I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA O LUČKIM KAPETANIJAMA I SLUŽBAMA SIGURNOSTI PLOVIDBE

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst.)

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o lučkim kapetanijama (»Narodne novine«, br. 124/97) na snazi je od 28. studenog 1997. godine. Tim su Zakonom uređena osnovna pitanja ustroja lučkih kapetanija u sastavu ministarstva nadležnog za pomorstvo, opseg njihovih poslova i ovlasti u obavljanju nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe i nadzora nad pomorskim dobrom, poslovima vođenja upisnika i očevidnika pomorskih objekata, izdavanja pomorskih knjižica, utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca za stjecanje zvanja u pomorstvu, te drugim upravnim, stručnim i tehničkim poslovima sigurnosti plovidbe na moru prema posebnim propisima, kao i odredbe u svezi službenih oznaka, odora, te naknada za pojedine poslove i ishođenje pojedinih isprava lučkih kapetanija. Dosadašnja primjena Zakona o lučkim kapetanijama, primjena niza propisa Europske unije, kao i suvremeni normativni standardi  ukazali su na potrebu donošenja novog Zakona.

Od stupanja na snagu Zakona o lučkim kapetanijama u nadležnost lučkih kapetanija i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture posebnim propisima stavljen je čitav niz novih poslova i zadaća koji nisu organizacijski niti postupovno uređeni tim zakonom. Tako su temeljem preuzetih obveza od početka procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i novih zakonskih odredbi u nadležnost Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija su dodani slijedeći novi poslovi:

-24-satni operativni nadzor i upravljanja pomorskim prometom (VTS), plovidbom i peljarenjem u području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te nadzora provedbe pravila plovidbe;

-Utvrđivanje mjesta zakloništa u slučajevima pomorskih nesreća većeg opsega;

-Tehnički nadzor ispravnosti pomorskih objekata (eng. Flag State Implementation);

-Nadzor stavljanja na tržište rekreacijskih plovila i pomorske opreme;

-Poslovi prijave i odjave preko 14.0000 hrvatskih pomoraca kod nadležnih zavoda za mirovinsko i socijalno osiguranje radi provedba socijalne i porezne reforme za hrvatske pomorce;

-Poslovi vođenja upisnika jahti;

-Izdavanje biometrijskih identifikacijskih isprava za hrvatske pomorce sukladno zahtjevima međunarodne konvencije ILO 185

– sudjelovanje u upravljanju i suradnja s Europskom agencijom za sigurnost plovidbe.

Također, postojeći Zakon ne uređuje niz obveza pomorske administracije čija je provedba utvrđena propisima Europske unije, ne utvrđuje niti imenuje nadležna tijela odnosno obalne postaje, te posebne ovlasti ovlaštenih službenika utvrđene propisima Europske unije, a koji svi predstavljaju specifikum u odnosnu na redovite obveze državne službe.

Postojeći Zakon, kao temeljni propis kojim se uređuje organizacija, način i uvjeti pružanja usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru koje je Republika Hrvatska dužna pružati kao usluge od javnog  interesa radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske manjkave su i ne osiguravaju cjelovitu i učinkovitu primjenu Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979- godine („Narodne novine“ – međunarodni ugovori, br. 14/1996) – kako je izmijenjena i dopunjena rezolucijama Međunarodne pomorske organizacije MSC.70 (69) od 18.svibnja 1998. godine i MSC.155 (78) 20. svibnja 2004.godine i Međunarodnog aeronautičkog i pomorskog priručnika traganja i spašavanja (IAMSAR Priručnik) koji je 2013. godine donijela Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, te u tom pogledu postojeći Zakon ne zadovoljava potrebe pružanja ove usluge od javnog interesa posebice značajne za sigurno odvijanje ljetnog turizma kao rastuće gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj i drugih ljudskih aktivnosti na moru čiji je intenzitet u kontinuiranom porastu.

Postojeći Zakon definira teritorijalnu nadležnost lučkih kapetanija kao područnih jedinica uprave u sastavu ministarstva nadležne za pomorstvo za pojedine primorske županije, no istim zakonom nisu uređene granice teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija na morskom prostoru što predstavlja značajan problem u provedbi zadanih ovlasti posebice imajući u vidu porast ljudskih i drugih gospodarskih aktivnosti u odobalnim područjima mora uključujući i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske.

Postojeći Zakon ne definira područja nadležnosti lučkih kapetanija u Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu odnosno epikontinentalnom pojasu neophodna za primjenu instituta uklanjanja podrtina i potonulih stvari koji je u hrvatsko pomorsko zakonodavstvo uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 56/2013), a koji je tim Zakonikom i međunarodnim ugovorima dan u provedbu lučkim kapetanijama.

Nadalje, člancima 75.a i 75.b Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 146/2008) u skladu s obvezama iz Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi Sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ  formirana je služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija radi obavljanja poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom, kao poslova od javnog interesa, međutim postojećim Zakonom o lučkim kapetanijama nisu definirane odgovarajuće ovlasti te službe neophodne za cjelovito i učinkovito obavljanje utvrđenih poslova, te je u tom pogledu novim Zakonom potrebno usklađenje s odredbama Pomorskog zakonika i propisima Europske unije.

Postojećim Zakonom nisu uređena posebna prava i obveze službenika uprave nadležne za sigurnost plovidbe i lučkih kapetanija, kao niti prava i obveze članova posada brodova lučkih kapetanija sa statusom pomoraca čime postojeći Zakon nije usklađen s posebnim propisima. Isto tako, pojedine odredbe postojećeg Zakona nisu usklađene s posebnim propisima kojima se uređuje ustrojstvo državne uprave i službenički odnosi.

Postojeći Zakon ne sadrži prekršajne odredbe čime je u bitnome smanjena učinkovitost lučkih kapetanija i Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u pravovremenoj i efikasnoj provedbi pomorskih propisa.

Iako su zadnje vrijeme vidljivi pomaci po pitanju kadrovske problematike u Upravi sigurnosti plovidbe i lučkim kapetanijama, kadrovsko stanje i dalje nije sasvim zadovoljavajuće, a u pojedinim ustrojstvenim jedinicama situacija je vrlo kritična.

Na dan 31. svibnja 2015. godine poslove iz nadležnosti Uprave sigurnost plovidbe i lučkih kapetanija obavljala su 329 djelatnika raspoređenih u samoj Upravi, Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka), 3 VTS centra, 8 lučkih kapetanija i 70 ispostava lučkih kapetanija.

Od 01. siječnja 2011. godine ovu službu napustilo je 67 djelatnika što je više od 20% ukupnog broja trenutno zaposlenih (329) i to slijedećom dinamikom:

•2011. godine: 17 državnih službenika

•2012. godine: 16 državnih službenika

•2013. godine: 20 državnih službenika

•2014. godine: 14 državnih službenika  

Donošenjem Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj  153/2009) postupak popune upražnjenih radnih mjesta u lučkim kapetanijama bio je jako ograničen do 2013. godine, kada se popuna 21 upražnjenog radnog mjesta osigurava premještajem djelatnika iz drugih tijela državne uprave kao i donošenjem odluke te iste godine o raspisivanju javnog natječaja za popunu 38 najkritičnijih radnih mjesta. Osim ovih izvanrednih zapošljavanja, redovito se provode i zapošljavanja primjenom klauzule 2 za 1.

Nažalost, činjenica je da zapošljavanje u državnoj službi hrvatskim pomorcima nije atraktivno. Visoka kvaliteta hrvatskih pomoraca omogućuje im da na svjetskom tržištu radne snage ostvaruju višestruko veća primanja od svojih kolega u državnoj službi pa i od onih s većom stručnom spremom.  Upravo je to glavni razlog što se natječaji za upražnjena radna mjesta moraju ponavljati i po nekoliko puta prije nego što se zaposle djelatnici odgovarajuće struke i radnog iskustva. U prosjeku se u prvom krugu natječaja popuni oko 40% radnih mjesta.

U provedbi ovih natječaja za zapošljavanje službenika pomorske struke velike probleme predstavlja priznavanje plovidbene službe kao odgovarajućeg radnog iskustva pomoraca što nije prepoznato kao specifičnost u propisima koji uređuju zapošljavanje državnih službenika. Osim toga organizacija i dužina procesa zapošljavanja ne osigurava kontinuitet obavljanja poslova sigurnosti plovidbe i to posebno u ustrojstvenim jedinicama koje zapošljavaju  samo po jednog izvršitelja na ključnim radnim mjestima.

U ovom trenutku upražnjeno je više od 25% radnih mjesta kapetana ispostava i više od 12% posto radnih mjesta članova posade javnih brodova što najbolje prikazuje složenost kadrovske situacije koja bi se trebala popraviti jer u ovom trenutku u različitim fazama provedbe traju natječaji za popunu ukupno 30 radnih mjesta na neodređeno vrijeme.

Iako je Uprava pomorstva kao organizacijska jedinica u sastavu ministarstva nadležnog za pomorstvo zajedno s lučkim kapetanijama 2001. godine postale prva upravna organizacija u sustava državne uprave Republike Hrvatske koja je uspješno uvela sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima međunarodne norme ISO 9001, te je sustav uspješno održavan i proširivan niz godina, u ovom trenutku isti nije certificiran i ne obuhvaća sve poslove sigurnosti plovidbe. U razdoblju od 13.-24. listopada 2014. godine Europska komisija i Europska agencija za sigurnost plovidbe (EMSA) izvršile su nadzor pomorske administracije Republike u pogledu primjene Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca, kako je izmijenja i dopunjena Direktivom 2012/35/EU, te je dana 8. svibnja 2015. godine Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zaprimilo konačno Tehničko izviješće o nadzoru (Broj: 2013.INSP.STCW.01387). Kao jedan od nedostataka utvrđeno je i neprovedba članka 10. navedene Direktive, a u svezi uvedenog i održavanog sustava upravljanja kvalitetom. Obveza uspostave i održavanja sustav upravljanja kvalitetom utvrđena je i odredbama Direktive 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave te Međunarodne konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena (STCW Konvencija) Međunarodne pomorske organizacije. Također, u vremenu od 24. studenog do 1. prosinca 2014. godine, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obavila je nadzor pomorske administracije prema odredbama IMO Rezolucije A 28/Res. 1070 „Međunarodni kodeks za primjenu IMO instrumenata (III Code)“ (eng. IMO Instruments Implementation Code) kroz koji je utvrđena obaveza uspostave sveobuhvatnog sustava kontrole kvalitete  za sve poslove procese kojima se osigurava učinkovita primjena međunarodnih instrumenata Međunarodne pomorske organizacije.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim prijedlogom Zakona se predviđa usklađenje s propisima Europske unije kroz:

–Utvrđivanje institucionalne nadležnosti pojedinih ustrojstvenih jedinica za obavljanje poslova državne uprave i posebnih ovlasti ovlaštenih službenika kao obveze u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/59/EK, Direktive 2009/17/EZ, Direktive Komisije 2011/15/EU, Direktive Komisije 2014/100/EU uključujući primjenu Međunarodne konvencije o intervenciji na otvorenim morima u slučajevima nesreća uzrokovanih onečišćenjem naftom, iz 1969. i njezinog Protokola iz 1973. o intervenciji na otvorenim morima u slučajevima onečišćenja tvarima koje nisu nafta, kako su izmijenjeni i dopunjeni

–Uspostavu, održavanje i stalno unaprjeđivanje sustava upravljanja kvalitetom u skladu s zahtjevima Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca, kako je izmijenja i dopunjena Direktivom 2012/35/EU i Direktive 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave.

