
-uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 1. 3.
Učenik imenuje podatke vezane za mađarsku kulturu i tradiciju.
- navodi mađarske narodne običaje vezane za blagdane
- nabraja jela i prehrambene običaje vezane za blagdane
- prepoznaje mađarska glazbena djela vezana za blagdane
-uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke vezane za mađarsku kulturu i tradiciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, običaji Mađara u hrvatskoj, pregled povijesti i zemljopisa Mađara.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesni tekstovi, zemljopisna karta, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
2.razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 2. 1.
Učenik govori srednje dug tekst, koristeći složenije jezične strukture.
- planira tijek svojeg govora
- priprema i govori tekst
- izražava svoje mišljenje, prijedloge i stajališta poduprta argumentima
- svoje ili u grupi stečene rezultate iznosi pred drugima
- uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć nastavnika govori srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 2. 2.
Učenik sudjeluje u dužem, planiranom i kraćem, spontanom razgovoru.
- koristi primjerene jezične strukture za započinjanje, održavanje i završetak razgovora, vodeći brigu o priključivanju u razgovor u odgovarajuće vrijeme
-pokazuje interes prema razgovoru, priključuje se u razgovor koristeći odgovarajuće izraze
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dužem, planiranom i kraćem, spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 2. 3.
Učenik piše srednje duge tekstove koristeći srednje složenije jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
-samostalno ili u paru, planira strukturu i sadržaj teksta
- u pripremljenom tekstu formira odlomke
- koristi primjerene, srednje složene jezične strukture
-primjenjuje pravopisna pravila
-uređuje i ispravlja svoj tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše srednje duge i jednostavne tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Jezične funkcije: predstavljanje, planiranje i opis putovanja, opis zdravog življenja, ljudska i građanska prava, nastavni predmeti, pravila ponašanja u školi, rasprava, izražavanje apstraktnog mišljenja, uspoređivanje.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 2. 1.
Učenik imenuje književne vrste teksta i njihova obilježja.
-imenuje i uspoređuje književne vrste teksta
-nabraja obilježja dane književne vrste
-uz povremenu pomoć nastavnikaimenuje književne vrste teksta i njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 2. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
-priča o različitim tumačenjima književnog teksta
-navodi svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
-izlaže svoje razumijevanje sadržaja teksta
-opisuje svoje mišljenje o tekstu, uspoređujući ga sa svojim čitalačkim iskustvom, doživljajima i sa svojom spoznajom o književnosti i svijetu
-uz povremenu pomoć nastavnika interpretira književni i neknjiževni tekst
SŠ. MJIK. B. 2. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
- sažima sadržaj teksta
- tumači glavnu poruku teksta kao i njegove važne i svojstvene karakteristike
- prepoznaje ključne pojmove u tekstu
- razumije skrivenu poruku teksta i razdvaja važne podatke od manje važnih
- uz povremenu pomoć nastavnika sažima podatke i ključne pojmove iz teksta
SŠ. MJIK. B. 2. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- svojim riječima objašnjava razliku između stvarnosti i fikcije
- koristi odgovarajuće pojmove književne teorije kod tumačenja danog književnog teksta
- uspoređuje razna tumačenja danog književnog teksta
- samostalno priprema raznoliku, umjetničku, svojstvenu književnu interpretaciju, sa čim izražava svoju kreativnost
- uz povremenu pomoć nastavnika kreativno se izražavana temelju književnog iskustva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 2. 1.
Učenik povezuje povijesna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- prepoznaje hrvatsko-mađarsku državnu zajednicu te njihovu gospodarsku i društvenu pozadinu
- nabraja i imenuje težnje doba preporoda, kao i povijesni značaj istog
- uz povremenu pomoć nastavnika povezuje povijesna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 2. 2.
Učenik povezuje zemljopisna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- nabraja naselja u Hrvatskoj u kojima žive Mađari, kao i mješovita naselja
- nabraja znamenitosti Budimpešte
- na zemljovidu pokazuje mađarski kao i hrvatski dio Nacionalnog parka Dunav-Drava
- uz povremenu pomoć nastavnika povezuje zemljopisna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 2. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
- imenuje mađarske izumitelje te njihova otkrića
- samostalno ili u paru izvodi jednu mađarsku narodnu pjesmu
- nabraja sastavnice mađarske narodne nošnje
- uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, narodna nošnja, značajke naselja u kojima žive Mađari u Hrvatskoj, nacionalni park, mađarski izumitelji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
3.razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 3. 1.
Učenik govori dug tekst, koristeći složene jezične strukture u stilu koji odgovara komunikacijskoj situaciji.
- planira i priprema svoj govor o danoj temi
- koristi složene leksičke strukture
- jasno predstavlja jednu poznatu temu
- uz povremenu pomoć nastavnika govori dug i srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 3. 2.
Učenik sudjeluje u dugom, planiranom ili dužem, spontanom razgovoru.
- sudjeluje u spontanom, svakodnevnom razgovoru
- započinje, prati, održava i završava razgovor
- procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dugom, planiranom ili dužem, spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 3. 3.
Učenik piše duge tekstove, koristeći srednje složene jezične strukture, u stilu odgovarajućem komunikacijskoj situaciji.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih vrsta tekstova, tijekom čega koristi srednje složene jezične strukture
- prenosi informacije iz njemu poznatih izvora
- piše o stvarnim i izmišljenim događajima kao i o osobnom iskustvu
- izražava svoje i tuđe mišljenje
- povezuje odlomke smještene u tekstu i uređuje nov razuman tekst
- samostalno i uspješno koristi uvježbana i preporučena jezična sredstva, uz čiju pomoć stvara novi tekst
- uz povremenu pomoć nastavnika piše dug i složen tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: administracija, aktualne društvene teme, znanost i tehnologija, volontiranje, različiti stilovi života.
Jezične funkcije: različiti administrativni poslovi, uspoređivanje, rasprava, izražavanje apstraktnih misli, izražavanje sviđanja i ne sviđanja.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 3. 1.
Učenik imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike.
- nabraja razdoblja kulturne povijesti
- na osnovu karakteristika smještenih u tekstu, prepoznaje i imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihova obilježja
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike
SŠ. MJIK. B. 3. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
- određuje temu i glavnu poruku književnog teksta
- objašnjava i primjerima potkrepljuje razlike između stvarnog i fiktivnog svijeta
- primjenjuje osnovne pojmove književne teorije koji su potrebni za tumačenje teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači dati tekst, te piše jedan samostalno
SŠ. MJIK. B. 3. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
- prepoznaje ključne riječi u tekstu
- na osnovu ključno važnih podataka govori bit teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika prepoznaje važnije podatke u tekstu i na osnovu toga sažima sadržaj teksta
SŠ. MJIK. B. 3. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
-kreativno se izražava na osnovu svojeg čitalačkog iskustva
- izvodi dramatizaciju književnog teksta
- piše kratak sadržaj
-uz poticaj nastavnika pokazuje zanimanje za izvođenje dramatizacije književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije, prozni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 3. 1.
Učenik analizira informacije o povijesnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- analizira utjecaj I. i II. svjetskog rata na Mađare u Hrvatskoj
- prepoznaje društvene posljedice rata u regiji
- prepoznaje suradnju dvije države za vrijeme revolucije 1956. i Domovinskog rata 1991. godine
-uz povremenu pomoć nastavnika analizira informacije o povijesnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 3. 2.
Učenik analizira informacije o zemljopisnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- imenuje važnije hrvatsko-mađarske gradove prijatelje te analizira njihov oblik suradnje
- imenuje etničke skupine Mađara u Hrvatskoj te Hrvata u Mađarskoj te njihov zemljopisni položaj
-uz povremenu pomoć nastavnika analizira informacije o zemljopisnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 3. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
- poznaje značajne mađarske slikare, kipare i arhitekte kao i njihova životna djela
- poznaje značajna djela mađarske kinematografije
- bavi se različitim kulturnim aktivnostima po svom interesu i preferencijama, samostalno ili u grupi
- sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili unutar razreda, u školi ili van nje
-uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, slikarstvo, kiparstvo, graditeljstvo, filmska umjetnost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 3. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
4.razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 4. 1.
Učenik govori dug tekst, koristeći složene jezične strukture u stilu odgovarajućem komunikacijskoj situaciji.
- planira i priprema svoj govor o danoj temi
- koristi složene leksičke strukture
- govori o jednoj, na satu neobrađenoj, temi
-uz povremenu pomoć nastavnika govori dug i srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 4. 2.
Učenik sudjeluje u dugom razgovoru.
-sudjeluje u spontanim razgovorima ili razgovorima sa danom temom
-započinje, prati, održava i završava razgovor
-procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u raznim oblicima dugog i složenog razgovora
SŠ. MJIK. A. 4. 3.
Učenik piše tekstove jako složene jezične strukture, raznih dužina, stilova i svrhe.
-primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih vrsta tekstova, prilikom čega koristi jako složene jezične strukture
-daje informacije iz različitih izvora, različite dužine i stila
-piše o stvarnim i izmišljenim događajima kao i o osobnom iskustvu
-izražava svoje i tuđe mišljenje
-povezuje odlomke smještene u tekstu i uređuje nov tekst složene jezične strukture
- samostalno i uspješno koristi uvježbana i preporučena jezična sredstva, uz pomoć kojih stvara novi tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše tekstove jako složene jezične strukture, raznih dužina, stilova i svrhe
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih c ishoda:
Predložene teme: poslovni svijet, potrošačko društvo, solidarnost i raznolikost, sustav obrazovanja u Mađarskoj, znanost i tehnologija, održivi razvoj, globalizacija.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 4. 1.
Učenik imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike.
-nabraja razdoblja kulturne povijesti
-na osnovu karakteristika teksta, prepoznaje i imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu i stilove tekstova te književnu vrstu
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu i stilove tekstova te njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 4. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
-na različite načine interpretira tekst
-određuje temu i glavnu poruku književnog teksta
-objašnjava i primjerima potkrepljuje razlike između stvarnog i fiktivnog svijeta
-primjenjuje osnovne pojmove književne teorije koji su potrebni za tumačenje teksta
-uspoređuje različita tumačenja tekstova, samostalno piše tekst u kojem dolazi do izražaja učenikova kreativnost, jedinstvenost i samostalno razmišljanje.
-uz povremenu pomoć nastavnika interpretira dani tekst te samostalno piše svoj
SŠ. MJIK. B. 4. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
-razlikuje važnu informaciju od manje važne
-na osnovu ključno važnih podataka govori bit teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika prepoznaje važne podatke u tekstu i na osnovu toga sažima sadržaj teksta
SŠ. MJIK. B. 4. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
-kreativno se izražava na osnovu svojeg čitalačkog iskustva
-samostalno piše takav tekst u kojem dolazi do izražaja njegova kreativnost, jedinstvenost i vlastito razmišljanje
-dramatizira književni tekst
-piše kratak sadržaj
-uz poticaj nastavnika pokazuje zanimanje za predstavljanje dramatizacije književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije, prozni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 4. 1.
Učenik tumači povijesne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- tumači važnije povijesne poveznice
- poznaje hrvatske zakone koji se odnose na nacionalne manjine, poznaje državne i lokalne samouprave te predstavništvo mađarske nacionalne manjine u parlamentu
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači povijesne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 4. 2.
Učenik tumači zemljopisne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- tumači važnije zemljopisne poveznice
- pokazuje na zemljovidu i imenuje prekogranična područja gdje žive Mađari
- nabraja karakteristike područja na kojem žive Mađari
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači zemljopisne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 4. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
-poznaje važnija izdanja mađarske književnosti u Hrvatskoj
-poznaje mađarske novinske tiskovine u Hrvatskoj kao i radijske i televizijske emisije
- bavi se različitim kulturnim djelatnostima po svojem interesu i preferenciji, samostalno ili u grupi
- sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili unutar razreda, u školi ili van nje
- predstavlja sličnosti i razlike između mađarskih običaja te praznika i blagdana svoga područja stanovanja te drugih područja gdje žive Mađari
-uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, običaji Mađara u hrvatskoj, zakoni koji se odnose na nacionalne manjine, književna djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
E. POVEZNICE PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA” S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I DRUGIM PREDMETIMA
Pravom na odgojno-obrazovni proces koji se odvija na materinskome jeziku i njegovu pismu pripadnici nacionalnih manjina, pa tako i pripadnici mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, služe se skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Plan i program (kurikulum) predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C zasniva se na odredbama Ustava Republike Hrvatske, na spomenutim zakonima te na Nacionalnome kurikulumu RH za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje te je kao materinski jezik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj čvrsto povezan s područjem Jezik i komunikacija, a u sklopu kurikuluma razvoj jezične i komunikacijske kompetencije smatra se ključnim u razvoju kompetencija stjecanja i prenošenja novih spoznaja, sposobnosti, vještina, mišljenja i vrijednosti.
Budući da je glavno sredstvo, a ujedno i svrha učenja i poučavanja spoznajama predmeta „Mađarski jezik i kultura” upravo sam jezik, kurikulum predmeta „Mađarski jezik i kultura” povezuje se – u skladu s danim razredima – sa svim područjima odgojno-obrazovnoga procesa, međupredmetnim temama te gotovo svim ostalim predmetima.
