I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna ocjena za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst – i br. 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19 i 47/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i supervizija njihova poslovanja te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj.

Važeći Zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije u području bankarstva koja je trenutno na snazi. To se ponajprije odnosi na odredbe:

- Direktive 2013/36/ Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ   (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU

- Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) i

- Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) u dijelu koji se odnosi na planove oporavka koje izrađuju kreditne institucije, mjere rane intervencije koje Hrvatska narodna banka poduzima kada se za to ispune zakonski uvjeti i na sporazume o financijskoj potpori grupe.

U cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma, zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama precizirane su aktivnosti koje navedena nadzorna tijela poduzimaju u okviru svojih ovlasti. Ujedno je riječ o koraku koji je bio sastavni dio procedure za ulazak Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (u daljnjem tekstu: ERM II).

Odluka (EU) 2020/1016 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke (ESB/2020/31) objavljena je 13. srpnja 2020. godine u Službenom listu Europske unije te je stupila na snagu 27. srpnja 2020. godine (14 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije). Od 1. listopada 2020. godine Europska središnja banka bit će nadležna za izravni nadzor značajnih institucija u Republici Hrvatskoj, za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte i za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija. U međuvremenu će provesti i procjenu kojom će utvrditi banke koje ispunjavaju kriterije za svrstavanje među značajne institucije.

Istodobno, Republika Hrvatska ušla je u ERM II, odnosno na zahtjev Republike Hrvatske i nakon uspješno provedenih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere o ulasku u ERM II iz srpnja 2019. godine, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske donijeli su zajedničku odluku da se hrvatska kuna uključi u ERM II.

Europska središnja banka je 5. lipnja 2020. godine dovršila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, koju je provela nakon što je Republika Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatnom procjenom bile su obuhvaćene: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres sukladno metodologijama Europske središnje banke. Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope redovnog osnovnog kapitala nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres (stopa redovnog osnovnog kapitala od 8 % za pregled kvalitete imovine i osnovni scenarij testiranja otpornosti na stres te stopa redovnog osnovnog kapitala od 5,5 % za nepovoljni scenarij testiranja otpornosti na stres).Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) nacionalno zakonodavstvo primarno se usklađuje s Direktivom (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP.) (SL L 150, 7.6.2019.), koju države članice imaju obvezu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 28. prosinca 2020. godine.

Također, u dijelu supervizorskih mjera u fazi rane intervencije prenose se odredbe Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.), te u dijelu licenciranja velikih investicijskih društava kao kreditnih institucija prenose se odredbe Direktive (EU) 2019/2034 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/2034).

S obzirom da financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi mogu biti matična društva bankovnih grupa, a primjena bonitetnih zahtjeva obvezna je na temelju konsolidiranog položaja takvih holdinga, te budući da institucija koja je pod kontrolom takvih holdinga ne može uvijek osigurati usklađenost sa zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u cijeloj grupi, a što je dužna po Zakonu ovim se odredbama određeni financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi izravno definiraju kao subjekti nadzora. Hrvatska narodna banka takvim holdinzima će izdavati odobrenje, te nad njima u dijelu u kojem je to primjereno, provoditi superviziju nad njima kako bi se osigurala usklađenost grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.

Prijedlogom zakona uređuje se ujednačeni pristup primjene načela proporcionalnosti kroz uvođenje definicije male i jednostavne kreditne institucije. Budući da se promiče i načelo jednakih plaća radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, kako je utvrđeno u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), predloženim odredbama propisuje se provođenje rodno neutralne politike primitaka.

Predložene odredbe preciziraju redoslijed nalaganja dodatnog kapitala ističući da bi dodatni kapitalni zahtjev koji trebaju odrediti nadležna tijela trebalo utvrditi za pokriće rizika ili elemenata rizika koji su izričito isključeni iz kapitalnih zahtjeva utvrđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili njima nisu izričito pokriveni samo u mjeri u kojoj se to smatra potrebnim u pogledu specifičnog položaja institucije. Ti bi zahtjevi u relevantnom redoslijedu kapitalnih zahtjeva trebali biti pozicionirani iznad relevantnih minimalnih kapitalnih zahtjeva te ispod zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj. Zahtjev za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge predstavlja paralelan a ne aditivan zahtjev u odnosu na klasične kapitalne zahtjeve. Definiraju se i uvode smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu koje supervizor izražava kao očekivanje, a služe prvenstveno za rizika kojima bi kreditna institucija mogla biti izložena, odnosno koji se očekuje da institucija održava kako bi se mogla nositi s stresnim scenarijima u budućnosti.

Uvodi se novi način izračunavanja i praćenja kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Novi način uvodi supervizorski test ne samo na jednom kamatnom šoku koji se sastoji od paralelnog pomaka krivulje za 200 baznih bodova već na 6 različitih unaprijed definiranih šokova. Ujedno se učinak ne mjeri samo kao učinak na ekonomsku vrijednost kapitala već i na neto kamatnu maržu. Kako bi se isto provodilo na usklađen način u Europskoj uniji u slučajevima kada interni sustavi koje institucije primjenjuju za mjerenje tog rizika nisu zadovoljavajući, Komisija će donijeti regulatorne tehničke standarde za izradu standardizirane metodologije za ocjenu takvog rizika, koje kreditne institucije u tom slučaju moraju primijeniti.

Zbog značaja koji povećani rizik od pranja novca ima na poslovanje kreditne institucije Prijedlogom zakona propisuje se obveza Hrvatskoj narodnoj banci da pitanja pranja novca i financiranja terorizma uključi u svoje nadzorne aktivnosti, uključujući postupke nadzorne provjere i ocjene, procjene primjerenosti sustava, procesa i mehanizama upravljanja institucija te procjene primjerenosti članova uprave i nadzornog odbora, te obavještavati u skladu s tim o svim nalazima relevantna tijela te tijela odgovorna za osiguravanje usklađenosti s pravilima o sprečavanju pranja novca.

