1.1.

Naziv zakona:

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

1.2.

Broj "Narodnih novina"

68/2018

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

NE

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Donošenjem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 68/2018; u daljnjem tekstu: Zakon) uspješno se pristupilo rješavanju problema dugotrajno blokiranih građana uklanjanjem pravne neizvjesnosti u smislu neograničenog trajanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, na način da su odredbama članka 12. Zakona propisane pretpostavke i posljedice nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu. Prosjek naplata po osnovama za plaćanje koje su u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirane dulje od tri godine prije primjene Zakona iznosio je samo 2,40% od ukupnog iznosa duga iz tih osnova za plaćanje, s time da je ukupan iznos naplata izvršen nakon treće godine po tim osnovama za plaćanje iznosio samo 1,19% od ukupnog duga iz tih osnova za plaćanje. S obzirom na navedeno, procijenjeno je da se objektivno može smatrati da je ovrhu na novčanim sredstvima gotovo nemoguće provesti ako se tražbina iz osnove za plaćanje nije naplatila u roku od tri godine od početka provedbe ovrhe na temelju te osnove za plaćanje. Upravo iz navedenog razloga, odredbama Zakona ograničava se trajanje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za slučaj kada tražbina iz osnove za plaćanje nije naplaćena u cijelosti, na način da se osnova prestaje izvršavati istekom roka od tri godine od primitka osnove u Financijskoj agenciji i uz uvjet da nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa ovršenika.

Time se potiče vjerovnika da pokreće ovrhu na novčanim sredstvima kada je to nužno i kada očekuje da će se od ovršenika na tom predmetu ovrhe moći namiriti.

Iako primjenom odredbi o ograničenju ovrhe dug građana nije nestao, postignut je učinak smanjenja broja dugotrajno blokiranih građana pri čemu istovremeno vjerovnicima nije oduzeto pravo da od dužnika traže naplatu svojih potraživanja (vjerovnici mogu neometano tražiti određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe, mogu pokretati novi ovršni postupak ili na drugi način rješavati svoj odnos s dužnikom).

Stupanjem na snagu Zakona, dana 4. kolovoza 2018. Financijska agencija je prestala provoditi ovrhu sukladno članku 33. stavka 1. Zakona u cijelosti ili djelomično u odnosu na 225.322 ovršenika, što predstavlja udio od cca 70% od ukupnog broja blokiranih građana u RH prema podacima na dan 30. lipnja 2018. (323.758 blokirana građana prema podacima Financijske agencije). Učinak prestanka provođenja ovrhe je deblokada računa za 49.974 ovršenika fizičkih osoba što predstavlja udio u iznosu od 16% u ukupnom broju blokiranih građana prema podacima na dan 30. lipnja 2018.

Ukupan iznos duga iz osnova za plaćanje po kojima je Financijska agencija prestala provoditi ovrhu sukladno Zakonu je 49,43 mlrd. kuna (od toga glavnica u iznosu od 30,07 mlrd. kuna te kamate u iznosu od 19,36 mlrd. kuna), što predstavlja 75% od ukupnog nenaplaćenog iznosa duga građana koji je na dan 30. lipnja 2018. iznosio 65,91 mlrd. kuna.

Nadalje, primjenom Zakona Financijska agencija prestala je djelomično ili u cijelosti provoditi ovrhu u odnosu na 1.567.353 osnova za plaćanje, što predstavlja cca 52% osnova za plaćanje u odnosu na ukupan broj nenaplaćenih ovrha evidentiranih u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika građana (ukupan broj evidentiranih osnova za plaćanje na teret građana u Očevidniku: 3.026.755 osnova za plaćanje).

Od 49.974 ovršenika fizičkih osoba čiji su računi deblokirani na temelju članka 12. Zakona, njih čak 37.824 (cca 75%) početkom lipnja 2020. godine nemaju niti jednu aktivnu ovrhu te ne bi bili blokirani čak niti u uvjetima da trenutno nije na snazi zastoj provedbe ovrhe u odnosu na fizičke osobe uslijed pandemije koronavirusa (COVID-19), što ukazuje na dugotrajan učinak primjene Zakona.

