I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja 

Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15, 16/19 i 47/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, zatim ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te osnivanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda i upravljanje njime.

Važeći Zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, usklađen je s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) i Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).

Financijska kriza pokazala je da je na razini Europske unije postojao značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema propadajućih kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: institucija). Stoga je donesena Direktiva 2014/59/EU s namjerom uspostavljanja sustava koji će nadležnim i sanacijskim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije uz istovremeno ograničavanje utjecaja njezinog propadanja na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru. Zbog velike međusobne povezanosti financijskih tržišta Europske unije, rješavanje takvih institucija bilo je potrebno uskladiti na razini Europske unije.

Kao jedna od mogućih sanacijskih mjera Direktivom 2014/59/EU predviđena je primjena instrumenta unutarnje sanacije kojim se, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, obveze institucije smanjuju radi pokrića gubitaka odnosno pretvaraju se u kapital radi dokapitalizacije i osiguravanja da institucija ispunjava uvjete za odobrenje za rad. S ciljem osiguranja da institucije raspolažu dostatnim kapacitetom za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju kako bi se osiguralo neometano i brzo pokriće gubitaka te dokapitalizacija s minimalnim utjecajem na financijsku stabilnost i nastojalo izbjeći utjecaj na porezne obveznike, Direktivom 2014/59/EU utvrđeno je da se na sve institucije u Europskoj uniji primjenjuje minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev), specifičan za svaku instituciju. U skladu s Direktivom 2014/59/EU institucije moraju, na zahtjev sanacijskog tijela, djelomično ispunjavati minimalni zahtjev pomoću podređenih obveza kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio rizik pravnog pobijanja od strane vjerovnika koji nisu bili isključeni od primjene instrumenta unutarnje sanacije prilikom provođenja postupka sanacije, a koji bi zbog toga što se njihove tražbine nalaze u istom isplatnom redu kao obveze koje su isključene od primjene instrumenta unutarnje sanacije eventualno snosili veće gubitke u sanaciji od gubitaka koje bi pretrpjeli da je nad institucijom bio otvoren stečajni postupak (načelo prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj). Kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktiva (EU) 2017/2399 u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva predviđa uspostavu nove kategorije dužničkih instrumenata prihvatljivu za potrebe ispunjavanja zahtjeva za podređenost, dok institucije u svrhu vlastitog financiranja ili koju drugu operativnu svrhu mogu koristiti obične, odnosno nepodređene dužničke instrumente kao cjenovno povoljnije.

Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15) utvrđeno je da sanacijska tijela u Republici Hrvatskoj ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata usklađenih s Direktivom 2014/59/EU jesu: Hrvatska narodna banka za kreditne institucije i grupu kreditnih institucija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za investicijska društva, grupu investicijskih društava i financijske institucije za koje je nadležna i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za svaku od navedenih institucija nakon donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije. Za financiranje sanacije uspostavljen je sanacijski fond kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sredstva sanacijskog fonda koriste se na način da služe ostvarenju sanacijskih ciljeva.

Republika Hrvatska uputila je 4. srpnja 2019. zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) te Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II. Pismo namjere i pripadajući Akcijski plan službeno su usvojeni od strane Euroskupine. Time je Republika Hrvatska preuzela obvezu provedbe reformskih mjera u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz na ERM II i sudjelovanje u tom mehanizmu, uključujući provedbu mjera u području nadzora, odnosno sanacije banaka i to daljnjim jačanjem supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Slijedom navedenog, 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen je zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

U skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014), od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu kojim se osigurava centralizirani mehanizam za sanaciju svih kreditnih institucija s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama. Uredbom (EU) br. 806/2014 centralizirana ovlast za sanaciju uspostavljena je i povjerena Jedinstvenom sanacijskom odboru i nacionalnim sanacijskim tijelima, a s ciljem osiguravanja ujednačenog financiranja sanacije uspostavljen je Jedinstveni sanacijski fond.

Slijedom navedenog, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 47/20) osigurana je primjena Uredbe (EU) br. 806/2014 na način da su određena prava i obveze pojedinog nacionalnog sanacijskog tijela u procesu provedbe odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora.  Ovlasti nacionalnih sanacijskih tijela utvrđene su Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15) i usklađene su s ovlastima nad pojedinim kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija koje uključivanjem Republike Hrvatske u jedinstveni sanacijski mehanizam izravno preuzima Jedinstveni sanacijski odbor. S ciljem objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond, prikupljanje doprinosa od institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 te njihov prijenos u Jedinstveni sanacijski fond povjereni su Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom Zakona

U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, donošenje ovog Zakona predlaže se prvenstveno radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7. 6. 2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/879).

Jedan od razloga izmjena postojećeg okvira za sanaciju institucija je implementacija TLAC standarda (TLAC - Total Loss-Absorbing Capacity ) u zakonodavstvo Europske unije. TLAC standard utvrđen je od strane Odbora za financijsku stabilnost, a zahtijeva od globalno sistemski važnih institucija (GSV institucije) kontinuirano održavanje dostatnog iznosa obveza za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju institucije u sanaciji.

Budući da se TLAC standardom i minimalnim zahtjevom nastoji ostvariti isti cilj, ta se dva zahtjeva trebaju nadopunjavati unutar zajedničkog okvira. U operativnom smislu, minimalna usklađena razina TLAC standarda za GSV institucije u zakonodavstvo Europske unije uvedena je izmjenama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.), dok je minimalni zahtjev s ciljem osiguranja usklađenosti s TLAC standardom razrađen izmjenama Direktive 2014/59/EU te Uredbe (EU) br. 806/2014.

Cilj Direktive (EU) 2019/879 je da se postojanjem usklađenih pravila u Europskoj uniji smanjuju troškovi i pravna nesigurnost te olakšava primjena instrumenta unutarnje sanacije za prekogranične institucije i subjekte. Također, sprječava se narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu s obzirom da bi se bez usklađivanja zakonodavstva troškovi za institucije, kao i ostale subjekte kojima je naloženo ispunjavanje minimalnog zahtjeva, u pogledu usklađivanja s postojećim zahtjevima i TLAC standardom, mogli znatno razlikovati širom Europske unije.

Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona predlaže se utvrđivanje visine te nalaganje institucijama ispunjavanja minimalnog zahtjeva, osim regulatornim kapitalom, i obvezama koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti u najvećoj mjeri usklađenima s kriterijima utvrđenima za minimalni zahtjev za TLAC. Također, predlaže se mogućnost za sanacijsko tijelo nalaganja ispunjavanja minimalnog zahtjeva i financijskim institucijama i holdinzima na koje se primjenjuje Prijedlog zakona, pri čemu se tada na njih na odgovarajući način primjenjuju sve obveze institucija pri ispunjavanju minimalnog zahtjeva. Naime, sanacijsko tijelo utvrđivanje minimalnog zahtjeva za financijske institucije i holdinge može smatrati potrebnim s ciljem omogućavanja provedbe odabrane sanacijske strategije.

Dodatno, kako bi se osiguralo da mali ulagatelji ne ulažu prekomjerno u određene dužničke instrumente koji su podložni za minimalni zahtjev, ovim Zakonom predlaže se određivanje minimalne nominalne vrijednosti podređenih podložnih obveza koje se prodaju malom ulagatelju u iznosu od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan prodaje.

S ciljem naglašavanja važnosti ispunjavanja minimalnog zahtjeva, Prijedlogom zakona predlaže se da u slučaju svakog neispunjavanja minimalnog zahtjeva sanacijsko tijelo poduzme odgovarajuću mjeru, vodeći pritom računa o mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela, pri čemu se predlaže i mogućnost za sanacijsko tijelo zabrane određenih raspodjela ako smatra da institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se uzima u obzir kao dodatak uz minimalni zahtjev. Također, kako bi se osigurala transparentna primjena minimalnog zahtjeva Prijedlogom zakona predlaže se obveza institucija na dostavu izvješća o iznosu regulatornog kapitala i ostalih obveza podložnih za unutarnju sanaciju, kao i obveza redovne javne objave minimalnog zahtjeva.

Nadalje, ovim Zakonom predlaže se uvođenje pojmova "sanacijski subjekt" i "sanacijska grupa". Naime, Direktiva 2014/59/EU priznaje sanacijsku strategiju s jedinstvenom točkom pristupanja (SPE), kao i sanacijsku strategiju s višestrukim točkama pristupanja (MPE). U okviru sanacijske strategije SPE sanira se samo jedan subjekt grupe, obično matično društvo, a ostali se subjekti grupe, obično operativna društva kćeri, ne saniraju nego svoje gubitke i potrebe za dokapitalizacijom prenose na subjekt koji treba sanirati. U okviru sanacijske strategije MPE moglo bi se sanirati više subjekata grupe. Za učinkovitu primjenu željene sanacijske strategije važno je jasno utvrditi subjekte koje treba sanirati (sanacijski subjekti), to jest subjekte na koje bi se mogle primijeniti mjere sanacije, zajedno s društvima kćerima koja im pripadaju („sanacijske grupe”). To je utvrđivanje relevantno i za određivanje razine primjene pravila o kapacitetu pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije koju bi institucije i po potrebi drugi subjekti trebali primjenjivati. Stoga je u pogledu planiranja sanacije grupe potrebno da sanacijsko tijelo utvrđuje sanacijske subjekte i sanacijske grupe unutar određene grupe te na odgovarajući način uzima u obzir utjecaj svake planirane mjere unutar grupe kako bi se osigurala djelotvorna sanacija grupe. S ciljem provedbe odabrane sanacijske strategije, ovim Zakonom predlaže se i da se nad podložnim obvezama članica sanacijske grupe koje nisu sanacijski subjekt može (tzv. interni minimalni zahtjev) izvršavati ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje i bez otvaranja postupka sanacije nad istima, a čime svoje gubitke i potrebe za dokapitalizacijom prenose na sanacijski subjekt.

Polazeći od činjenice da uključivanje Republike Hrvatske u jedinstveni sanacijski mehanizam podrazumijeva općenitu odgovornost Jedinstvenog sanacijskog odbora za učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma, kao i da će Jedinstveni sanacijski odbor postati izravno odgovoran za izvršenje sanacijskih ovlasti nad dijelom kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Prijedlogom zakona predlaže se nova podjela sanacijskih ovlasti na način da je Hrvatska narodna banka sanacijsko tijelo za kreditne institucije koje nisu dio grupe i grupe u kojima je barem jedna članica grupe kreditna institucija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za investicijska društva koje nisu dio grupe i grupe u kojima je barem jedna članica grupe investicijsko društvo, a niti jedna članica grupe nije kreditna institucija. Nadalje, predlaže se da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nastavi upravljati sanacijskim fondom.

Predloženim smanjivanjem broja sanacijskih tijela znatno se olakšava i ubrzava postupak provedbe sanacijskih ovlasti između sanacijskih tijela unutar Republike Hrvatske, a naročito pri suradnji s Jedinstvenim sanacijskim odborom. Naime, Jedinstveni sanacijski odbor kontinuirano surađuje s nacionalnim sanacijskim tijelima i u slučaju odluka koje donosi za subjekte za koje je izravno odgovoran i u postupku donošenja odluka od strane nacionalnih sanacijskih tijela. Dodatno, kada je riječ o subjektima, konkretno kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje će Jedinstveni sanacijski odbor postati izravno odgovoran, nacionalno sanacijsko tijelo provodi odluke i upute Jedinstvenog sanacijskog odbora. Slijedom navedenog, svrsishodnije je da za istu vrstu institucija ne postoji više nacionalnih sanacijskih tijela.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Republika Hrvatska kao i druge punopravne članice Europske unije dužna je u svoje zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) 2019/879, kao pravno obvezujući akt Europske unije.