Kako bi spriječile i ublažile makrobonitetne ili sistemske rizike koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 575/2013 i Direktivom 2013/36/EU kreditnim institucijama se određuje održavanje zaštitnih slojeva, zaštitnog sloja za očuvanje kapitala, protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ali i zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik kako rizik poremećaja u financijskom sustavu ne bi polučio ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo u određenoj državi članici. Predloženim odredbama se precizira način određivanja pojedinog od slojeva kako bi se izbjeglo preklapanje i dupliranje zahtjeva.

Budući da je Direktiva (EU) 2019/2034 izmijenila, između ostalih, i  Direktivu 2013/36/EU, na način da se velika investicijska društva koja bilo na individualnoj ili konsolidiranoj razini prelaze iznos imovine u protuvrijednosti od 30 milijardi eura moraju licencirati kao kreditne institucije. Stoga su takva društva dužna Hrvatskoj narodnoj banci predati zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad kao kreditna institucija.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19 i 47/20 ), u članku 2. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

"1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP.) (SL L 150, 7.6.2019.) i Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019.).".

Točka 5. briše se.

Dosadašnja točka 6. postaje točka 5.

Dosadašnja točka 7. koja postaje točka 6. mijenja se i glasi:

"6) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava  (SL L 150, 7.6.2019.).".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom 2019/2160 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (SL L 328, 18. 12. 2019.).".

Članak 2.

U članku 3. ispred riječi "Pojedini" dodaje se oznaka stavka koja glasi: "(1)".

Točka 1.mijenja se i glasi:

" 1) član uže obitelji osobe je:

1. bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je sklopila životno partnerstvo u skladu sa zakonom koji uređuje životno partnerstvo osoba istog spola

2. roditelj, sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe

3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke

4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe".

Iza točke 13. dodaju se točke 13.a i 13.b koje glase:

"13.a) globalna sistemski važna kreditna institucija (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 133. Uredbe (EU) br. 575/2013

13.b) globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a (u daljnjem tekstu. GSV kreditna institucija izvan EU-a) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 134. Uredbe (EU) br. 575/2013.".

Točka 14. mijenja se i glasi:

"14) grupa kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) 575/2013".

Iza točke 14. dodaje se točka 14.a koja glasi:

"14.a) grupa iz treće zemlje jest grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji".

Iza točke 19. dodaje se točka 19.a koja glasi:

"19.a) institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013".

Točka 21. mijenja se i glasi:

"21) interni pristupi jesu pristupi za koje je potrebno prethodno odobrenje supervizora, a uključuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., model

vlastitih procjena LGD-a iz članka 161. stavka 3., interni model za izračunavanje tržišne prilagodbe kreditnom vrednovanju rizika druge ugovorne strane (CVA) iz članka 162. stavka 2. točke (h), pristup internih modela iz članka 221. stavka 1., pristup vlastitih procjena iz članka 225., interni model iz članaka 283. stavka 1., napredni pristup iz članka 312. stavka 2., model za izračun delte za OTC opcije iz članka 329. stavka 1., model osjetljivosti za izračunavanje pozicija iz članka 331. stavka 1., model za izračun delti iz članka 358. stavka 3., interni model za izračun kapitalnog zahtjeva iz članka 363. stavka 1., interni modela za trgovanje korelacijama iz članka 377. stavka 1. i interni model iz članka 383. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013".

Točka 24. mijenja se i glasi:

"24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013, u Republici Hrvatskoj konsolidirajuće nadzorno tijelo je Hrvatska narodna banka ako je kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrđena člankom 278. ovoga Zakona".

Iza točke 28. dodaje se točka 28.a koja glasi:

"28.a) kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos u protuvrijednosti od jedne milijarde eura".

Iza točke 29.b dodaju se točke 29.c i 29.d koje glase:

" 29.c) mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz  članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke u Republici Hrvatskoj isti smanjen na protuvrijednost  jedne  milijarde eura

29.d) mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 200.000,00 kuna i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi".

Točke 31. i 32. mijenjaju se i glase:

"31) matična institucija u državi članici je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013,

32) matična institucija u EU-u je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013".

Iza točke 32. dodaju se točke 32.a, 32.b i 32.c koje glase:

"32.a) matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

32.b) matična kreditna institucija u državi članici kako je uređeno 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013

32.c) matična kreditna institucija u EU-u je kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) 575/2013".

Točke 33. i 34. mijenjaju se i glase:

"33)  matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH  je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj".

Iza točke 34. dodaju se točke 34.a, 34.b, 34.c i 34.d koje glase:

"34.a) matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013

34.b) matično investicijsko društvo u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) 575/2013

34.c) matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34.d) matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj".

Iza točke 62. dodaje se točka 62.a koja glasi:

"62.a) rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakim primicima radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti".

Iza točke 67. dodaje se točka 67.a koja glasi:

"67.a) sanacijski subjekt je:

a) pravna osoba sa sjedištem u Europskoj uniji za koju grupni sanacijski plan predviđa sanacijsku mjeru ili

b) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe za koju sanacijski plan predviđa sanacijsku mjeru.".

Iza točke 75. dodaje se točka 75.a koja glasi:

"75.a) s mjernice o dodatnom regulatornom kapitalu jesu očekivanja nadležnog tijela za održavanjem regulatornog kapitala iznad iznosa regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402) , te naloženim člankom 224. stavkom 1. točke 20. i definiranim člankom 3. točkom 91. ovoga Zakona ili temeljem članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a kako je primjenjivo, te koji je potreban za postizanje ukupne razine regulatornog kapitala koju nadležno tijelo smatra prikladnom u skladu s člankom 228.a stavkom 2. ovoga Zakona".