U daljnjem razdoblju primjene Zakona, od 5. kolovoza 2018. do 31. svibnja 2020. kontinuirano je nastavljena deblokada računa ovršenika fizičkih osoba te su u tom razdoblju dodatno za 29.895 ovršenika fizičkih osoba deblokirani računi. Od navedenog broja čak 20.610 (cca 69%) ovršenika fizičkih osoba početkom lipnja 2020. nemaju niti jednu aktivnu ovrhu te ne bi bili blokirani čak niti u uvjetima da trenutno nije na snazi zastoj provedbe ovrhe u odnosu na fizičke osobe uslijed pandemije koronavirusa (COVID-19), što dodatno potvrđuje pozitivne učinke primjene Zakona.

Detaljnim propisivanjem pravila za davanje podataka u članku 20. Zakona, vjerovnicima je omogućeno dobivanje relevantnih podataka o ovršenicima, na temelju kojih mogu donijeti odluku o oportunosti pokretanja ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika (ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje i danima blokade računa, podatak ima li ovršenik otvoren račun u banci te ako je ovršenikov račun blokiran dulje od šest mjeseci i podatak je li u posljednjih šest mjeseci bilo naplata po ranije dostavljenim osnovama za plaćanje).

Na temelju Zakona, dana 6. kolovoza 2018., na snagu je stupio Pravilnik o vrstama naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 71/18), kojim je propisano da fizičke osobe nisu dužne platiti naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje za osnove za plaćanje u kojima su oni ovrhovoditelj ili ovršenik. Učinak ove nove odredbe je da Financijska agencija ovršenicima fizičkim osobama podatke iz Očevidnika koji se odnose na njih daje bez naknade.

Nadalje, izmjenom odredbi o načinu plaćanja naknade za provedbu ovrhe na način da se naknada predujmljuje Financijskoj agenciji, uz iznimke od obveze plaćanja naknade propisane u članku 22. stavku 3. Zakona, model naplate naknade u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima usklađen je s načelom ovršnog postupka prema kojemu troškove predujmljuje ovrhovoditelj, a u konačnici iste snosi ovršenik. Uslijed promjene načina naplate naknade koju sada predujmljuje ovrhovoditelj te uz činjenicu da su ovrhovoditeljima dostupne na njihov zahtjev sve relevantne informacije postignut je učinak da ovrhovoditelji ovrhu na novčanim sredstvima pokreću kada je to nužno odnosno kada postoji realno očekivanje da će se na tom predmetu ovrhe moći namiriti od ovršenika.

Određivanjem visine naknade za provedbu osnove za plaćanje prema visini duga iz osnove za plaćanje, za koju se traži ovrha na novčanim sredstvima, način određivanja visine naknade usklađen je s načinom određivanja visine troškova u drugim propisima, uključujući i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, javnobilježničku tarifu, Zakon o sudskim pristojbama i dr. Na ovaj način je iznos naknade za provedbu osnove za plaćanje unaprijed jednoznačno određen i tako transparentniji za sve sudionike postupka.

Razredi naknada određeni su na način da su za najveći broj osnova za plaćanje (preko 80% svih osnova za plaćanje) koje se odnose na manje dugove ovršenika koji su uglavnom građani (prva tri razreda naknada za osnove za plaćanje s dugom do 4.999,99 kuna) propisani iznosi naknada od 65,00; 85,00 i 175,00 kuna, a koji za ovršenike predstavljaju bitno manje opterećenje u odnosu na iznose naknada prema ranijem Zakonu i pripadajućem Pravilniku. Najviši mogući  iznos naknade od 5.000,00 kuna predujmljuje se za osnove za plaćanje kod kojih je iznos duga 500.000,00 kuna ili veći te se zapravo radi o svega 0,3% svih osnova za plaćanje koje se u pravilu odnose na pravne osobe. Također, novi iznosi naknada za provedbu osnove za plaćanje, od kojih dio pripada bankama, obuhvaćaju sve troškove provedbe osnove za plaćanje te se više ne naplaćuju razne naknade koje su se prethodno dodatno naplaćivale (za obustavu, odgodu, propisano obavještavanje, obradu suglasnosti ovršenika i dr.).