Ciljevi sanacije i načela na kojima se temelji Prijedlog zakona ne odstupaju od ciljeva te načela važećeg Zakona, ponajprije načela da vjerovnici ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli da je nad institucijom ili subjektom bio otvoren stečajni postupak, već je riječ o implementaciji međunarodnih standarda u hrvatski pravni poredak.

Usklađivanjem institucija s minimalnim zahtjevom koji je specifičan za svaku instituciju na način kako je predloženo Prijedlogom zakona osigurava se da institucije raspolažu dostatnim kapacitetom za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju kako bi se osiguralo neometano i brzo pokriće gubitaka i dokapitalizacija s minimalnim utjecajem na porezne obveznike i financijsku stabilnost. Također, Prijedlogom zakona osigurava se transparentnost minimalnih zahtjeva koje su institucije dužne ispunjavati.

Utvrđivanjem sanacijskih subjekata i ostalih članica sanacijske grupe te podložnih obveza kojima ispunjavaju minimalni zahtjev, kao i određivanjem da se nad podložnim obvezama članica sanacijske grupe koje nisu sanacijski subjekt može izvršavati ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje i bez otvaranja postupka sanacije nad istima, omogućava se provedba odabrane sanacijske strategije.

Dodatno, uspostavom sanacijskih ovlasti na predloženi način pojednostavljuje se provedba ovlasti predviđenih ovim Zakonom te suradnja s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

 III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

1) pravila, postupci i instrumenti za sanaciju subjekata iz članka 3. ovoga Zakona

2) ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela i

3) upravljanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda.

Usklađenost s propisima Europske unije 

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

1) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU)

2) Direktiva (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017.)

3) Direktiva (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7. 6. 2019.)

4) Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019 o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5. 12. 2019.).

(2) Ovim se Zakonom pobliže uređuje provođenje sljedećih uredbi Europske unije:

1) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

2) Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L EU 225, 30. 7. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014)

3) Uredbe (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.) i

4) Uredbe (EU) 2019/877 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.).

Subjekti Zakona 

Članak 3.

Ovaj Zakon primjenjuje se na sljedeće subjekte:

1) instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

2) financijsku instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva ili društva iz točaka 3. ili 4. ovoga stavka i koja je obuhvaćena nadzorom matičnog društva na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima od 6. do 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

3) financijski holding, mješoviti financijski holding i mješoviti holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

4) matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i

5) podružnicu institucije iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Pojmovi

Članak 4.

(1) U ovom Zakonu se za propise Europske unije upotrebljavaju sljedeći skraćeni nazivi:

1) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 je Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L EU 287, 29. 10. 2013.)

2) Uredba (EU) br. 648/2012 je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 201, 27. 2. 2012.)

3) Uredba (EU) br. 1093/2010 je Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L EU 331, 15. 12. 2010.)

4) Preporuka Komisije 2003/361/EZ je Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6.  svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 124, 20. 5. 2003.)

5) Uredba (EU) br. 468/2014 je Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L EU 141, 14. 5. 2014.)

6) Uredba (EU) br. 2019/2033 je Uredba (EU) br. 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 314, 5. 12. 2019.)

7) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2016/1712 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1712 od 7. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju minimalni skup informacija o financijskim ugovorima koje mora sadržavati detaljna evidencija i okolnosti u kojima treba nametnuti zahtjev (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 258, 24. 9. 2016.)

8) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/63 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/63 od 21. listopada 2014. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s ex ante doprinosima aranžmanima financiranja sanacije (SL L EU 11, 17. 1. 2015.) .

(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) »aranžman financiranja grupe « je aranžman financiranja ili aranžmani financiranja dostupni u državi članici u kojoj se nalazi grupno sanacijsko tijelo

2) »ciljevi sanacije« kako je uređeno člankom 6. ovoga Zakona

3) »članica grupe« je pravna osoba koja je dio grupe

4) »deponent« znači imatelj ili, u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

5) »dioničar« je dioničar ili imatelj drugog vlasničkog instrumenta

6) »društvo kći« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013

7) »država članica sudionica« znači država članica u smislu članka 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013

8) »dužnički instrumenti« navedeni u članku 97. stavku 1. točkama 7. i 10. ovoga Zakona su obveznice i ostali oblici prenosivog duga, instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te instrumenti koji daju pravo na stjecanje dužničkih instrumenata

9) »Europska podružnica« je podružnica institucije treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

10) »Europsko društvo kći« je institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koja je društvo kći institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje

11) »financijska institucija« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

12) »financijski holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013

13) »financijski ugovor« uključuje sljedeće ugovore i sporazume:

a) ugovor o vrijednosnim papirima, uključujući:

• ugovor za kupnju, prodaju ili zajam vrijednosnog papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira
• opciju na vrijednosni papir, skupinu ili indeks vrijednosnih papira
• repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo kojeg od tih vrijednosnih papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira

b) ugovor o robi, uključujući:

• ugovor za kupnju, prodaju ili zajam robe, skupine ili indeksa robe za buduću isporuku
• opcije na robu, skupinu ili indeks robe
• repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo koje od tih roba, skupine ili indeksa robe

c) terminski ugovor i nestandardizirani terminski ugovor uključujući ugovor (koji nije ugovor o robi) za kupnju, prodaju ili prijenos robe ili imovine bilo koje druge vrste, usluge, prava ili udjela po dogovorenoj cijeni na budući datum

d) sporazum o zamjeni, uključujući:

• zamjenu i opciju u vezi s kamatnim stopama, sporazum o promptnom ili drugom trgovanju deviza, valuta indeks vlasničkog kapitala ili vlasnički kapital, dužnički indeks ili dug, indekse robe ili robu; vrijeme; emisije ili inflaciju
• ukupni povrat, razlika kamatne stope kredita i nerizične kamatne stope ( engl. credit spread ) ili zamjenu kredita
• bilo koji sporazum ili transakciju koji su slični sporazumu iz prve ili druge alineje ove podtočke kojima se periodično trguje na tržištima zamjena ili izvedenica

e) međubankovni sporazum o zajmu ako je rok zajma tri mjeseca ili manje

f) okvirni sporazum za bilo koji ugovor ili sporazum iz podtočaka a). do e). ove točke

14) »globalna sistemski važna institucija« ili » GSV institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013

15) »globalna sistemski važna institucija izvan EU-a« ili »GSV institucija izvan EU-a« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013

16) »grupa« je matično društvo i njegova društva kćeri promatrani zajedno

17) »grupni sanacijski plan« je plan sanacije grupe sastavljen u skladu s člankom 18. ovoga Zakona

18) »grupno sanacijsko tijelo« je sanacijsko tijelo u državi članici u kojoj se nalazi konsolidirajuće nadzorno tijelo

19) »GSV subjekt« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 136. Uredbe (EU) br. 575/2013

20) »hitna likvidnosna pomoć« je osiguravanje likvidnosti od strane središnje banke, ili bilo koja druga pomoć koja može rezultirati povećanjem likvidnosne podrške središnje banke, solventnoj instituciji ili grupi solventnih institucija, a koja ima privremene probleme s likvidnošću, a da takva mjera nije dio mjera monetarne politike

21) »imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo« znači tijelo države članice kojem je povjerena provedba makrobonitetne politike iz Preporuke B1 Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3), a u Republici Hrvatskoj to je Vijeće za financijsku stabilnost

22) »individualni sanacijski plan« je plan sanacije institucije sastavljen u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

23) »institucija« je kreditna institucija ili investicijsko društvo

24) »institucija treće zemlje« je subjekt čije sjedište je u trećoj zemlji i koji bi, da ima poslovni nastan u Europskoj uniji, bio obuhvaćen definicijom institucije

25) »institucija u sanaciji« je institucija, financijska institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj ili matični mješoviti holding u Europskoj uniji, nad kojim se provodi sanacijska mjera

26) »institucionalni sustav zaštite« kako je uređeno člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013

27) »instrument odvajanja imovine« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.4 ovoga Zakona izvršava prijenos imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na nositelja upravljanja imovinom

28) »instrument prijelazne institucije« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.3 ovoga Zakona izvršava prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje izdaje institucija u sanaciji ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju

29) »instrument prodaje« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.2 ovoga Zakona izvršava prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala institucija u sanaciji, ili imovinu, prava ili obveza institucije u sanaciji na kupca koji nije prijelazna institucija

30) »instrument unutarnje sanacije« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.5 ovoga Zakona otpisuje i pretvara obveze institucije u sanaciji

31) »instrumenti dodatnog osnovnog kapitala« su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 52. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

32) »instrumenti dopunskog kapitala« su instrumenti kapitala ili podređeni krediti koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013

33) »instrumenti redovnog osnovnog kapitala« su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. do 4., članku 29. stavcima 1. do 5. ili članku 31. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

34) »investicijsko društvo« je društvo:

a)  kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje podliježe zahtjevu za inicijalnim kapitalom od 730.000,00 eura, a u Republici Hrvatskoj to je investicijsko društvo na koje se odnosi obveza minimalnog inicijalnog kapitala u iznosu od 6.000.000,00 kuna kako je propisano propisom kojim se uređuje tržište kapitala

b) kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 2019/2033 koje podliježe zahtjevu za inicijalnim kapitalom od 750.000,00 eura, a u Republici Hrvatskoj to je investicijsko društvo na koje se odnosi obveza minimalnog inicijalnog kapitala u iznosu od 6.000.000,00 kuna kako je propisano propisom kojim se uređuje tržište kapitala.