Poučavanje i učenje predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C posebno je složeno zato što učenje i poučavanje mađarskoga jezika ujedno podrazumijeva učenje i poučavanje mađarske kulture u najširem smislu, stoga se kurikulum neposredno povezuje s predmetima koji pripadaju društveno-humanističkoj i umjetničkoj skupini, a prije svega s predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura. Bitno je istaknuti brojne društvene, povijesne i gospodarske poveznice koje proizlaze iz nekadašnje državne zajednice Hrvata i Mađara, a s izrazitim obzirom na posebnosti određenih područja (Baranja, Slavonija, Zagreb, Istra, Primorje).
Ishode i očekivanja koji su definirani u kurikulumima međupredmetnih tema „Učiti kako učiti”, „Osobni i socijalni razvoj”, „Građanski odgoj i obrazovanje” te „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije” neposredno sadrži i kurikulum predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C. Ostale međupredmetne teme ostvaruju se sadržajima na mađarskome jeziku.
Mađarski jezik jest materinski jezik mađarske nacionalne manjine koja živi na prostoru Republike Hrvatske, stoga je preporučljivo da se u dogovoru s mađarskim organizacijama i udrugama koje djeluju u Republici Hrvatskoj organiziraju različiti projekti i programi, što, među ostalim, pridonosi i razvoju cjeloživotnoga učenja. S obzirom na čvrste i povijesne i sadašnje veze između Republike Hrvatske i Mađarske mađarski jezik može biti sredstvo poticanja gospodarske i obrazovne mobilnosti mladih, čime se pak dodatno mogu osnažiti i razviti veze između dviju susjednih država.
F. POUČAVANJE I UČENJE MAĐARSKOGA JEZIKA I KULTURE
Iskustva učenja i poučavanja
Moderni proces učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” usredotočuje se na učenika i nastavni proces. U tome smislu u središte se postavljaju individualne sposobnosti, potrebe i zanimanja učenika, čime se potiče njegov kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, što pak omogućuje jedinstveni razvoj učenika te ga osposobljava za samostalno, cjeloživotno učenje.
Nastavni je proces dinamičan, aktivan proces koji učeniku omogućuje suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, odnosno raznoliku uporabu jezika. Zbog toga se u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” moraju stvoriti mogućnosti za praktičnu primjenu nastavnoga gradiva, i to povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Razvoj i njegovanje pozitivnoga pristupa mađarskomu jeziku i kulturi, motiviranje te razvijanje i njegovanje pozitivnih osjećaja ključno je za oblikovanje identiteta i postizanje pedagoškoga cilja.
Cilj učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” jest da čuva i razvija učenikovu kompetenciju služenja materinskim jezikom nadopunjujući ju elementima interkulturne kompetencije, tj. da učenika pripremi za samostalno učenje, koje je pak temelj cjeloživotnoga učenja.
U sklopu učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” valja kombinirati različite strategije učenja i metode poučavanja, a u skladu sa sposobnostima i potrebama dane skupine.
U nižim razredima osnovne škole – a dijelom i u višim razredima – naglasak je osim na govoru, razumijevanju teksta nakon slušanja te pisanja i na učenju koje zahvaća sva osjetila, odnosno na igri. U višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi kognitivna sastavnica dobiva sve znakovitiju ulogu kao i postupno tumačenje jezičnih struktura i njihovih funkcija te stvaranje i razvoj temelja za samostalno učenje. Svaku djelatnost poučavanja valja planirati s obzirom na individualne razlike učenika i njihove razvojne mogućnosti, a na način da se učenicima omogući povezivanje trenutačnoga nastavnoga gradiva i netom stečenih sposobnosti s otprije stečenim znanjima i sposobnostima, tj. tako da se potakne učenikova samostalnost i odgovornost za učenje.
Uloga učitelja i nastavnika
Uloga učitelja/nastavnika u procesu učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” vrlo je važna. Neprekidno poticanje i očuvanje motivacije i zanimanja učenika za predmet ključno je radi učvršćivanja njegova identiteta te odnosa prema mađarskomu jeziku i kulturi. Dakle, važan zadatak učitelja/nastavnika jest u razredu stvoriti ugodno i poticajno okružje odabirući pritom one djelatnosti poučavanja koje najbolje odgovaraju kognitivnoj i afektivnoj razvijenosti učenika te primijeniti najprikladnije metode poučavanja imajući u vidu individualne različitosti unutar skupine. Moguće gramatičke pogreške učitelj/nastavnik smatra važnim dijelom procesa učenja te omogućuje da učenik bez straha i stresa sudjeluje u komunikaciji s učiteljem/nastavnikom i drugim učenicima usmjeravajući se pritom na postizanje osjećaja uspjeha u učenika.
Također, za očuvanje motivacije i identiteta učenika bitno je i to da se učitelj/nastavnik prema lokalnoj, odnosno dijalektalnoj jezičnoj uporabi ne odnosi imajući u vidu subtraktivnu dvojezičnost, nego se prema njoj mora odnositi u duhu aditivne dvojezičnosti. Uporaba lokalnih dijalektalnih jezičnih inačica dugo se smatrala „pogrešnom”, no u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” dijalektalne inačice smatraju se bogatstvom. Učenik kao svoj materinski jezik svakako uči jednu dijalektalnu jezičnu inačicu, koja se ne smije smatrati manje vrijednom ili pogrešnom. Jedna od najvećih zadaća učitelja/nastavnika stoga jest i spriječiti da se u učenika pojavi osjećaj stida zbog vlastitoga materinskog jezika, naprotiv, u procesu učvršćivanja identiteta učenika važnu ulogu mora dobiti i očuvanje dijalektalnih jezičnih osobitosti, tj. to mora biti jedan od ciljeva. Učitelj i nastavnik dakako moraju u pisanom obliku prenijeti pravila mađarskoga književnog jezika te moraju zahtijevati da ih učenici poštuju i primjenjuju, ali u govoru moraju poticati i dijalektalnu jezičnu uporabu. U duhu aditivne dvojezičnosti u učenika se mora razvijati svijest o razlikama između dijalektalne inačice jezika i standardnoga književnog jezika te ga valja osposobiti za promjenu diskursa onda kada je to potrebno. Aditivnu dvojezičnost valja uzeti u obzir već u drugome razredu osnovne škole kada se uz govor i razumijevanje teksta nakon slušanja pojavljuje i pisanje. Učitelj/nastavnik u tome procesu ima ulogu voditelja, mentora, pomoćnika i savjetnika, a kako bi u učenika razvio sposobnost uporabe jezika u skladu s komunikacijskom situacijom.
Tako učitelj/nastavnik dobiva važnu ulogu i u komunikaciji s roditeljima, štoviše, vrlo je važno da roditeljima objasni spoznaje aditivne dvojezičnosti te potiče njihovo razumijevanje i prihvaćanje.
Učitelj/nastavnik s drugim kolegama, stručnjacima te nacionalnim udrugama i organizacijama također njeguje aktivan odnos, obavlja stručna savjetovanja, a sve radi što učinkovitijega i uspješnijega razvoja učenika.
Nastavni materijali i izvori
Nastavnik za planirane djelatnosti/aktivnosti odabire odgovarajuće nastavne materijale, tj. razrađuje ih u cilju ostvarenja zacrtanih pedagoških ciljeva, a uzimajući pritom u obzir učenikovu dob, individualne sposobnosti i krug interesa. U duhu interdisciplinarnosti odabire sadržaje koji su u skladu s ostalim područjima i predmetima procesa učenja.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih sredstava za poučavanje nastavnik se koristi izvornim jezičnim materijalima koji su prilagođeni pedagoškim ciljevima, a što uključuje i digitalne, interaktivne te multimedijske sadržaje.
Nužno je uzeti u obzir i izvanučioničke sadržaje koji su povezani s mađarskim jezikom i kulturom (npr. praćenje medija na mađarskome jeziku, filmovi, crtani filmovi, glazba, stripovi, romani za mlade, beletristika itd.).
Okružje za učenje
Učinkovito i uspješno poučavanje predmeta „Mađarski jezik i kultura” uvelike ovisi o okružju za učenje u kojemu učenik stječe i usvaja znanja i vještine, a raznoliko i poticajno okružje služi upravo za to. U takvome okružju, u čijemu je u središtu učenik, učenik se ne boji griješiti, surađuje s drugim učenicima i poštuje ih, dok su znanja i vještine koje stječe usklađene s njegovim svakodnevnim iskustvima i aktivnostima. U takvome okružju njeguje se kultura suživota i međusobnoga poštovanja, a čime se osigurava razvoj koji potiče prihvaćanje različitosti, prepoznavanje važnosti pozitivnih osjećaja, kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Predmet „Mađarski jezik i kultura” utječe ne samo na školsko, nego i na izvanškolsko okružje. Valja osigurati raznoliko okružje, a proces učenja i poučavanja poželjno je dopuniti i usmjerenim djelatnostima/aktivnostima (npr. stvaranje kontakta s govornicima mađarskoga jezika i u stvarnome i virtualnome okruženju, posjećivanje događaja u mađarskim kulturnim ustanovama, školski izleti, putovanja/ekskurzije u Mađarsku, sudjelovanje u međunarodnim programima te kampovima čija je zadaća očuvanje i njegovanje tradicije).
Trajanje procesa učenja i poučavanja
Predmet „Mađarski jezik i kultura” u hrvatskome se obrazovnome sustavu uči i poučava kao jezik mađarske nacionalne manjine, stoga u nastavnome procesu u osnovnim školama zauzima tri, a u srednjim školama dva nastavna sata tjedno.
Nastavnik u skladu s definiranim pedagoškim ciljevima i zahtjevima postavljenima za pojedini razred usvajanju različitih vještina posvećuje onoliko vremena koliko smatra da je potrebno kako bi svaki učenik mogao usvojiti najvišu razinu znanja, a u zavisnosti od vlastitih sposobnosti i mogućnosti.
Osim službenoga oblika poučavanja nastavnik uzima u obzir i neslužbeno i neformalno učenje kao sastavnice cjeloživotnoga učenja.
Stvaranje učeničkih skupina
Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito i uspješno učenje i poučavanje predmeta „Mađarski jezik i kultura” jest rad u manjim skupinama s učenicima koji se otprilike mogu svrstati u istu dobnu skupinu te raspolažu sličnim sposobnostima i komunikacijskim vještinama.
S obzirom na to da iskustvo potvrđuje kako se predmet „Mađarski jezik i književnost” uči u prilično heterogenim skupinama, prvobitni i najvažniji zadatak nastavnika jest diferencijacija nastavnoga procesa i nastavnoga gradiva unutar određene skupine, i to u odnosu na učenikovu dob, razinu jezične uporabe, individualne sposobnosti, krug interesa te socijalno-kulturnu pozadinu.
U procesu poučavanja valja poticati suradničko učenje ondje gdje je to moguće, a procesi učenja mogu se organizirati u parovima ili manjim skupinama omogućivši pritom da darovitiji učenici pomažu drugim učenicima.
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U SKLOPU PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA“
Vrjednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” odvija se u skladu s načelima definiranima u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Prema predmetnomu kurikulumu u procesu vrjednovanja moraju se pratiti definirani elementi i metode, moraju se dati jasne informacije u vezi s načinima pružanja povratnih informacija te se moraju pružiti informacije o učenikovoj razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Elementi vrjednovanja
Elementi vrjednovanja obuhvaćaju četiri jezične djelatnosti/vještine: razumijevanje teksta nakon slušanja, govorenje, razumijevanje teksta nakon čitanja i pisanje. U pojedinim razredima vrjednuju se i ocjenjuju različite jezične djelatnosti/vještine, a u skladu s dobi učenika:
Osnovna škola:
1. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
2. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
pisanje
3. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
pisanje
razumijevanje teksta nakon čitanja
Na 4., 5., 6., 7. i 8. razred te na srednju školu odnosi se sve što i na 3. razred osnovne škole.
Vrjednovanje postignutoga uspjeha učenika i razine usvojenosti jezičnih vještina odvija se na temelju unaprijed razrađenih, jasnih kriterija koji su povezani s komunikacijskom kompetencijom, što je prikazano u metodološkome, opisnome dijelu predmetnoga kurikuluma, a u obliku podjele po razredima osnovne i srednje škole. Razinu usvojenosti jezičnih sadržaja valja ocjenjivati na integrativan način, tj. leksičke i gramatičke strukture valja promatrati kao kriterije učenikova uspjeha, i to u okviru komunikacijske jezične kompetencije.
Funkcionalno gledište jezika prevladava nad formalnim gledištem, stoga su razumljivost poruke i uvjeti nastanka jezične interakcije važniji nego gramatička točnost. Pri ocjenjivanju mora se uzeti u obzir činjenica kako jezične zakonitosti nisu ciljevi koji se moraju ostvariti sami po sebi, već da je riječ o sredstvima za uspješnu komunikaciju te da su jezične pogreške predvidljivi i prihvatljivi elementi u procesu njegovanja materinskoga jezika.