Također, ovim prijedlogom Zakona se osiguravaju pretpostavke za primjenu Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost i Uredbe (EU) br. 100/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost u dijelu koji se odnosi na imenovanje predstavnika Republike Hrvatske u Upravnom odboru Europske agencije za pomorsku sigurnost.

Ovim prijedlogom Zakona se predviđa također urediti institute bitne za učinkovitije i kvalitetnije obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kroz:

–jasno definiranje poslova sigurnosti plovidbe,

–uređenje osnovnih pitanja organizacije poslova službe traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru kao usluge od javnog interesa Republika Hrvatska utvrđene odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011 i 56/2013) u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979- godine („Narodne novine“ – međunarodni ugovori, br. 14/1996) – kako je izmijenjena i dopunjena rezolucijama Međunarodne pomorske organizacije MSC.70 (69) od 18.svibnja 1998. godine i MSC.155 (78) 20. svibnja 2004.godine i Međunarodnog aeronautičkog i pomorskog priručnika traganja i spašavanja (IAMSAR Priručnik),

–normiranje javne usluge medicinskog savjetovanja u slučaju pomorskih nesreća, a koja usluga uključuje davanje stručne liječničke procijene za potrebom hitne medicinske evakuacije unesrećene osobe. što je obveza Republike Hrvatske TMAS službu (eng. Telemedical Assistance Service), u skladu sa „Smjernicama o pružanju medicinske pomoći na moru s naglaskom na TMAS“ (MSC/Circ.960) Međunarodne pomorske organizacije od 20.lipnja.2000. godine,

–utvrđivanje granica teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija na moru s obzirom da granice jedinica regionalne uprave na moru nisu uređene niti jednim drugim propisom a sve kako bi se osigurala učinkovita i jasna provedba propisa iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

–ustroj lučkih kapetanija i službi sigurnosti plovidbe,

–uređenje poslova ispostava lučkih kapetanija i njihova kategorizacija,

–uređenje prava državnih službenika koji su kao članovi posade ukrcani na javne brodove lučkih kapetanija,

–uređenje specifičnosti organizacije rada i radnog vremena ustrojstvenih jedinice koje rade 24 sata 365 dana u godini radi potrebe kontinuiranog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe, pomorskih graničnih prijelaza, sezonskog opterećenja tijekom ljetnog perioda, te iz tih razloga utvrditi uvjete preraspodjele radnog vremena,

–detaljnije definiranje ovlasti, prava i dužnosti svih državnih službenika koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe, te stručno osposobljavanje.

Osim usklađenja s odredbama drugih propisa osnovni cilj donošenja novog zakona je detaljnije uređenje operativnog postupanja cjelokupne službe sigurnosti plovidbe na način kako je to uređeno sličnim zakonima (Zakon o policiji, Zakon o carinskoj službi i sl.).

c) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Uspostaviti će se suvremeni zakonski okvir usklađen sa pravnom stečevinom Europske unije kao temelj za efikasniju organizaciju obavljanja poslova od javnog i općeg interesa, te poslova od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u segmentu sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata kao preduvjet za održivi razvoj hrvatskog pomorstva i gospodarskih djelatnosti vezanih za more i priobalje.  

Odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011 i 56/2013) služba traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru utvrđena je kao usluga od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ovim prijedlogom Zakona, kroz uređenje osnovnih pitanja organizacije poslova službe traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru, stvoriti će se osnova za modernizaciju, proširenje opsega i kvalitete te usluge što će utjecati na podizanje učinkovitosti akcija traganja i spašavanja na moru, te u konačnici jamčiti sigurnost daljnjem razvoju ljudskih aktivnosti na moru posebice u ljetnim mjesecima značajnim za turističko gospodarstvo.

Utvrditi će se granice teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija na morus obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Narodne novine 56/13) uveden institut uklanjanja podrtina i potonulih stvari, kojima je nadležnost lučkih kapetanija proširena na epikontinentalni pojas odnosno Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske, a sve kako bi se osigurala učinkovita i jasna provedba propisa iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, te učinkovito spriječili događaji koji mogu dovesti  do izravnih šteta po okoliš, kao i neizravnih šteta za gospodarske djelatnosti uzrokovanih nasukanjima ili potonućima pomorskih objekata kao posljedica pomorskih nesreća.

U skladu s propisima Europske unije, kroz definiranje odgovarajućih posebnih ovlasti, osigurati će se učinkovitije operativno djelovanje službi Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija kod izvanrednih događaja na moru koji predstavljaju ili mogu predstavljati prijetnju sigurnosti plovidbe i onečišćenju okoliša s pomorskih objekata.

Utvrđivanje obveze obavljanja poslova vođenja upisnika brodova u međunarodnoj plovidbi i izdavanje svjedodžbi pomorcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi bez prekida kao nastavak ranije pokrenutih aktivnosti usmjerenih ka jačanju konkurentnosti hrvatske zastave što bi u konačnici trebalo dovesti i do ostvarenja postavljenih ciljeva vezanih za porast ukupne tonaže hrvatske flote.  

Uspostavit će se sustav upravljanja kvalitetom za sve poslovne procese sukladno zahtjevima europskih i međunarodnih propisa, ali i za sve poslove iz nadležnosti Uprave sigurnost plovidbe i lučkih kapetanija s ciljem osiguranja kontinuirane promjene i prilagodbe ustrojstva, načina upravljanja i odlučivanja zbog ostvarivanje postavljenih strateških ciljeva, te optimalnog raspolaganja sredstima Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Veliku većinu državnih službenika Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija čine osobe pomorske struke. Specifičnost pomorskog zanimanja prepoznate su u nizu propisa Republike Hrvatske, pa se tako i ovim Zakonu propisuju posebni uvjeti u pogledu prihvatljivog radnog iskustava koji uzimaju u obzir specifičnosti plovidbene službe. Osim toga i rad državnih službenika koji su kao pomorci ukrcani na javnim brodovima lučkih kapetanije uređuje se na način kako je to postojećim propisima utvrđeno za pomorce u nacionalnoj plovidbi vodeći računa da su oni istovremeno i državni službenici. Ove mjere pridonijeti će poboljšanju kadrovske situacije u Upravi sigurnosti plovidbi i lučkim kapetanijama u pogledu nedostataka pomorskih kadrova neophodnih za pružanje kvalitetne javne usluge traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru.

Ovim Zakonom će se pojednostaviti i ubrzati postupci zapošljavanja u lučkim kapetanijama u slučajevima odlazaka državnih službenika u mirovinu kao i kod zapošljavanja državnih službenika na određeno vrijeme zbog povećanog opsega poslova čime će se osigurati bolja dostupnost usluga sigurnosti plovidbe tijekom turističke sezone kao osnova za razvoj nautičkog turizma i drugih oblika turizma vezanih za more i priobalje.

Jačanje kompetencija pomorske administracije osigurat će se kroz uspostavu sustava kontinuirane izobrazbe i stjecanja novih znanja kako unutar samog sustava tako i razmjenom znanja s drugim tijelima državne uprave, odnosno u okviru međunarodnih aktivnosti i programa stručnog osposobljavanja.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Ovim Zakonom državnim službenicima nije propisano niti jedno novo pravo temeljem kojeg bi nastali dodatni troškovi za koje bi se trebala osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu u ovoj i idućim proračunskim godinama.

Donošenjem provedbenih propisa koji se moraju uskladiti s odredbama ovog Zakona očekuje se preraspodjela pojedinih vrsta rashoda pri čemu se najveće uštede očekuju u smanjenju troškova provedbom odredbi o preraspodjeli radnog vremena ispostava i s tim u vezi ukidanja dvokratnog radnog vremena. Ove uštede odnose se na veliki broj djelatnika te će na taj način poništiti očekivana povećanja troškova kao posljedica drugih usklađenja kao što su dodaci na posebne uvjete rada i koeficijenti složenosti za neke kategorije radnih mjesta.

Važno je napomenuti da su tijekom 2014. godine u okviru programa Sigurnost pomorskog prometa ostvarene značajne uštede troškova plaća za zaposlenike kao posljedica nepopunjavanja radnih mjesta planiranom dinamikom. Zbog istog razloga mogu se i u 2015. godini očekivati manji troškovi od planiranih.

Uštede od približno 150.000 kuna očekuju se zbog odredbi o natpisnim pločama i službenim  pečatima lučkih kapetanija i ispostava lučkih kapetanija koji su posljedica zamjene istih kod svake promjene naziva Ministarstva i naziva upravne organizacije u čijem sastavu su lučke kapetanije. U ovom slučaju radi se u troškovima koji se u prosjeku pojavljuju o vremenskim razmacima od 4 godine.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temeljem članka 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog ispunjavanja obveze usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije.

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, organizacija rada lučkih kapetanija i službi sigurnosti plovidbe koje obavljaju poslove sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, načela ustrojstva, upravljanje i poslovi pojedinih tih ustrojstvenih jedinica, ovlasti, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika vođenje prekršajnog postupka za pomorske prekršaje, unutarnji nadzor i unutarnja kontrola, te suradnja s drugim tijelima javne vlasti i međunarodnim organizacijama.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

–Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi Sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.);

–Direktiva 2009/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. kojom se mijenjaju i dopunjuju odredbe Direktive 2002/59/EZ o uspostavi Sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice (SL L 131, 28. 5. 2009.),

–Direktiva Komisije 2011/15/EU od 23. veljače 2011. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 49, 24.2.2011),

–Direktiva Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 308, 29.10.2014.)

–Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28.5.2009.)

–Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (SL L 343, 14.12.2012.).

(2) Ovim se Zakonom osiguravaju pretpostavke za primjenu Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost i Uredbe (EU) br. 100/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost.

Članak 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje

1.Europska agencija za pomorsku sigurnost (eng. European Maritime Safety Agency) je agencija Europske unije osnovana sa svrhom osiguravanja visoke, jedinstvene i učinkovite razine sigurnosti plovidbe i sprečavanja onečišćenja s pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: EMSA);

2.Međunarodna pomorska organizacija (eng. International Maritime Organization) je – specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za sigurnost, sigurnosnu zaštitu u pomorstvu i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: IMO);

3.Pomorski propisi su Pomorski zakonik, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, Zakon o hidrografskoj djelatnosti, Zakon o Plovputu, Split; Zakon o Hrvatskom registru brodova, Zakon o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu i podzakonski akti doneseni temeljem ovih zakona, kao i međunarodni instrumenti;

4.Međunarodni instrumenti su međunarodni ugovori, konvencije, protokoli, rezolucije, kodeksi, pravila, okružnice, standardi i odredbe usvojene od strane Europske unije, međunarodne konferencije, Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) ili stranaka memoranduma o razumijevanju iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja s pomorskih objekta na snazi u odnosno za Republiku Hrvatsku;

5.INTERVENTION Konvencija je Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenim morima u slučajevima nesreća uzrokovanih onečišćenjem naftom, iz 1969. i njezin Protokol iz 1973. o intervenciji na otvorenim morima u slučajevima onečišćenja tvarima koje nisu nafta, kako su izmijenjeni i dopunjeni;

6.SAR Konvencija je Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru, iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena;

7.SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama,

8.Obalna postaja je bilo koje od sljedećeg: služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom; uređaj na kopnu odgovoran za obvezni sustav obavješćivanja koji je odobrio IMO; ili tijelo odgovorno za koordinaciju operacija traganja i spašavanja ili operacija za suzbijanje onečišćenja mora;

9.Ministarstvo je ministarstvo nadležno za sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata;

10.ministar je ministar u ministarstvu nadležnom za sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata;

11.Poslovi sigurnosti plovidbe su poslovi i zadaće koji su temeljem odredbi ovog Zakona, pomorskih propisa i drugih posebnih propisa dati u nadležnost Ministarstvu, Upravi sigurnosti plovidbe i lučkim kapetanijama;

12.Pomorski prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana pomorskim propisima;

13.Službenik je državni službenik Ministarstva koji obavlja poslove sigurnosti plovidbe;

14.Ovlašteni službenik je inspektor ili drugi službenik ili djelatnik drugog tijela državne uprave koji je za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskih propisa ovlašten u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih propisa;  

15.Posada broda su službenici koji su kao pomorci u svojstvu zapovjednika i članova posade ukrcani na javni brod Ministarstva i upisani u popis posade;

16.Posada brodice su službenici koji su u svojstvu voditelja brodice i članova posade brodice ukrcani na javnu brodicu Ministarstva bez obzira na koje radno mjesto su raspoređeni;

17.Svjedodžbe su svjedodžbe o osposobljenosti i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti posada brodova i uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice posada brodica.

DIO DRUGI

POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE

GLAVA I.

OPĆI POSLOVI

Članak 4.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe obuhvaćaju poslove od općeg i javnog interesa kojima se osigurava:

1.zaštita ljudskih života i imovine na moru, sigurnost plovidbe i zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata hrvatske države pripadnosti,

2.zaštita ljudskih života i imovine na moru, sigurnost plovidbe i zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru Republike Hrvatske i drugim morskim i podmorskim prostorima u kojima Republika Hrvatska uživa suverena prava u skladu s međunarodnim pravom,

3.uvjeti sigurnosti plovidbe morskih luka i zaštite od onečišćenja u morskim lukama,

4.sigurnosna zaštita pomorskih brodova i luka.

5.nadzor pomorskog dobra,

6.inspekcijski nadzor prijevoza u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu.

(2) Poslovi sigurnosti plovidbe obuhvaćaju i usluge sigurnosti plovidbe od javnog interesa kako su utvrđene odredbama Pomorskog zakonika koje Republika Hrvatska osigurava radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(3) Poslovi sigurnosti plovidbe su osobito:

1.traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru,

2.služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom,

3.utvrđivanje sposobnosti pomorskih objekata za plovidbu,

4.baždarenje pomorskih objekata,

5.zaštita okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

6.stručni poslovi predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša u skladu s posebnim propisima,

7.primjena INTERVENTION Konvencije,

8.provedba upravnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda,

9.suradnja u istragama pomorskih nezgoda i nesreća koje uključuju brodove hrvatske državne pripadnosti izvan Republike Hrvatske obavezna u skladu s međunarodnom instrumentima,

10.otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje pomorskih prekršaja i kaznenih dijela

11.inspekcijski nadzor nad stranim pomorskim objektima u skladu s međunarodnim instrumentima

12.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe,

13.inspekcijski nadzor pomorskih objekata,

14.inspekcijski nadzor životnih i radnih uvjeta posade pomorskih objekata,

15.inspekcijski nadzor posrednika pri zapošljavanju pomoraca koji imaju dopusnicu Ministarstva,

16.inspekcijski nadzor zaštite mora i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata

17.inspekcijski nadzor sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka,

18.inspekcijski nadzor pomorskog dobra i morskih luka,

19.vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za prekršaje prema pomorskim propisima i drugim posebnim propisima,

20.vođenje upisnika i očevidnika pomorskih objekata Republike Hrvatske

21.vođenje registra luka Republike Hrvatske,

22.upravni postupci i drugi stručni poslovi vađenja i uklanjanja podrtina i potonulih stvari,

23.upravni postupci izdavanja svjedodžbi i isprava pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti,

24.upravni postupci izdavanja odobrenja za peljarenje, peljarskih iskaznica i svjedodžbi o osposobljenosti pomorskih peljara

25.upravni postupci izdavanja uvjetima kojima moraju udovoljavati luke,

26.upravni postupci  sigurnosne zaštite morskih luka i brodova,

27.upravni postupci izdavanja pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje i identifikacijskih isprava pomoraca,

28.upravni postupci za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta,

29.upravni postupci za obavljanje hidrografske djelatnosti,

30.upravni postupci izdavanja odobrenja za potapanje plovila,

31.upravni postupci u svezi obveznih pomorskih osiguranja,

32.upravni postupci utvrđivanja najmanjeg broja članova posade i stručnih radnika pomorskih objekata,

33.upravni postupci za obavljanje sportskih i drugih aktivnosti na moru,

34.upravni postupci izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca, te uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama

35.provedba međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša s pomorskih objekata,

36.održavanje reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

37.upravni postupci i nadzor uplovljavanja stranih nuklearnih brodova,

38.stručni poslovi i upravni postupci o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja isteklih ulja u lukama,

39.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja poslova i održavanja straže članova posade na pomorskim objektima

40.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja meteorološke službe na pomorskim brodovima

41.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja podvodnih aktivnosti i ronjenja,

42.stručni poslovi i upravni postupci u svezi isprava, dokumenata i podataka o pomorskom prometu, njihove dostave, prikupljanja i razmjene te izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom,

43.stručni poslovi i upravni postupci u svezi jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu,

44.upravni poslovi i poslovi nadzora uplovljavanja stranih ratnih brodova, stranih javnih brod, stranih ribarskih brodova ili brodica, te stranih znanstvenoistraživačkih brodova ili drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim lukama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom pojasu i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske,

45.utvrđivanje obveznog peljarenja brodovima čija je bruto tonaža manja od 500 i drugim brodovima kada je to propisano pomorskim propisima,

46.utvrđivanje uvjeta za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske  i davanje suglasnosti za iste s osnove sigurnosti plovidbe,

47.nadzor provedbe obrazovanja i izobrazbe pomoraca,

48.usklađivanje i nadzor rada organizacija priznatih ili ovlaštenih za obavljanje pojedinih poslova sigurnosti plovidbe u skladu s pomorskim propisima,

49.inspekcijski nadzor stavljanja na tržište i/ili na raspolaganje rekreacijskih plovila i pomorske opreme,

50.nadzor tijela ovlaštenih za ocjenjivanje sukladnosti rekreacijskih plovila i pomorske opreme,

51.vođenje evidencije ukrcaja i iskrcaja hrvatskih pomoraca, te prijava i odjava hrvatskih pomoraca u mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske,

52.suradnja s Europskom komisijom, EMSA-om, IMO-om, Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Međunarodnom hidrografskom organizacijom (IHO) i drugim međunarodnim organizacijama i udruženjima u područjima iz stavka 1. ovog članka,

53.drugi poslovi sigurnosti plovidbe i drugi poslovi stavljeni u nadležnost Ministarstva pomorskim propisima i drugim posebnim propisima.

(4) Poslovi sigurnosti plovidbe se planiraju, organiziraju i provode u skladu sa Strategijom pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske, kao i drugim strateškim i planskim dokumentima koji se donose temeljem ovog Zakona i drugih propisa.

(5) Za obavljanje poslova iz stavka 3. točaka 3. i 4. ovog članka, te za isprave i knjige koje se izdaju u upravnim postupcima iz stavka 3. točaka 23., 24., 27., 28., 31. i 34. vlasnik plovnog objekta odnosno fizička osoba podnositelj zahtjeva u skladu s pomorskim propisima plaća naknadu.

(6) Naknada iz stavka 5. ovog članka prihod je Državnog proračuna.

(7) Visinu naknade iz stavka 5. ovog članka utvrđuje ministar naredbom.

Članak 5.

(1) Poslove sigurnosti plovidbe obavlja upravna organizacija u sastavu Ministarstva i lučke kapetanije.

(2) Poslove sigurnosti plovidbe obavljaju i druga tijela s javnim ovlastima kad je to propisano odredbama ovog Zakona i pomorskih propisa.