35) »izvanredna javna financijska potpora« je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona  ili grupe u čijem su sastavu takva institucija ili subjekt

36) »izvedenica« kako je uređeno člankom 2. točkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012

37) »jamstvo unutar grupe« je ugovor prema kojem jedna članica grupe jamči trećoj strani za obveze druge članice grupe

38) »Jedinstveni sanacijski fond« je fond uspostavljen u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 806/2014

39) »Jedinstveni sanacijski mehanizam« je mehanizam uspostavljen Uredbom (EU) br. 806/2014 s utvrđenim jedinstvenim pravilima i jedinstvenim postupkom za sanaciju subjekata iz članka 2. Uredbe (EU) 806/2014 i koji se podupire jedinstvenim sanacijskim fondom

40) »Jedinstveni sanacijski odbor« je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014

41) »kapitalni zahtjevi« kako je uređeno člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013

42) »ključne funkcije« jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti

43) »kolegij nadzornih tijela« je kolegij nadzornih tijela koji je osnovalo konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to kolegij supervizora kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija te kolegij nadzornih tijela kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

44) »konsolidirajuće nadzorno tijelo« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013

45) »konsolidirana osnova« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013

46) »kreditna institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne uključujući u Republici Hrvatskoj kreditne unije i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak

47) »mali ulagatelj« je klijent investicijskog društva ili kreditne institucije koja obavlja investicijske usluge i aktivnosti i koji ne ispunjava kriterije za profesionalnog ulagatelja, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

48) »matična institucija u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013

49) »matična institucija u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013

50) »matični financijski holding u Europskoj uniji« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013

51) »matični financijski holding u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013

52) »matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013

53) »matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013

54) »matično društvo« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013

55) »matično društvo treće zemlje« je matično društvo, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, koji ima sjedište u trećoj zemlji

56) »matično društvo u Europskoj uniji « je matična institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji

57) »mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća« kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prihoda iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ

58) »mjera za sprječavanje krize« je izvršenje ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, izvršenje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, primjenu supervizorskih mjera u fazi rane intervencije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili izvršenje ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja u skladu s glavom VII. ovoga Zakona

59) »mjera za upravljanje krizom« je sanacijska mjera ili imenovanje sanacijske uprave u skladu s člancima 59. i 60. ovoga Zakona ili osoba zaduženih za izradu reorganizacijskog plana u skladu s člankom 87. ovoga Zakona ili člankom 110. ovoga Zakona

60) »mjerodavno tijelo« je tijelo države članice koje je prema nacionalnom pravu te države odgovorno za utvrđivanje uvjeta za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a u Republici Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

61) »mješoviti financijski holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013

62) »mješoviti holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013

63) »mogućnost oporavka« je mogućnost institucije da obnovi svoj financijski položaj nakon njegovog znatnog pogoršanja

64) »nadležno ministarstvo« je ministarstvo financija ili drugo ministarstvo države članice koje je odgovorno za ekonomske, financijske i proračunske odluke na nacionalnoj razini u skladu s nacionalnim nadležnostima i koje je država članica imenovala za izvršavanje funkcije nadležnog ministarstva, a u Republici Hrvatskoj je to Ministarstvo financija

65) »nadležno tijelo « je nadležno tijelo države članice kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u vezi s posebnim zadaćama koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju je Hrvatska narodna banka u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, za investicijsko društvo Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje tržište kapitala te Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za financijske holdinge, mješovite financijske holdinge i mješovite holdinge te matične financijske holdinge i matične mješovite financijske holdinge za koje su nadležni prema propisima koji uređuju njihovo poslovanje

66) »naizmjenična transakcija« ( engl. back-to-back ) je transakcija izvršena između dvije članice grupe za potrebe potpunog ili djelomičnog prijenosa rizika proizašlog iz druge transakcije između jedne od tih članica grupe i treće strane

67) »neovisni procjenitelj « je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ili pravna osoba, koju je angažiralo sanacijsko tijelo radi izrade neovisne procjene vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona te koja je u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1075 neovisna i bez sukoba interesa u odnosu na naručitelja, druga sanacijska tijela, Ministarstvo financija i instituciju u sanaciji

68) »nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti « su obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug, koji dužnički instrumenti ispunjavaju uvjete iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona

69) »nositelj upravljanja imovinom« je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve iz članka 78. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

70) »obveze podložne za unutarnju sanaciju« su obveze i instrumenti kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji nisu instrumenti redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala te koje obveze i instrumenti nisu isključeni iz područja primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 80. stavkom 2. ovoga Zakona

71) »operater sustava « jest subjekt odgovoran za rad sustava koji može djelovati i kao agent za namiru, središnja druga ugovorna strana ili klirinška organizacija, a na način kako je uređeno zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

72) »osigurana obveza« je obveza kod koje je pravo vjerovnika na naplatu ili drugi oblik ispunjenja osigurano teretom, zalogom, založnim pravom ili ugovorom o financijskom osiguranju uključujući prava koja proizlaze iz repo transakcija i drugih ugovora o kolateralu s pravom prijenosa vlasništva

73) »osigurani depoziti« je dio podložnog depozita koji ne prelazi razinu pokrića, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

74) »ovlast za sanaciju« kako je uređeno glavom X. ovoga Zakona

75) »ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje« kako je uređeno glavom VII. ovoga Zakona i člankom 97. stavkom 1. točkama 5. do 9. ovoga Zakona

76) »ovlasti za prijenos« su ovlasti definirane člankom 97. stavkom 1. točkama 3. ili 4. ovoga Zakona za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki s institucije u sanaciji na primatelja

77) »podložne obveze « su obveze podložne za unutarnju sanaciju koje ispunjavaju, ovisno o tome što je primjenjivo, uvjete iz članka 30. ili članka 31. stavka 2. ovoga Zakona te instrumenti dopunskog kapitala koji ispunjavaju uvjete iz članka 72.a stavka 1. točke b) Uredbe (EU) br. 575/2013

78) »podložni depoziti« su depoziti koji podliježu osiguranju, odnosno koji nisu isključeni od bilo kakve isplate od strane sustava osiguranja depozita, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

79) »podređeni podložni instrumenti « su instrumenti koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 72.a Uredbe (EU) br. 575/2013, osim članka 72.b stavaka 3. do 5. Uredbe (EU) br. 575/2013

80) »podružnica« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

81) »pogođeni imatelj« je imatelj dionica ili drugog vlasničkog instrumenta čiji se vlasnički instrument povlači u skladu s ovlasti iz članka 97. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

82) »pogođeni vjerovnik« je vjerovnik čija je tražbina povezana s obvezom koja je smanjena ili pretvorena u dionicu ili drugi vlasnički instrument provedbom ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje primjenom instrumenta unutarnje sanacije

83) »pokrivene obveznice« su obveznice koje zadovoljavaju propisane uvjete za pokrivene obveznice, a koje izdaje kreditna institucija koja ima registrirano sjedište u državi članici i koja je, prema zakonu, predmet posebnog javnog nadzora kojemu je svrha zaštita imatelja obveznica. U Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje izdavanje i nadzor pokrivenih obveznica.

84) »potkonsolidirana osnova« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013

85) »pravni akti Jedinstvenog sanacijskog odbora « su odluke, upute, smjernice, preporuke i upozorenja koje Jedinstveni sanacijski odbor donosi temeljem ovlasti iz Uredbe (EU) br. 806/2014

86) »pravni okvir Unije za državne potpore« kako je uređeno člancima 107., 108. i 109. UFEU-a te uredbama i svim aktima Europske unije uključujući komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene u skladu s člankom 108. stavkom 4. ili člankom 109. UFEU-a

87) »pravo otkaza« je pravo na otkaz ugovora, pravo na prijevremeno ispunjenje, otkaz ili prijeboj obveze ili bilo koja slična odredba kojom se suspendira, mijenja ili gasi neka obveza ugovorne strane ili odredba kojom se sprječava nastanak neke obveze iz ugovora koja bi inače nastala

88) »prekogranična grupa« je grupa koja ima članice grupe s poslovnim nastanom u više od jedne države članice

89) »prestanak poslovanja « je unovčenje i podjela imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

90) »prijelazna institucija« je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 73. ovoga Zakona

91) »primatelj« je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji

92) »radni dan« je bilo koji dan osim subote, nedjelje ili državnog praznika u Republici Hrvatskoj

93) »redovni osnovni kapital « kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013

94) »redovni postupak zbog insolventnosti« je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno prisilna likvidacija (u daljnjem tekstu: stečajni postupak)

95) »regulatorni kapital« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/ 2013

96) »relevantna matična institucija« je matična institucija u Republici Hrvatskoj, matična institucija u Europskoj uniji, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, mješoviti matični holding u Republici Hrvatskoj ili mješoviti matični holding u Europskoj uniji, u vezi s kojima se primjenjuje instrument unutarnje sanacije

97) »relevantni instrumenti kapitala« za potrebe glave IX.5 ovoga Zakona su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i instrumenti dopunskog kapitala

98) »relevantno tijelo treće zemlje« je tijelo treće zemlje odgovorno za provođenje ovlasti usporedivih s ovlastima sanacijskih ili nadležnih tijela u skladu s ovim Zakonom te s ovlastima nadležnih tijela u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala u dijelu izdavanja odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe i davanje financijske potpore te mjera za sprječavanje krize

99) »sanacija « je primjena instrumenta sanacije kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona

100) »sanacija grupe« je:

a) poduzimanje sanacijskih mjera na razini matičnog društva ili institucije koja podliježe superviziji odnosno nadzoru na konsolidiranoj osnovi ili

b) koordinacija primjene sanacijskih instrumenata i provedba sanacijskih ovlasti sanacijskih tijela u odnosu na članice grupe koji ispunjavaju uvjete za sanaciju

101) »sanacijska grupa « je grupa koju čine sanacijski subjekt i njegova društva kćeri koja nisu:

a) sama po sebi sanacijski subjekti

b) društva kćeri drugih sanacijskih subjekata ili

c) subjekti koji imaju sjedište u trećoj zemlji te nisu uključeni u sanacijsku grupu u skladu sa sanacijskim planom i njihova društva kćeri

102) »sanacijska mjera« je odluka o otvaranju postupka sanacije institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u skladu s glavom V. ovoga Zakona, primjena sanacijskih instrumenata u skladu s glavom IX. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz glave X. ovoga Zakona

103) »sanacijski fond « je fond uspostavljen Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15, 16/19 i 47/20)

104) »sanacijski instrument « kako je uređeno člankom 71. stavkom 1. ovoga Zakona

105) »sanacijski kolegij« je kolegij uspostavljen u skladu s glavom XI. ovoga Zakona, a za izvršavanje zadataka iz članka 112. stavka 3. ovoga Zakona

106) »sanacijski postupak u trećoj zemlji« je postupanje u skladu s pravom treće zemlje radi rješavanja propasti institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje koja je, u smislu ciljeva i predviđenih rezultata, usporediva sa sanacijskim mjerama u okviru ovoga Zakona

107) »sanacijski program za grupu« je plan koji je sastavljen u svrhu sanacije grupe u skladu s člankom 47. ovoga Zakona

108) »sanacijski subjekt« je:

a) pravna osoba sa sjedištem u Europskoj uniji za koju grupni sanacijski plan iz članka 18. ovoga Zakona predviđa sanacijsku mjeru ili

b) institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe za koju individualni sanacijski plan iz članka 17. ovoga Zakona predviđa sanacijsku mjeru.