Vrjednovanje učenikova uspjeha podrazumijeva sustavno prikupljanje i obradu informacija tijekom procesa poučavanja, a s obzirom na razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. To je temeljni element procesa učenja i poučavanja, koji se ne mora vrjednovati zasebnom ocjenom. Usredotočuje se na refleksiju učenja i poučavanja, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na učinkovitost učenja i poučavanja. Vrjednovanje učenikova uspjeha obuhvaća različite službene i neslužbene metode i oblike, poput postavljanja pitanja, provjeravanja domaćih zadaća, pisanje manjih pisanih provjera, promatranja i slično.
Vrjednovanje uspjeha procesa učenja podrazumijeva učenikovu aktivnost tijekom procesa vrjednovanja, odvija se uz neprestanu podršku nastavnika te uz sustavnu samorefleksiju, samovrjednovanje i vrjednovanje drugih učenika, a u cilju da učenika potakne na samostalnost i vlastitu organizaciju učenja, tj. na razvijanje svijesti o vlastitome učenju. U ovome se vrjednovanju može rabiti portfelj, bilježenje interkulturnih susreta, vođenje dnevnika o učenju, tablice za samovrjednovanje, tablice za vrjednovanje drugih učenika i drugo. Učenici, budući da se osjećaju dijelom procesa vrjednovanja, odgovornije i savjesnije pristupaju uvjetima usvajanja znanja, bolje razumiju sadržaj postignute razine znanja, stoga učinkovitije i uspješnije mogu ovladati željenim odgojno-obrazovnim ishodima. Vrjednovanje uspjeha procesa učenja, kao i vrjednovanje učenikova uspjeha, ne može se vrjednovati ocjenom, nego u obliku kvalitativne povratne informacije.
Vrjednovanje razine usvojenosti nastavnoga gradiva odvija se sumativnim vrjednovanjem, a koje se može rabiti i u formativne i dijagnostičke svrhe pri planiranju budućega učenja i poučavanja. Cilj je utvrditi razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih predmetnim kurikulumom tijekom ili na kraju nastavne godine kao i otkriti moguće nedostatke komunikacijske kompetencije kako bi se mogli ispraviti. Ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima odvija se na temelju definiranih razina usvajanja. Nastavnik tijekom procesa vrjednovanja svaki element vrjednovanja mjeri u skladu s definiranim razinama usvajanja te stvara smjernice kojima određuje količinu znanja, stupanj razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina koji su nužni za određenu ocjenu. U tu se svrhu mogu rabiti usmene i pisane provjere znanja, portfelji, učenički projekti, rasprave, eseji, situacijske vježbe i slično. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrjednovanja. Metode i sadržaji provjeravanja znanja odgovaraju stvarnim uvjetima jezične uporabe koji ovise o situaciji i kulturnome okružju te zahtijevaju raznoliku uporabu vještina i sposobnosti. Izuzev toga, valja ostvariti zacrtane uvjete vrjednovanja, odabrati pouzdane i primjerene metode te osigurati sigurnost i zornost procesa vrjednovanja – svrha vrjednovanja, sadržaji provjera znanja, njihovo provođenje, sastavnice, trajanje, bodovanje te način i uvjeti za postizanje određenoga rezultata moraju biti razumljivi i nastavniku, i učeniku, i roditeljima.
Sustavni izvještaji o svakome segmentu učenikova napretka služe kao povratna informacija te se na temelju njih može utvrditi razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a obuhvaćaju i metode i postupke koji su prikladni za poboljšanje trenutačne razine usvojenosti.
Pri određivanju zaključne ocjene na kraju nastavne godine nastavnik utvrđuje ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda iz različitih razdoblja procesa učenja i poučavanja. Zaključna ocjena neposredno proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda povezanih s komunikacijskom jezičnom kompetencijom. Brojčani iskazi razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih predmetnim kurikulumom prate redoslijed školskih ocjena, a kojih je pet. Zaključna ocjena mora se iskazati i riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KULTURA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i kultura za osnovne i srednje u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i kultura za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1.,2., 3.,5., 6. i 7. razreda osnovne škole, 1.,2. i 3. razreda srednje škole od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednje škole od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU KURIKULUMA:
Adela Fehir, mag. hun. et mag. educ. croat., Osnovna škola Čakovci, Čakovci, i Osnovna škola Stari Jankovci, Stari Jankovci
Brigitta Jager, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti, Osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman”Beli Manastir, Druga srednja škola Beli Manastir
Katalin Réka Várnai, učiteljica razredne nastave, Osnovna škola Darda, Darda
Dajana Vaci, mag. philol. hung. et mag. educ. philol. angl., Osnovna škola Kneževi Vinogradi , Kneževi Vinogradi
Angela Gerštmajer, učiteljica razredne nastave, Osnovna škola Laslovo , Laslovo
Beata Šikloši, mag. philol. hung. et mag. educ. philol. angl., Osnovna škola Dalj, Dalj
dr. sc. Ádám Walkó, nastavnik mađarskoga kao stranoga jezika, Filozofski fakultet u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost, Osijek
Erna Varga, nastavnica mađarskoga jezika i književnosti – diplomirana pedagoginja, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek (voditeljica)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sadržaj
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA –Temeljna načela i ciljevi
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Jezične kompetencije
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Književnost
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Kultura
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI, RAZINE USVOJENOSTI SADRŽAJA PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred – 105 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 70 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 70 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 70 sati godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 64 sata godišnje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZNICE PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I DRUGIM PREDMETIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. POUČAVANJE I UČENJE PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Iskustva učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uloga učitelja i nastavnika
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Nastavni materijali i izvori
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Okružje za učenje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Trajanje procesa učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje učeničkih skupina
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U SKLOPU PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KULTURA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA - T emeljna načela i ciljevi
Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine ukupno se 14 048 stanovnika izjasnilo Mađarima. Također, prema podatcima Državnoga ureda za statistiku 72,82 % osoba mađarske nacionalnosti, tj. 10 231 osoba, svojim je materinskim jezikom nazvalo upravo mađarski jezik.
Na organizaciju predmeta koji se prije zvao „Njegovanje jezika” odvažio se 1969. godine Ferenc Merki, savjetnik za nastavu u školama u kojima se nastava odvija na mađarskome jeziku. Anketom je utvrđeno koliko se učenika koji žive u područjima naseljenima mađarskim stanovništvom želi upisati na njegovanje jezika. U mjestima gdje se prijavilo 15 – 20 učenika pokrenuto je, u tamošnjoj hrvatskoj školi, poučavanje mađarskoga jezika. Broj nastavnih sati u prva četiri razreda bio je 4 – 5, a u višim razredima 3 – 4.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2019./2020. predmet „Mađarski jezik i kultura” u osnovnoj školi pohađalo je 677 učenika u 120 skupina u 26 škola, a u dvjema srednjim školama nastavu toga predmeta pohađalo je 18 učenika u četirima skupinama.
Izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina osigurava Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nacionalne manjine imaju mogućnost obrazovati se na svome materinskom jeziku od vrtića pa sve do visokoga obrazovanja.
Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina može se odvijati na temelju triju modela (Akcijski plan za provedbu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2009. godine): model A, model B te model C, koji se pojavljuje kao predmet „Mađarski jezik i kultura”. Učenici u hrvatskim školama u sklopu izbornoga predmeta „Mađarski jezik i kultura” mogu učiti o mađarskome jeziku i kulturi. Riječ je o predmetu koji obuhvaća mađarski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu kulturu i primijenjenu umjetnost.
Skupine učenika koje mađarski jezik i kulturu uče po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici koji se razlikuju s obzirom na svoje predznanje, dob, jezičnu i kulturnu pozadinu te učenici čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zbog toga definirani ishodi obuhvaćaju širok spektar znanja i vještina, a imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat.
Za mađarsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj izrazito je važno očuvanje jezika i kulture, što je istovremeno i uvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta. Danas škole više ne mogu računati na jezično znanje učenika koje je stečeno kod kuće, stoga jezik i kultura moraju biti dostupni svima, tj. vladanje jezikom, njegovanje navika/običaja te poznavanje kulture, jezika i sadašnjosti moraju pridonijeti očuvanju identiteta.
Poučavanje „Mađarskoga jezika i kulture” učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija mađarskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti pisanoga i usmenoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirano obrazovanje koje pruža predmet „Mađarski jezik i kultura” pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj te Mađara u matičnoj državi, a istodobno pojačava nacionalni identitet. Sve to pridonosi očuvanju mađarskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovom daljnjem prenošenju.
Učenici na razini materinskoga jezika usvajaju standardni jezik, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima mađarske književnosti, čime stječu uvid u mađarsku kulturu.
1. slika: mjesto predmeta „Mađarski jezik i kultura” u kurikulumu
U kurikulumu predmeta označavanje ishoda znači sljedeće:
MJIK – naziv predmeta (Mađarski jezik i kultura)
OŠ – osnovna škola
SŠ – srednja škola
A. – jezične kompetencije
B. - književnost
C. - kultura
Kod označavanja ishoda prvi broj koji je pridružen predmetnomu području odnosi se na razred, npr.:
OŠ A.1. – prvi razred osnovne škole
SŠ A.1. – prvi razred srednje škole
Posljednji broj koji je pridružen predmetnomu području pak označava redni broj ishoda:
A.1.1. – prvi ishod
A.1.1. – drugi ishod
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Cilj je predmeta osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu pisanu i usmenu komunikaciju na mađarskome jeziku, a uključivanjem svih jezičnih djelatnosti: pisanje, čitanje, govorenje, slušanje.
Učenik:
- pravilno se služi usmenim i pisanim mađarskim jezikom u različitim životnim situacijama
-prepoznaje različitosti između hrvatske i mađarske jezične komunikacije
-primjenjuje oblik jezične komunikacije koji odgovara danomu jezičnom okružju
-upoznaje tekstove pisane na književnome i standardnome mađarskom jeziku
-upoznaje povijesne i kulturne znamenitosti mađarskoga jezičnog područja te njegova zemljopisna,
društvena i gospodarska obilježja
-oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija otvorenost prema prihvaćanju i
poštovanju različitosti te kulturnih vrijednosti drugih naroda i nacija
-osnažuje i čuva nacionalni identitet.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA”
Predmet „Mađarski jezik i kultura” tvore tri predmetna područja:
Jezične kompetencije
Književnost
Kultura
Ta tri predmetna područja učenicima jamče upoznavanje mađarskoga jezika i uspješno služenje njime, a samim tim i komunikaciju bez poteškoća. Učenici se pritom upoznaju i s važnijim književnim tvorevinama mađarskoga jezičnog područja te produbljuju svoja znanja o mađarskoj kulturi i kulturnoj povijesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Jezične kompetencije
Predmetno područje Jezične kompetencije obuhvaća usvajanje četiriju jezičnih vještina (pisanje, čitanje, slušanje, govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti uspješnu komunikaciju na mađarskome jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i apstraktnim temama. Učenici stečeno znanje aktivno rabe i u usmenome i u pisanome obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja, osjećaja.
U sklopu predmetnoga područja Jezične kompetencije učenici trebaju ovladati temeljnim vokabularom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Osim toga, trebaju usvojiti gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske spoznaje. Riječ je o usvajanju vještina koje će učenicima omogućiti razumijevanje teksta nakon slušanja i čitanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Književnost
Predmetno područje Književnost obuhvaća razvoj kulture čitanja, što se ostvaruje čitanjem djela mađarske književnosti te njihovom interpretacijom i usvajanjem. Učenici stječu uvid u mađarsko književno naslijeđe i uporabu standardnoga jezika. Upoznaju književna djela koja pripadaju različitim književnim vrstama i obilježja tih vrsta. Učenici postupno razvijaju svoje čitateljske navike, prihvaćanje književnih tvorevina te njihovu interpretaciju, a u skladu s vlastitom dobi. Također, čitanjem obogaćuju svoj vokabular, razvijaju sposobnost kritičkoga mišljenja, potiču svoju maštu i kreativnost. Oblikuju pozitivno mišljenje o književnim djelima i čitanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Kultura
Predmetno područje Kultura obuhvaća upoznavanje različitih područja mađarske kulture i njihovo tumačenje. U ovome se predmetnome području spajaju povijesne, etnološke, zemljopisne i umjetničke spoznaje. Učenici oblikuju pozitivan odnos prema kulturnoj raznolikosti regije te ju nastoje očuvati. Upoznaju se s istaknutim osobama mađarske povijesti i sadašnjosti te njihovim djelovanjem. Učenici stečeno znanje rabe u svakodnevnome životu, razvijaju interes za druge kulture te ih prihvaćaju. Ovo predmetno područje učenicima pruža spoznaje koje im pomažu da se uklope u kulturni život, što pridonosi razvoju njihove osobnosti i izbjegavanju mogućih sukoba u društvu. Stečene kulturne spoznaje učenicima pomažu osnažiti njihov nacionalni identitet, tj. uče ih da budu aktivni i odgovorni građani, osobito u pogledu mađarske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI, RAZINE USVOJENOSTI SADRŽAJA PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA
Predmetna područja Jezične kompetencije, Književnost i Kultura sastavnice su predmeta Mađarski jezik i kultura i skupa tvore nedjeljivu cjelinu. Svako predmetno područje osim ishoda sadrži i njihovu razradu. Ishodi se postupno, kumulativno i po razredu nadograđuju jedan na drugi: viši razredi sadrže ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda što se pojavljuje kod predmetnih područja i razreda odgovara dobi učenika. Ishode koji su predloženi u kurikulumu radna je skupina razradila bez potrebe za cjelovitošću, tj. učitelj/nastavnik može ih dopuniti u skladu s potrebama, (pred)znanjem, krugom interesa i sposobnostima učenika.
Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se s obzirom na dužinu i složenost. Tekst s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen, a što određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice.
Broj je riječi u slučaju receptivnih i produktivnih sposobnosti različit. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi, a u vidu podjele na jezične sposobnosti (zavisno od aktivnosti na nastavnome satu).
Vrlo kratak tekst
Kratak tekst
Srednje dug tekst
Dug tekst
Slušanje i čitanje
najviše 150 riječi
150-400 riječi (ovisno o godini učenja)
5. razred 150-250 riječi
6. razred 250-400 riječi
400-800 riječi (ovisno o godini učenja)
7. razred 400-600 riječi
8. razred 600 -800 riječi
više od 800 riječi
Pisanje
najviše 50 riječi
50-90 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
5. razred 50-70 riječi
6. razred 70 -80 riječi
7. razred 80 -90 riječi
90-250 riječi
(ovisno o vrsti teksta)
8. razred 90-120 riječi
više od 250 riječi
Govorenje
otprilike 1 minuta
1-2 minute
3-5 minuta
5-10 minuta
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.
- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
- povezuje izgovorene upute s radnjama
- odgovara na postavljena pitanja (da, ne)
- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
- češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ. MJIK. A. 1. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi.
- prepoznaje i izgovara napisane riječi
-uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate riječi
OŠ. MJIK. A. 1. 3.
Učenik preslikava kratke riječi i kratke rečenice.
- preslikava kratke riječi i kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja i više vremena točno i čitko preslikava kratke riječi i kratke rečenice
OŠ. MJIK. A. 1. 4.
Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke rečenice.
- ponavlja izgovorene riječi i vrlo kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja jednostavnije riječi i rečenice
OŠ. MJIK. A. 1. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru od nekoliko riječi.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru: pozdravlja, predstavlja se, itd.; postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 1. 1.
Učenik verbalno i neverbalno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja teksta.
- riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog teksta
- govori što mu se sviđa, a što ne u tekstu, govori sviđa li mu se tekst
- povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
- uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- uz povremenu pomoć učitelja izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
OŠ. MJIK. B. 1. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- sažima sadržaj teksta
- odgovara na pitanja u vezi s tekstom
- čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi s tekstom, priča o vlastitom iskustvu
OŠ. MJIK. B. 1. 3.
Učenik razlikuje medijske sadržaje koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje medijske sadržaje namijenjene djeci
- razgovara o omiljenim medijskim sadržajima: animirani filmovi, filmske obrade bajki, itd.
- sluša ili čita kratke tekstove u dječjem časopisu
- uz povremenu pomoć učitelja razlikuje medijske sadržaje primjerene njegovoj dobi te izražava svoje mišljenje u vezi s istima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 1. 1.
Učenik uočava osnovna obilježja mađarske kulture.
- prepoznaje tipična mađarska imena
- prepoznaje i imenuje obilježja mađarskih praznika i blagdana
- prepoznaje naziv države
- uz povremenu pomoć učitelja uočava osnovna obilježja mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 1. 2.
Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture.
- prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i mađarske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture
OŠ. MJIK. C. 1. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 1. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 2. 1.
Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje, koristeći prošireni rječnik.
- povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima
- povezuje izgovorene upute s radnjama
- odgovara na postavljena pitanja
- imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima
- češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje
OŠ. MJIK. A. 2. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratke, poznate rečenice.
- prepoznaje i izgovara zapisane vrlo kratke, poznate rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 3.
Učenik preslikava riječi i kratke rečenice.
- preslikava riječi i rečenice
- povezuje pisani oblik riječi s odgovarajućom slikom
- uz povremenu pomoć učitelja i više vremena pravilno i uredno preslikava riječi i kratke rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 4.
Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice.
- ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi i rečenice
OŠ. MJIK. A. 2. 5.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru koristeći osnovne komunikacijske obrasce: pozdravlja, predstavlja se, predstavlja druge, itd.
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara jednostavne i kratke, uvježbane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja koristi osnovne komunikacijske obrasce
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: Ja i svijet oko mene, obitelj, igre, škola, voće, povrće, životinje, biljke, vremenska prognoza, prehrana, boje, brojevi, dijelovi tijela, razlike među slovima.
Jezične funkcije: pozdravljanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje predmeta, identificiranje predmeta, zamolba, zahvala, pitanje za oprost, brojenje.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 2. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- odgovara na pitanja povezana s tekstom
- čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi s tekstom, priča o vlastitom iskustvu
OŠ. MJIK. B. 2. 2.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- riječima, crtežom ili pokretom izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja književnog teksta
- dramatizira, stvara likovne radove, uređuje pano, izrađuje strip, itd.
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 2. 1.
Učenik imenuje osnovna obilježja mađarske kulture.
- prepoznaje i imenuje tipična mađarska imena, praznike i blagdane, simbole (zastava)
- imenuje mađarske običaje i njihova osnovna obilježja
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna obilježja mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 2. 2.
Učenik prepoznaje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture.
- prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između hrvatske i mađarske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između mađarske i hrvatske kulture
OŠ. MJIK. C. 2. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 2. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 3. 1.
Učenik razumije vrlo kratke, jednostavne rečenice pri slušanju i čitanju.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jednostavnim jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica, a koje se odnose na poznate teme
-prepoznaje najvažnije informacije te ih povezuje s vlastitim iskustvom i znanjem
- uz povremenu pomoć učitelja razumije vrlo kratke i jednostavne rečenice u govornom i pisanom obliku
OŠ. MJIK. A. 3. 2.
Učenik glasno čita rečenice.
- prepoznaje i izgovara zapisane rečenice
- uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice
OŠ. MJIK. A. 3. 3.
Učenik reproducira riječi i vrlo kratke rečenice.
- prema modelu, oblikuje i izgovara jednostavne rečenice, uz pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja reproducira riječi i vrlo kratke rečenice, primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ. MJIK. A. 3. 4.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru koristeći kratke i jednostavne rečenice.
- sudjeluje u kratkom i uvježbanom razgovoru oblikujući jednostavne rečenice
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara kratke rečenice s ciljem razmjene informacija
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 3. 5.
Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.
- piše vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju danog predloška
- na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danog predloška oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanom obliku, uz malo grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupovina, mjeseci, godišnja doba.
Jezične funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/ne sviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 3. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja književnog teksta
-povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
-uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- prepričava situacije, događaje te karakterizira likove
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta te opisuje svakodnevne događaje
OŠ. MJIK. B. 3. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
- prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
-odgovara na pitanja povezana s tekstom
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta
OŠ. MJIK. B. 3. 3.
Učenik, primjereno dobi, razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju.
- razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (pjesmica u rimama, narodna priča, dječja pjesma, brojalica, basna)
- prepoznaje naučene jezične elemente; izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 3. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice o drugim kulturama
- opisuje svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- zna opisati kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i navodi činjenice o drugoj kulturi
- uz poticaj učitelja izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 3. 2.
Učenik uspoređuje obilježja mađarske i hrvatske kulture te njihov značaj.
- prepoznaje glavne sličnosti i razlike između običaja, vrijednosti, stavova i vjerovanja mađarske i hrvatske kulture
- pozitivno se odnosi prema mađarskoj tradiciji, običajima, praznicima i blagdanima
- uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje i prepoznaje sličnosti i razlike hrvatske i mađarske kulture
OŠ. MJIK. C. 3. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slika o sebi, praznici i blagdani, mađarska glazba i ples.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 3. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 4. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jednostavnim jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kraćih rečenica, a odnose se na poznate teme
- prepričava suštinu teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst u govornom i pisanom obliku
OŠ. MJIK. A. 4. 2.
Učenik glasno čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst.
- čita poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja čita vrlo kratak, jednostavan i poznat tekst
OŠ. MJIK. A. 4. 3.
Učenik reproducira kratke rečenice i vrlo kratke tekstove.
- prema modelu, oblikuje i izgovara kratke rečenice, uz pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja reproducira kratke rečenice i vrlo kratke tekstove, primjenjujući približno ispravan izgovor i intonaciju
OŠ. MJIK. A. 4. 4.
Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći kratke i jednostavne rečenice.
- sudjeluje u uvježbanom razgovoru, oblikujući jednostavne rečenice
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih
- oblikuje i izgovara kratke rečenice s ciljem razmjene informacija
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 4. 5.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- piše jednostavan tekst poznate tematike na temelju danog predloška
- na jednostavna pitanja daje pisane odgovore
- oblikuje jednostavne izjave i pitanja u pisanom obliku na temelju danog predloška, uz malo grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: zdravlje, odijevanje, šira okolina, dnevna rutina, kupovina, izricanje vremena, zanimanja.
Jezične funkcije: izricanje vremena, traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojem živimo, opis osobe.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 4. 1.
Učenik kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja književnog teksta
-povezuje s vlastitim iskustvom ono što je čuo u tekstu
-uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima
- preoblikuje čitani/slušani tekst, npr. stvara novi završetak, uvodi nove likove u priču, itd.
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta
OŠ. MJIK. B. 4. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje i izdvaja određene vrste tekstova (basna, narodna priča, pjesma, pjesmica u rimi, brojalica)
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-određuje temu, misao, emocije, ugođaj teksta
-odgovara na pitanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u dječjim pjesmama i igrokazima
- prepoznaje izmišljene elemente u dječjim pjesmama i bajkama
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta te prepoznaje vrste književnih tekstova
OŠ. MJIK. B. 4. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- čita tekstove u dječjim časopisima i na mađarskim internetskim stranicama
- prepoznaje poruku teksta
- koristi digitalne izvore samostalno ili uz pomoć učitelja
- prikuplja bitne informacije i izdvaja ključne riječi
- uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesmice u rimama, mađarske narodne priče, dječje pjesme, pjesme, brojalice, basne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 4. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- kratko i jednostavno govori što je saznao o kulturi druge osobe
- proširuje znanje o drugim kulturama
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju danog predloška govori i opisuje što je saznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 4. 2.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja Mađarske.
- prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske (zastava, himna, praznici i blagdani, poznati Mađari)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske
OŠ. MJIK. C. 4. 3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske.
-prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske (pogranični mađarski gradovi)
- pokazuje Mađarsku i Budimpeštu na karti
-nabraja susjedne države Mađarskoj, veće mađarske gradove
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske
OŠ. MJIK. C. 4. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, imena značajnih mjesta, poznati Mađari, obližnji mađarski gradovi, glavni grad, smještanje Mađarske na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 4. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 5. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- odgovara jednom riječju ili pokretom na pitanja, molbe ili upute koje su upućene jezičnim sredstvima te su u vezi s poznatim temama ili situacijama u razredu
-razumije tekstove koji se sastoje od kratkih rečenica, a odnose se na poznate teme
- prepričava suštinu teksta, razumije glavnu poruku teksta, izdvaja ključne riječi i važnije informacije iz teksta
- uz povremenu pomoć učitelja razumije poslušani ili pročitani tekst, uz pomoć odgovara na pitanja vezana uz sadržaj teksta
OŠ. MJIK. A. 5. 2.
Učenik izražajno čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja čita kratak poznat tekst
OŠ. MJIK. A. 5. 3.
Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture.
- na temelju predloška, govori kratak tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ. MJIK. A. 5. 4.
Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći naučena i vlastita pitanja i odgovore
OŠ. MJIK. A. 5. 5.
Učenik zapisuje jednostavne i često korištene izgovorene riječi.
- uočava razliku između pisanog i govorenog oblika riječi
- piše po diktatu
- uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ. MJIK. A. 5. 6.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture te uzimajući u obzir pravopisna pravila.
- piše jednostavan tekst na temelju danog predloška (npr. opis osobe) te daje informacije
- logički oblikuje tekst, uređuje tekst te poštuje pravopisna pravila
- uz povremenu pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst, koristeći vrlo jednostavne jezične strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevan život, aktivnosti u kući i oko kuće, svijet škole, naše prirodno okruženje, bliža i šira okolina – orijentiranje, detaljan opis životnog okruženja i doma.
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, opis mjesta u kojem živimo, pravila ponašanja u školi, opis kućanskih poslova, opis geografskog okruženja (reljef, strane svijeta).
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimika, pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 5. 1.
Učenik objašnjava svoje misli, osjećaje, zapažanja nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom.
-na temelju kratkog i jednostavnog teksta objašnjava svoje misli, osjećaje, zapažanja te ih povezuje s vlastitim iskustvom, uspoređuje vlastita zapažanja sa zapažanjima drugih
- uz povremenu pomoć učitelja objašnjava misli, osjećaje, zapažanja u vezi pročitanog/poslušanog teksta te razgovara o tekstu
OŠ. MJIK. B. 5. 2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne i neknjiževne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.
- prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, bajka, igrokaz, pjesma)
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-određuje temu, misao, emocije, ugođaj teksta
-odgovara na pitanja povezana s pročitanim/poslušanim tekstom
- prepoznaje fantastične elemente u dječjim pjesmama i bajkama
- sažima sadržaj teksta
- čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju
- uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem tekst, uz pomoć odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem teksta
OŠ. MJIK. B. 5. 3.
Učenik određuje ključne riječi i poruku teksta u određenim književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- čita tekstove u dječjim časopisima, knjigama po odabiru učitelja, i na mađarskim internetskim stranicama
- prepoznaje poruku teksta
- koristi digitalne izvore samostalno ili uz pomoć učitelja
- prikuplja bitne informacije te izdvaja ključne riječi iz određenih izvora
- tumači pronađene podatke
- uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta
OŠ. MJIK. B. 5. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- crtežom, situacijskom igrom, itd. prikazuje sadržaj i likove književnog teksta, kao i svoje misli u vezi teksta
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, basne, poslovice, izreke, pitalice, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija i čitanje književnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 5. 1.
Učenik govori o sebi i drugima na temelju međukulturnoga iskustva.
- govori kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
- kratko i jednostavno usmeno izražava što je saznao o kulturi druge osobe
- proširuje znanje o drugim kulturama
- uz povremenu pomoć učitelja i na temelju predloška govori i opisuje što je saznao o drugim kulturama na temelju međukulturnoga iskustva
OŠ. MJIK. C. 5. 2.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj.
- prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj (himna, praznici i blagdani, poznati Mađari)
- uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj
OŠ. MJIK. C. 5. 3.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj.
-prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj (gradovi, sela i okolina)
- prepoznaje i pokazuje na karti mjesta u kojima žive Mađari u Hrvatskoj te njihova obilježja narodne umjetnosti (Korođ, Laslovo, Bilje, Kopačevo, Zmajevac, itd.)
- uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna zemljopisna obilježja Mađarske i Mađara u Hrvatskoj
OŠ. MJIK. C. 5. 4.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, imena značajnih mjesta, porijeklo Mađara, usmene predaje, opis zemljopisnih obilježja Mađarske i Hrvatske (najveće rijeke, jezera, planine), snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva, posjet knjižnici, predaje i legende, prvi spomenici na mađarskom jeziku.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 5. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 6. 1.
Učenik govori kratak tekst poznate tematike, koristeći jednostavne jezične strukture.
- na temelju prethodno učenog predloška, govori tekst poznate tematike, planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta te uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć učitelja govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška
OŠ. MJIK. A. 6. 2.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike.
- sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru u osnovnim komunikacijskim vježbama
- postavlja jednostavna pitanja te odgovara na njih, prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- planira razgovor, uspoređuje sadržaj razgovora s predloškom
- započinje, vodi te završava razgovor
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru koristeći naučena i vlastita pitanja i odgovore
OŠ. MJIK. A. 6. 3.
Učenik zapisuje jednostavne i kratke izgovorene riječi poznate tematike.
- uočava razliku između pisanog i govorenog oblika riječi
- piše po diktatu
- uz povremenu pomoć učitelja zapisuje izgovorene riječi
OŠ. MJIK. A. 6. 4.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći jednostavne jezične strukture te uzimajući u obzir pravopisna pravila.
- piše jednostavan tekst na temelju danog predloška, koristeći jednostavne jezične strukture
- logički oblikuje tekst, uređuje tekst te poštuje pravopisna pravila
- uz povremenu pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst, koristeći jednostavne jezične strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: naš svakodnevan život, zaštita okoliša, putovanje, plaćanje, naručivanje i kupovanje, slobodno vrijeme i zabava (vrste sportova, bavljenje sportom, hobiji).
Jezične funkcije: traženje i pružanje informacija, opis dnevne rutine i običaja, kupovanje karte za prijevoz, naručivanje hrane i pića, opis aktivnosti za slobodnog vremena, opis mogućnosti zabave.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na preporučenim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje na temelju usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna sredstva, zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 6. 1.
Učenik izražava svoje mišljenje nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući to s vlastitim iskustvom.
-izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog ili neknjiževnog teksta
-izražava osjećaje u vezi teksta (iznenađenje, ljutnja, žaljenje, strah, suosjećanje, itd.)
- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njim i njegovim iskustvima
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima koje je stekao tijekom čitanja
- poistovjećuje se s likovima i procjenjuje postupke likova
- uz povremenu pomoć učitelja izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući to s vlastitim iskustvom
OŠ. MJIK. B. 6. 2.
Učenik objašnjava ideje i probleme iznesene u književnim i neknjiževnim tekstovima koji su primjereni njegovoj dobi.
- izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta, objašnjava vlastiti stav
- prepoznaje glavne misli i probleme u tekstu
- predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu
- uspoređuje vlastito mišljenje i prijedloge s mišljenjima i prijedlozima drugih
- uz povremenu pomoć učitelja izražava mišljenje i prijedloge o idejama i problemima iznesenima u tekstu
OŠ. MJIK. B. 6. 3.
Učenik istražuje ključne riječi i potrebne podatke, u skladu sa vlastitim interesima i potrebama.
- istražuje glavnu misao, pouku, poruku, ključne riječi u pisanom i pročitanom tekstu
- iz određenih izvora prikuplja dodatne informacije na temelju ključnih riječi
- za prikupljanje informacija koristi sadržaj i pojmovnik
- uz povremenu pomoć učitelja istražuje ključne riječi i potrebne podatke, u skladu sa vlastitim interesima i potrebama
OŠ. MJIK. B. 6. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- crtežom, situacijskom igrom, itd. prikazuje sadržaj i likove književnog teksta, kao i svoje misli u vezi teksta
- uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, poslovice, izreke, legende i predaje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Izrada crteža i lutaka, dramatizacija, recitiranje pjesmica, izrada prezentacija i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova.
C. KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI DOBAR NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 6. 1.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna obilježja mađarskog govornog područja.
- prepoznaje i imenuje povijesna obilježja Mađarske i prekograničnih područja
-prepoznaje teritorijalne promjene tijekom povijesti
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 6. 2.
Učenik prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
-prepoznaje i imenuje zemljopisna obilježja Mađarske i prekograničnih područja
- prepoznaje, imenuje i pokazuje na karti određena prekogranična mjesta (Vojvodina; Transilvanija; Felvidék -dio današnje Slovačke koji graniči s Mađarskom, a prijašnja Gornja Ugarska, itd.)
- uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje osnovna zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 6. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- izražava se kroz pjesmu, ples, crtež, glumu
- učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska glazba i ples, povijest Mađarske do 17. stoljeća (kralj Matijaš, borbe protiv Turaka, Zrinski, Frankapani), povijesna i zemljopisna obilježja Mađara izvan granica Mađarske, snalaženje na karti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni plesovi, narodne pjesme, čestitke, pjesmice za uskršnji običaj, dječje narodne igre, zorna sredstva, predaje i legende, narodne nošnje.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 6. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 7. 1.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine, poznate tematike.
- razumije tekst srednje dužine u cijelosti, te ga razmatra po određenim točkama gledišta
-izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale važne podatke
-koristi više strategija za poboljšanje razumijevanje teksta pri slušanju i čitanju
- uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 7. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture.
- govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture; izvještava o poznatim situacijama i događajima.
-planira sadržaj teksta, povezuje dijelove teksta, uređuje te ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
OŠ. MJIK. A. 7. 3.
Učenik sudjeluje u jednostavnom, spontanom i vođenom razgovoru poznate tematike.
-sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
- postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama
- uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru poznate tematike
OŠ. MJIK. A. 7. 4.
Učenik piše jednostavne, kratke tekstove poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
- piše kratke, jednostavne tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj
- piše jednostavne tekstove na osnovu zadanog predloška, koristeći srednje složene jezične strukture
-logički formira tekst, koristeći kohezijska sredstva, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila
-uz povremenu pomoć učitelja piše jednostavne, kratke tekstove poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: naš svakodnevni život, zaštita okoliša, tehnologija, kultura i zabava, putovanje, zdrav život.
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, ugrožena područja i opis živog svijeta, prehrambene navike, higijena, opis kretanja, opis planiranja aktivnosti za slobodnog vremena, planiranje putovanja, usporedba.
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 7. 1.
Učenik obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta u vezi književnog i neknjiževnog teksta.
- uspoređuje svoja iskustva i mišljenje sa sadržajem književnog i neknjiževnog teksta
- razvija svoju maštu, razumijevanje i pogled na budućnost
- čita sa zadovoljstvom
-uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta u vezi književnog i neknjiževnog teksta
OŠ. MJIK. B. 7. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst.
- predstavlja pročitani tekst svojim riječima
- suočava se sa onim aspektom književnog teksta, koji utječe na formiranje mišljenja
- obrazlaže na koji način i kojom mjerom književni tekst utječe na formiranje mišljenja
-uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst
OŠ. MJIK. B. 7. 3.
Učenik selektira podatke dobivene iz raznih izvora, pazeći na ispravnost i korisnost podataka.
- prikuplja informacije po različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama (iz književnih i neknjiževnih tekstova u skladu sa postavljenim zadatkom, ili odabrano iz drugih izvora po svojem interesu)
-skuplja informacije iz pouzdanih izvora te provjerava njihovu točnost
-uspoređuje dobivene informacije i selektira ih po korisnosti
-uz povremenu pomoć učitelja selektira informacije prema zadatku
OŠ. MJIK. B. 7. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- svojim riječima izražava razliku između fikcije i stvarnosti
- kreativno se izražava putem svoje književne interpretacije
-predstavlja književni tekst preko situacijske igre
-uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, legende i predaje, tekstovi iz dječjih novina, internetski sadržaji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata i prezentacija, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 7. 1.
Učenik imenuje povijesna obilježja vezana za mađarsko govorno područje.
- širi svoja saznanja o Republici Mađarskoj, mađarskoj kulturi i mađarskoj manjini u Hrvatskoj
- utvrđuje sličnosti i razlike između povijesnih događaja
-zna povezati povijesne događaje sa relevantnim nacionalnim praznicima
-uz povremenu pomoć učitelja imenuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 7. 2.
Učenik imenuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
- širi svoja saznanja o zemljopisu Mađarske
- upoznaje se sa županijama i sjedištima županija u Mađarskoj
- upoznaje se sa mađarskim gradovima izvan granica Mađarske
-uz povremenu pomoć učitelja imenuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
OŠ. MJIK. C. 7. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
- izražava se kroz pjevanje, ples, crtanje te kroz igrokaz
-uz povremenu pomoć i poticaj učitelja priključuje se te sudjeluje u kreativnoj i samoizražajnoj aktivnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici i blagdani, mađarska narodna glazba i ples, povijest Mađarske u 18. i 19. stoljeću (Rákóczi, revolucija 1848., Széchenyi, doba preporoda, hrvatsko-ugarska nagodba), zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, legende i predaje, narodne nošnje.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 7. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred – 105 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. A. 8. 1.
Učenik razumije jednostavne, srednje duge tekstove, poznatog sadržaja.
-razumije jednostavne, srednje duge tekstove, poznatog sadržaja, nakon čitanja ili slušanja
- izdvaja glavnu poruku teksta
-razumije sadržaj klasičnih i neformalnih tekstova
-razumije tekst globalno i selektivno
-primjenjuje strategije razumijevanja pri slušanju i čitanju
-uz povremenu pomoć učitelja razumije jednostavne, srednje duge tekstove
OŠ. MJIK. A. 8. 2.
Učenik govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
-planira, oblikuje i govori kratke tekstove
- prepričava poznate situacije, događaje i njihovu povezanost
- izvještava u širem kontekstu o poznatim događajima
-povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći srednje složene jezične strukture
OŠ. MJIK. A. 8. 3.
Učenik sudjeluje u planiranom i jednostavnom, spontanom razgovoru poznate tematike.
-postavlja pitanja ili odgovara
- sudjeluje u kratkom, vođenom ili spontanom razgovoru te igrama uloga
-sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike
-uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom razgovoru
OŠ. MJIK. A. 8. 4.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture i primjenjujući pravopisna pravila.
- primjenjujući pravopisna pravila piše srednje dug tekst, zapise svojih doživljaja, osobne poruke, čestitke
-piše u logičnoj cjelini
-pokušava samostalno stvarati neuvježbane tekstove, koristeći naučena sredstva
-logički formira tekst, koristeći kohezijska sredstva
-točno zapisuje riječi, ispravno koristeći znakove interpunkcije
-uz povremenu pomoć učitelja piše srednje dug tekst poznate tematike, koristeći srednje složene jezične strukture i pravopisna pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme: čovjek i društvo, zaštita okoliša, znanost i tehnika, poslovni svijet, zdrav život, svakodnevne životne situacije
Jezične funkcije: davanje i traženje informacija, opis svakodnevice, opis ugroženih područja i živog svijeta, prehrambene navike, čistoća, opis kretanja, opis svakodnevnih događaja i vođenje razgovora, razgovor o budućnosti i odabiru profesionalne orijentacije, rasprava, usporedba
Učitelj odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Učitelj odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda :
Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. B. 8. 1.