(3) Poslove inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe mogu obavljati djelatnici tijela državne uprave koje za to pisanim putem ovlasti ministar sukladno pomorskim propisima.

Članak 6.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku su:

1.traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru i

2.poslovi službe nadzor i upravljanje pomorskim prometom.

(2) Način rada i obavljanja poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama uređuju se Poslovnikom službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom kojeg pravilnikom donosi ministar.

Članak 7.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 6. obavljaju se bez prekida.

(2) Pored poslova iz stavka 1. ovog članka poslovi sigurnosti plovidbe koji se moraju obavljati bez prekida su:

1.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe

2.izdavanje odobrenja za slobodan promet s obalom brodovima u međunarodnoj plovidbi

3.vođenje upisnika brodova u međunarodnoj plovidbi

4.izdavanje svjedodžbi pomorcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi i

5.vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju.

(3) Za obavljanje poslova iz stavka 1. i stavka 2. točke 1.-4. ovog članka osim hrvatskog jezika kao službeni jezik koristi se i engleski jezik.

(4) Poslovi iz stavka 2. točaka 1., 3. i 4. mogu se obavljati izvan Republike Hrvatske.

GLAVA II.

POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU

Članak 8.

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, kao usluga od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, obavljaju se temeljem SAR Konvencije, SOLAS Konvencije i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Chicago 1944) (“Narodne novine - Međunarodni ugovori” br. 1/96), kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska ratificirala ili potpisala.

(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:

1.stalno bdijenje,

2.komunikaciju,

3.usklađivanje i provedbu akcija traganja i spašavanja,

4.pružanje medicinskog savjeta,

5.pružanje prve medicinske pomoći i

6.medicinske evakuacije.

(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji, kao ni djelovanje po bilo kojem  izvanrednom događaju na moru uslijed kojeg ljudski život nije ugrožen.

(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.

Članak 9.

(1) Usluga traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provodi se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske kako je službeno prijavljeno IMO-u u skladu s međunarodnim instrumentima.

(2) Područje nadležnosti iz stavka 1. ovog članka obuhvaća unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske  i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država, te rijeke hrvatskog jadranskog sliva do granice do koje su plovne s morske strane.

(3) Ukoliko je uslijed izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 2. ovog članka obuhvaća i takvu morsku obalu.

Članak 10.

(1) Uslugu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru uporabom javnih i privatnih tehničkih, materijalnih i ljudskih resursa.

(2) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovog članka čine:

1.Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka),

2.Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) - lučke kapetanije i

3.Operativne snage traganja i spašavanja na moru.

Članak 11.

(1) Stožer traganja i spašavanja na moru je tijelo nadležno za razvoj i unapređenje usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, te učinkovito i usklađeno djelovanja službe traganja i spašavanja na moru.

(2) Predsjednika,članove i zamjenike članova stožera traganja i spašavanja na moru imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova državnih dužnosnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za sigurnost plovidbe , obranu, unutarnje poslove, zaštitu i spašavanje, hidrometeorologiju,  zdravlje, financije i ribarstvo.

(3) Predsjednik stožera iz stavka 2 . ovog članka državni je dužnosnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sigurnost plovidbe.

(4) Stožer iz članka 1. ovog članka donosi poslovnik o svom radu.

(5) Stručne i druge administrativne poslove potrebne za rad Stožera obavlja središnjih tijela državne uprave nadležno za sigurnost plovidbe.

(6) Sjednice Stožera iz članka 1. ovog članka održavaju se najmanje jednom godišnje.

(7) Stožer traganja i spašavanja na moru dužan je najmanje svake tri godine podnijeti izviješće Vladi Republike Hrvatske o stanju službe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru i provedenim mjerama razvoja i unaprjeđenja.

Članak 12.

(1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) je tijelo nadležno za provedbu usklađene, pravovremene i učinkovite usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru od strane službe traganja i spašavanja na moru izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu usklađene, pravovremene i učinkovite usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru od strane službe traganja i spašavanja na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske u skladu s člankom 25. i 26. ovog Zakona.

(3) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe usklađene, pravovremene i učinkovite usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru od strane službe traganja i spašavanja na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.

(4) Kontakt podaci Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama u skladu s pomorskim propisima.

Članak 13.

(1) Operativne snage traganja i spašavanja na moru jesu službe središnjih tijela državne uprave te fizičkih i pravnih osoba koje se traganjem i spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu doprinijeti unapređenju usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(2) Operativne snage iz stavka 1. ovog članka jesu:

1.središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove,

2.središnje tijelo državne uprave nadležno za obranu,

3.središnje tijelo državne uprave nadležno za zdravlje,

4.tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje,

5.tijelo državne uprave nadležno za financije,

6.tijelo državne uprave nadležno za ribarstvo,

7.Hrvatski zavod za hitnu medicinu,

8.Hrvatski hidrografski institut,

9.Hrvatska kontrola zračne plovidbe

10.Državni hidrometeorološki zavod,

11.Plovput d.o.o., Split,

12.Hrvatska gorska služba spašavanja,

13.Hrvatski Crveni križ i

14.plovni objekti u području traganja i spašavanja koji su u mogućnosti pružiti pomoć.

(3) Operativne snage traganja i spašavanja na moru jesu i dobrovoljne jedinice traganja i spašavanja na moru odnosno fizičke i pravne osobe koje uslugu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju temeljem ugovora o pružanju usluga traganja i spašavanja na moru sklopljenih s Ministarstvom.

(4) Uključivanje operativnih snaga traganja i spašavanja na moru iz stavka 2. točaka 1.-6. u akcije traganja i spašavanja na moru na razini Republike Hrvatske obavlja Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka).

Članak 14.

(1) Prava i obveze službe traganja i spašavanja na moru, te način i uvjeti pružanja javne usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru kojeg uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Postupci i službene evidencije službe traganja i spašavanja na moru, te način i uvjeti stjecanja odgovarajuće stručne izobrazbe i osposobljavanja pripadnika službe traganja i spašavanja na moru utvrđuju se Priručnikom službe traganja i spašavanja na moru kojeg pravilnikom donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove unutarnjih poslova, obrane, zaštite i spašavanja, zdravlja, financija i ribarstva.

Članak 15.

(1) Usluga pružanja medicinskog savjeta, koja uključuje stručnu liječničku procjenu za potrebom hitne medicinske evakuacije, sastavni je dio javne usluge traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(2) Nacionalna središnjica za pružanje usluge telemedicinskog savjeta u pomorskom prometu (TMAS Rijeka) uspostavlja se pri Centru za hitnu medicinu Kliničkog Bolničkog Centra Rijeka – Sušak.

(3) Kontakt podaci stalno dostupne Nacionalne središnjice za pružanje usluge telemedicinskog savjeta u pomorskom prometu (TMAS Rijeka) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama u skladu s pomorskim propisima.

Članak 16.

Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 8. ovog Zakona, kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje upućuju poziv ili osobe u čije ime se upućuje takav poziv ili uzbuna nisu u pogibelji.

DIO TREĆI

USTROJSTVO I POSLOVI USTROJSTVENIH JEDINICA

Članak 17.

(1) Upravna organizacija u sastavu Ministarstva nadležna za obavljanje poslova sigurnost plovidbe Republike Hrvatske djeluje pod imenom: Uprava sigurnosti plovidbe (u daljnjem tekstu: Uprava).

(2) Uprava ima sjedište u Zagrebu.

Članak 18.

(1) Uprava u obavljanju poslova iz članka 4. :

1.donosi strategije, smjernice, planove i programe za organizacijski, stručni i tehnički rad i razvoj službe,

2.utvrđuje strateške ciljeve i pokazatelje uspješnosti iz nadležnosti Uprave, utvrđuje rizike, nadzire provedbu postavljenih ciljeva, priprema izvještaje o realizaciji postavljenih ciljeva,

3.prati provedbu pomorskih propisa, inicira i sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga zakonskih i podzakonskih akata radi unapređenja poslova sigurnosti plovidbe,

4.osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu provedbu poslova sigurnosti plovidbe, te ih u najsloženijim slučajevima i neposredno provodi,

5.organizira, usmjerava i nadzire rad službe i ustrojstvenih jedinica,

6.pruža stručnu pomoć, daje stručna mišljenja i objašnjenja pravnim osobama s javnim ovlastima za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe,

7.priprema stručne podloge za unapređivanje organizacije rada i zakonitosti postupanja

8.kada je za to pomorskim propisima ili drugim propisima utvrđena ovlast Ministarstva vodi upravni postupak u prvom stupnju,

9.prikuplja, obrađuje, kontrolira, nadzire i čuva podatke upisnika, očevidnika, matičnih evidencija, te druge podatke koji se prikupljaju u obavljanju poslova sigurnosti plovidbe,

10.razvija i unapređuje metode i tehnike provedbe pomorskih propisa,

11.osigurava uspostavu informacijskih i tehničkih sustava sigurnosti plovidbe te razmjenjuje podatke o kojima vodi evidencije s nadležnim javnopravnim tijelima, tijelima i agencijama Europske unije i drugih međunarodnih organizacija vezanim uz djelokrug rada,

12.provodi unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu zakonitosti postupanja lučkih kapetanija,

13.organizira i sudjeluje u provedbi programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za provedbu poslova sigurnosti plovidbe,

14.obavlja analizu i kontrolu financijskih prihoda i rashoda Uprave sigurnosti plovidbe, koordinira aktivnosti uspostave, održavanja i ažuriranja evidencija o realizaciji proračunskih sredstava za provedbu programa, aktivnosti i projekata iz nadležnosti Uprave,

15.sudjeluje u izradi plana prijedloga proračuna i plana rashoda, priprema stručne podloge za podnošenje zahtjeva glede osiguranja proračunskih sredstava za financiranje rada i djelovanja Uprave, te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima za poslove sigurnosti plovidbe koji su korisnici Državnog proračuna,

16.poduzima mjere osiguranja zakonitoga raspolaganja sredstvima kojima raspolaže, racionalizira troškove poslovanja te priprema stručne podloge za izradu troškovnih izvješća,

17.nadzire i analizira naplatu prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske u obavljanju poslova sigurnosti plovidbe, te poduzima mjere za osiguranje njihove naplate,

18.surađuje s drugim državnim tijelima, javnim službama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskim subjektima,

19. surađuje s nadležnim službama drugih država, međunarodnim organizacijama i stručnim udruženjima iz djelokruga Uprave

20. obavlja poslove u vezi s komunikacijom s javnošću,

21.osigurava održavanje sustava upravljanja kvalitetom sukladno ovom Zakonu i pomorskim propisima

22. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom, pomorskim propisima ili drugim propisima.