109) »sanacijsko tijelo« je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj kako je definirano člankom 8. ovoga Zakona

110) »sistemska kriza« je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo, a sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere

111) »sporazum o netiranju« je sporazum u okviru kojeg se niz tražbina ili obveza može preoblikovati u jedan neto zahtjev, uključujući sporazume o netiranju putem zatvaranja transakcije prema kojima se prilikom nastanka događaja izvršenja (bez obzira kako i kojim propisom je taj događaj definiran) obveze stranaka ubrzavaju tako da odmah postaju dospjele ili prestaju te su u svakom slučaju pretvorene u jedan neto zahtjev ili su njime zamijenjene, uključujući:

a) »odredbe o konačnom netiranju« koje predstavljaju odredbe ugovora o financijskom kolateralu ili ugovora koji uključuje financijski kolateral, ili, u nedostatku takve odredbe, svaka zakonska odredba kojom se, u slučaju nekog događaja izvršenja, izazvanog operacijom netiranja, usklađivanja ili na neki drugi način:

• obveze stranaka ubrzavaju kako bi odmah dospjele i kako bi se izrazile kao obveza plaćanja iznosa koji predstavlja njihovu procijenjenu trenutnu vrijednost, ili se ukidaju i zamjenjuju obvezom plaćanja tog iznosa ili
• obavlja obračun dospjelih iznosa jedne stranke prema drugoj u smislu ovih obveza te je stranka koja drugoj stranci duguje veći iznos dužna platiti neto iznos koji odgovara saldu tog računa i

b) »netiranje« koje predstavlja pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje, a u Republici Hrvatskoj uključujući »obračunavanje (netiranje)« kako je uređeno propisom kojim se uređuje financijsko osiguranje i »obračunavanje« kako je uređeno propisom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenat

112) »sporazum o prijeboju « je sporazum prema kojem se za dvije tražbine ili više njih ili dvije obveze ili više njih koje međusobno duguju institucija u sanaciji i druga ugovorna strana  može međusobno izvršiti prijeboj

113) »Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond « kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 806/2014

114) »središnja druga ugovorna strana« kako je uređeno člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012

115) »sredstva i imovina klijenta« su sredstva i imovina klijenta koje institucija drži, administrira ili kojima upravlja u ime i za račun klijenta

116) »stopa pretvaranja« znači stopu po kojoj se jedan instrument određene kategorije ili određena jedinica obveze pretvara u određenu nominalnu vrijednost dionica ili drugih vlasničkih instrumenata

117) »subjekt na koji se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014 « je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona na koji se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014 u skladu s člankom 2. Uredbe (EU) br. 806/2014

118) »subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor « je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 806/2014 te, kada su ispunjeni uvjeti za njihovu primjenu, člankom 7. stavkom 4. točkom b) i stavkom 5. Uredbe (EU) br. 806/2014

119) »sustav osiguranja depozita« je sustav osiguranja depozita kojeg na svom državnom području primjenjuje i priznaje država članica, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

120) »temeljne poslovne linije« jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za instituciju ili grupu kojoj institucija pripada

121) »ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva« je ugovor, uključujući i ugovor o povratnoj kupnji, sukladno kojem davatelj kolaterala prenosi puno pravo vlasništva nad financijskim kolateralom primatelju kolaterala u svrhu osiguranja ili nekog drugog načina namirivanja relevantnih financijskih obveza, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje financijsko osiguranje

122) »ukupni iznos « znači ukupni iznos obveza podložnih za unutarnju sanaciju u skladu s procjenom sanacijskog tijela iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

123) »ukupni prihod « je ukupni godišnji neto prihod društva u prethodnoj poslovnoj godini, uključujući bruto prihod koji se sastoji od kamatnih i srodnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim i fiksnim prihodom i prihoda od naknada i provizija u skladu s člankom 316. Uredbe (EU) br. 575/2013, a iznimno, za društvo koje je društvo kći matičnog društva, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva

124) »ulagatelj« je svaka osoba koja je povjerila novac ili instrumente investicijskom društvu u vezi s investicijskim poslom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

125) »upravljački informacijski sustav« je sveobuhvatnost tehnološke infrastrukture, organizacije, ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija kao i raspolaganje njima; informacijski sustav moguće je definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste

126) »upravljačko tijelo« je tijelo odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s nacionalnim pravom, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a u Republici Hrvatskoj uključuje upravu, nadzorni odbor ili upravni odbor institucije

127) »uređeno tržište « je uređeno tržište kako je definirano propisom kojim se uređuje tržište kapitala

128) »uvjeti za sanaciju« kako je uređeno člankom 43. stavkom 4. ovoga Zakona

129) »više rukovodstvo« su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar institucije, a koje su odgovorne i odgovaraju upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje institucijom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

130) »vlasnički instrument« je dionica, drugi instrument koji daje pravo na vlasništvo, instrument koji se može pretvoriti u dionicu ili koji daje pravo stjecanja dionice ili drugog vlasničkog instrumenta, te instrument koji predstavlja vlasništvo dionice ili drugog vlasničkog instrumenta

131) »zahtjev za kombinirani zaštitni sloj« je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:

a) protuciklički zaštitni sloj kapitala

b) zaštitni sloj za GSV instituciju

c) zaštitni sloj za OSV instituciju

d) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik,

a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala i

132) »značajna podružnica « je podružnica koja je posebnim postupkom utvrđena kao značajna, a u Republici Hrvatskoj podružnica utvrđena postupkom uređenim propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala

133) «značajni nadzirani subjekt« kako je uređeno člankom 2. točkom 16. Uredbe (EU) br. 468/2014 i

134) »značajno društvo kći« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 135. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Opće načelo za primjenu ovoga Zakona

Članak 5.

(1) Sanacijska i nadležna tijela pri utvrđivanju i primjeni ovlasti propisanih ovim Zakonom i pri upotrebi različitih instrumenata kojima raspolažu u odnosu na subjekte iz članka 3. ovoga Zakona, u skladu s posebnim odredbama, uzimaju u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje subjekt obavlja, njegovu dioničarsku strukturu, pravni oblik, profil rizičnosti, veličinu i pravni status, povezanost s drugim institucijama i financijskim sustavom u cjelini, te podatak o tome obavlja li subjekt investicijske usluge ili aktivnosti kako je uređeno propisom kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Na kreditne institucije nad kojima Hrvatska narodna banka izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se propisi kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Na investicijska društva nad kojima Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se propisi kojima se uređuje tržište kapitala, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Na institucije nad kojima Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava , osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(5) Na subjekte na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. 806/2014 odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u mjeri u kojoj pojedina pitanja nisu uređena Uredbom (EU) br. 806/2014 te u mjeri potrebnoj za provedbu odredbi Uredbe (EU) br. 806/2014.

II. CILJEVI I NAČELA SANACIJE I SANACIJSKA TIJELA

Ciljevi sanacije

Članak 6.

(1) Pri primjeni sanacijskih instrumenata ili izvršavanja ovlasti za sanaciju, sanacijsko tijelo uzima u obzir ciljeve sanacije te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolje ostvaruju ciljevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja.

(2) Ciljevi sanacije iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1) osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija

2) izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na financijski sustav, uključujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline

3) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu

4) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i ulagatelja zaštićenih sustavom zaštite ulagatelja i

5) zaštita sredstava i imovine klijenata.

(3) Sanacijsko tijelo pri postizanju ciljeva sanacije iz stavka 2. ovoga članka vodi računa o smanjenju troška sanacije na najmanju moguću mjeru i izbjegavanju smanjenja vrijednosti imovine institucije osim ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva sanacije.

(4) Sanacijsko tijelo uzima u obzir sve ciljeve sanacije vodeći računa o naravi i okolnostima pojedinog slučaja, pri čemu su svi ciljevi sanacije jednako važni.

Opća načela sanacije

Članak 7.

(1) Sanacijsko tijelo pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju osigurava da se sanacija provodi u skladu sa sljedećim načelima:

1) dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke

2) vjerovnici institucije u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno

3) zamjenjuju se upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji, osim u slučajevima kada je potpuno ili djelomično zadržavanje upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva zbog pružanja sveobuhvatne potrebne pomoći nužno za postizanje ciljeva sanacije

4) upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji dužno je pružiti svu pomoć u cilju postizanja ciljeva sanacije

5) fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast institucije snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava

6) prema vjerovnicima koji u slučaju otvaranja stečajnog postupka ulaze u isti isplatni red postupa se na jednak način osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano

7) vjerovnici u skladu sa zaštitnim mjerama iz glave XII. ovoga Zakona ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli ako bi nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona bio otvoren stečajni postupak

8) osigurani depoziti su u potpunosti zaštićeni kao i tražbine zaštićene sustavom zaštite ulagatelja u skladu s propisom kojim se uređuje tržište kapitala i

9) sanacijske mjere poduzimaju se u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz glave XII. ovoga Zakona.

(2) Ako je institucija članica grupe, sanacijsko tijelo , ne dovodeći u pitanje ostvarivanje ciljeva sanacije, primjenjuje sanacijske instrumente i izvršava ovlasti za sanaciju na način koji svodi na najmanju moguću mjeru učinak na ostale članice grupe i na grupu u cjelini i smanjuje negativni učinak na financijsku stabilnost u Europskoj uniji te njezinim državama članicama, posebice u državama u kojima grupa djeluje.

(3) Pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju, kad je to primjenjivo, postupa se u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore.

(4) Ako se instrument prodaje, instrument prijelazne institucije ili instrument odvajanja imovine primjenjuje na instituciju ili subjekt iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona prava radnika koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti.

(5) Kad primjenjuje sanacijske instrumente i izvršava ovlasti za sanaciju Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako to ocijeni potrebnim ili Hrvatska narodna banka po uputi Jedinstvenog sanacijskog odbora iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 o tome obavještava predstavnike radnika i savjetuje se s njima.

(6) Primjena sanacijskih instrumenata i izvršavanje ovlasti za sanaciju ne utječe na sudjelovanje predstavnika radnika u nadzornom odboru društva ako je to uređeno posebnim propisom.

Sanacijsko tijelo i nadležno ministarstvo

Članak 8.

(1) Sanacijsko tijelo, u smislu ovoga Zakona te članka 3. stavka 1. točaka 3. i 4. Uredbe (EU) br. 806/2014, ovlašteno za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj nad subjektima iz članka 3. ovoga Zakona za koje nije izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor, u skladu s podjelom ovlasti kako je određeno ovim Zakonom, su:

1) Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za kreditnu instituciju koja nije dio grupe i grupu u kojoj je barem jedna članica grupe kreditna institucija ili

2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao sanacijsko tijelo za investicijsko društvo koje nije dio grupe i grupu u kojoj je barem jedna članica grupe investicijsko društvo, a niti jedna članica grupe nije kreditna institucija.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su, u skladu s podjelom ovlasti i na način kako je određeno odredbama ovoga Zakona, za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj nad subjektima za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor kada postupaju u skladu s pravnim aktima Jedinstvenog sanacijskog odbora.

(3) Hrvatska narodna banka imenuje predstavnika u Jedinstvenom sanacijskom odboru koji ima pravo glasa na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog sanacijskog odbora.

(4) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su, svako u okviru svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom, usko surađivati u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom.

(5) Tijela iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju operativnu i funkcionalnu neovisnost kako bi se izbjegao sukob interesa između sanacijskih ovlasti koje ta tijela obavljaju u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 i ovoga Zakona i supervizorskih odnosno nadzornih funkcija koje obavljaju u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava te ostalih funkcija koje obavljaju u skladu odredbama drugih propisa.

(6) Tijela iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju da su radnici koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 i ovoga Zakona strukturno i funkcionalno odvojeni od radnika koji obavljaju poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili s obzirom na ostale funkcije koje ta tijela obavljaju u skladu s odredbama drugih propisa te podliježu odvojenim linijama izvještavanja.

(7) Radnici tijela iz stavka 1. ovoga članka koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 i ovoga Zakona i radnici koji obavljaju superviziju odnosno nadzor u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, dužni su u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom međusobno usko surađivati.

(8) Ministarstvo financija nadležno je ministarstvo za izvršavanje poslova u okviru ovoga Zakona.

(9) Tijela iz stavka 1. ovoga članka javno objavljuju sažetak relevantnih internih postupaka koje primjenjuju pri obavljanju poslova temeljem ovoga Zakona, a osobito o obvezi čuvanja povjerljivih informacija i razmjeni takvih informacija između pojedinih organizacijskih cjelina.

(10) Sažetak relevantnih internih postupaka iz stavka 9. ovoga članka redovito se ažurira i objavljuje na mrežnim stranicama tijela iz stavka 1. ovoga članka.

(11) Za potrebe ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka je tijelo koje izravno surađuje i koordinira rad sanacijskih tijela iz stavka 1. ovoga članka s relevantnim tijelima drugih država članica.

(12) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju o sanacijskim tijelima u Republici Hrvatskoj, uključujući detaljno obrazloženje odabira više sanacijskih tijela te opis njihovih ovlasti, kao i o nadležnosti Hrvatske narodne banke iz stavka 11. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka te informacije dostavlja Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.

(13) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Ministarstvo financija mogu radi omogućavanja i provedbe Uredbe (EU) br. 806/2014 i ovoga Zakona sklopiti pisani sporazum kojim će detaljnije urediti međusobnu suradnju i razmjenu informacija.

(14) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili zatražiti pomoć u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(15) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su u svrhu provedbe ovlasti iz glave III., glave IV. i glave VI. ovoga Zakona, a Hrvatska narodna banka i pri suradnji s Jedinstvenim sanacijskim odborom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 806/2014:

1) provoditi sanacijski nadzor prikupljanjem i provjerom potrebnih informacija u prostorijama subjekta iz članka 3. ovoga Zakona odnosno na temelju izvješća koje je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona dostavio

2) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona nalagati mjere u cilju provedbe ovoga Zakona.

(16) Sanacijski nadzor iz stavka 15. točke 1. ovoga članka obavljaju radnici tijela iz stavka 1. ovoga članka.

(17) Iznimno od stavka 16. ovoga članka, tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu za obavljanje sanacijskog nadzora ovlastiti i druge osobe koje raspolažu sa stručnim znanjima.

(18) Subjekt iz članka 3. ovoga Zakona je dužan na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 806/2014 te omogućiti prikupljanje i provjeru informacija u prostorijama subjekta na način iz stavka 15. točke 1. ovoga članka.

(19) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 15. ovoga članka te obveze subjekta iz članka 3. ovoga Zakona tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Hrvatska narodna banka.

(20) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 15. ovoga članka te obveze subjekta iz članka 3. ovoga Zakona tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(21) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su u okviru ovlasti u skladu s ovim Zakonom donijeti podzakonski odnosno provedbeni propis radi omogućavanja primjene delegiranih i provedbenih uredbi EU ako je potrebno te usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Razmjena informacija

Članak 9.

(1) Sanacijska tijela i nadležna tijela jedna drugima na zahtjev pružaju sve informacije relevantne za izvršavanje zadaća drugog tijela u skladu s ovim Zakonom pridržavajući se odredbi o čuvanju povjerljivih informacija iz članka 115. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuje najmanje informacije o odlukama i radnjama koje mogu imati utjecaj na javna sredstva ili sistemske implikacije i s njime se savjetuje te ishodi  odobrenje prije provedbe takve odluke ili radnje.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Ministarstvo financija i Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o svojim odlukama donesenim u skladu s ovim Zakonom.

(4) Hrvatska narodna banka obavještava Ministarstvo financija i Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o odlukama Jedinstvenog sanacijskog odbora u odnosu na subjekte za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor te o načinu primjene članka 25. ovoga Zakona.

(5) Vezano uz zahtjev za pružanje informacija koje je primilo od sanacijskog tijela iz treće zemlje, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je zatražiti pristanak tog tijela prije prosljeđivanja tih informacija, osim ako je sanacijsko tijelo iz treće zemlje već pristalo na prosljeđivanje takvih informacija.

(6) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije dužna proslijediti informacije koje je primilo od sanacijskog tijela iz treće zemlje ako predmetno tijelo nije dalo pristanak na prosljeđivanje tih informacija.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može radi omogućavanja provedbe ovoga Zakona sklopiti pisane sporazume s Jedinstvenim sanacijskim odborom te relevantnim tijelima drugih država članica i trećih zemalja kojima će detaljnije urediti međusobnu suradnju i razmjenu informacija.

Suradnja sanacijskog i nadležnog tijela

Članak 10.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga savjetuje se s nadležnim tijelom odnosno konsolidirajućim nadzornim tijelom:

1) pri procjeni mogućnosti sanacije u skladu s člankom 15. te, kada je grupno sanacijsko tijelo, člankom 16. ovoga Zakona

2) pri izradi sanacijskog plana iz članka 17. te, kada je grupno sanacijsko tijelo, iz članka 18. ovoga Zakona

3) pri utvrđivanju postojanja značajnih prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije, procjeni predloženih mjera za njihovo rješavanje ili uklanjanje i nalaganju mjera za njihovo rješavanje ili uklanjanje u skladu s člankom 22. te, kada je grupno sanacijsko tijelo, člankom 23. ovoga Zakona

4) pri utvrđivanju iznosa za dokapitalizaciju u skladu s člankom 27. stavkom 6. ovoga Zakona, o povećanju ili smanjenju iznosa postojećeg zahtjeva za dodatni regulatorni kapital određenog u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala s ciljem usklađivanja tog zahtjeva za instituciju koja je sanacijski subjekt sa stanjem nakon provedbe preferirane sanacijske strategije

5) pri utvrđivanju iznosa za dokapitalizaciju u skladu s člankom 27. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona, o smanjivanju ili povećanju iznosa za održavanje povjerenja tržišta za sanacijski subjekt

6) pri utvrđivanju u skladu s člankom 27. stavkom 12. ovoga Zakona iznosa minimalnog zahtjeva iz članka 27. stavka 10. ovoga Zakona i za instituciju koja je sanacijski subjekt koji ne podliježe članku 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja je dio sanacijske grupe čija je ukupna imovina manja od iznosa u protuvrijednosti 100 milijardi eura ako procijeni da je vjerojatno da bi njezina propast predstavljala sistemski rizik

7) pri utvrđivanju iznosa za dokapitalizaciju u skladu s člankom 28. stavkom 6. ovoga Zakona, o povećanju ili smanjenju iznosa postojećeg zahtjeva za dodatni regulatorni kapital određenog u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala s ciljem usklađivanja tog zahtjeva institucije koja nije sanacijski subjekt sa stanjem nakon izvršenja ovlasti za smanjenje vrijednosti i pretvaranje instrumenata kapitala i podložnih obveza u skladu s člankom 52. ovoga Zakona ili nakon sanacije sanacijske grupe

8) pri utvrđivanju iznosa za dokapitalizaciju u skladu s člankom 28. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona, o smanjivanju ili povećanju iznosa za održavanje povjerenja tržišta za instituciju koja nije sanacijski subjekt

9) pri odlučivanju u skladu s člankom 30. stavcima 12. ili 16. ovoga Zakona o iznosu minimalnog zahtjeva koji je potrebno ispuniti instrumentima regulatornog kapitala, podređenim podložnim instrumentima ili obvezama koje izdaje društvo kći u skladu s člankom 30. stavkom 6. ovoga Zakona

10) pri odlučivanju o minimalnom zahtjevu u skladu s člancima 34., 35. i 37. te, kada je grupno sanacijsko tijelo, člankom 36. ovoga Zakona

11) pri primjeni ovlasti u slučaju neispunjavanja minimalnog zahtjeva, u skladu s člankom 40. stavkom 1. ovoga Zakona

12) pri odlučivanju u skladu s člankom 41. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona o nalaganju zabrane raspodjele iznosa koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u odnosu na minimalni zahtjev i

13) pri odlučivanju u skladu s člankom 105. ovoga Zakona o odgodi obveze plaćanja ili ispunjenja obveza iz ugovora u kojemu je institucija ili subjekt iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona jedna od ugovornih strana.

(2) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavlja nadležnom tijelu sanacijski plan donesen u skladu s člankom 17. i, kada je grupno sanacijsko tijelo, člankom 18. ovoga Zakona te sve njegove izmjene.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava nadležno tijelo:

1) kada u skladu s člankom 22. stavkom 1. ovoga Zakona utvrdi postojanje značajnih prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije,

2) o svojoj procjeni da nije potrebno instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona naložiti zabranu raspodjele iznosa koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u odnosu na minimalni zahtjev zbog postojanja uvjeta iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem navedene procjene i

3) o donošenju odluke o otvaranju postupka sanacije u skladu s člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona i svim naknadnim odlukama kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije , bez odgađanja.

(4) Nadležno tijelo savjetuje se s Hrvatskom narodnom bankom odnosno Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga pri utvrđivanju da institucija propada ili će vjerojatno propasti u skladu s člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona.

(5) Nadležno tijelo dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga:

1) informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana kojima raspolaže i

2) izvješća zaprimljena u skladu s člankom 39. stavkom 1. ovoga Zakona.

(6) Nadležno tijelo obavještava Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga:

1) o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture institucije, njezina poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost sanacijskog plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona

2) o obavijesti iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona odnosno kada utvrdi da institucija ili subjekt iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ispunjava uvjete iz članka 43. stavka 4. točki 1. i 2. ovoga Zakona, bez odgađanja

3) o svim obavijestima zaprimljenim u skladu s člankom 45. stavkom 1. ovoga Zakona da institucija ili subjekt iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona i

4) o svim naloženim mjerama za sprječavanje krize te supervizorskim odnosno nadzornim mjerama i mjerama u fazi rane intervencije naloženim instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala.

(7) Nadležno tijelo i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga surađuju pri:

1) nadzoru ispunjava li institucija minimalni zahtjev iz članka 34., 35. ili 36. ovoga Zakona

2) obavješćivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o odlukama Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o minimalnom zahtjevu u skladu s člancima 34. do 37. ovoga Zakona i

3) pokretanju postupka izricanja sankcija u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala ili prekršajnog postupka u skladu s člancima 143. i 144. ovoga Zakona, s ciljem osiguranja željenih rezultata te usklađenog djelovanja u prekograničnim slučajevima.

Odgovornost za štetu

Članak 11.

Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Ministarstvo financija, njihovi radnici ili bilo koja osoba koju oni ovlaste ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona i propisa donesenih u skladu s Direktivom 2014/59/EU te u okviru Uredbe (EU) br. 806/2014 i propisa donesenih u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Pravni akti Jedinstvenog sanacijskog odbora

Članak 12.

(1) Odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora donesene u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 obvezujuće su u cijelosti i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj.

(2) Pri provedbi odluka i posebnih uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) br. 806/2014 sanacijska tijela poduzimaju sve potrebne radnje svako u okviru svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom.

(3) Pri provedbi smjernica, općih uputa i preporuka Jedinstvenog sanacijskog odbora donesenih u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 sanacijska tijela svako u okviru svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom izvršavaju ovlasti iz ovoga Zakona.

Suradnja u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu

Članak 13.

(1) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo surađuju s Jedinstvenim sanacijskim odborom, Vijećem Europske unije, Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014.