Slijedom navedenog, trošak provedbe ovrhe se za najveći dio ovršenika koji imaju manjih dugova, a koji su najčešći u ukupnoj strukturi blokiranih građana, bitno smanjio jer u prva tri razreda najnižih naknada ulazi cca 80% osnova za plaćanje (6.935.853 osnove za plaćanje od ukupno obrađenih 8.671.588 osnova za plaćanje u razdoblju od 2011. do 2018.) te su se ovim načinom prikupljanja naknade osigurala sredstva za održivost sustava za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.

Primjenom odredbi o postupanju u slučaju zatvaranja računa ovršenika, stečaja, statusne promjene i prestanka postojanja pravne osobe odnosno smrti fizičke osobe postignuto je usklađenje s ostalim propisima te su riješene dvojbe oko pojedinih pitanja glede postupanja koja su se pojavila tijekom višegodišnje prakse provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

S obzirom da je Zakon utjecao na veliki broj ovršenika fizičkih osoba, učinak je postignut  prvenstveno na te ovršenike, a ponajviše na one ovršenike fizičke osobe čiji računi  do danas nisu ponovno blokirani.

Takvi ovršenici mogu lakše ispunjavati svoje financijske obveze te mogu sudjelovati u gospodarskim aktivnostima bez ograničenja te se tim fizičkim osobama omogućuje da slobodnim raspolaganjem vlastitim dohotkom pozitivno utječu na gospodarski rast. Smanjenje troškova ovrhe utječe na smanjenje financijskog opterećenja ovršenika u cjelini, dok dostupnost informacija iz sustava provedbe ovrhe pod jasno utvrđenim pravilima utječe na smanjenje broja osnova za plaćanje koje ovrhovoditelji podnose Financijskoj agenciji na naplatu.  

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Izmjena načina naplate naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima izravno je utjecala na određene kategorije ovrhvoditelja koji su oslobođeni obveze predujmljivanja naknada (npr. radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta, neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i dr.).

Svim ovršenicima i ovrhovoditeljima fizičkim osobama omogućeno je da na zahtjev dobiju sve podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji se na njih odnose, bez naknade.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona neizravno je utjecala na kvalitetu privatnog, obiteljskog i poslovnog života, kroz činjenicu da ovršenici fizičke osobe čiji su računi deblokirani slobodno raspolažu svojim dohotkom bez ograničenja.

Radnik u svojstvu ovrhovoditelja radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine oslobođen je plaćanja predujma naknade za provedbu ovrhe za plaćanje.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava, s obzirom da se radi o Zakonu kojim se otklanjaju dvojbe oko pojedinih pitanja koja su uočena kroz višegodišnju primjenu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te kojim se Zakon usklađuje s propisima na koje se naslanja (Ovršni zakon, Stečajni zakon i dr.), a koji već u  sebi imaju ugrađeni zaštitne mehanizme kojima se štite ljudska prava (npr. zaštita dostojanstva ovršenika).

Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa .

S obzirom na pozitivne učinke primjene Zakona, opisane pod točkom 2.1. ovoga Obrasca, potrebno je nastaviti sa daljnjom primjenom Zakona.

-

Potpis:

POTPREDSJEDNIK VLADE RH I

  MINISTAR FINANCIJA

     dr. sc. Zdravko Marić

Datum: 21. srpnja 2020.