(2) Uprava osobito obavlja slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.poslove tajništva Stožera za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u skladu s posebnim propisima,

2.poslove tajništva Stožera traganja i spašavanja na moru iz članka 11. ovog Zakona,

3.provodi i osigurava provedbu postupaka određivanja mjesta zakloništa,

4.poslove mjerodavnog nacionalnog tijela ( eng. National Competent Authority - NCA) nacionalnog sustava SafeSeaNet u skladu s međunarodnim instrumentima

5.stručne poslove i upravne postupke jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu sa zajedničkim okruženjem situacijske slike pomorskog prometa,

6.upravne poslove i poslove nadzora uplovljavanja stranih ratnih brodova, stranih javnih brod, stranih ribarskih brodova ili brodica, te stranih znanstvenoistraživačkih brodova ili drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje,

7.vodi očevidnik pomorskih objekata pod nadzorom i očevidnik poduzetih mjera,

8.usklađuje poslove i utvrđuje prioritete inspekcijskog nadzora, te poduzima mjere za uklanjanje nepravilnosti i nedostataka utvrđenih inspekcijskim nadzorom i prati njihovo izvršenje,

9.obavlja inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe i tehnički nadzor pomorskih objekata,

10.obavlja inspekcijski nadzor pomorskog dobra, luka, objekata sigurnosti plovidbe i sigurnosne zaštite luka,

11.obavlja nadzor stavljanja na tržište i/ili na raspolaganje rekreacijskih plovila i pomorske opreme i nadzire rad tijela ovlaštenih za ocjenjivanje sukladnosti rekreacijskih plovila i pomorske opreme,

12.obavlja poslove nadzora i upravlja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem u skladu s pomorskim propisima,

13.obavlja poslove traganja i spašavanja na moru u skladu s odredbama ovog Zakona,

14.obavlja poslove zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata u skladu s posebnim propisima,

15.osigurava razmjenu podataka o kojima vodi evidencije s nadležnim javnopravnim tijelima, tijelima i agencijama Europske unije i drugim međunarodnim organizacijama iz djelokrug rada,

16.utvrđuje uvjete za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,

17.određuje mjere, koordinira i nadzire obavljanje pomorske meteorološke i hidrološke službe,

18.određuje mjere, koordinira i nadzire obavljanje poslova sigurnosti plovidbe Hrvatskog hidrografskog instituta,

19.određuje mjere, koordinira i nadzire obavljanje poslova sigurnosti plovidbe trgovačkog društva Plovput, Split,

20.određuje mjere, koordinira i nadzire obavljanja poslova sigurnosti plovidbe Hrvatskog registra brodova,

21.izdaje odobrenja u pogledu sigurnosti plovidbe u okviru upravnog postupka kojeg vodi Ministarstvo za izdavanje odobrenja za istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog  mora, Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske ,

22.vodi upravne postupke sigurnosne zaštite pomorskih luka,

23.osigurava provedbu međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim instrumentima,

24.nadzire rad organizacija priznatih u skladu s Pomorskim zakonikom i Zakonom o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

25.utvrđuje stručnu osposobljenost za upravljanje pomorskim objektima, te vodi evidencije o izdanim svjedodžbama i uvjerenjima o osposobljenosti;

26.vodi evidencije ukrcaja i iskrcaja hrvatskih pomoraca, te prijava i odjava hrvatskih pomoraca u mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske,

27.obavlja poslove koji se odnose na dolazak i boravak stranih jahti i brodica i djelatnost iznajmljivanja jahti i brodica,

28.nadzire rad pomorskih učilišta ovlaštenih za obavljanje izobrazbe i naobrazbe pomoraca,

29.nadzire rad posrednika pri zapošljavanju pomoraca

30.osigurava sustavno osposobljavanje i vodi očevidnike ovlaštenih službenika

31.planira i organizira tekuće i investicijsko održavanje poslovnih prostora, vodi evidenciju o postojećoj opremi i uređajima, te planira potrebe i nabavu nove opreme i uređaja, kao i ostalog potrošnog materijala za obavljanje redovitih aktivnosti Uprave i područnih jedinica.

32.osigurava održavanje, uporabu, obnovu i opremanje brodova i brodica lučkih kapetanija (u daljnjem tekstu: flota), te drugih materijalnih sredstava za traganje i spašavanje na moru i druge interventne poslove i zadaće na moru u skladu s posebnim propisima,

33.osigurava održavanje, uporabu, obnovu i razvoj sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.

Članak 19.

(1) Uprava je ovlaštena davati stručna mišljenja i objašnjenja iz djelokruga rada.

(2) Ravnatelj je ovlašten davati upute za ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu pomorskih propisa ustrojstvenim jedinicama u sastavu Uprave.

(3) Radi ujednačene i pravovremene provedbe pomorskih propisa ravnatelj je ovlašten naputcima donositi okružnice organizacijama priznatim u skladu s Pomorskim zakonikom i Zakonom o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, te fizičkim i pravnim osobama imateljima odobrenja za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja pomoraca, pomorske agencije, hidrografske djelatnosti i peljarenja.

(4) Upute iz stavka 2. ovog članka mogu biti dijelom sustava upravljanja kvalitetom, te su obvezujuće za ustrojstvene jedinice i službenike Uprave.

(5) Naputcima iz stavka 3. ovog članka određuje se način rada i mjere koje su organizacije, tijela i pravne osobe dužne poduzeti radi izvršavanja poslova sigurnosti plovidbe, te su za iste obvezujuće.

Članak 20.

(1) Uprava sudjeluje u radu institucija Europske unije radi provođenja zajedničke pomorske politike u dijelu koji se odnosi na poslove sigurnosti plovidbe.

(2) U poslovima sigurnosti plovidbe iz članka 4. ovog Zakona, Uprava obavlja poslove administrativne suradnje s državama članicama Europske unije i trećim državama, sudjeluje u pripremi i sklapanju međunarodnih ugovora te suradnji  s međunarodnim organizacijama i udruženjima.

(3) Uprava sigurnosti plovidbe surađuje s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe.

(4) Uprava sigurnosti plovidbe surađuje i s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama, nevladinim organizacijama, gospodarskim subjektima i njihovim udruženjima i zainteresiranom javnošću.

(5) Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 3. i 4. ovoga članka Uprava sigurnosti plovidbe može zaključivati sporazume o suradnji.

Članak 21.

(1) Uprava sigurnosti plovidbe sudjeluje u radu i surađuje s EMSA-om u ime Republike Hrvatske.

(2) Ministar imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora EMSA-e na temelju odgovarajućeg stupnja njihovog iskustva i stručnosti u području sigurnosti plovidbe i sprečavanja onečišćenja s brodova.

Članak 22.

(1) Uprava može obavljati poslove obračuna i naplate naknada vlasnicima ili korisnicima pomorskih objekata koji u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima javne vlasti kao i ostalih davanja utvrđenih pomorskim propisima.

(2) Uvjeti, opseg i naknada za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka uređuju se sporazumom koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno tijelo za druga javna i ostala davanja propisana zakonom, uz prethodnu suglasnost ministra.

(3) Osiguranje naplate, naplata iz osiguranja i ovrha javnih i drugih davanja iz nadležnosti Uprave provodi se sukladno Općem poreznom zakonu, Ovršnom zakonu i drugim zakonima.

(4) Obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka Uprava može povjeriti i osobama koje su sukladno zakonu kojim se uređuje ovrha i osiguranje ili drugom propisu, ovlaštene za neposredno obavljanje ovrhe i osiguranja, ukoliko ispunjavaju uvjete za naplatitelja po tom zakonu.

Članak 23.

Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva nadležne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe u sastavu Uprave.

Članak 24.

(1) Lučka kapetanija u obavljanju poslova iz članka 4.:

1.provodi planove i programe rada i razvoja koje donosi Uprava,

2.neposredno provodi i upravlja poslovima sigurnosti plovidbe u području nadležnosti,

3.osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu pomorskih propisa u području nadležnosti,

4.organizira, usmjerava i nadzire rad ustrojstvenih jedinica,

5.obavlja nadzor nad provedbom i provedbu pomorskih propisa ustrojstvenih jedinica,

6.pruža stručnu pomoć, daje stručna mišljenja i objašnjenja ustrojstvenim jedinicama,

7.sudjeluje u provedbi programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za provedbu pomorskih propisa,

8.surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe na području nadležnosti

9.skrbi za dodijeljena tehnička i materijalna sredstva.

(2) Lučka kapetanija osobito obavlja slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru u skladu s odredbama ovog Zakona,

2.poslove obalnih postaja za poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru

3.u obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom obavlja neposredni nadzor plovidbe i peljarenja pomorskih objekata u skladu s člankom 6. ovog Zakona,

4.operativne poslove i zadatke zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

5.stručne i operativne  poslove i zadatke sprječavanja, ograničavanja i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša u skladu s posebnim propisima,

6.obavlja nadzor prihvata i otpreme plovnih objekata ,i dolaske i odlaske plovnih objekta, te ukrcaja i iskrcaja tereta i putnika,

7.stručne i upravne postupke u svezi isprava, dokumenata i podataka o pomorskom prometu, brodskih isprava i knjiga, njihovoj dostavi i kontroli

8.izdavanje odobrenja za slobodan promet s obalom brodovima u međunarodnoj plovidbi,

9.nadzora nad održavanjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

10.zaprima i ovjerava prijave pomorskih nesreća i provodi upravne istrage pomorskih nesreća i nezgoda,

11.obavlja motrenja za potrebe sigurnosti plovidbe i meteorološka motrenja

12.utvrđuje sposobnost za plovidbu brodica i obavljabaždarenje brodica

13.vođenje upisnika i očevidnika pomorskih objekata Republike Hrvatske

14.vođenje registra luka Republike Hrvatske,

15.vođenje upisnika pomorskih agenata,

16.vođenje evidencije ukrcaja i iskrcaja hrvatskih pomoraca, te prijava i odjava hrvatskih pomoraca u mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske,

17.upravni postupci i drugi stručni poslovi vađenja i uklanjanja podrtina i potonulih stvari,

18.upravne postupke izdavanja svjedodžbi i isprava pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti,

19.upravne postupke izdavanja odobrenja za peljarenje, peljarskih iskaznica i svjedodžbi o osposobljenosti pomorskih peljara

20.upravne postupke izdavanja uvjeta kojima moraju udovoljavati luke,

21.upravne postupke izdavanja pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje, te o njima vodi evidencije,

22.upravne postupke izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca, te uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama, te o njima vodi evidencije

23.upravne postupke za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta

24.upravne postupke u svezi potapanja plovila,

25.upravne postupke u svezi obveznih pomorskih osiguranja,

26.upravne postupke izdavanja uvjerenja o najmanjem broju članova posade i stručnih radnika pomorskih objekata,

27.upravne postupke za obavljanje sportskih i drugih aktivnosti na moru,

28.stručne poslove i upravne postupke o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja isteklih ulja u lukama,

29.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja poslova i održavanja straže članova posade na pomorskim objektima

30.upravne postupke za postavljanje objekata sigurnosti plovidbe,

31.stručne poslove i upravne postupke u svezi obavljanja meteorološke službe na pomorskim brodovima

32.stručne poslove i upravne postupke u svezi obavljanja podvodnih aktivnosti i ronjenja,

33.utvrđuje uvjete za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske u postupcima donošenja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje i davanje suglasnosti za iste s osnove sigurnosti plovidbe,

34.inspekcijski nadzor nad stranim pomorskim objektima u skladu s međunarodnim instrumentima

35.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe,

36.inspekcijski nadzor pomorskih objekata,

37.inspekcijski nadzor životnih i radnih uvjeta posade pomorskih objekata,

38.inspekcijski nadzor pomorskih učilišta i stručnog osposobljavanja pomoraca,

39.inspekcijski nadzor posrednika pri zapošljavanju pomoraca,

40.inspekcijski nadzor zaštite mora i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata

41.inspekcijski nadzor sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka,

42.inspekcijski nadzor pomorskog dobra i morskih luka,

43.inspekcijski nadzor obavljanja hidrografske djelatnosti,

44.inspekcijski nadzor uređivanja i održavanja plovnih putova,

45.inspekcijski nadzor postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe,

46.obavljanje nadzora radioslužbe obalnih radijskih postaja,

47.vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za prekršaje prema pomorskim propisima i drugim posebnim propisima,

48.druge poslove sigurnosti plovidbe u skladu s pomorskim propisima i drugim posebnim propisima.

Članak 25.

(1) Za obavljanje poslova iz članka 12. stavka 2. i članka 24. ovoga Zakona osnivaju se sljedeće lučke kapetanije:

1.Lučka kapetanija Pula, za područje Istarske županije,

2.Lučka kapetanija Rijeka, za područje Primorsko-goranske županije,

3.Lučka kapetanija Senj, za područje Ličko-senjske županije,

4.Lučka kapetanija Zadar, za područje Zadarske županije,

5.Lučka kapetanija Šibenik, za područje Šibensko-kninske županije,

6.Lučka kapetanija Split, za područje Splitsko-dalmatinske županije,

7.Lučka kapetanija Ploče, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća slijedeće gradove i općine: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje,

8.Lučka kapetanija Dubrovnik, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća sljedeće gradove i općine: Dubrovnik, Korčula, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa dubrovačka.

(2) Za upravne poslove iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona za koje posebnim propisima nije utvrđena mjesna nadležnost, a koje pokreće stranka koja nema sjedište, odnosno boravište ili prebivalište na području županija iz stavka 1. ovog članka, nadležna je ona lučka kapetanija koja zaprimi zahtjev stranke.

Članak 26.

(1) Lučka kapeLučke kapetanijetanija Pula nadležna je za morsko područje koje se proteže od granice na kopnu sa Republikom Slovenijom u Piranskom zaljevu i ide obalnom crtom Istre do točke u uvali Stupova kod Brestove. Istočna granica Lučke kapetanije Pula prema Lučkoj kapetaniji Rijeka polazi od navedene točke u uvali Stupova i ide do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak), te okomicom na ravnu polaznu crtu (pličina Albanež – rt Margarina) 12 NM do točke na granici teritorijalnog mora, zatim dalje na sjeverozapad granicom teritorijalnog mora do tromeđne točke Hrvatska-Italija-Slovenija, i dalje na jugoistok crtom sredine/ekvidistancije do granice na kopnu sa Slovenijom u Piranskom zaljevu.

(2) Lučka kapetanija Pula nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa zapadne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, i sa južne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Pula – LK Rijeka u teritorijalnom moru do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija.

(3) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Stupova kod Brestove i ide obalnom crtom do točke sjeverno od uvale Bunica. Zapadna granica Lučke kapetanije Rijeka ide od navedene točke u uvali Stupova do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak), te okomicom na ravnu polaznu crtu (pličina Albanež – rt Margarina) 12 NM do točke na granici teritorijalnog mora. Istočna granica Lučke kapetanije Rijeka ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala, zatim sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Rab i Dolin, pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu,  dalje se nastavlja sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba), te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) - otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) - hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje  granicom teritorijalnog mora prema sjeverozapadu do  očke na granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Pula.

(4) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa sjeveroistočne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa jugozapadne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnog mora do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija i sa istočne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija.

(5) Lučka kapetanija Senj nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke sjeverno od uvale Bunica i ide obalnom crtom do točke u uvali Mandalina (Trstenica). Zapadna granica Lučke kapetanije Senj ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala, i dalje sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Rab i Dolin, pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu, i dalje sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba), pa na jugoistok sredinom Pohlipskog kanala gdje okreće u smjeru sjeveroistoka i prolazi sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Maunskog kanala i dalje na sjeverozapad sredinom Maunskog kanala te na sjeveroistok do obale Paga u mjestu Gajac (između rta Straško i rta Crna). Jugoistočna granica Lučke kapetanije Senj započinje od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (u područje Lučke kapetanije Senj ulazi i otočić Veli Školj u uvali Caska) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec), i dalje u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema opisanoj točki na obali u mjestu Gajac između rta Straško i rta Crna.

(6) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Mandalina (Trstenica) i ide obalnom crtom do točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera). Sjeverozapadna granica Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (gdje otočić Veli Školj pripada području Lučke kapetanije Senj) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec), pa u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema točki na obali u mjestu Gajac koja se nalazi između rta Straško i rta Crna na južnoj strani otoka Paga, zatim u smjeru jugozapada prema sredini Maunskog kanala, i dalje prema jugoistoku sredinom Maunskog kanala, pa u smjeru jugozapada sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Pohlipskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba), te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) - otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) - hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do  očke na granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Šibenik.  Istočna granica Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala, te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac, pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak - rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro - hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra, i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak, pa preko Žutskog kanala i prema zapadu između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa,  sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića  Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati), te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM.

(7) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa zapadne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar u teritorijalnom moru do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, i sa južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija.

(8) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera) i ide obalnom crtom do točke u uvali Sićenica. Zapadna granica Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala, te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac, pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak - rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro - hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra, i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak, preko Žutskog kanala te između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa,  sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića  Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati), te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM, te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Split. Istočna granica Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Sićenica i sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica, pa okomito na granicu unutarnjih morskih voda (hrid Mulo-rt Rat na otoku Drvenik Mali), i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM.

(9) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa zapadne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik u teritorijalnog mora do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija, i sa južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija.

(10) Lučka kapetanija Split, nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Sićenica i ide obalnom crtom do točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Zapadna granica Lučke kapetanije Split ide od opisane točke u uvali Sićenica sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica, pa okomito na ravnu polaznu crtu (hrid Mulo - rt Rat na otoku Drvenik Mali), i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM, te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici s Lučke kapetanije Dubrovnik (12 NM sjeveroistočno od otoka Palagruža). Istočna granica Lučke kapetanije Split ide od opisane točke na rtu Kokuljica okomicom do sredine Neretvanskog kanala (uz rub granice sidrišta za luku Ploče), i dalje na zapad sredinom Neretvanskog i  Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) - rt Proizd (otok Proizd), pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do opisane točke na granici teritorijalnog mora 12 NM. Granica Lučke kapetanije Split obuhvaća otoke Vis, Biševo, Svetac, Jabuka i Palagruža sa pripadajućim teritorijalnim morem (12 NM).

(11) Lučka kapetanija Split nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa južne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija i sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja područja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do epikontinentalne granice Hrvatska – Italija.

(12) Lučka kapetanija Ploče, nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac) i ide obalnom crtom do točke na obali kod graničnog prijelaza Klek-Neum s BiH (jugoistočno od uvale Moračna). Istočna granica Lučke kapetanije Ploče proteže se od  opisane točke kod graničnog prijelaza Klek-Neum dijelom granice na moru sa BiH crtom sredine utvrđenom Sporazumom iz 1999. godine, tj. sredinom zaljeva Klek-Neum do sredine Malostonskog kanala, i dalje prema sjeverozapadu sredinom Malog mora i Neretvanskog kanala do zapadne granice Lučke kapetanije Ploče koju čini okomica od sredine Neretvanskog kanala do opisanog rta Kokuljica.

(13) Lučka kapetanija Dubrovnik, nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na granici sa Bosnom i Hercegovinom u uvali Pještata (kod graničnog prijelaza sa BiH u području zvano Podimotica u Malostonskom kanalu) i ide obalnom crtom prema jugu do točke na granici sa Crnom Gorom na rtu Konfin. Zapadna granica Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od opisane točke u uvali Pještata i ide okomito na sredinu Malostonskog kanala dijelom granice na moru sa BiH crtom sredine utvrđenom Sporazumom iz 1999. godine, zatim u produžetku sredinom Malog mora, Neretvanskog kanala i Korčulanskog kanala do sredine spojnice  otočić Greben (otok Vis) - rt Proizd (otok Proizd), pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do granice teritorijalnog mora 12 NM. Granica Lučke kapetanije Dubrovnik se dalje nastavlja granicom teritorijalnog mora prema istoku do točke privremenog razgraničenja iz 2002. godine. Istočna granica Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od opisane točke u na rtu Konfin i nastavlja crtom koja prikazuje privremeno razgraničenje na moru između Hrvatske i  Crne Gore opisanom u čl. 6. Protokola između R. Hrvatske i R. Crne Gore iz 2002. godine do opisane točke privremenog razgraničenja na granici teritorijalnog mora (određene od točke udaljene 3 kabela od rta Oštro na spojnici rt Oštro – rt Veslo ravnom crtom 12 NM u azimutu ω = 206° do granice teritorijalnog mora).