(2) Hrvatska narodna banka na zahtjev Jedinstvenog sanacijskog odbora surađuje na način uređen Uredbom (EU) br. 806/2014 između ostalog:

1) pravovremenim pružanjem točnih i potpunih informacija potrebnih za provođenje zadaća Jedinstvenog sanacijskog odbora

2) pružanjem pomoći pri provođenju općih istraga u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 806/2014 i neposrednih sanacijskih nadzora u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. 806/2014

3) pripremom nacrta sanacijskog plana, uključujući pripremu nacrta odluke o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i podložne obveze, i nacrta odluke o sanaciji za subjekte za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor

4) pružanjem informacija o obavljanju zadaća Hrvatske narodne banke nad subjektima za koje nije izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor

5) sudjelovanjem u internim sanacijskim timovima koje uspostavlja Jedinstveni sanacijski odbor

6) pružanjem pomoći pri praćenju provedbe smanjenja vrijednosti instrumenata kapitala ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala izvršenih od strane Hrvatske narodne banke po uputi Jedinstvenog sanacijskog odbora

7) pružanjem pomoći pri praćenju provedbe odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o sanaciji, uključujući primjenu sanacijskih instrumenata i sanacijskih ovlasti od strane Hrvatske narodne banke, uz podnošenje završnog izvješća o provedbi u skladu s člankom 28. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 i

8) razmjenom mišljenja u svrhu funkcioniranja sanacijskih kolegija koje uspostavlja Jedinstveni sanacijski odbor.

(3) S ciljem provedbe odluke Europske komisije o usklađenosti korištenja Jedinstvenog sanacijskog fonda s unutarnjim tržištem iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) br. 806/2014, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može od korisnika zahtijevati povrat nezakonito korištenog iznosa utvrđenog od strane Europske komisije, uključujući i kamate po odgovarajućoj stopi koju određuje Europska komisija, i prenijeti ga Jedinstvenom sanacijskom odboru.

III. PLANIRANJE SANACIJE

Informacije potrebne za izradu sanacijskih planova 

Članak 14.

(1) Institucija je dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga:

1) dostaviti sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana i

2) surađivati i, ako je to potrebno, pomoći pri izradi i izmjeni sanacijskog plana.

(2) Institucija je dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture institucije, njezina poslovanja ili financijskog položaja te o svakoj drugoj promjeni koja bi mogla stvoriti potrebu za izmjenom sanacijskog plana, a osobito ako značajno utječe na učinkovitost tog plana.

(3) Institucija odnosno subjekt iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, za koju sanacijski plan predviđa primjenu sanacijske mjere u slučaju da su ispunjeni uvjeti za sanaciju što je navedeno u sažetku sanacijskog plana iz članka 19. stavka 3. odnosno članka 20. stavka 24. ovoga Zakona, dužna je uspostaviti i redovito ažurirati popis svih financijskih ugovora u kojima je ugovorna strana, u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2016/1712 .

(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, matična institucija u Republici Hrvatskoj odnosno matična institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je za sve članice svoje grupe izvršavati zahtjeve iz ovoga članka.

Procjena mogućnosti stečajnog postupka odnosno sanacije institucije

Članak 15.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za potrebe izrade i ažuriranja individualnog sanacijskog plana iz članka 17. ovoga Zakona procjenjuje je li moguće nad institucijom koja nije dio grupe i za koju Jedinstveni sanacijski odbor nije izravno odgovoran provesti stečajni postupak odnosno sanaciju, a da se pri tom ne koristi:

1) izvanredna javna financijska potpora, osim sredstava sanacijskog fonda ili Jedinstvenog sanacijskog fonda

2) likvidnosna pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama ili

3) likvidnosna pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(2) Smatra se da je sanacija odnosno stečajni postupak institucije koja nije dio grupe i za koju Jedinstveni sanacijski odbor nije izravno odgovoran moguć, ako je stečajni postupak provediv i opravdan odnosno ako je provediva i opravdana sanacija koju bi radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, druge države članice ili Europske unije u cjelini i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija te institucije provela Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga primjenom nekog od sanacijskih instrumenata i ovlasti uređenih ovim Zakonom.

(3) Prije provođenja procjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga savjetovat će se sa sanacijskim tijelom druge države članice u kojoj institucija iz stavka 1. ovoga članka ima značajnu podružnicu, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti barem sljedeće:

1) u kojoj mjeri je moguće temeljne poslovne linije i ključne funkcije institucije rasporediti po pravnim osobama

2) u kojoj mjeri pravna i korporativna struktura prati temeljne poslovne linije i ključne funkcije

3) u kojoj mjeri je osiguran nužan broj radnika, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija te njihovo održavanje

4) ima li institucija sklopljene ugovore o pružanju usluga, jesu li održivi te u kojoj mjeri su isti provedivi u slučaju sanacije te institucije

5) u kojoj je mjeri upravljačka struktura institucije prikladna za upravljanje i osiguravanje usklađenosti ugovora o pružanju usluga s politikama institucije

6) u kojoj mjeri institucija u slučaju odvajanja ključnih funkcija ili temeljnih poslovnih linija ima utvrđen postupak prijenosa usluga koje su predmet ugovora o pružanju usluga trećim stranama

7) u kojoj mjeri postoje planovi kontinuiteta poslovanja i mjere za postupanje u kriznim situacijama, a kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

8) omogućava li upravljački informacijski sustav institucije pristup točnim i potpunim informacijama u vezi s temeljnim poslovnim linijama i ključnim funkcijama, a radi olakšavanja brzog donošenja odluka u vezi sanacije

9) omogućava li upravljački informacijski sustav institucije pružanje informacija nužnih za djelotvornu sanaciju te institucije u svakom trenutku, uključujući i slučajeve kada se okolnosti brzo mijenjaju

10) je li institucija testirala svoje upravljačke informacijske sustave u stresnim scenarijima koje je definirala Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, i koji su rezultati tih testiranja

11) u kojoj mjeri institucija može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava u njoj samoj ili u novoj pravnoj osobi u slučaju da se ključne funkcije i temeljne poslovne linije odvoje od ostalih funkcija i linija poslovanja

12) je li institucija uspostavila odgovarajući postupak kako bi osigurala pružanje ažurne i potpune informacije potrebne za utvrđivanje vjerovnika uključujući i informacije za utvrđivanje osiguranih deponenata i iznosa osiguranih depozita kao i informacije o tražbinama koje su zaštićene sustavom zaštite ulagatelja sukladno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

13) iznos i vrstu obveza institucije podložnih za unutarnju sanaciju

14) je li moguće, s obzirom na instrumente sanacije koje Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ima na raspolaganju te strukturu institucije, iste primijeniti na način kojim se postižu ciljevi sanacije

15) opravdanost primjene sanacijskih instrumenata na način kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije, uzimajući u obzir mogući učinak tih instrumenata na vjerovnike, ugovorne strane, klijente i radnike te moguće mjere nadležnog tijela treće zemlje

16) u kojoj mjeri bi sanacija institucije mogla imati značajan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje tržišta ili gospodarstva, te može li se taj učinak vrednovati

17) u kojoj mjeri bi primjena sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju mogla spriječiti širenje negativnih učinaka na druge institucije ili na financijska tržišta i

18) u kojoj mjeri bi sanacija institucije mogla imati značajan utjecaj na funkcioniranje platnih sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužno je bez odgađanja obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo svaki put kad procijeni da nad institucijom iz stavka 1. ovoga članka nije moguće provesti niti stečajni postupak niti sanaciju.

Procjena mogućnosti stečajnog postupka odnosno sanacije grupe

Članak 16.

(1) U slučaju grupa, za potrebe izrade i ažuriranja grupnog sanacijskog plana iz članka 18. ovoga Zakona, procjenjuje se je li moguće provesti stečajni postupak odnosno sanaciju grupe, a da se pri tom ne koristi:

1) izvanredna javna financijska potpora, osim sredstava sanacijskog fonda ili Jedinstvenog sanacijskog fonda

2) likvidnosna pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama ili

3) likvidnosna pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(2) Smatra se da je sanacija odnosno stečajni postupak grupe moguć, ako je stečajni postupak provediv i opravdan odnosno ako je provediva i opravdana sanacija koju bi radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, drugih država članica u kojima se nalaze članice grupe ili Europske unije u cjelini i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija koje pružaju članice grupe provela sanacijska tijela primjenom nekog od sanacijskih instrumenata i ovlasti na sanacijske subjekte, odvajanjem ključnih funkcija u razumnom roku ili na drugi način.

(3) U slučaju prekogranične grupe, procjena iz stavka 1. utvrđuje se zajedničkom odlukom na sanacijskom kolegiju.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako se konsolidirajuće nadzorno tijelo nalazi u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo zajedno sa sanacijskim tijelima za društva kćeri, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima za društva kćeri i sanacijskim tijelima u državama članicama u kojima članice grupe imaju značajne podružnice u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu donosi zajedničku odluku o procjeni iz stavka 1. ovoga članka.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako se konsolidirajuće nadzorno tijelo ne nalazi u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sudjeluje na sanacijskom kolegiju koji u tu svrhu uspostavlja i njime rukovodi grupno sanacijsko tijelo druge države članice radi donošenja zajedničke odluke o procjeni iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Ako grupa nije prekogranična, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi procjenu iz stavka 1. ovoga članka, a da pritom ne uspostavlja sanacijski kolegij te ne procjenjuje okolnosti iz stavka 7. točaka 6. i 7. ovoga članka Zakona.

(7) Pri procjeni iz stavka 1. ovoga članka procjenjuju se na odgovarajući način barem okolnosti navedene u članku 15. stavku 4. ovoga Zakona, te sljedeće:

1) ako grupa upotrebljava jamstva unutar grupe, jesu li ta jamstva dana po tržišnim uvjetima te je li sustav upravljanja rizicima vezanim za ta jamstva djelotvoran i pouzdan

2) ako grupa ima sklopljene ugovore o naizmjeničnim transakcijama, jesu li te transakcije ugovorene po tržišnim uvjetima te je li sustav upravljanja rizicima vezanim za te transakcije djelotvoran i pouzdan

3) u kojoj mjeri jamstva ili transakcije iz točaka 1. i 2. ovoga stavka mogu povećati rizik širenja negativnih učinaka na ostale članice grupe

4) u kojoj mjeri pravna struktura grupe onemogućava primjenu sanacijskih instrumenata zbog broja pravnih osoba, složenosti strukture grupe ili nemogućnosti raspoređivanja poslovnih linija po pravnim osobama

5) ako procjena obuhvaća mješovite holdinge, u kojoj bi mjeri sanacija članice grupe koja je institucija ili financijska institucija mogla imati negativan učinak na nefinancijski dio grupe

6) ima li tijelo treće zemlje ovlast primjene sanacijskih instrumenata potrebnih za provedbu sanacijskih mjera koje poduzima Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili sanacijsko tijelo druge države članice te je li moguće koordinirati aktivnosti Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ili sanacijskog tijela druge države članice i tijela treće zemlje

7) postupke i načine koji omogućavaju provođenje sanacije grupe koja ima društva kćeri na područjima na kojima se primjenjuju različita zakonodavstva i

8) u kojoj mjeri struktura grupe omogućuje sanaciju cijele grupe, bilo koje njezine članice ili više njih ne stvarajući značajan izravan ili neizravan nepovoljan učinak na financijski sustav, povjerenje tržišta ili gospodarstva, a s ciljem maksimalnog povećanja vrijednosti grupe kao cjeline.

(8) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo bez odgađanja obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo svaki put kad procijeni da nad grupom iz stavka 1. ovoga članka odnosno grupom iz stavka 5. ovoga članka nije moguće provesti niti stečajni postupak niti sanaciju.

(9) Ako se grupa iz stavka 1. ovoga članka sastoji od više sanacijskih grupa, procjena iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije svake sanacijske grupe i donosi se u okviru istog postupka.

Donošenje individualnog sanacijskog plana

Članak 17.

(1) Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donosi individualni sanacijski plan iz članka 19. ovoga Zakona za instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za koju Jedinstveni sanacijski odbor nije izravno odgovoran i koja nije dio grupe nakon savjetovanja sa sanacijskim tijelom druge države članice u kojoj ta institucija ima značajnu podružnicu u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(2) Nacrt sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka za kreditne institucije, prije njegova usvajanja, Hrvatska narodna banka dostavlja na mišljenje Jedinstvenom sanacijskom odboru na način i u roku propisan Uredbom (EU) br. 806/2014.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga instituciji na koju se individualni sanacijski plan odnosi dostavlja sažetak ključnih elemenata sanacijskog plana.

(4) Hrvatska narodna banka doneseni individualni sanacijski plan za kreditne institucije dostavlja Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga individualni sanacijski plan preispituje i po potrebi izmjenjuje najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne, ili organizacijske strukture institucije, njezina poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu ili nakon primjene sanacijske mjere ili ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Izmjena individualnog sanacijskog plana provodi se po postupku iz ovoga članka Zakona.

Donošenje grupnog sanacijskog plana

Članak 18.

(1) Grupni sanacijski plan za prekograničnu grupu utvrđuje se zajedničkom odlukom na sanacijskom kolegiju.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo, ako su ispunjeni uvjeti za razmjenu povjerljivih informacija iz članka 115. ovoga Zakona, prosljeđuje informacije iz članka 14. ovoga Zakona:

1) Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo

2) sanacijskim tijelima nadležnim za sanaciju društava kćeri

3) sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište značajne podružnice, ako je to važno za te podružnice

4) nadležnim tijelima koja sudjeluju u kolegiju supervizora odnosno nadzornih tijela za tu grupu i

5) sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište subjekata iz članka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka koje se dostavljaju tijelima iz stavka 2. ovoga članka navedenim pod točkama 2. do 5. uključuju najmanje informacije koje su relevantne tim tijelima.

(4) Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavljaju se informacije iz stavka 2. ovoga članka koje su važne za provođenje njegove uloge u izradi, donošenju i provedbi grupnih sanacijskih planova.

(5) Ako se radi o informacijama koje se odnose na društva kćeri sa sjedištem u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo nije dužno dostaviti te informacije bez prethodne suglasnost relevantnog nadzornog tijela ili sanacijskog tijela te treće zemlje.

(6) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo može u postupak donošenja grupnog sanacijskog plana za prekograničnu grupu, ako su ispunjeni uvjeti za razmjenu povjerljivih informacija iz članka 115. ovoga Zakona, uključiti sanacijsko tijelo treće zemlje u kojoj je sjedište društva kćeri, financijskog holdinga ili značajne podružnice te grupe.

(7) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo, zajedno sa sanacijskim tijelima nadležnim za društva kćeri, nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima, uključujući nadležna tijela država članica u kojima je sjedište značajne podružnice, donosi grupni sanacijski plan iz članak 20. ovoga Zakona koji uključuje sve članice grupe zajedničkom odlukom, u roku od četiri mjeseca od dana dostave informacija iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Ako se grupa sastoji od više sanacijskih grupa, planiranje sanacijskih mjera iz članka 20. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona obuhvaća se zajedničkom odlukom iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, u slučaju neslaganja s predloženim grupnim sanacijskim planom nekih od sanacijskih tijela nadležnih za društva kćeri, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo može donijeti grupni sanacijski plan iz članka 20. ovoga Zakona zajedničkom odlukom s onim sanacijskim tijelima koja se s predloženim grupnim sanacijskim planom slažu.

(10) Ako zajednička odluka iz stavka 7. odnosno stavka 9. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana dostave informacija iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo samostalno donosi grupni sanacijski plan iz članka 20. ovoga Zakona odlukom koja mora biti detaljno obrazložena i koja mora uzeti u obzir stavove i izdvojena mišljenja sanacijskih tijela za društva kćeri te ju dostavlja matičnoj instituciji u Europskoj uniji.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako prije isteka roka od četiri mjeseca od dana dostave informacija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih članica grupe zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 , pri čemu se predmetni rok u smislu te Uredbe smatra rokom za mirenje, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo odgodit će donošenje te odluke do donošenja odluke Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, odluka sanacijskog tijela Republike Hrvatske iz stavka 10. ovoga članka mora biti u skladu s tom odlukom.

(13) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, donosi se odluka iz stavka 10. ovoga članka.

(14) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se konsolidirajuće nadzorno tijelo ne nalazi u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sudjeluje na sanacijskom kolegiju koji je osnovalo grupno sanacijsko tijelo iz druge države članice.

(15) U slučaju iz stavka 14. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zajedno s grupnim sanacijskim tijelom i sanacijskim tijelima nadležnim za druga društva kćeri, nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima, uključujući nadležna tijela država članica u kojima je sjedište značajne podružnice, donosi grupni sanacijski plan koji uključuje sve članice grupe zajedničkom odlukom, u roku od četiri mjeseca od dana primitka informacija koje odgovaraju informacijama iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka od grupnog sanacijskog tijela druge države članice.

(16) Iznimno od stavka 15. ovoga članka, ako zajednička odluka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga od grupnog sanacijskog tijela primila informacije koje odgovaraju informacijama iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka, ista samostalno donosi sanacijski plan za članicu grupe za koju je nadležna, pri čemu prema potrebi određuje sanacijski subjekt i donosi sanacijski plan u odnosu na sanacijsku grupu za koju je nadležna, odlukom koja mora biti detaljno obrazložena i koja navodi razloge neslaganja s predloženim grupnim sanacijskim planom i uzima u obzir u obzir stavove i izdvojena mišljenja drugih sanacijskih tijela i koju dostavlja drugim članovima sanacijskog kolegija.

(17) Iznimno od stavka 16. ovoga članka, ako prije isteka roka od četiri mjeseca od dana dostave informacija koje odgovaraju informacijama iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, grupno sanacijsko tijelo ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih članica grupe zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 , pri čemu se predmetni rok u smislu te Uredbe smatra rokom za mirenje, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje te odluke do donošenja odluke Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(18) U slučaju iz stavka 17. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, odluka Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga iz stavka 16. ovoga članka mora biti u skladu s tom odlukom.

(19) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, donosi se odluka iz stavka 16. ovoga članka.

(20) U slučaju iz stavaka 7.  15. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može prije isteka roka od četiri mjeseca od dana primitka informacija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, osim ako bilo koje sanacijsko tijelo smatra da predmet neslaganja može na bilo koji način negativno utjecati na fiskalnu odgovornost njegove države članice.

(21) Ako u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 7. ili 9. ovoga članka, bilo koje sanacijsko tijelo smatra da predmet neslaganja može na bilo koji način negativno utjecati na fiskalnu odgovornost njegove države članice, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo pokreće postupak preispitivanja grupnog sanacijskog plana, uključujući minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze.

(22) Zajedničke odluke iz stavaka 7. i 9. ovoga članka, kao i samostalne odluke relevantnih sanacijskih tijela koje odgovaraju odlukama iz stavaka 10. i 16. ovoga članka, u slučaju kada zajednička odluka o grupnom sanacijskom planu nije donesena, smatraju se konačnim i proizvode pravne učinke prema Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

(23) Savjet Hrvatske narodne banke donosi odluku kojom ovlašćuje guvernera Hrvatske narodne banke na potpisivanje zajedničke odluke iz stavaka 7. i 9. ovoga članka, odnosno Savjet Hrvatske narodne banke donosi odluke iz stavaka 10. i 16. ovoga članka.

(24) Grupni sanacijski plan donesen u skladu sa stavcima 7. ili 9. ovoga članka, odnosno u skladu sa stavkom 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga bez odgađanja dostavlja relevantnim nadležnim tijelima, a Hrvatska narodna banka ga dostavlja Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(25) Sažetak ključnih elemenata donesenog grupnog sanacijskog plana u skladu sa stavcima 7. ili   9. ovoga članka, odnosno u skladu sa stavkom 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao grupno sanacijsko tijelo dostavlja matičnoj instituciji u Europskoj uniji.

(26) Grupni sanacijski plan preispituje se i po potrebi mijenja najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne ili organizacijske strukture grupe odnosno pojedine članice grupe, njihova poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu.

(27) Na postupak izmjene sanacijskog plana primjenjuje se postupak iz ovoga članka.

(28) Na postupak donošenja grupnog sanacijskog plana u odnosu na grupu koja nije prekogranična i za koju Jedinstveni sanacijski odbor nije izravno odgovoran na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 17. ovoga Zakona.

Sadržaj individualnog sanacijskog plana

Članak 19.

(1) Individualni sanacijski plan sadrži sanacijske mjere koje Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može primijeniti na instituciju u odnosu na koju su ispunjeni uvjeti za sanaciju, razrađuje opcije za primjenu sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju te uključuje i gdje god je to moguće iskazuje kvantitativno:

1) sažetak ključnih elemenata plana

2) sažetak bitnih promjena koje su nastupile nakon usvajanja prethodnog sanacijskog plana

3) utvrđenje javnog interesa

4) prikaz načina na koji bi se ključne funkcije i temeljne poslovne linije mogle do mjere koja je potrebna pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija i poslovnih linija kako bi se osigurao njihov kontinuitet nakon utvrđenja iz članka 43 stavka 1. ovoga Zakona

5) procjenu rokova za provedbu svakog pojedinog značajnog dijela plana

6) rezultat procjene iz članka 15. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga članka i njegovo detaljno obrazloženje

7) opis svih mjera iz članka 22. ovoga Zakona potrebnih za rješavanje ili uklanjanje prepreka sanaciji utvrđenih procjenom iz članka 15. ovoga Zakona

8) opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija, temeljnih poslovnih linija i imovine institucije

9) detaljan opis postupaka kojima se osigurava da su Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u svako doba dostupne točne i ažurne informacije iz članka 14. ovoga Zakona koje su potrebne za izradu i ažuriranje sanacijskog plana te njegovu provedbu

10) opis mogućih načina financiranja različitih sanacijskih strategija, a koji ne uključuju:

a) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda ili Jedinstvenog sanacijskog fonda

b) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama

c) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete

11) detaljan opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti na različite moguće scenarije, kao i procjenu rokova za njihovu provedbu

12) opis ključnih međuovisnosti

13) opis mogućih načina zadržavanja pristupa platnim sustavima, klirinškim sustavima i ostaloj potrebnoj infrastrukturi te procjenu prenosivosti pozicija klijenata

14) analizu utjecaja provedbe plana na radnike institucije, uključujući procjenu bilo kakvih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka savjetovanja s radnicima tijekom postupka sanacije, uzimajući u obzir dijalog sa socijalnim partnerima gdje je to primjereno

15) plan komunikacije s medijima i javnošću

16) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i podložnim obvezama utvrđen u skladu s člankom 34. ovoga Zakona kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva iz članka 148. ovoga Zakona

17) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i ugovornim instrumentima unutarnje sanacije utvrđen u skladu s člankom 30. stavkom 12. ovoga Zakona, kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva iz članka 148. ovoga Zakona, ako je primjenjivo

18) opis bitnih postupaka i sustava za održavanje kontinuiteta operativnih procesa institucije

19) mišljenje institucije vezano za sanacijski plan, ako je primjenjivo

20) analizu kako i kada institucija može, pod uvjetima navedenim u planu, zatražiti korištenje instrumenata središnje banke te identificirati onu imovinu koja bi se mogla koristit kao kolateral.

(2) Pri određivanju rokova iz stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga uzima u obzir rok za usklađivanje sa smjernicama o dodatnom regulatornom kapitalu određenima u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisom kojim se uređuje tržište kapitala.

(3) Pri izradi individualnog sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrđuje postoje li materijalne prepreke mogućnosti sanacije odnosno stečajnog postupka i gdje je nužno i proporcionalno, procjenjuje mjere kojima bi se iste mogle otkloniti.

(4) Pri izradi individualnog sanacijskog plana iz članka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga uzima u obzir relevantne scenarije uključujući idiosinkratske i makroekonomske događaje te ne smije predvidjeti:

1) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda ili Jedinstvenog sanacijskog fonda

2) likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke u izvanrednim situacijama

3) likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(5) Pri izradi individualnog sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka postupa u skladu s mišljenjem Jedinstvenog sanacijskog odbora vezano uz usklađenost s Uredbom (EU) br. 806/2014 i općim uputama Jedinstvenog sanacijskog odbora iz članka 31. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 806/2014.

Sadržaj grupnog sanacijskog plana

Članak 20.

(1) Grupni sanacijski plan sadrži mjere za sanaciju:

1) matičnog društva u Europskoj unij

2) društava kćeri koja su dio grupe i koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama

3) subjekata iz članka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama i

4) društava kćeri sa sjedištem izvan Europske unije koja su dio grupe, u skladu s glavom XI. ovoga Zakona.

(2) U skladu s mjerama iz stavka 1. ovoga članka grupni sanacijski plan određuje sanacijske subjekte i sanacijske grupe.

(3) Grupni sanacijski plan, uz navođenje informacija iz članka 19. ovoga Zakona na odgovarajući način, sadrži odnosno određuje:

1) sanacijske mjere koje treba poduzeti u odnosu na sanacijske subjekte uzimajući u obzir relevantne scenarije uključujući idiosinkratske i makroekonomske događaje i opisuje utjecaj tih sanacijskih mjera na druge članice grupe iz članka 3. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, na matično društvo i institucije kćeri

2) ako se grupa sastoji od više sanacijskih grupa, sanacijske mjere koje treba poduzeti u odnosu na sanacijske subjekte svake sanacijske grupe i utjecaj tih mjera na druge članice grupe koje su dio iste sanacijske grupe i na druge sanacijske grupe

3) mogućnost koordinirane primjene sanacijskih instrumenata i provedbe ovlasti za sanaciju na sanacijske subjekte sa sjedištem u Europskoj uniji, uključujući mjere kojima se olakšava kupnja od strane trećih osoba cijele grupe ili pojedinih poslovnih linija ili funkcija koje obavlja jedna ili više članica grupe ili sanacijska grupa, te utvrđuje sve moguće prepreke koordiniranoj sanaciji

4) odgovarajuće mehanizme za suradnju i koordinaciju s relevantnim tijelom treće zemlje u kojoj članica grupe ima sjedište i njihov učinak na sanaciju grupe

5) mjere, uključujući pravno i ekonomsko odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih linija, ako je to nužno za provođenje sanacije grupe po ispunjenju uvjeta za sanaciju

6) dodatne mjere koje nisu obuhvaćene ovim Zakonom, a koje sanacijska tijela nadležna za članice grupe namjeravaju nad njima provesti u okviru svake sanacijske grupe i

7) identifikaciju mogućih načina financiranja sanacijskih mjera za grupu te, ako se predviđa korištenje aranžmana financiranja sanacije uključujući sanacijskog fonda, odrediti načela podjele odgovornosti za financiranje između sustava financiranja u različitim državama članicama, pri čemu se ta načela određuju sukladno jednakim i uravnoteženim kriterijima uzimajući u obzir članak 138. ovoga Zakona i financijsku stabilnost svih uključenih država članica.

8) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i podložnim obvezama utvrđen u skladu s člancima 35. ili 36. ovoga Zakona kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva iz članka 148. ovoga Zakona

9) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i ugovornim instrumentima unutarnje sanacije utvrđen u skladu s člankom 30. stavcima 7. ili 16. ovoga Zakona, kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva iz članka 148. ovoga Zakona, ako je primjenjivo

(4) Grupni sanacijski plan ne smije predviđati:

1) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda, Jedinstvenog sanacijskog fonda ili sustava financiranja drugih država članica

2) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama

3) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(5) Grupni sanacijski plan sadrži rezultate procjene iz članka 16. ovoga Zakona i njihovo detaljno obrazloženje.

(6) Grupni sanacijski plan ne smije imati nerazmjeran utjecaj na bilo koju državu članicu.

Sanacijski plan koji donosi Jedinstveni sanacijski odbor

Članak 21.

(1) U postupku izrade sanacijskog plana za subjekte za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor, Hrvatska narodna banka surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(2) Vodeći računa o tome kakav učinak provođenje stečajnog postupka odnosno sanacija subjekta za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji taj subjekt obavlja, njegove dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, ima na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 806/2014 vezano uz primjenu pojednostavljenih obveza povezanih s izradom sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka.

Ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije

Članak 22.

(1) Ako se prilikom provođenja procjene iz članka 15. ovoga Zakona utvrdi postojanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga o tome obavještava subjekt iz članka 3. ovoga Zakona na koji se te prepreke odnose i sanacijsko tijelo države članice u kojoj se nalazi značajna podružnica.

(2) Subjekt iz članka 3. ovoga Zakona dužan je u roku od četiri mjeseca od dana zaprimanja obavijesti Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga izraditi i dostaviti prijedlog mjera za rješavanje ili uklanjanje navedenih prepreka s rokovima za njihovu provedbu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, rok u kojem je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona dužan dostaviti prijedlog mjera za ispunjavanje zahtjeva iz članka 34. do 37. ovoga Zakona i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj s rokovima za njihovu provedbu koji uzimaju u obzir razloge za postojanje značajnih prepreka iznosi 14 dana od dana zaprimanja obavijesti Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga , i to u slučaju postojanja sljedećih značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije:

1) subjekt iz članka 3. ovoga Zakona nalazi se u situaciji u kojoj ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on uzima u obzir uz zahtjeve iz članka 92. stavka 1. točke (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te, uz svaki od tih zahtjeva, dodatni kapitalni zahtjev za pokriće rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge, naložen na temelju propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisa kojim se uređuje tržišta kapitala, ali ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on uzima u obzir uz minimalni zahtjev iz članka  34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo, koji se izračunava u skladu s člankom 26. stavkom 4. točkom 1. ovoga Zakona ili

2) subjekt iz članka 3. ovoga Zakona ne ispunjava zahtjeve iz članaka 92.a i 494. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjev iz članka 34., 35. ili 36. ovoga Zakona.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga procjenjuje jesu li predložene mjere učinkovite za rješavanje ili uklanjanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije i ako procijeni da jesu, o tome obavještava subjekt iz članka 3. ovoga Zakona na koji se te prepreke odnose.

(5) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga procijeni, vodeći računa o mogućem negativnom utjecaju koji te prepreke predstavljaju za financijsku stabilnost te učinak predloženih mjera na poslovanje subjekta iz članka 3. ovoga Zakona na koji se prepreke odnose, njegovu stabilnost i mogućnost doprinosa gospodarstvu, da mjere za rješavanje ili uklanjanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije koje je predložio taj subjekt, nisu učinkovite, odnosno ako ne izvršava ili ne izvršava u predviđenim rokovima mjere koje je predložio, može rješenjem naložiti:

1) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona preispitivanje sporazuma o financijskoj potpori grupe ili razloga za njihovo nesklapanje, ili sklapanje sporazuma o pružanju usluga s članicom grupe ili s trećom osobom, a kako bi se osiguralo obavljanje ključnih funkcija

2) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona najveću dopuštenu pojedinačnu ili ukupnu izloženost

3) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona dostavu dodatnih informacija važnih za planiranje i provođenje sanacije

4) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona prodaju određene imovine

5) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona ograničavanje ili prekid određene postojeće aktivnosti ili predložene aktivnosti

6) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona ograničavanje postojećih ili zabranu uvođenja novih poslovnih linija odnosno prodaju postojećih ili novih proizvoda

7) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona promjenu njegove pravne ili operativne strukture, kako bi se smanjila složenost i osigurala mogućnost pravnog i operativnog razdvajanja ključnih funkcija od ostalih funkcija pri primjeni sanacijskih instrumenata

8) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona ili matičnom društvu osnivanje financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj ili matičnog financijskog holdinga u Europskoj uniji

9) instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona dostavu plana za ponovno usklađivanje sa zahtjevima iz članka 34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo, izraženo kao postotak ukupnog iznosa izloženosti riziku koji se izračunava u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013  odnosno u skladu s primjenjivim zahtjevom iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2033 pomnožen s 12,5,  i, ako je primjenjivo, sa zahtjevom za kombinirani zaštitni sloj i sa zahtjevom iz članka 34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo izraženo kao postotni udio mjere ukupne izloženosti iz članaka 429. i 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013

10) instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona izdavanje podložnih obveza za ispunjenje zahtjeva iz članka 34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo

11) instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, radi osiguravanja kontinuiranog ispunjavanja zahtjeva iz članka 34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo, promjenu roka dospijeća:

a) instrumenata regulatornog kapitala, nakon dobivanja suglasnosti nadležnog tijela, i

b) podložnih obveza iz članka 30. i članka 31. stavka 2. ovoga Zakona,

12) instituciji ili subjektu iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona poduzimanje drugih aktivnosti radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 34. do 37. ovoga Zakona, ovisno što je primjenjivo, uključujući pregovaranje o novim uvjetima u odnosu na izdane podložne obveze, instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili instrumente dopunskog kapitala, a kako bi se omogućila provedba odluke Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju obveza ili instrumenata u skladu s mjerodavnim pravom koje se primjenjuje na navedene obveze ili instrumente, ili

13) ako je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona društvo kći mješovitog holdinga, da taj holding osnuje zasebni financijski holding za nadzor tog društva kćeri, ako je to nužno radi lakše provedbe sanacije i izbjegavanja primjene sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju iz glave X. ovoga Zakona na nefinancijski dio grupe koji bi na njega mogli imati negativan utjecaj.

(6) Pri nalaganju mjera iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga razmatra mogući utjecaj tih mjera na subjekt iz članka 3. ovoga Zakona , njegovu stabilnost i njegov doprinos gospodarstvu, tržište financijskih usluga, financijsku stabilnost u drugim državama članicama i u cijeloj Europskoj uniji, a o tome se može, ako je to prikladno, savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.