Učenik tumači književni i neknjiževni tekst kroz svoje čitalačko iskustvo, uspoređujući ga sa drugim tekstovima.
- imenuje i opisuje događaje u točnom kronološkome slijedu radi cjelovitog razumijevanja
- prepoznaje strukturu književnog i neknjiževnog teksta
- prosuđuje i opisuje različite okolnosti, namjeru autora da usmjerava pažnju čitatelja
- uz povremenu pomoć učitelja tumači književne i neknjiževne tekstove
OŠ. MJIK. B. 8. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovu svoga iskustva i konteksta, kritički ga uvažavajući.
- prepoznaje i prosuđuje različite osobine likova na osnovu njihovih djela, govora i stajališta
- etički i moralno tumači tekst
- kritički ocjenjuje književni i neknjiževni tekst
- izražava i argumentima podupire vlastito stajalište i mišljenje o tekstu
-uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni i neknjiževni tekst na osnovu svoga iskustva i konteksta, kritički ga uvažavajući
OŠ. MJIK. B. 8. 3.
Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje.
- prepoznaje utjecaj poruke medijskih tekstova na čitatelja i na javno mišljenje
- razvija kritičko razmišljanje i formiranje vlastitog stajališta
- uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na javno mišljenje
OŠ. MJIK. B. 8. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- govori o različitim interpretacijama teksta
- svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti
- uspoređuje različite interpretacije danog teksta
- izražava svoju kreativnost kroz svojstven književni prikaz
- prikazuje književni tekst igranjem uloga
-uz povremenu pomoć učitelja kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mađarske narodne priče, pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, životopis, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Crteži, dramatizacija, recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, pisanje životopisa, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
OŠ. MJIK. C. 8. 1.
Učenik uspoređuje povijesna obilježja mađarskog jezičnog područja i povijesna obilježja Hrvatske.
- iz više izvora se upoznaje sa poviješću mađarskog naroda unutar i izvan matične zemlje (važnijim događanjima, osobama)
-uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja i povijesna obilježja Hrvatske
OŠ. MJIK. C. 8. 2.
Učenik uspoređuje zemljopisna obilježja mađarskog jezičnog područja i zemljopisna obilježja Hrvatske.
- iz više izvora se upoznaje sa zemljopisnim obilježjima područja na kojem živi mađarski narod unutar i izvan matične zemlje (zemljopisnim, društvenim, gospodarskim obilježjima)
-uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje zemljopisna obilježja mađarskog jezičnog područja i zemljopisna obilježja Hrvatske
OŠ. MJIK. C. 8. 3.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.
-aktivno, surađujući sudjeluje u zajedničkoj predstavi, razvija svoje sposobnosti
- pjeva narodne ili moderne pjesme
-sudjeluje u aktivnosti povezanoj sa crtanjem i vizualnim medijima
-uz povremenu pomoć i na poticaj učitelja pridružuje se i aktivno sudjeluje u kreativnoj i samoizražajnoj aktivnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praznici, mađarski narodni ples i glazba, povijest Mađara u 20. i 21. stoljeću (I. i II. svjetski rat, Trianonski sporazum, 1956., promjena režima, domovinski rat, Europska Unija), zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja, poznati mađarski umjetnici.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodna glazba, zorna sredstva, narodne nošnje, povijesni tekstovi, umjetnička djela, predmeti korišteni u narodu.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 8. razred osnovne škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD 1. DO 4. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 1. 1.
Učenik govori srednje dug tekst koristeći srednje složene jezične strukture
-koristi leksičke strukture srednje dužine
-planira svoj proces komunikacije o zadanoj temi
- priprema i iznosi svoj govor o zadanoj temi
- izražava svoje mišljenje, prijedloge i stavove, potkrepljujući ih odgovarajućim primjerima i dokazima
- planira i ispravlja svoj govor
-uz povremenu pomoć nastavnika govori srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 1. 2.
Učenik sudjeluje u dužem planiranom i jednostavnom spontanom razgovoru.
-planira i priprema svoj govor
-sudjeluje u razgovoru
- koristi primjerene jezične strukture za započinjanje, vođenje i završetak razgovora, vodeći brigu o priključivanju u razgovor u odgovarajuće vrijeme
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dužem planiranom i jednostavnom spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 1. 3.
Učenik piše srednje duge tekstove koristeći srednje složene jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
-planira sadržaj i strukturu teksta
- u pripremljenom tekstu formira odlomke
- koristi primjerene, srednje složene jezične strukture
-primjenjuje pravopisna pravila
-uređuje i ispravlja svoj tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše jednostavne tekstove srednje dužine
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, obitelj, dnevna rutina, mjesto gdje živim, slobodno vrijeme i zabava, prirodni okoliš, vrijeme.
Jezične funkcije: opisivanje životnih situacija i vođenje razgovora, predstavljanje, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine, opis provođenja slobodnog vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnog okoliša, opis vremenske prognoze.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 1. 1.
Učenik imenuje književne vrste tekstova i njihova obilježja.
-imenuje književnu vrstu teksta
-nabraja karakteristike dane književne vrste
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste i njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 1. 2.
Učenik izražava mišljenje o tekstu tumačeći vlastita stajališta.
- izražava svoje utiske prema književnom djelu (emotivno, kognitivno, estetski)
- izražava svoje mišljenje o poruci teksta
- opisuje svoje mišljenje o tekstu, uspoređujući ga sa svojim čitalačkim iskustvom, doživljajima i sa svojom spoznajom o književnosti i svijetu
- uz povremenu pomoć nastavnika izražava mišljenje o tekstu i vlastitim stajalištima
SŠ. MJIK. B. 1. 3.
Učenik iz teksta odabire podatke i ključne pojmove.
- razumije sadržaj teksta
- tumači glavnu poruku teksta
- prepoznaje ključne pojmove u tekstu
- razumije skrivenu poruku teksta i razdvaja važne podatke od manje važnih
-uz povremenu pomoć nastavnika iz teksta odabire podatke i ključne pojmove
SŠ. MJIK. B. 1. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- govori o različitoj interpretaciji teksta
- svojim riječima objašnjava razliku između stvarnosti i fikcije
- uspoređuje različita tumačenja književnog teksta
- samostalno priprema raznoliku, umjetničku, svojstvenu književnu interpretaciju, čime izražava svoju kreativnost
-uz povremenu pomoć nastavnika se kreativno izražava pod utjecajem književnog doživljaja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 1. 1.
Učenik određuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja.
- nabraja povijesna obilježja danog mađarskog jezičnog područja
- prepoznaje ulogu i značaj mađarskih kraljeva u mađarskoj povijesti
-uz povremenu pomoć nastavnika određuje povijesna obilježja mađarskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 1. 2.
Učenik određuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja.
- uz pomoć zemljopisne karte pokazuje veličinu i opseg mađarskog govornog područja
- nabraja zemljopisna obilježja Mađarske, reljef, klimu, hidrografiju i veće gradove
-uz povremenu pomoć nastavnika određuje zemljopisna obilježja mađarskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 1. 3.
Učenik imenuje podatke vezane za mađarsku kulturu i tradiciju.
- navodi mađarske narodne običaje vezane za blagdane
- nabraja jela i prehrambene običaje vezane za blagdane
- prepoznaje mađarska glazbena djela vezana za blagdane
-uz povremenu pomoć nastavnika navodi podatke vezane za mađarsku kulturu i tradiciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, običaji Mađara u hrvatskoj, pregled povijesti i zemljopisa Mađara.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesni tekstovi, zemljopisna karta, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 1. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 2. 1.
Učenik govori srednje dug tekst, koristeći složenije jezične strukture.
- planira tijek svojeg govora
- priprema i govori tekst
- izražava svoje mišljenje, prijedloge i stajališta poduprta argumentima
- svoje ili u grupi stečene rezultate iznosi pred drugima
- uređuje i ispravlja svoj govor
- uz povremenu pomoć nastavnika govori srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 2. 2.
Učenik sudjeluje u dužem, planiranom i kraćem, spontanom razgovoru.
- koristi primjerene jezične strukture za započinjanje, održavanje i završetak razgovora, vodeći brigu o priključivanju u razgovor u odgovarajuće vrijeme
-pokazuje interes prema razgovoru, priključuje se u razgovor koristeći odgovarajuće izraze
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dužem, planiranom i kraćem, spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 2. 3.
Učenik piše srednje duge tekstove koristeći srednje složenije jezične strukture, primjenjujući pravopisna pravila.
-samostalno ili u paru, planira strukturu i sadržaj teksta
- u pripremljenom tekstu formira odlomke
- koristi primjerene, srednje složene jezične strukture
-primjenjuje pravopisna pravila
-uređuje i ispravlja svoj tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše srednje duge i jednostavne tekstove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: predstavljanje, mediji i komunikacija, putovanje, zdrav život, društvo, škola.
Jezične funkcije: predstavljanje, planiranje i opis putovanja, opis zdravog življenja, ljudska i građanska prava, nastavni predmeti, pravila ponašanja u školi, rasprava, izražavanje apstraktnog mišljenja, uspoređivanje.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 2. 1.
Učenik imenuje književne vrste teksta i njihova obilježja.
-imenuje i uspoređuje književne vrste teksta
-nabraja obilježja dane književne vrste
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje književne vrste teksta i njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 2. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
-priča o različitim tumačenjima književnog teksta
-navodi svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
-izlaže svoje razumijevanje sadržaja teksta
-opisuje svoje mišljenje o tekstu, uspoređujući ga sa svojim čitalačkim iskustvom, doživljajima i sa svojom spoznajom o književnosti i svijetu
-uz povremenu pomoć nastavnika interpretira književni i neknjiževni tekst
SŠ. MJIK. B. 2. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
- sažima sadržaj teksta
- tumači glavnu poruku teksta kao i njegove važne i svojstvene karakteristike
- prepoznaje ključne pojmove u tekstu
- razumije skrivenu poruku teksta i razdvaja važne podatke od manje važnih
- uz povremenu pomoć nastavnika sažima podatke i ključne pojmove iz teksta
SŠ. MJIK. B. 2. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
- svojim riječima objašnjava razliku između stvarnosti i fikcije
- koristi odgovarajuće pojmove književne teorije kod tumačenja danog književnog teksta
- uspoređuje razna tumačenja danog književnog teksta
- samostalno priprema raznoliku, umjetničku, svojstvenu književnu interpretaciju, sa čim izražava svoju kreativnost
- uz povremenu pomoć nastavnika kreativno se izražava na temelju književnog iskustva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, legende i predaje, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelj odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 2. 1.
Učenik povezuje povijesna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- prepoznaje hrvatsko-mađarsku državnu zajednicu te njihovu gospodarsku i društvenu pozadinu
- nabraja i imenuje težnje doba preporoda, kao i povijesni značaj istog
- uz povremenu pomoć nastavnika povezuje povijesna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 2. 2.
Učenik povezuje zemljopisna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- nabraja naselja u Hrvatskoj u kojima žive Mađari, kao i mješovita naselja
- nabraja znamenitosti Budimpešte
- na zemljovidu pokazuje mađarski kao i hrvatski dio Nacionalnog parka Dunav-Drava
- uz povremenu pomoć nastavnika povezuje zemljopisna obilježja mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 2. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
- imenuje mađarske izumitelje te njihova otkrića
- samostalno ili u paru izvodi jednu mađarsku narodnu pjesmu
- nabraja sastavnice mađarske narodne nošnje
- uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, narodna nošnja, značajke naselja u kojima žive Mađari u Hrvatskoj, nacionalni park, mađarski izumitelji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 2. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 3. 1.
Učenik govori dug tekst, koristeći složene jezične strukture u stilu koji odgovara komunikacijskoj situaciji.
- planira i priprema svoj govor o danoj temi
- koristi složene leksičke strukture
- jasno predstavlja jednu poznatu temu
- uz povremenu pomoć nastavnika govori dug i srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 3. 2.
Učenik sudjeluje u dugom, planiranom ili dužem, spontanom razgovoru.
- sudjeluje u spontanom, svakodnevnom razgovoru
- započinje, prati, održava i završava razgovor
- procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u dugom, planiranom ili dužem, spontanom razgovoru
SŠ. MJIK. A. 3. 3.
Učenik piše duge tekstove, koristeći srednje složene jezične strukture, u stilu odgovarajućem komunikacijskoj situaciji.
- primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih vrsta tekstova, tijekom čega koristi srednje složene jezične strukture
- prenosi informacije iz njemu poznatih izvora
- piše o stvarnim i izmišljenim događajima kao i o osobnom iskustvu
- izražava svoje i tuđe mišljenje
- povezuje odlomke smještene u tekstu i uređuje nov razuman tekst
- samostalno i uspješno koristi uvježbana i preporučena jezična sredstva, uz čiju pomoć stvara novi tekst
- uz povremenu pomoć nastavnika piše dug i složen tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Predložene teme: administracija, aktualne društvene teme, znanost i tehnologija, volontiranje, različiti stilovi života.
Jezične funkcije: različiti administrativni poslovi, uspoređivanje, rasprava, izražavanje apstraktnih misli, izražavanje sviđanja i ne sviđanja.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 3. 1.
Učenik imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike.