(14) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za obavljanje određenih poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni pomorskim propisima i na morskom području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa zapadne i sjeverne strane dijelom granice teritorijalnog mora RH, sa južne strane dijelom epikontinentalne granice Hrvatska – Italija i sa istočne strane produžetkom granice privremenog razgraničenja na moru između Hrvatske i  Crne Gore opisanom u članku 6. Protokola između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore iz 2002. godine (u azimutu ω = 206°) do tromeđne točke na epikontinentalnoj granici Hrvatska – Italija – Crna Gora.

Članak 27.

(1) Ustrojstvene jedinice lučke kapetanije su službe, odjeli, ispostave lučkih kapetanija i odjeljci.

(2) U lučkim kapetanijama se ustrojavaju služba za poslove sigurnosti plovidbe i služba za upravno-pravne poslove.

(3) Za obavljanje nekih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na područjima jednog ili više gradova i/ili općina izvan sjedišta lučke kapetanije osnivaju se ispostave lučkih kapetanija.

(4) Za obavljanje nekih poslova iz djelokruga lučke kapetanije u sjedištu lučke kapetanije osnivaju se odjeljci.

(5) Odluku o osnivanju, sjedišta i kategorije, područja nadležnosti i početku rada ispostava lučkih kapetanija i odjeljaka lučkih kapetanija donosi Vlada Republike Hrvatske uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.

Članak 28.

(1) Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva ispostave lučkih kapetanija razvrstavaju se u tri kategorije s obzirom opseg i način obavljanja poslova sigurnosti plovidbe koje pretežito obavljaju i to:

1.Ispostava lučke kapetanije I. kategorije,

2.Ispostava lučke kapetanije II. kategorije  i

3.Ispostava lučke kapetanije III. kategorije.

(2) Ispostave iz stavka 1. točke 1. ovog članka obavljaju slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru u skladu s člankom 7. i 14. ovoga Zakona,

2.neposredni nadzor plovidbe i peljarenja pomorskih objekata,

3.operativne poslove i zadatke zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

4.obavlja prihvat plovnih objekata na dolasku, te otpremu na odlasku i nadzire dolaske i odlaske plovnih objekta, ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika,

5.stručne i upravne postupke u svezi isprava, dokumenata i podataka o pomorskom prometu, brodskih isprava i knjiga, njihovoj dostavi i kontroli

6.izdavanje odobrenja za slobodan promet s obalom brodovima u međunarodnoj plovidbi,

7.nadzora nad održavanjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

8.zaprima i ovjerava prijave pomorskih nesreća i nezgoda te provodi upravne istrage pomorskih nesreća,

9.obavlja motrenja za potrebe sigurnosti plovidbe i meteorološka motrenja

10.utvrđuje sposobnost za plovidbu brodica,

11.baždarenje brodica

12.vođenje očevidnika brodica Republike Hrvatske

13.vođenje evidencije ukrcaja i iskrcaja pomoraca u lukama u području nadležnosti,

14.upravne postupke izdavanja svjedodžbi i isprava brodicama hrvatske državne pripadnosti,

15.upravne postupke za obavljanje sportskih i drugih aktivnosti na moru,

16.stručne poslove o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja isteklih ulja u lukama,

17.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja podvodnih aktivnosti i ronjenja,

18.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe u skladu s člankom 7. ovog Zakona,

19.inspekcijski nadzor pomorskih objekata,

20.inspekcijski nadzor životnih i radnih uvjeta posade pomorskih objekata,

21.inspekcijski nadzor zaštite mora i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata

22.inspekcijski nadzor sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka,

23.inspekcijski nadzor pomorskog dobra i morskih luka,

24.inspekcijski nadzor obavljanja hidrografske djelatnosti,

25.inspekcijski nadzor uređivanja i održavanja plovnih putova,

26.inspekcijski nadzor postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe,

27.druge poslove sigurnosti plovidbe u skladu s pomorskim propisima i drugim posebnim propisima.

(3) Ispostave iz stavka 1. točke 2. ovog članka obavljaju slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru u skladu s člankom 14. ovoga Zakona,

2.neposredni nadzor plovidbe i peljarenja pomorskih objekata,

3.operativne poslove i zadatke zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

4.obavlja prihvat plovnih objekata na dolasku, te otpremu na odlasku i nadzire dolaske i odlaske plovnih objekta, ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika,

5.stručne i upravne postupke u svezi isprava, dokumenata i podataka o pomorskom prometu, brodskih isprava i knjiga, njihovoj dostavi i kontroli

6.izdavanje odobrenja za slobodan promet s obalom brodovima u međunarodnoj plovidbi,

7.nadzora nad održavanjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

8.zaprima i ovjerava prijave pomorskih nesreća,

9.obavlja motrenja za potrebe sigurnosti plovidbe i meteorološka motrenja

10.utvrđuje sposobnost za plovidbu brodica,

11.baždarenje brodica

12.vođenje očevidnika brodica Republike Hrvatske

13.vođenje evidencije ukrcaja i iskrcaja pomoraca u lukama u području nadležnosti,

14.upravne postupke izdavanja isprava brodicama hrvatske državne pripadnosti,

15.upravne postupke za obavljanje sportskih i drugih aktivnosti na moru,

16.stručne poslove o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja isteklih ulja u lukama,

17.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja podvodnih aktivnosti i ronjenja,

18.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe,

19.inspekcijski nadzor pomorskih objekata,

20.inspekcijski nadzor životnih i radnih uvjeta posade pomorskih objekata,

21.inspekcijski nadzor zaštite mora i okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata

22.inspekcijski nadzor sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka,

23.inspekcijski nadzor pomorskog dobra i morskih luka,

24.inspekcijski nadzor obavljanja hidrografske djelatnosti,

25.inspekcijski nadzor uređivanja i održavanja plovnih putova,

26.inspekcijski nadzor postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe,

27.druge poslove sigurnosti plovidbe u skladu s pomorskim propisima i drugim posebnim propisima.

(4) Ispostave iz  stavka 1. točke 3. ovog članka obavljaju slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.poslove jedinica traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru u skladu s člankom 14. ovog Zakona,

2.neposredni nadzor plovidbe i peljarenja pomorskih objekata,

3.operativne poslove i zadatke zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata,

4.nadzor dolazaka i odlazaka plovnih objekta, ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika,

5.stručne i upravne postupke u svezi isprava, dokumenata i podataka o pomorskom prometu, brodskih isprava i knjiga, njihovoj dostavi i kontroli

6.nadzora nad održavanjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

7.zaprima i ovjerava prijave pomorskih nesreća,

8.obavlja motrenja za potrebe sigurnosti plovidbe i meteorološka motrenja

9.utvrđuje sposobnost za plovidbu brodica,

10.baždarenje brodica

11.upravne postupke izdavanja isprava brodica hrvatske državne pripadnosti

12.vođenje očevidnika brodica Republike Hrvatske

13.vođenje evidencije ukrcaja i iskrcaja pomoraca u lukama na području nadležnosti,

14.upravne postupke za obavljanje sportskih i drugih aktivnosti na moru,

15.stručni poslovi i upravni postupci u svezi obavljanja podvodnih aktivnosti i ronjenja,

16.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, iznimno od odredbe članka 8. ovog Zakona,

17.inspekcijski nadzor brodica i jahti,

18.inspekcijski nadzor zaštite mora i okoliša od onečišćenja s brodica i jahti

19.inspekcijski nadzor pomorskog dobra i morskih luka,

20.inspekcijski nadzor uređivanja i održavanja plovnih putova,

21.inspekcijski nadzor postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe,

22.druge poslove sigurnosti plovidbe u skladu s pomorskim propisima.

Članak 29.

Za obavljanje poslova iz članka 6. ovog Zakona u sastavu Uprave ustrojava se:

1.Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i

2.Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom

Članak 30.

(1) Osim poslova iz članka 6., 12., 13. i 14. ovog Zakona Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru obavlja slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.obavlja poslove i zadatke obalne postaje kao dojavni centar za pomorske nezgode i onečišćenja okoliša s pomorskih objekata, te u tim poslovima izravno surađuje s državama članicama Europske unije, drugim državama, Europskom komisijom, EMSA-om i tijelima nadležnim za sigurnosne istrage pomorskih nesreća,

2.obavlja poslove i zadatke obalne postaje kao dojavni centar za alarme s brodova hrvatske državne pripadnosti,

3.obavlja poslove i zadatke dojavnog centra za sigurnosnu zaštitu pomorskih brodova i luka,

4.provodi i osigurava provedbu postupaka određivanja mjesta zakloništa,

5.obavlja poslove i zadatke praćenja i identifikacije brodova na velikoj udaljenosti (LRIT),

6.obavlja poslove obalne postaje Službe za pomoć na moru (MAS) (Maritime Assistance Service – MAS)  sukladno Rezoluciji IMO-a A.950(23),

7.obavlja poslove i zadatke u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora,

8.obavlja poslove i zadatke u skladu sa Subregionalnim Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora,

9.usklađuje aktivnosti u primjeni INTERVENTION Konvencije,

10.odobrava Planove suradnje plovnih objekata u slučaju izvanrednog događaja sa službom traganja i spašavanja na moru,

11.obavlja stručno osposobljavanje službenika u poslovima traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru;

12.obavlja i druge poslove i zadatke u skladu s pomorskim i posebnim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru je u Rijeci.

(3) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv Maritime Rescue and Coordination Center Rijeka (MRCC Rijeka).

Članak 31.