Iza točke 81.a dodaje se točka 81.b koja glasi:

"81.b) subjekt financijskog sektora kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013".

Iza točke 86. dodaje se točka 86.a koja glasi:

"86.a) upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, koje je imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili propisima drugih država, a ovlašteno je odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je uprava i nadzorni odbor".

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

"(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.".

Članak 3.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.".

Članak 4.

U članku 11. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"(3) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 1.a. Uredbe 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost pondera rizika iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. Uredbe 575/2013.".

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 5.

U članku 20. stavku 4. točki 2. iza riječi: " Uredbom (EU) br. 575/2013" dodaju se riječi: "ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava".

Članak 6.

U članku 28. stavku 1. točka 3. briše se.

Dosadašnje točke 4. do 6. postaju točke 3. do 5.

Članak 7.

U članku 30. stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz dionica za koje je naložena prodaja.".

Stavak 7. mijenja se i glasi:

"(7) Od izvršnosti rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja.".

U stavku 8. točka 1. mijenja se i glasi:

"1) osigurati da stjecatelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja i".

Članak 8.

Članak 31. briše se.

Članak 9.

U članku 35. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

" (4) Cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora mora odražavati odgovarajuće širok raspon iskustava.".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 10.

U članku 38. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka.".

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. u podstavku 4. riječi: "stavka 2." zamjenjuju se riječima: "stavka 3.".

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 11.

U članku 39. stavku 8. iza riječi: "poslove iz njegove nadležnosti" dodaju se riječi: " i s kandidatom obaviti intervju".

Članak 12.

U članku 45. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

" (2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka.".

Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.".

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: "stavkom 2." zamjenjuju se riječima: "stavkom 3.".

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. u podstavku 4. riječi: "stavka 5." zamjenjuju se riječima: "stavka 6.".

Članak 13.

U članku 49. stavku 1. na kraju točke 6. riječ: "i" briše se.

Iza točke 6. dodaje se nova točka 7. i točka 8. koje glase:

"7) donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike

8) osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja i".

Dosadašnja točka 7. postaje točka 9.

Članak 14.

U članku 50. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.

(2) Ako je kreditna institucija mala i jednostavna institucija i nema odbor za primitke ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članka 51. i/ili članka 53. ovoga Zakona.".

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Članak 15.

U članku 52. stavak 3. mijenja se i glasi:

" (3) Mala i jednostavna kreditna institucija može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom s time da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.".

Članak 16.

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Hrvatska narodna banka izdaje kreditnoj instituciji odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).".

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:

"(7) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:

◊ kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos u protuvrijednosti 30 milijardi eura ili

◊ kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa protuvrijednosti 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa u protuvrijednosti 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz članka 5. stavka 1. točaka 3. i 6. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18 i 17/20) iznosi ili prelazi iznos u protuvrijednosti 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.

(8) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje po propisima koji uređuju tržište kapitala.".

Članak 17.

U članku 67. u stavku 1. na kraju točke 8. riječ: "i" briše se.

Iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi:

" 9) ako iz dokumentacije i drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i".

Dosadašnja točka 9. postaje točka 10.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"(4) U slučajevima iz članka 60. stavka 7. ovoga Zakona kod izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka uzima u obzir informacije iz postojećih odobrenja.".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 18.

U članku 69. stavku 1. točke 3. i 4. mijenjaju se i glase:

" 3) ako kreditna institucija samostalno prestane pružati usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci

4) ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 224. i 228. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 224. i 225. ovoga Zakona".

Na kraju točke 26. riječ: "ili" briše se.

Na kraju točke 27. briše se točka i dodaje se riječ "ili".

Iza točke 27. dodaje se točka 28. koja glasi:

"28) ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih u tom članku.".

Članak 19.

Iza članka 73. dodaje se naslov glave III.2.a i glava III.2.a koja glasi: „ III.2.a FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING“.

Dodaju se naslovi iznad članaka i članci 73.a do 73.e koji glase:

„Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima

Članak 73.a

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 278. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom i/ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi

(3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:

• informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva, te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
• informaciju o imenovanju najmanje dviju osoba koje upravljaju tim financijskim holdingom ili mješovitim financijskim holdingom te o tome da navedene osobe ispunjavaju zahtjeve iz članka 55. ovoga Zakona
• informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 28. ovoga Zakona
• informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
• drugu dokumentaciju koju je Hrvatska narodna banka propisala podzakonskim propisom iz stavka 21. ovoga članka.

(4) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi zajedno sa zahtjevom za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 26. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan, u kojem slučaju, Hrvatska narodna banka može produžiti rok od 20 radnih dana iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona za dostavu dodatne dokumentacije iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona na rok koji je potreban za završetak postupka iz ovoga članka, te u tom razdoblju ne teče rok iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska narodna banka će izdati odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi, te osobito osiguravaju učinkovito:

• koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajućom raspodjelom zadataka među institucijama kćerima,
• sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i
• izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe,

2) ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te, kada je primjenjivo, potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:

• položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi,
• vlasnička struktura te
• uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe,

3) ako su ispunjeni uvjeti iz članka 28. i 55. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka financijski holding ili mješoviti financijski holding nisu dužni dobiti odobrenje iz ovoga članka ako je Hrvatska narodna banka donijela odluku da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima

2) glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije je stjecanje udjela u društvima kćerima

3) u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi u planu sanaciji grupe koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo

4) kreditna institucija kći je obvezna osigurati usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su joj na raspolaganje stavljena sva potrebna sredstva i ovlasti za učinkovito ispunjavanje tih obveza

5) financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i

6) ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.

(7) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka dužan je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci kojim dokazuje ispunjenje tih uvjeta.

(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka uključeni su u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

(9) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati te uvjete.

(11) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz ovoga članka.

(12) Na zahtjev Hrvatske narodne banke kao konsolidirajućeg nadzornog tijela financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je dostaviti informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 5. ovoga članka ili, prema potrebi, stavka 6. ovoga članka.

(13) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrdi da uvjeti iz stavka 5. ovoga članka nisu ispunjeni ili kontinuiranim nadzorom iz stavka 11. ovoga članka utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, može naložiti financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali, ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će ako je primjenjivo, Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.

(14) Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:

• naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
• izreći upravne sankcije financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu ili članu upravljačkog tijela ili druge odgovorne osobe, u skladu s odredbama ovoga Zakona
• naložiti da vlasničke udjele u institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
• privremeno naložiti da drugi član te grupe, financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija, ispunjava na konsolidiranoj osnovi zahtjeve propisane ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
• naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate temeljem dionica ili isplatu kamata dioničarima
• naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
• naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) 575/2013.

(15) U slučaju iz stavka 14. podstavka 1. ovoga članka zabrana ostvarivanja prava glasa znači da financijski holding ili mješoviti financijski holding ne može ostvarivati pravo glasa, te za njega to ne mogu učiniti ni druge osobe.

(16) U slučaju kada je njegovo pravo glasa isključeno, a financijski holding ili mješoviti financijski holding na glavnoj skupštini ipak glasuje, tako dani glas je ništav.

(17) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti iz stavka 6. ovoga članka nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je podnijeti zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

(18) Hrvatska narodna banka o zahtjevu iz ovoga članka odlučuje u roku od četiri mjeseca od primitka  urednog zahtjeva, a najkasnije u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva.

(19) Ako Hrvatska narodna banka odluči odbiti zahtjev iz ovoga članka može financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu naložiti mjeru iz stavka 14. ovoga članka.

(20) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, a u vezi s člankom 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske ovlasti i zadatke, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.

(21) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će detaljnije urediti:

• dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
• sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.

Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 73.b

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta i nalaganja mjera iz članka 73.a ovoga Zakona.

(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona, te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.

(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Zajednička odluka iz stavaka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostaviti će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.

(6) Ako postoje različita mišljenja u svezi donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka Hrvatska narodna banka suzdržati će se od donošenja odluke.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo.

(8) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u sladu s tom odlukom.

(9) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 7. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.

(10) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili, ako je primjenjivo, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

(12) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa koji uređuju financijske konglomerate i propisa koji uređuju poslovanje osiguravajućih društava.

(13) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, a u vezi s člankom 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske ovlasti i zadatke, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.

Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 73.c

(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. i nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona.

(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijeti će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.

(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovog članka donesena Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.

(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke Hrvatska narodna banka će se suzdržati od donošenja odluke i zatražiti će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijeti će se u skladu s tom odlukom.

(7) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 6. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.

(8) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, a u vezi s člankom 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske ovlasti i zadatke, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.

Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu

Članak 73.d

(1) Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 73.a ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 224. i 228. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 224. i 225. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, a u vezi s člankom 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske ovlasti i zadatke, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.

Posredničko matično društvo u EU-u

Članak 73.e

(1) Dvije ili više institucija, sa sjedištem u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo sa sjedištem u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:

◊ nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili

◊ bi sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.

(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 60. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom sa sjedištem u EU članica grupe iz treće zemlje dužna je:

1) imati posredničko matično društvo u EU-u ili

2) biti imenovana kao posredničko matično društvo.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili sukladno stavku 3. ovoga članka biti određena kao posredničko matičnom društvu u EU-u ako:

◊ je ukupna vrijednost imovine u EU svih članica grupe iz treće zemlje manja od protuvrijednosti 40 milijardi eura ili

◊ je kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.

(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje na temelju iz članka 60. ovoga zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 73.a ovoga Zakona.

(6) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u EU je zbroj sljedećeg:

• ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
• ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje s odobrenjem za osnivanje podružnice u EU u skladu s ovim Zakonom, zakonom koji uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

(7) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske, Europskom nadzornom tijeku za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:

• nazive i ukupan iznos imovine za svaku kreditnu instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske,
• nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom, i djelatnosti za koje su dobile odobrenje,
• naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.".

(8) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.

(9) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, a u vezi s člankom 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske ovlasti i zadatke, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.".

Članak 20.

U članku 88. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

"1) mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)".

Dosadašnje točke 1. do 4. postaju točke 1. do 5.

U stavku 2. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

"1) mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)".

Dosadašnje točke 1. do 7. postaju točke 2. do 8.

Članak 21.

U članku 92. u stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

"8) mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)".

Dosadašnje točke 8. do 19. postaju točke 9. do 20.

U dosadašnjoj točki 20. koja postaje točka 21. riječ: "i" briše se.

Dosadašnja točka 21. koja postaje točka 22. mijenja se i glasi:

"22) postupku izricanja periodičnih penala i upravnih sankcija (članci 359.a do 359.r) i"

Iza točke 22. dodaje se točka 23. koja glasi:

"23) prekršajima i povredama propisa (članci 360. do 367.)".

Članak 22.

U članku 97. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 2. do 4.

Dosadašnji stavci 6. i 7. koji postaju stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

"(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona i matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz stavka 3. ovoga članka budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije.".

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH iz stavka 5. ovoga članka koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona, nisu dužni primijeniti obveze propisane člankom 101. ovoga Zakona, ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.".

Članak 23.

Iza članka 97. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 97.a i 97.b koji glase:

"Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi

Članak 97.a

(1) Iznimno od članka 97. ovoga Zakona matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH nije dužna na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članaka 100., 100.a, 100.b i 50. stavak 1. i 2. ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka i varijabilni primici odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 2. ovoga Zakona , na:

1) društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije

2) društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo da ima sjedište u Europskoj uniji bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.

(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 100.a ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je osigurati da njezino društvo kći na pojedinačnoj osnovi ispunjava zahtjeve iz članaka 100., 100.a, 100.b i 50. stavak 1. i 2. ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka i varijabilni primici odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili

2) društvo kći jest društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:

– izvršavanje naloga za račun klijenta

– trgovanje za vlastiti račun

– upravljanje portfeljem

– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa  

– provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i

3) radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe.

Obuhvat primjene SREP-a i supervizorskih mjera

Članak 97.b

Hrvatska narodna banka primjenjuje postupak provjere i ocjene iz glave XVI. i supervizorske mjere iz glave XVIII. ovoga Zakona, u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013, navedenih u dijelu prvom, glavi II. te Uredbe.".

Članak 24.

Naslov iznad članka i članak 100. mijenjaju se i glase:

" Politike primitaka

Članak 100.

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji, te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.

(2) Hrvatska narodna banka donijeti će podzakonski propis kojim pobliže uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:

– definiciju primitaka radnika

– kriterije za određivanje identificiranih radnika

– zahtjeve vezane uz primitke radnika, te način i opseg primjene tih zahtjeva i

– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.

( 3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 2. ovoga članka, ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.".

Članak 25.

U članku 101. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

"4) politike primitaka koje su u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima, koje promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima i koje su rodno neutralne i".

U stavku 2. točki 1. podtočka 4. mijenja se i glasi:

"– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje".

Točka 5. briše se.

Točke 6. do 8. postaju točke 5. do 7.

Članak 26.

U članku 103. iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

"(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.

(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.".

Članak 27.

U članku 115. u stavcima 1. i 2. riječi: "koja je značajna s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju te na vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja" zamjenjuju se riječima: koja nije mala i jednostavna kreditna institucija".

Stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.".

Članak 28.

Naslov iznad članka 116. mijenja se i glasi: " Ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom“.

Novi članak 116. glasi:

„Članak 116.

(1) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:

◊ ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b ) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013

◊ ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge niti

◊ ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge.

(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja jednog od zaštitnih slojeva , koristiti za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva.

(3) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj koristiti za:

◊ ispunjavanje zahtjeva za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013

◊ ispunjavanje zahtjeva za regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama GSV kreditne institucije izvan EU iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013

◊ ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava niti

◊ ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i Unijina značajna društva kćeri GSV kreditne institucija izvan EU.".

Članak 29.

U članku 117. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.  

Članak 30.

U članku 118. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 31.

U članku 119. stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje procijeniti intenzitet cikličkog sistemskog rizika i primjerenu visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja za područje Republike Hrvatske i prema potrebi odrediti ili prilagoditi visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja i o tome donijeti podzakonski propis uzimajući u obzir:

– referentni pokazatelj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka

– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. točaka a), c) i d) Direktive 2013/36/EU i sve preporuke tog odbora u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja i

– ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rješavanje pitanja cikličkog sistemskog rizika.".

Članak 32.

U članku 123. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj promjeni stope protucikličkog zaštitnog sloja i o informacijama iz stavka 1. ovoga članka.".

Članak 33.

Članak 129. mijenja se i glasi:

" (1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za kreditne institucije prema članku 133. stavku 3. Direktive 2013/36/EU i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje.

(2) U slučaju iz članka 11.a stavka 7. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će s Europskom središnjom bankom izvršavati makrobonitetne zadatke, te će u tom slučaju postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke u odnosu na određivanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže će urediti:

– stope i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka,

– način primjene zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz članka 131. ovoga Zakona i

– način izračuna zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom iz stavka 3. ovoga članka odrediti će stopu i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za sve kreditne institucije ili za jednu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 131. stavku 3. ovoga Zakona, s ciljem sprječavanja ili smanjenja strukturnih sistemskih rizika koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 575/2013 i glavama VII.2 i VII.4 ovoga Zakona.".

Članak 34.

U članku 130. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik izračunat u skladu sa podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 4. ovoga Zakona održavati redovnim osnovnim kapitalom u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.".

Stavak 2. briše se.

U stavku 3. koji postaje stavak 2. riječi: "stavka 2." zamjenjuju se riječima: "stavka 1.".

Članak 35.

Članak 131. mijenja se i glasi:

" (1) Odlukom iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može odrediti da se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje na:

1) sve izloženosti u Republici Hrvatskoj

2) sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:

– sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama

– sve izloženosti prema pravnim osobama, koje su osigurane poslovnim nekretninama

– sve izloženosti prema pravnim osobama isključujući one iz podtočke 2. ove točke

– sve izloženosti prema fizičkim osobama isključujući one iz podtočke 1. ove točke

3) sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu sa člankom 132. stavkom 11. ovoga Zakona i u skladu sa stavkom 5 i 6. ovoga članka

4) sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 134. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica

5) izloženosti u trećim zemljama ili

6) podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.

(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.

(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.

(4) Hrvatska narodna banka će pri određivanju potrebnog zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik voditi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(5) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji biti će ista.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 134. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredila ta država članica.

(7) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik najmanje svake dvije godine.".

Članak 36.

Članak 132. mijenja se i glasi:

"(1) Ako stopa ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka namjerava odrediti za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona na koje se primjenjuje jedna ili više stopa navedenog zaštitnog sloja ne dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja veće od 3% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka obavijestit će o tome Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 133. ovoga Zakona.

(2) U prag od 3 % iz stavka 1. ovoga članka, ne uračunava se priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredila druga država članica postupajući u skladu s člankom 134. ovoga Zakona.

(3) Kad je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslat će i nadležnim i imenovanim tijelima te države članice.

(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:

1) sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj

2) razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

3) obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika

4) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija

5) stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti, izloženosti na koje će se primijeniti te kreditne institucije na koje se odnose navedene stope

6) obrazloženje Hrvatske narodne banke o razlozima zbog kojih se može smatrati da se zaštitnim slojem za strukturni sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, ako se stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti.

(5) Ako odluka Hrvatske narodne banke o određivanju stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik dovodi do smanjenja ili ne uzrokuje promjenu u odnosu na prethodno određenu stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavcima 1. do 4. ovoga članka.

(6) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik, koje dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koja je veća od 3% ali ne veća od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti mišljenje Europske komisije.

(7) Hrvatska narodna banka može primijeniti namjeravanu stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ako je dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, a ako je mišljenje Europske komisije negativno, Hrvatska narodna banka će postupiti u skladu s mišljenjem Europske komisije ili navesti razloge za ne postupanje u skladu s mišljenjem Europske komisije.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka ako je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici Hrvatska narodna banka će u sklopu obavijesti iz stavka 3. ovoga članka dostaviti preporuku Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.

(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka ako relevantna tijela druge države članice nadležna za društva kćeri i matična društva iskažu neslaganje s predloženom stopom ili stopama zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjivima na tu kreditnu instituciju te u slučaju negativne preporuke Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti odluku o zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik ali može u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br.1093/2010 zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(10) Hrvatska narodna banka pričekat će s donošenjem odluke o zaštitnom sloju dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka te će donijeti odluku u skladu s tom odlukom.

(11) Hrvatska narodna banka može izraziti neslaganje kada je relevantno tijelo druge države članice obavijesti o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 6. ovoga članka koji se odnosi na kreditnu instituciju kćer iz te države članice čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

(12) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjive na bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik, ili više njih, dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik veće od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će prije donošenja te odluke zatražiti odobrenje od Europske komisije.

(13) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 12. ovoga članka nakon što Europska komisija odobri primjenu te stope.".

Članak 37.

Članak 133. mijenja se i glasi:

"(1) Nakon određivanja jedne ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u skladu s člankom 132. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama objaviti odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje sljedeće informacije:

1) stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

2) kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje

3) izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuju

4) obrazloženje za određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava

5) datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti određene stope ili stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik i

6) nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, naznaku kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje, datum početka primjene i nazive država na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje.".

Članak 38.

U članku 134. stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.".

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, taj zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 129. do 132. ovoga Zakona uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 39.

U članku 135. stavci 3. do 6. mijenjaju se i glase:

"(3) GSV kreditna institucija može biti:

1) grupa u kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ili matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH te

2) kreditna institucija koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnog financijskog holdinga u EU-u ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU-u.".

(4) GSV kreditna institucija dužna je, na konsolidiranoj osnovi, održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije koji odgovara potkategoriji iz članka 136. stavka 5. ovoga Zakona u koju je ta institucija svrstana a taj zaštitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.

(5) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskom odboru za sistemske rizike nazive GSV kreditna institucija i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu sa člankom 136. stavkom 8. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.".

Članak 40.

Članak 136. mijenja se i glasi:

"(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditna institucija temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:

1) veličina grupe

2) povezanost grupe s financijskim sustavom

3) zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa

4) složenost grupe

5) prekogranična aktivnost grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica, te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.

(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucija temelji se na sljedećim kategorijama:

1) kategorijama iz stavka 1. točkama 1. do 4. ovoga članka

2) prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća

(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.

(4) Dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditna institucija izračunava se dodatna ukupna ocjena za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 135. stavka 1. ovoga članka, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 6. točke 3. ovoga članka.

(5) Primjena metodologije iz stavka 1. do 4. ovoga članka treba rezultirati ukupnom ocjenom za svako društvo koje se ocjenjuje iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega se utvrđuju GSV kreditne institucije i svrstavaju u najmanje pet potkategorija u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditna institucija, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditna institucija.

(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnog linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za redovni osnovni kapital.

(8) Sistemska značajnost je očekivani učinak poteškoća u poslovanju GSV kreditna institucija na globalno financijsko tržište.

(9) GSV kreditne institucije dužne su održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije na način da najnižoj potkategoriji dodijele zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju u visini od 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku, dok se zaštitni sloj koji se dodjeljuje svakoj idućoj potkategoriji uvećava za najmanje 0,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.

(10) Neovisno o rezultatima metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi supervizorske prosudbe:

1) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže u višu potkategoriju

2) društvo iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju te ga na taj način odrediti kao GSV kreditnu instituciju.

3) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditna institucija i potkategorija u koje su svrstane.

(12) O rezultatu preispitivanja iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditne institucije i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.".

Članak 41.

Članak 137. mijenja se i glasi:

"(1) Hrvatska narodna banka utvrđuje na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi OSV kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje OSV kreditne institucija prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.

(3) OSV kreditna institucija može biti:

1) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH,

2) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u RH, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH ili

3) kreditna institucija.

(4) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju u visini do 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.

(5) Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.

(6) U slučaju iz članka 11.a ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će s Europskom središnjom bankom izvršavati makrobonitetne zadatke te u tom slučaju Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke u odnosu na određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.

(7) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju u visini koju odredi Hrvatska narodna banka uzimajući u obzir stavak 9. ovoga članka i članak 139. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, kako je primjenjivo, iznad 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.

(9) Iznimno od stavka 4. ovoga članka i članka 129. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa koju vodi matična institucija iz EU i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditnu instituciju ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:

1) zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditnu instituciju ili OSV kreditnu instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku i

2) 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 8. ovoga članka.

(10) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivima OSV kreditnih institucija, potkategorijama u koje su one svrstane i visinama stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.

(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu sa člankom 136. stavkom 8. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(12) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.".

Članak 42.

U članku 138. stavak 3.mijenja se i glasi:

" (3) Prije određivanja ili promjene zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju, Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 137. stavka 4. ovoga Zakona ili tri mjeseca prije objave odluke iz stavka članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.".

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:

1) obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika

2) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija

3) visinu stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.".

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

"(5) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija i o rezultatu tog preispitivanja dužna je obavijestiti te OSV kreditne institucije i Europski odbor za sistemske rizike na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.".

Dosadašnji stavak 5. briše se.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditnih institucija i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.".

Članak 43.

Naslov iznad članka i članak 139. mijenjaju se i glase:

„ Međuodnos zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik GSV i OSV kreditne institucije

Članak 139.

(1) Kada grupa kreditnih institucija u RH, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV kreditnu instituciju i zaštitnom sloju za OSV kreditnu instituciju, na tu grupu kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi primjenjuje se viši zaštitni sloj.

(2) Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik utvrđenom u skladu s glavom VII.3 ovoga Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditnu instituciju ili zaštitnom sloju za GSV kreditnu instituciju koji se primjenjuje u skladu s glavom VII.4 ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zbroj stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik određene u skladu s člankom 131. ovoga Zakona i stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju određene u skladu s člankom 137. ovoga Zakona ili stope zaštitnog sloja za GSV kreditnu instituciju određene u skladu s člankom 136. ovoga Zakona kojoj ta kreditna institucija podliježe bio viši od 5%, Hrvatska narodna banka zatražiti će odobrenje od Europske komisije u skladu s postupkom iz članka 137. ovoga Zakona.

(4) Hrvatska narodna banka može odrediti stope zaštitnih slojeva, iz stavka 3. ovoga članka čiji bi zbroj bio viši od 5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, samo ako je za to od Europske komisije dobila odobrenje.".

Članak 44.

U članku 140. stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj dužna je izračunati najveći raspodjeljiv iznos (engl. MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 10. ovoga članka te o izračunatom najvećem raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.".

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. i stavci 7., 8. i 9. koji glase:

"(6) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smije provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

(7) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izračunati najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. L-MDA) u skladu sa podzakonskim  propisom iz stavka 10. ovoga članka te o izračunatom raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(8) Kreditna institucija iz stavka 7. ovoga članka ne smije prije nego što izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA) učiniti sljedeće:

1) provoditi raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom

2) stvoriti obvezu isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjeve za kombinirani zaštitni sloj iz stavka 6. ovoga članka i

3) provoditi plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.

(9) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge odnosno ako ga ne prelazi, ne smije radnjama iz stavka 8. ovoga članka raspodijeliti iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA) izračunat u skladu s podzakonskim  propisom iz stavka 10. ovoga članka.".

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 10. mijenja se i glasi:

"(10) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje način izračuna najvećeg raspodjeljivog iznosa (MDA) i najvećeg raspodjeljivog iznosa u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA).".

Članak 45.

Iza članka 140. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 140.a i 140.b koji glase:

"Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj

Članak 140.a

U smislu članka 140. stavaka od 1. do 5. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:

◊ iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge,

◊ iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge i

◊ iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge.

Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge

Članak 140.b

U smislu članka 140. stavaka od 6. do 9. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:

◊ iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge i

◊ iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge.".

Članak 46.

Naslov iznad članka 142. mijenja se i glasi: " Raspodjele u slučaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge ".

U članku 142. stavku 1. u uvodnoj rečenici iza riječi: "kombinirani zaštitni sloj" dodaju se riječi: "ili zaštitni sloj omjera financijske poluge", a riječi: "stavka 3." zamjenjuju se riječima: "stavaka 3. i 7.".

U točki 3. riječi: "stavcima 2. i 6." zamjenjuju se riječima: "stavcima 2., 6. i 10.".

U stavku 2. iza riječi: "najveći raspodjeljiv iznos" dodaju se riječi: "(MDA) i najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA)".

Članak 47.

U članku 143. stavku 1. iza riječi "kombinirani zaštitni sloj" dodaju se riječi "ili zaštitni sloj omjera financijske poluge".

Članak 48.

Naslov iznad članka 143.a mijenja se i glasi : " Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi".

Članak 49.

U članku 144.a podstavak 1. mijenja se i glasi:

" – najveći dozvoljeni omjer vrijednosti odobrenog iznosa kredita i instrumenta osiguranja".

Članak 50.

Iza članak 145.a dodaje se naslov iznad članka i članak 145.b koji glase:

"Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama

Članak 145.b

Kreditna institucija, sukladno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) 575/2013, umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) 575/2013, u potpunosti osigurana stambenim nekretninama ili je u skladu člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) 575/2013, u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine.".

Članak 51.

U članku 146. u stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi

" 4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio".

Iza točke 4. dodaju se nove točke 5. i 6. koje glase:

"5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio

6) pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori".

Dosadašnja točka 5. koja postaje točka 7. mijenja se i glasi:

"7) pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije".

Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 8. i 9.

U dosadašnjoj točki 8. koja postaje točke 10. riječi: "iz točaka 1. do 7." zamjenjuju se riječima: "iz točaka 1. do 9.".

U stavku 2. riječi: "točaka 1. do 7." zamjenjuju se riječima: "točaka 1. do 9.".

Članak 52.

Članak 152. mijenja se i glasi:

"(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između spolova.

(2) Hrvatska narodna banka podatke iz stavka 1. ovoga članka koristi pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.".

Članak 53.

U članku 154.c stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) Ako se odlukom iz stavka 1. ovoga članka odluči da je na kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe potrebno primijeniti mjere iz članka 154.a stavaka od 5. do 10. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka na temelju te odluke donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU-u za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.".