- nabraja razdoblja kulturne povijesti
- na osnovu karakteristika smještenih u tekstu, prepoznaje i imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihova obilježja
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike
SŠ. MJIK. B. 3. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
- određuje temu i glavnu poruku književnog teksta
- objašnjava i primjerima potkrepljuje razlike između stvarnog i fiktivnog svijeta
- primjenjuje osnovne pojmove književne teorije koji su potrebni za tumačenje teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači dati tekst, te piše jedan samostalno
SŠ. MJIK. B. 3. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
- prepoznaje ključne riječi u tekstu
- na osnovu ključno važnih podataka govori bit teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika prepoznaje važnije podatke u tekstu i na osnovu toga sažima sadržaj teksta
SŠ. MJIK. B. 3. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
-kreativno se izražava na osnovu svojeg čitalačkog iskustva
- izvodi dramatizaciju književnog teksta
- piše kratak sadržaj
-uz poticaj nastavnika pokazuje zanimanje za izvođenje dramatizacije književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije, prozni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 3. 1.
Učenik analizira informacije o povijesnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- analizira utjecaj I. i II. svjetskog rata na Mađare u Hrvatskoj
- prepoznaje društvene posljedice rata u regiji
- prepoznaje suradnju dvije države za vrijeme revolucije 1956. i Domovinskog rata 1991. godine
-uz povremenu pomoć nastavnika analizira informacije o povijesnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 3. 2.
Učenik analizira informacije o zemljopisnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- imenuje važnije hrvatsko-mađarske gradove prijatelje te analizira njihov oblik suradnje
- imenuje etničke skupine Mađara u Hrvatskoj te Hrvata u Mađarskoj te njihov zemljopisni položaj
-uz povremenu pomoć nastavnika analizira informacije o zemljopisnim obilježjima mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 3. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
- poznaje značajne mađarske slikare, kipare i arhitekte kao i njihova životna djela
- poznaje značajna djela mađarske kinematografije
- bavi se različitim kulturnim aktivnostima po svom interesu i preferencijama, samostalno ili u grupi
- sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili unutar razreda, u školi ili van nje
-uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, slikarstvo, kiparstvo, graditeljstvo, filmska umjetnost.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Kultura paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 3. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred – 70 sati godišnje
A. JEZIČNE KOMPETENCIJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. A. 4. 1.
Učenik govori dug tekst, koristeći složene jezične strukture u stilu odgovarajućem komunikacijskoj situaciji.
- planira i priprema svoj govor o danoj temi
- koristi složene leksičke strukture
- govori o jednoj, na satu neobrađenoj, temi
-uz povremenu pomoć nastavnika govori dug i srednje dug tekst
SŠ. MJIK. A. 4. 2.
Učenik sudjeluje u dugom razgovoru.
-sudjeluje u spontanim razgovorima ili razgovorima sa danom temom
-započinje, prati, održava i završava razgovor
-procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu
-uz povremenu pomoć nastavnika sudjeluje u raznim oblicima dugog i složenog razgovora
SŠ. MJIK. A. 4. 3.
Učenik piše tekstove jako složene jezične strukture, raznih dužina, stilova i svrhe.
-primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih vrsta tekstova, prilikom čega koristi jako složene jezične strukture
-daje informacije iz različitih izvora, različite dužine i stila
-piše o stvarnim i izmišljenim događajima kao i o osobnom iskustvu
-izražava svoje i tuđe mišljenje
-povezuje odlomke smještene u tekstu i uređuje nov tekst složene jezične strukture
- samostalno i uspješno koristi uvježbana i preporučena jezična sredstva, uz pomoć kojih stvara novi tekst
-uz povremenu pomoć nastavnika piše tekstove jako složene jezične strukture, raznih dužina, stilova i svrhe
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih c ishoda:
Predložene teme: poslovni svijet, potrošačko društvo, solidarnost i raznolikost, sustav obrazovanja u Mađarskoj, znanost i tehnologija, održivi razvoj, globalizacija.
Jezične funkcije: izražavanje apstraktnih misli, rasprava, uspoređivanje.
Vježbe čitanja i razumijevanja možemo vršiti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe, kao i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.
Nastavnik odabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te povezanosti istih s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Nastavnik odabire gramatičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pismene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreti, igre, pjesme, dramatizacija, crtanje, digitalna i zorna sredstva.
B. KNJIŽEVNOST
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. B. 4. 1.
Učenik imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu tekstova i njihove karakteristike.
-nabraja razdoblja kulturne povijesti
-na osnovu karakteristika teksta, prepoznaje i imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu i stilove tekstova te književnu vrstu
-uz povremenu pomoć nastavnika imenuje razdoblja kulturne povijesti, književnu vrstu i stilove tekstova te njihova obilježja
SŠ. MJIK. B. 4. 2.
Učenik interpretira književni i neknjiževni tekst, vrednujući ga kritički na osnovu svojeg iskustva i konteksta.
-na različite načine interpretira tekst
-određuje temu i glavnu poruku književnog teksta
-objašnjava i primjerima potkrepljuje razlike između stvarnog i fiktivnog svijeta
-primjenjuje osnovne pojmove književne teorije koji su potrebni za tumačenje teksta
-uspoređuje različita tumačenja tekstova, samostalno piše tekst u kojem dolazi do izražaja učenikova kreativnost, jedinstvenost i samostalno razmišljanje.
-uz povremenu pomoć nastavnika interpretira dani tekst te samostalno piše svoj
SŠ. MJIK. B. 4. 3.
Učenik sažima podatke i sadržaj teksta.
-razlikuje važnu informaciju od manje važne
-na osnovu ključno važnih podataka govori bit teksta
-uz povremenu pomoć nastavnika prepoznaje važne podatke u tekstu i na osnovu toga sažima sadržaj teksta
SŠ. MJIK. B. 4. 4.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.
-kreativno se izražava na osnovu svojeg čitalačkog iskustva
-samostalno piše takav tekst u kojem dolazi do izražaja njegova kreativnost, jedinstvenost i vlastito razmišljanje
-dramatizira književni tekst
-piše kratak sadržaj
-uz poticaj nastavnika pokazuje zanimanje za predstavljanje dramatizacije književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pjesme, internetski sadržaji, kratki filmovi, radijske i tv emisije, prozni tekstovi.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Nastavnik odabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Recitiranje, priprema plakata, priprema prezentacije, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.
C. KULTURA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR” NA KRAJU RAZREDA
SŠ. MJIK. C. 4. 1.
Učenik tumači povijesne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- tumači važnije povijesne poveznice
- poznaje hrvatske zakone koji se odnose na nacionalne manjine, poznaje državne i lokalne samouprave te predstavništvo mađarske nacionalne manjine u parlamentu
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači povijesne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 4. 2.
Učenik tumači zemljopisne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja.
- tumači važnije zemljopisne poveznice
- pokazuje na zemljovidu i imenuje prekogranična područja gdje žive Mađari
- nabraja karakteristike područja na kojem žive Mađari
-uz povremenu pomoć nastavnika tumači zemljopisne podatke mađarskog i hrvatskog govornog područja
SŠ. MJIK. C. 4. 3.
Učenik razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu.
-poznaje važnija izdanja mađarske književnosti u Hrvatskoj
-poznaje mađarske novinske tiskovine u Hrvatskoj kao i radijske i televizijske emisije
- bavi se različitim kulturnim djelatnostima po svojem interesu i preferenciji, samostalno ili u grupi
- sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili unutar razreda, u školi ili van nje
- predstavlja sličnosti i razlike između mađarskih običaja te praznika i blagdana svoga područja stanovanja te drugih područja gdje žive Mađari
-uz povremenu pomoć nastavnika razvija svoje znanje vezano za mađarsku kulturu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Blagdani i praznici, mađarska narodna glazba i ples, običaji Mađara u hrvatskoj, zakoni koji se odnose na nacionalne manjine, književna djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodi iz domene Književnost paralelno se nadopunjuju sa ishodima druge dvije domene te se zajedno u skladu s njima ostvaruju.
Narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, narodne nošnje, internetski sadržaj.
Prikaz zastupljenosti domena izražene u postotcima za 4. razred srednje škole
Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10% od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZNICE PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA” S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I DRUGIM PREDMETIMA
Pravom na odgojno-obrazovni proces koji se odvija na materinskome jeziku i njegovu pismu pripadnici nacionalnih manjina, pa tako i pripadnici mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, služe se skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Plan i program (kurikulum) predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C zasniva se na odredbama Ustava Republike Hrvatske, na spomenutim zakonima te na Nacionalnome kurikulumu RH za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje te je kao materinski jezik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj čvrsto povezan s područjem Jezik i komunikacija, a u sklopu kurikuluma razvoj jezične i komunikacijske kompetencije smatra se ključnim u razvoju kompetencija stjecanja i prenošenja novih spoznaja, sposobnosti, vještina, mišljenja i vrijednosti.
Budući da je glavno sredstvo, a ujedno i svrha učenja i poučavanja spoznajama predmeta „Mađarski jezik i kultura” upravo sam jezik, kurikulum predmeta „Mađarski jezik i kultura” povezuje se – u skladu s danim razredima – sa svim područjima odgojno-obrazovnoga procesa, međupredmetnim temama te gotovo svim ostalim predmetima.
Poučavanje i učenje predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C posebno je složeno zato što učenje i poučavanje mađarskoga jezika ujedno podrazumijeva učenje i poučavanje mađarske kulture u najširem smislu, stoga se kurikulum neposredno povezuje s predmetima koji pripadaju društveno-humanističkoj i umjetničkoj skupini, a prije svega s predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura te Glazbena kultura. Bitno je istaknuti brojne društvene, povijesne i gospodarske poveznice koje proizlaze iz nekadašnje državne zajednice Hrvata i Mađara, a s izrazitim obzirom na posebnosti određenih područja (Baranja, Slavonija, Zagreb, Istra, Primorje).
Ishode i očekivanja koji su definirani u kurikulumima međupredmetnih tema „Učiti kako učiti”, „Osobni i socijalni razvoj”, „Građanski odgoj i obrazovanje” te „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije” neposredno sadrži i kurikulum predmeta „Mađarski jezik i kultura” po modelu C. Ostale međupredmetne teme ostvaruju se sadržajima na mađarskome jeziku.
Mađarski jezik jest materinski jezik mađarske nacionalne manjine koja živi na prostoru Republike Hrvatske, stoga je preporučljivo da se u dogovoru s mađarskim organizacijama i udrugama koje djeluju u Republici Hrvatskoj organiziraju različiti projekti i programi, što, među ostalim, pridonosi i razvoju cjeloživotnoga učenja. S obzirom na čvrste i povijesne i sadašnje veze između Republike Hrvatske i Mađarske mađarski jezik može biti sredstvo poticanja gospodarske i obrazovne mobilnosti mladih, čime se pak dodatno mogu osnažiti i razviti veze između dviju susjednih država.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. POUČAVANJE I UČENJE MAĐARSKOGA JEZIKA I KULTURE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Iskustva učenja i poučavanja
Moderni proces učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” usredotočuje se na učenika i nastavni proces. U tome smislu u središte se postavljaju individualne sposobnosti, potrebe i zanimanja učenika, čime se potiče njegov kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, što pak omogućuje jedinstveni razvoj učenika te ga osposobljava za samostalno, cjeloživotno učenje.
Nastavni je proces dinamičan, aktivan proces koji učeniku omogućuje suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, odnosno raznoliku uporabu jezika. Zbog toga se u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” moraju stvoriti mogućnosti za praktičnu primjenu nastavnoga gradiva, i to povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Razvoj i njegovanje pozitivnoga pristupa mađarskomu jeziku i kulturi, motiviranje te razvijanje i njegovanje pozitivnih osjećaja ključno je za oblikovanje identiteta i postizanje pedagoškoga cilja.
Cilj učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” jest da čuva i razvija učenikovu kompetenciju služenja materinskim jezikom nadopunjujući ju elementima interkulturne kompetencije, tj. da učenika pripremi za samostalno učenje, koje je pak temelj cjeloživotnoga učenja.
U sklopu učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” valja kombinirati različite strategije učenja i metode poučavanja, a u skladu sa sposobnostima i potrebama dane skupine.
U nižim razredima osnovne škole – a dijelom i u višim razredima – naglasak je osim na govoru, razumijevanju teksta nakon slušanja te pisanja i na učenju koje zahvaća sva osjetila, odnosno na igri. U višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi kognitivna sastavnica dobiva sve znakovitiju ulogu kao i postupno tumačenje jezičnih struktura i njihovih funkcija te stvaranje i razvoj temelja za samostalno učenje. Svaku djelatnost poučavanja valja planirati s obzirom na individualne razlike učenika i njihove razvojne mogućnosti, a na način da se učenicima omogući povezivanje trenutačnoga nastavnoga gradiva i netom stečenih sposobnosti s otprije stečenim znanjima i sposobnostima, tj. tako da se potakne učenikova samostalnost i odgovornost za učenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uloga učitelja i nastavnika
Uloga učitelja/nastavnika u procesu učenja i poučavanja predmeta „Mađarski jezik i kultura” vrlo je važna. Neprekidno poticanje i očuvanje motivacije i zanimanja učenika za predmet ključno je radi učvršćivanja njegova identiteta te odnosa prema mađarskomu jeziku i kulturi. Dakle, važan zadatak učitelja/nastavnika jest u razredu stvoriti ugodno i poticajno okružje odabirući pritom one djelatnosti poučavanja koje najbolje odgovaraju kognitivnoj i afektivnoj razvijenosti učenika te primijeniti najprikladnije metode poučavanja imajući u vidu individualne različitosti unutar skupine. Moguće gramatičke pogreške učitelj/nastavnik smatra važnim dijelom procesa učenja te omogućuje da učenik bez straha i stresa sudjeluje u komunikaciji s učiteljem/nastavnikom i drugim učenicima usmjeravajući se pritom na postizanje osjećaja uspjeha u učenika.