(1) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom obavlja slijedeće poslove sigurnosti plovidbe:

1.operativne poslove službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem,

2.nadzor nad sigurnosti plovidbe i provedbe pravila plovidbe propisanih pomorskim propisima,

3.poslove obalnih postaja za nadzor i upravljanje pomorskim prometom u skladu s međunarodnim instrumentima,

4.poslove obalnih postaja za razmjenu podataka između država članica Europske unije i drugih država o pomorskim prekršajima iz područja nadležnosti,

5.poslove prikupljanja i analize podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu, te prometno-plovidbenim okolnostima,

6.pruža informacijsku podršku ( eng. Information Service – IS) od značaja za sigurnu plovidbu pomorskim objektima,

7.daje plovidbene savjete i podršku u plovidbi (Navigational Assistance Service – NAS) pomorskim objektima kojima se sigurno i bez ugrožavanja plovnog objekta, ljudskih života ili okoliša ostvaruju plovidbene zadaće,

8.obavlja poslove organizacije plovidbe i upravljanja pomorskim prometom (Traffic Organization Service – TOS) radi sprječavanja mogućih opasnih prometno-plovidbenih situacija i sigurne i učinkovite plovidbe plovnih objekata,

9.nadzor primjene sustava usmjerene i odijeljene plovidbe na Jadranskom moru koje je usvojio IMO

10.nadzor primjene obveznih sustava javljanja brodova uspostavljenih u skladu s pomorskim propisima,

11.odobrava planove putovanja pomorskih objekata,

12.nadzor neškodljivog prolaska plovnih objekata strane državne pripadnosti,

13.nadzor uplovljavanja stranih ratnih brodova, stranih javnih brod, stranih ribarskih brodova ili brodica, te stranih znanstvenoistraživačkih brodova ili drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim lukama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom pojasu i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske,

14.razmjenjuje podatke s obalnim postajama država članica Europske unije i drugih država, kao i EMSA-om iz područja nadležnosti

15.obavlja poslove i zadatke u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora,

16.obavlja poslove i zadatke u skladu s propisima iz članka 14. ovog Zakona

17.inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe,

18.poslove stručnog osposobljavanja službenika službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom i vodi očevidnike stručnog osposobljavanja,

19.obavlja poslove upravljanja i održavanja tehničkog sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS),

20.obavlja i druge poslove u skladu s pomorskim propisima.

(2) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom poslove sigurnosti plovidbe obavlja u području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa Republike Hrvatske.

(3) Sjedište Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom je u Rijeci.

(4) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom djeluje pod nazivom VTS Hrvatska.

(5) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv Vessel Traffic Service Croatia (VTS Croatia).

(6) Ustrojstvene jedinice Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom su VTS Centri.

Članak 32.

(1) Osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom unutarnje ustrojstvo Uprave i lučkih kapetanija, uredit će se uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva koju donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Ustrojstvene jedinice Uprave i lučkih kapetanija ustrojavaju se sukladno načelima za ustrojavanje tijela državne uprave.  

(3) Zbog potrebe obavljanja poslova sigurnosti plovidbe sukladno međunarodnim zahtjevima i standardima, ustroj ustrojstvenih jedinica Uprave i lučkih kapetanija može se utvrditi i drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave iz stavka 2. ovog članka.

(4) Službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Uprave i lučkih kapetanija i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.

DIO ČETVRTI

UPRAVLJANJE

Članak 33.

(1) Upravom upravlja ravnatelj sa statusom državnog dužnosnika nadležnog za sigurnost plovidbe kojeg  imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministra.

(2) Ravnatelj za svoj rad odgovara Ministru i Vladi Republike Hrvatske.

Članak 34.

(1) Ravnatelje može imati više pomoćnika sa statusom rukovodećih državnih službenika.

Članak 35.

(1) Pomoćnik ravnatelja sa statusom načelnika sektora upravlja radom sektora u Upravi te obavlja druge poslove iz djelokruga Uprave koje mu povjeri ravnatelj.

(2) Pomoćnik ravnatelja za svoj rad i rad sektora kojim upravlja odgovara ravnatelju.

Članak 36.

(1) Radom lučke kapetanije upravlja lučki kapetan sa statusom pomoćnika ravnatelja kojeg na radno mjesto raspoređuje ministar na prijedlog ravnatelja.

(2) Lučki kapetan odgovoran je ravnatelju za zakonito i pravodobno obavljanje poslova iz djelokruga rada pojedine lučke kapetanije.

(3) Radom ispostave lučke kapetanije upravlja kapetan ispostave.

(4) Radom odjeljka lučke kapetanije ili ispostave lučke kapetanije upravlja voditelj odjeljka.

(5) Kapetan ispostave, voditelj odjeljka i rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica lučke kapetanije odgovorni su lučkom kapetanu.

Članak 37.

(1) Za rješavanje u pojedinim bitnim pitanjima obavljanja poslova sigurnosti plovidbe, te za provedbu pojedinih postupaka u obavljanju poslova sigurnosti plovidbe ravnatelj može odlukom osnivati savjetodavna tijela (povjerenstva, radne skupine, komisije, odbore).

(2) U smislu ovoga Zakona, o radu i sustavnom razvoju poslova sigurnosti plovidbe skrbi Vijeće lučkih kapetana.

(3) Vijeće lučkih kapetana je stručno-savjetodavno tijelo koje strateški usmjerava razvoj poslova sigurnosti plovidbe, te u tom pogledu:

1.ocjenjuje stanje u području poslova sigurnosti plovidbe,

2.predlaže i potiče poduzimanje mjera za unapređenje poslova sigurnosti plovidbe,

3.prati ostvarenje strateških dokumenata i pokazatelje uspješnosti Uprave, rizike i provedbu postavljenih ciljeva,

4.usklađuje i utvrđuje godišnje planove rada ustrojstvenih jedinica Uprave,

5.razmatra i daje poticaje i prijedloge za donošenje pomorskih propisa, te prati njihovu provedbu,

6.utvrđuje i razmatra izvješća o ostvarenju godišnjih i višegodišnjih planova rada Uprave.

(4) Vijeće lučkih kapetana čine svi pomoćnici ravnatelja po položaju.

(5) Predsjednik Vijeća lučkih kapetana imenuje se iz redova lučkih kapetana.

(6) Predsjednika Vijeća lučkih kapetana imenuje i razrješuje ravnatelj.

(7) Vijeće lučkih kapetana donosi poslovnik o svom radu.

Članak 38.

(1) Uprava i lučke kapetanije dužne su uspostaviti, primjenjivati i stalno unaprjeđivati sustav upravljanja kvalitetom za poslove sigurnosti plovidbe u skladu sa zahtjevima odgovarajućih međunarodnih normi.

(2) Neovisna prosudba sustava upravljanja kvalitetom iz stavka 1. ovog članka obavlja se od strane tijela akreditiranog u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima u vremenskim razmacima kako je to utvrđeno primjenjivim međunarodnim normama, odnosno pomorskim propisima.

(3) Dokumentaciju sustava upravljanja kvalitetom iz stavka 1. ovog članka donosi ravnatelj, te je ista obvezujuća za sve službenike Uprave i lučkih kapetanija.

DIO PETI

OVLASTI

GLAVA I.

OPĆE OVLASTI

Članak 39.

(1) Službenici Uprave i lučkih kapetanija prilikom obavljanja poslova u okviru radnog mjesta na koje su raspoređeni imaju ovlasti propisane ovim Zakonom, pomorskim i drugim propisima.

(2) Status ovlaštenog službenika stječe se :

1.rasporedom na radno mjesto za koje je pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva propisano obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe, polaganjem državnog stručnog ispita i odgovarajućeg programa stručnog usavršavanja u skladu s odredbama ovog Zakona i pomorskih propisa ili

2.temeljem pisanog ovlaštenja kojeg daje ministar kojim se određuje opseg i trajanje ovlasti, polaganjem državnog stručnog ispita i odgovarajućeg programa stručnog usavršavanja u skladu s odredbama ovog Zakona i pomorskim propisima.

(3) Pisano ovlaštenje iz stavka 2. točke 2. ovog članka ministar donosi na vremenski period od pet (5) godina, te se isto može ponovno donijeti ukoliko ovlašteni službenik udovoljava uvjetima u pogledu primjene ovlasti u prethodnom razdoblju.

(4) Ovlaštenom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(5) Istekom ovlaštenja iz stavka 1. ovog članka službenik je dužan predati službenu iskaznicu, službenu značku, službenu odoru i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla u roku 3 dana od dana isteka pisanog ovlaštenja.

(6) Uvjeti i način stjecanja statusa ovlaštenog službenika, programi stručnog usavršavanja koji nisu utvrđeni pomorskim propisima, te uvjeti i način ponovnog izdavanja ovlaštenja, kao i obrazac službene iskaznice, izgled službene značke, postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke propisuju se pravilnikom kojeg donosi ministar.

Članak 40.

(1) Ovlaštenom službeniku rješenjem će se oduzeti ovlaštenje:

1.zbog prestanka radnog odnosa,

2.udaljenja iz državne službe,

3.ako je konačnom odlukom službeničkog suda utvrđeno da je izvršio tešku povredu službene dužnosti,

4.ako je pravomoćnom sudskom odlukom proglašen krivim.

(2) Službeniku iz stavka 1. ovoga članka dužan je predati službenu iskaznicu, službenu značku, službenu odoru i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla u roku 3 dana od nastanka okolnosti iz istog stavka.

Članak 41.

(1) Ovlašteni službenik primjenjuje ovlasti prema stručnoj odluci ili po nalogu nadređene mu osobe.

(2) Nalog nadređene osobe može biti usmeni ili pisani.

(3) Ovlašteni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen ili temeljem pisane ovlasti Ministra.

(4) Ovlašteni službenik dužan je upozoriti nadređenu osobu ako je njezin nalog protivan zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, a odbit će izvršenje naloga ako bi time počinio kazneno djelo.

(5) O slučajevima iz stavka 4. ovog članka ovlašteni službenik odmah je dužan obavijestiti ravnatelja pisanim putom.

Članak 42.

(1) Ovlašteni službenici obavljaju poslove sigurnosti plovidbe u službenoj ili iznimno u civilnoj odjeći.

(2) Ovlašteni službenik koji poslove obavlja u civilnoj odjeći dužan se je prije poduzimanja bilo koje službene radnje identificirati službenom iskaznicom i značkom.

(3) Iznimno, ovlašteni službenik neće se predstaviti na način određen u stavku 2. ovoga članka ako okolnosti primjene ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njezina cilja.

(4) Po prestanku okolnosti iz stavka 3. ovog članka ovlašteni službenik predstaviti će se na način određen stavkom 2. ovoga članka.