Članak 54.

U članku 157. stavku 3. iza točke 24.a dodaje se točka 24.b koja glasi:

"24.b) ako je to dozvoljeno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka."

Članak 55.

U članku 163. stavku 1. riječi: "najkasnije u roku od četiri mjeseca, a OSV kreditna institucija" brišu se.

U stavku 3. riječi: "od pet mjeseci, a OSV kreditna institucija najkasnije u roku" brišu se.

Članak 56.

U članku 172. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

"(5) U slučaju da revizorsko društvo ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti imenovanje novog revizorskog društva.

(6) O činjenici iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija.".

Članak 57.

U članku 175. stavku 2. riječi: "sadržaj plana supervizije," brišu se.

Članak 58.

U članku 178. stavku 1. u točki 3. riječ: "i" briše se.

Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

"4) financijski holding i mješoviti financijski holding iz Glave III.2.a ovoga Zakona i"

Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.

Članak 59.

U članku 180. u stavku 1. riječi: "zakonitost poslovanja kreditne institucije uključujući" brišu se.

Točka b) briše se.

Dosadašnja točka c) postaje točka b).

U stavku 3. iza riječi: "načelom razmjernosti" stavlja se zarez i dodaju se riječi: "a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 215. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona".

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. do 10. koji glase:

"(6) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja supervizije za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi supervizije takvih kreditnih institucija uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.

(7) Prilagodba načina provođenja supervizije iz stavka 6. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 224. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom propisati dodatne bonitetne zahtjeve i druga ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.

(9) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju supervizije, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslovanja kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma, obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložiti će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.".

Članak 60.

U članku 181. stavku 1. točka 10. mijenja se i glasi:

"10) izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje.".

U stavku 5. točka 1. mijenja se i glasi:

"1) izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje, te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:

◊ u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala institucije utvrđena na način iz članka 103. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i

◊ u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 103. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope.".

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

"(6) Iznimno od stavka 5. točke 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:

◊ kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i

◊ kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(7) Za potrebe stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka pored supervizorskih mjera iz članka 224. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenjem točno određenih pretpostavki modela i parametara a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 103. stavci 6. i 7. ovog Zakona.".

Članak 61.

U članku 182. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

"(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1) opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže

2) nazive kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i

3) plan neposrednih nadzora nad kreditnim institucijama, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju sjedište u drugim državama članicama, u skladu s člancima 194., 281. i 291. ovoga Zakona.

(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:

1) kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili nalaz supervizije, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i

2) sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.".

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5.

Članak 62.

U članku 190. stavku 1. iza riječi: „točaka 1. i 2.“ briše se zarez i dio rečenice "kao i nakon procjenjivanja kreditne institucije iz točke 4. istoga stavka," briše se.

U stavku 3. dio rečenice: "ili slabosti i nedostaci u poslovanju kreditne institucije koji zahtijevaju izricanje supervizorskih mjera," briše se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne izdaje zapisnik u postupcima koje provodi s ciljem procjene internih pristupa i njihovih promjen a, te obavljanja kontinuiranog nadzora odobrenih internih pristupa.".

Članak 63.

U članku 199. ispred riječi: "Hrvatska narodna banka" dodaje se oznaka stavka koja glasi: "(1)".

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

"(2) U svrhu osiguravanja da sve djelatnosti grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji budu podvrgnute sveobuhvatnoj superviziji, sprečavanja izbjegavanja primjene zahtjeva koji su primjenjivi na takve grupe na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i sprečavanja svih štetnih učinaka na financijsku stabilnost Europske unije pri provedbi supervizije nad poslovanjem podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, Hrvatska narodna banka surađuje s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor članica te grupe.".

Članak 64.

U članku 206. u stavku 4. iza riječi "Uredbom (EU) br. 575/2013" dodaju se riječi: ", Uredbom (EU) 2019/2033".

Članak 65.

U članku 208. stavku 1. na kraju točke 7. riječ "i" briše se.

Iza točke 8. dodaju se točke 9., 10. i 11. koje glase:

"9) tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima

10) financijsko obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i

11) tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe.".

Članak 66.

U članku 209. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

"Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:".

Članak 67.

Iza članka 212. dodaje se naslov članka i članak 212.a koji glasi:

"Prijenos informacija međunarodnim tijelima

Članak 212.a

(1) Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije, dostaviti skupne podatke iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja zakonom dodijeljenih ovlasti

2) zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihovog priopćavanja ili prijenosa

3) tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove zakonom utvrđene zadatke

4) informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju svrhu se podaci dostavljaju i

5) na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 206. ovoga Zakona.

(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.

(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.".

Članak 68.

U članku 214. stavku 1. na kraju točke 1. riječ: "i" briše se.

Na kraju točke 2. briše se točka i dodaje se riječ: "i".

Iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:

"3) propisima kojima se uređuje što se ne smatra primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svakom odobrenju za rad podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, te dostaviti sljedeće podatke:

◊ sve naknadne promjene koje se odnose na dano odobrenje

◊ ukupnoj imovini i obvezama podružnice u skladu s rokovima izvješćivanja u kojima je podružnice obvezna izvješćivati Hrvatsku narodnu banku

◊ nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica.".

U stavku 5. točka 4. mijenja se i glasi:

"4) podacima koje prikuplja u skladu s člancima 152. i 152.a ovoga Zakona".

U točki 12. riječi: "stavka 5." zamjenjuju se riječima: "stavaka 5. i 6."

Na kraju točke 14. riječ: "i" briše se.

Na kraju točke 15. briše se točka i dodaje se riječ: "i".

Iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi:

"16) propisima kojima se uređuje što se ne smatra primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.".