Također, za očuvanje motivacije i identiteta učenika bitno je i to da se učitelj/nastavnik prema lokalnoj, odnosno dijalektalnoj jezičnoj uporabi ne odnosi imajući u vidu subtraktivnu dvojezičnost, nego se prema njoj mora odnositi u duhu aditivne dvojezičnosti. Uporaba lokalnih dijalektalnih jezičnih inačica dugo se smatrala „pogrešnom”, no u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” dijalektalne inačice smatraju se bogatstvom. Učenik kao svoj materinski jezik svakako uči jednu dijalektalnu jezičnu inačicu, koja se ne smije smatrati manje vrijednom ili pogrešnom. Jedna od najvećih zadaća učitelja/nastavnika stoga jest i spriječiti da se u učenika pojavi osjećaj stida zbog vlastitoga materinskog jezika, naprotiv, u procesu učvršćivanja identiteta učenika važnu ulogu mora dobiti i očuvanje dijalektalnih jezičnih osobitosti, tj. to mora biti jedan od ciljeva. Učitelj i nastavnik dakako moraju u pisanom obliku prenijeti pravila mađarskoga književnog jezika te moraju zahtijevati da ih učenici poštuju i primjenjuju, ali u govoru moraju poticati i dijalektalnu jezičnu uporabu. U duhu aditivne dvojezičnosti u učenika se mora razvijati svijest o razlikama između dijalektalne inačice jezika i standardnoga književnog jezika te ga valja osposobiti za promjenu diskursa onda kada je to potrebno. Aditivnu dvojezičnost valja uzeti u obzir već u drugome razredu osnovne škole kada se uz govor i razumijevanje teksta nakon slušanja pojavljuje i pisanje. Učitelj/nastavnik u tome procesu ima ulogu voditelja, mentora, pomoćnika i savjetnika, a kako bi u učenika razvio sposobnost uporabe jezika u skladu s komunikacijskom situacijom.
Tako učitelj/nastavnik dobiva važnu ulogu i u komunikaciji s roditeljima, štoviše, vrlo je važno da roditeljima objasni spoznaje aditivne dvojezičnosti te potiče njihovo razumijevanje i prihvaćanje.
Učitelj/nastavnik s drugim kolegama, stručnjacima te nacionalnim udrugama i organizacijama također njeguje aktivan odnos, obavlja stručna savjetovanja, a sve radi što učinkovitijega i uspješnijega razvoja učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Nastavni materijali i izvori
Nastavnik za planirane djelatnosti/aktivnosti odabire odgovarajuće nastavne materijale, tj. razrađuje ih u cilju ostvarenja zacrtanih pedagoških ciljeva, a uzimajući pritom u obzir učenikovu dob, individualne sposobnosti i krug interesa. U duhu interdisciplinarnosti odabire sadržaje koji su u skladu s ostalim područjima i predmetima procesa učenja.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih sredstava za poučavanje nastavnik se koristi izvornim jezičnim materijalima koji su prilagođeni pedagoškim ciljevima, a što uključuje i digitalne, interaktivne te multimedijske sadržaje.
Nužno je uzeti u obzir i izvanučioničke sadržaje koji su povezani s mađarskim jezikom i kulturom (npr. praćenje medija na mađarskome jeziku, filmovi, crtani filmovi, glazba, stripovi, romani za mlade, beletristika itd.).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Okružje za učenje
Učinkovito i uspješno poučavanje predmeta „Mađarski jezik i kultura” uvelike ovisi o okružju za učenje u kojemu učenik stječe i usvaja znanja i vještine, a raznoliko i poticajno okružje služi upravo za to. U takvome okružju, u čijemu je u središtu učenik, učenik se ne boji griješiti, surađuje s drugim učenicima i poštuje ih, dok su znanja i vještine koje stječe usklađene s njegovim svakodnevnim iskustvima i aktivnostima. U takvome okružju njeguje se kultura suživota i međusobnoga poštovanja, a čime se osigurava razvoj koji potiče prihvaćanje različitosti, prepoznavanje važnosti pozitivnih osjećaja, kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Predmet „Mađarski jezik i kultura” utječe ne samo na školsko, nego i na izvanškolsko okružje. Valja osigurati raznoliko okružje, a proces učenja i poučavanja poželjno je dopuniti i usmjerenim djelatnostima/aktivnostima (npr. stvaranje kontakta s govornicima mađarskoga jezika i u stvarnome i virtualnome okruženju, posjećivanje događaja u mađarskim kulturnim ustanovama, školski izleti, putovanja/ekskurzije u Mađarsku, sudjelovanje u međunarodnim programima te kampovima čija je zadaća očuvanje i njegovanje tradicije).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Trajanje procesa učenja i poučavanja
Predmet „Mađarski jezik i kultura” u hrvatskome se obrazovnome sustavu uči i poučava kao jezik mađarske nacionalne manjine, stoga u nastavnome procesu u osnovnim školama zauzima tri, a u srednjim školama dva nastavna sata tjedno.
Nastavnik u skladu s definiranim pedagoškim ciljevima i zahtjevima postavljenima za pojedini razred usvajanju različitih vještina posvećuje onoliko vremena koliko smatra da je potrebno kako bi svaki učenik mogao usvojiti najvišu razinu znanja, a u zavisnosti od vlastitih sposobnosti i mogućnosti.
Osim službenoga oblika poučavanja nastavnik uzima u obzir i neslužbeno i neformalno učenje kao sastavnice cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Stvaranje učeničkih skupina
Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito i uspješno učenje i poučavanje predmeta „Mađarski jezik i kultura” jest rad u manjim skupinama s učenicima koji se otprilike mogu svrstati u istu dobnu skupinu te raspolažu sličnim sposobnostima i komunikacijskim vještinama.
S obzirom na to da iskustvo potvrđuje kako se predmet „Mađarski jezik i književnost” uči u prilično heterogenim skupinama, prvobitni i najvažniji zadatak nastavnika jest diferencijacija nastavnoga procesa i nastavnoga gradiva unutar određene skupine, i to u odnosu na učenikovu dob, razinu jezične uporabe, individualne sposobnosti, krug interesa te socijalno-kulturnu pozadinu.
U procesu poučavanja valja poticati suradničko učenje ondje gdje je to moguće, a procesi učenja mogu se organizirati u parovima ili manjim skupinama omogućivši pritom da darovitiji učenici pomažu drugim učenicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VRJEDNOVANJE RAZINE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U SKLOPU PREDMETA „MAĐARSKI JEZIK I KULTURA“
Vrjednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u sklopu predmeta „Mađarski jezik i kultura” odvija se u skladu s načelima definiranima u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Prema predmetnomu kurikulumu u procesu vrjednovanja moraju se pratiti definirani elementi i metode, moraju se dati jasne informacije u vezi s načinima pružanja povratnih informacija te se moraju pružiti informacije o učenikovoj razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Elementi vrjednovanja
Elementi vrjednovanja obuhvaćaju četiri jezične djelatnosti/vještine: razumijevanje teksta nakon slušanja, govorenje, razumijevanje teksta nakon čitanja i pisanje. U pojedinim razredima vrjednuju se i ocjenjuju različite jezične djelatnosti/vještine, a u skladu s dobi učenika:
Osnovna škola:
1. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
2. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
pisanje
3. razred: razumijevanje teksta nakon slušanja
govor
pisanje
razumijevanje teksta nakon čitanja
Na 4., 5., 6., 7. i 8. razred te na srednju školu odnosi se sve što i na 3. razred osnovne škole.
Vrjednovanje postignutoga uspjeha učenika i razine usvojenosti jezičnih vještina odvija se na temelju unaprijed razrađenih, jasnih kriterija koji su povezani s komunikacijskom kompetencijom, što je prikazano u metodološkome, opisnome dijelu predmetnoga kurikuluma, a u obliku podjele po razredima osnovne i srednje škole. Razinu usvojenosti jezičnih sadržaja valja ocjenjivati na integrativan način, tj. leksičke i gramatičke strukture valja promatrati kao kriterije učenikova uspjeha, i to u okviru komunikacijske jezične kompetencije.
Funkcionalno gledište jezika prevladava nad formalnim gledištem, stoga su razumljivost poruke i uvjeti nastanka jezične interakcije važniji nego gramatička točnost. Pri ocjenjivanju mora se uzeti u obzir činjenica kako jezične zakonitosti nisu ciljevi koji se moraju ostvariti sami po sebi, već da je riječ o sredstvima za uspješnu komunikaciju te da su jezične pogreške predvidljivi i prihvatljivi elementi u procesu njegovanja materinskoga jezika.
Vrjednovanje učenikova uspjeha podrazumijeva sustavno prikupljanje i obradu informacija tijekom procesa poučavanja, a s obzirom na razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. To je temeljni element procesa učenja i poučavanja, koji se ne mora vrjednovati zasebnom ocjenom. Usredotočuje se na refleksiju učenja i poučavanja, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na učinkovitost učenja i poučavanja. Vrjednovanje učenikova uspjeha obuhvaća različite službene i neslužbene metode i oblike, poput postavljanja pitanja, provjeravanja domaćih zadaća, pisanje manjih pisanih provjera, promatranja i slično.
Vrjednovanje uspjeha procesa učenja podrazumijeva učenikovu aktivnost tijekom procesa vrjednovanja, odvija se uz neprestanu podršku nastavnika te uz sustavnu samorefleksiju, samovrjednovanje i vrjednovanje drugih učenika, a u cilju da učenika potakne na samostalnost i vlastitu organizaciju učenja, tj. na razvijanje svijesti o vlastitome učenju. U ovome se vrjednovanju može rabiti portfelj, bilježenje interkulturnih susreta, vođenje dnevnika o učenju, tablice za samovrjednovanje, tablice za vrjednovanje drugih učenika i drugo. Učenici, budući da se osjećaju dijelom procesa vrjednovanja, odgovornije i savjesnije pristupaju uvjetima usvajanja znanja, bolje razumiju sadržaj postignute razine znanja, stoga učinkovitije i uspješnije mogu ovladati željenim odgojno-obrazovnim ishodima. Vrjednovanje uspjeha procesa učenja, kao i vrjednovanje učenikova uspjeha, ne može se vrjednovati ocjenom, nego u obliku kvalitativne povratne informacije.
Vrjednovanje razine usvojenosti nastavnoga gradiva odvija se sumativnim vrjednovanjem, a koje se može rabiti i u formativne i dijagnostičke svrhe pri planiranju budućega učenja i poučavanja. Cilj je utvrditi razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih predmetnim kurikulumom tijekom ili na kraju nastavne godine kao i otkriti moguće nedostatke komunikacijske kompetencije kako bi se mogli ispraviti. Ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima odvija se na temelju definiranih razina usvajanja. Nastavnik tijekom procesa vrjednovanja svaki element vrjednovanja mjeri u skladu s definiranim razinama usvajanja te stvara smjernice kojima određuje količinu znanja, stupanj razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina koji su nužni za određenu ocjenu. U tu se svrhu mogu rabiti usmene i pisane provjere znanja, portfelji, učenički projekti, rasprave, eseji, situacijske vježbe i slično. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrjednovanja. Metode i sadržaji provjeravanja znanja odgovaraju stvarnim uvjetima jezične uporabe koji ovise o situaciji i kulturnome okružju te zahtijevaju raznoliku uporabu vještina i sposobnosti. Izuzev toga, valja ostvariti zacrtane uvjete vrjednovanja, odabrati pouzdane i primjerene metode te osigurati sigurnost i zornost procesa vrjednovanja – svrha vrjednovanja, sadržaji provjera znanja, njihovo provođenje, sastavnice, trajanje, bodovanje te način i uvjeti za postizanje određenoga rezultata moraju biti razumljivi i nastavniku, i učeniku, i roditeljima.
Sustavni izvještaji o svakome segmentu učenikova napretka služe kao povratna informacija te se na temelju njih može utvrditi razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a obuhvaćaju i metode i postupke koji su prikladni za poboljšanje trenutačne razine usvojenosti.
Pri određivanju zaključne ocjene na kraju nastavne godine nastavnik utvrđuje ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda iz različitih razdoblja procesa učenja i poučavanja. Zaključna ocjena neposredno proizlazi iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda povezanih s komunikacijskom jezičnom kompetencijom. Brojčani iskazi razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih predmetnim kurikulumom prate redoslijed školskih ocjena, a kojih je pet. Zaključna ocjena mora se iskazati i riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja