PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
NACRT
Radni tekst
Zagreb, lipanj 2015.
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. alineji 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
U Hrvatskoj je 1991. godine Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ("Narodne novine", broj 27/91.) dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica. Donošenjem Zakona o turističkim zajednicama i promociji hrvatskog turizma ("Narodne novine", broj 30/94.) sustav turističkih zajednica usklađen je s tada novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske. Nakon četrnaestogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica sukladno odredbama naprijed navedenog Zakona, 2008. godine donesen je novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“, broj 152/08.) kojim su se, između ostalog, izmijenili pojedini oblici turističkih zajednica kao i način formiranja i djelovanja tijela turističkih zajednica. Navedeni zakoni uređivali su ustrojstvo i način rada turističkih zajednica, te osnovna načela njihova financiranja i poslovanja.
Slijedom odredaba navedenog Zakona do srpnja 2014. godine u Republici Hrvatskoj je registrirano ukupno 309 turističkih zajednica od čega: 145 turističkih zajednica općina, 116 turističkih zajednica gradova, 15 turističkih zajednica mjesta, 10 turističkih zajednica područja, 1 turistička zajednica otoka, 20 turističkih zajednica županija, Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica.
Turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi jačanja i promicanja hrvatskog turizma (opći, javni interes kojega ostvaruje javni sektor) i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom (interes privatnog sektora) na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane. Ovom odredbom je zakonodavac odredio turističke zajednice kao mjesto na kojem se javni i privatni sektor u turizmu susreće, dogovara i surađuje, te ostvaruje svoje interese. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisao je obvezatne i neobvezatne oblike turističkih zajednica:
1.obvezatni oblici su: turistička zajednica općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred, turistička zajednica područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova, turistička zajednica županije, Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica,
2.neobvezatni oblici su: turistička zajednica općine za područje općine ili grada na kojem niti jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred i turistička zajednica mjesta za područje razvrstano u A turistički razred.
Obvezatni oblici turističkih zajednica osnivaju se za područje čije je značenje za razvoj turizma Republike Hrvatske i funkcioniranje sustav turističkih zajednica takvo da iziskuje osnivanje turističke zajednice. Na ostalim područjima, za koja je osnivanje turističke zajednice opravdano, ali ne i nužno u navedenom smislu, postoji mogućnost osnivanja neobvezatne turističke zajednice, sukladno odredbama Zakona. Osnovano je 60 neobvezatnih urističkih zajednica, od kojih tek nekoliko ima specifičnu cjelovitu turističku ponudu. S obzirom da se administrativno-politički određena područja često ne podudaraju s funkcionalnom podjelom, ovime je bitno umanjena mogućnost stvaranja cjelovite i prepoznatljive turističke ponude određenog područja na kojoj je moguće graditi identitet tog područja.
Članstvo u turističkoj zajednici
Turističke zajednice imaju obvezatne članove (u lokalnim turističkim zajednicama to su fizičke i pravne osobe koje obavljaju turističku, ugostiteljsku ili drugu djelatnost utvrđenu u Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama, a u višim turističkim zajednicama predstavnici turističke zajednice niže razine) koji imaju pravo birati i biti birani u tijela turističke zajednice i počasne članove, koji to pravo nemaju. Osim toga, lokalne turističke zajednice mogu imati i dragovoljne članove koji imaju biračko pravo (aktivno i pasivno), no dragovoljni članovi su rijetkost, a tamo gdje ih ima to su većinom udruge ili druge organizacije (npr. KUD, narodna sveučilišta i sl.). Dragovoljni, a pogotovo počasni članovi, su vrlo rijetka pojava u članstvu turističkih zajednica te kao takvi nemaju značajniju ulogu u djelovanju turističkih zajednica.
Tijela turističke zajednice
Skupština turističke zajednice je formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut, imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje 2 puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom.
Turističko vijeće turističke zajednice je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice koje provodi odluke i zaključke skupštine, predlaže programe rada i financijske planove, upravlja imovinom turističke zajednice, imenuje direktora turističkog ureda. U praksi turističkim zajednicama, u pravilu, upravljaju turistička vijeća, jer se sjednice tog tijela održavaju mnogo češće, nego sjednica skupštine.
Nadzorni odbor – nadzire: vođenje poslova, materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te izvršenje i provedbu programa rada i financijskih planova, no u slučaju da utvrdi nepravilnosti nema nikakve ovlasti, već o tome samo podnosi izvješće skupštini i vijeću. Nadzorni odbor nema onu funkciju koju ima istoimeno tijelo u trgovačkim društvima, već u najboljem slučaju, ima ulogu savjetodavnog tijela skupštine. Kako se je rad nadzornog odbora uglavnom svodio na «prihvaćanje financijskih izvješća» koje izrađuju stručne službe, te ovo tijelo u praksi nije imalo nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice, propisan je obvezatan sadržaj izvješća nadzornog odbora, kako bi se osiguralo da nadzorni odbor obavlja sve poslove iz svog djelokruga, te da nadzorom budu obuhvaćeni svi faktori važni za učinkovito djelovanje turističkih zajednica.
Predsjednik turističke zajednice
Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu, on je ujedno i predsjednik turističkog vijeća, te saziva i predsjeda skupštini i turističkom vijeću. Predsjednik turističke zajednice je zapravo predstavnik lokalne ili državne vlasti, jer dužnost predsjednika općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno župan ovisno o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica osnovana, dok dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.
Stručne službe
Turistička zajednica mora imati stručnu službu koja se naziva turistički ured. U njemu se obavljaju stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice. S obzirom da su stručne službe jedine koje se kontinuirano i svakodnevno bave poslovima turističke zajednice, one su time najodgovornije za djelovanje turističkih zajednica. Dakle, profesionalni, plaćeni aparat je zadužen za provođenje društvenih aktivnosti u turizmu.
Ministar kao i do sada propisuje posebne uvjete koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice. S obzirom da se u praksi pokazalo da stručna sprema, godine staža i sl., koje je bilo moguće propisati kao posebne uvjete, često nisu bili dostatni za izvršavanje stručnih poslova koji iziskuju specifična stručna znanja, u cilju podizanja stručnosti zaposlenih u turističkim uredima propisana je obveza polaganja stručnog ispita za direktore turističkih ureda i zaposlenike na stručnim poslovima.
Također, zastupanje turističke zajednice do izbora direktora turističkog ureda osigurano je putem predsjednika turističke zajednice. Međutim, ovakvo zakonsko rješenje nije se pokazalo najsretnijim, jer se isto vrlo često zloupotrebljava na način da turističko vijeće uopće ne bira direktora odnosno ne raspisuje natječaj za direktora turističkog ureda, već predsjednik godinama zastupa turističku zajednicu.
U svrhu otklanjanja mogućnosti sukoba interesa propisane su situacije u kojima se direktor turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu mogu naći u sukobu interesa.
Zadaće sustava turističkih zajednica
Osnovne zadaće lokalnih turističkih zajednica mogu se svesti na sljedeće: kreiranje turističke ponude, planiranje i razvoj turizma, očuvanje turističkog prostora, te prenijete upravne poslove (vođenje statistike, popisa turista, prijava i odjava turista).
Kod zadaća turističke zajednice županije, zakonodavac je dao naglasak na poslovima koordinacije svih čimbenika turizma na području županije, razvoja i planiranja razvoja turizma u županiji, te svojevrsnog nadzora nad radom lokalnih turističkih zajednica. Promociju u zemlji i inozemstvu turističke zajednice županije provode u koordinaciji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
Hrvatska turistička zajednica je, kao i većina nacionalnih turističkih organizacija, zadužena za promociju i marketing, no ona je ujedno i krovna organizacija sustava turističkih zajednica, te stoga ima značajne zadaće i ovlasti u odnosu na cijeli sustav turističkih zajednica.
Gospodarenje u turističkim zajednicama
Za svaku poslovnu godinu turistička zajednica utvrđuje program rada i financijski plan, te donosi financijsko izvješće. Prijedloge ovih dokumenata turističke zajednice niže razine dužne su dostaviti turističkoj zajednici više razine, čime se omogućava koordinacija aktivnosti turističkih zajednica i svojevrsna kontrola rada na način da ukoliko turistička zajednica više razine utvrdi da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće o tome odmah obavještava ministarstvo i odgovarajuću turističku zajednicu. Međutim, kako važećim zakonom nije bio propisan rok za dostavu programa rada i financijskog plana te godišnjeg financijskog izvješća turističkoj zajednici više razine, u velikom broju slučajeva prijedlozi navedenih dokumenata dostavljani su prekasno turističkoj zajednici više razine.
Nadzor nad provođenjem odredaba Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma provodi Ministarstvo turizma, a Hrvatska turistička zajednica nadzire rad turističkih zajednica u stručnim poslovima neposredno vezanim za provođenje politike promocije, izvršenje zadaća, te svrhovitost i učinkovitost korištenja sredstava. Važećim zakonom su Hrvatskoj turističkoj zajednici dane veće ovlasti u neposrednom nadzoru u odnosu na dosadašnje ovlasti kako u pogledu obuhvata nadzora, tako i u pogledu konkretnih mjera koje je ovlaštena poduzeti u obavljanju nadzora, čime je ojačan cjelokupni sustav za rješavanje problema unutar samog sustava. Ministarstvo, u pravilu, obavlja posredan nadzor temeljem dokumentacije zatražene od turističke zajednice, te putem uvida u dostavljena izvješća Hrvatske turističke zajednice o obavljenim nadzorima i djeluje tek nakon što utvrdi da sam sustav nije u mogućnosti riješiti problem.
Prihodi u turističkim zajednicama
Turističke zajednice ostvaruju prihode iz boravišne pristojbe i članarine, u skladu s posebnim zakonima te od obavljanja gospodarskih djelatnosti koje su kao izuzeci taksativno navedeni (s obzirom da se djelovanje turističkih zajednica temelji na načelu opće korisnosti), a to su: upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, organiziranje manifestacija i priredbi, objavljivanje komercijalnih oglasa, prodaja suvenira, turističkih karata i vodiča, posredovanje u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija i obavljanje drugih poslova i zadaća od javnog interesa u funkciji razvoja turizma. Osim navedenih izvora prihoda, turističke zajednice mogu ostvarivati prihode i iz proračuna, dragovoljnih priloga i darova, imovine u vlasništvu i sl. Također, turističkim zajednicama je omogućeno financijsko zaduživanje u cilju realizacije programa rada i financijskog plana s tim da ukupna visina zaduženja ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.
Zaključno, nakon dvadesetčetverogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica može se sa sigurnošću reći da je sustav dokazao mnoge prednosti i opravdao svoje postojanje, jer su turističke zajednice postale važni subjekti razvoja i promocije hrvatskog turizma. Međutim, u navedenom razdoblju sustav je počeo pokazivati određene slabosti u svom djelovanju. Naime, županijske i lokalne turističke zajednice jedina su zakonski uređena potpora sustavu upravljanja turizmom, no njihova misija je u praksi pretežito orijentirana na marketing i sporedne djelatnosti, a tek manjim dijelom na razvoj proizvoda. Pored te činjenice, evidentno je da znatan broj turističkih zajednica ima oskudne materijalne i ljudske potencijale te posljedično nisku funkcionalnu aktivnost. Također, postojeći sustav turističkih zajednica nije dovoljno uključen u kreiranje i/ili provedbu turističke politike na razini destinacije, pri čemu zakonske odgovornosti turističkih zajednica u postojećim uvjetima organizacije sustava nisu usuglašene s mogućnostima provedbe.
Pojavili su se i određeni problemi u djelovanju sustava, pojedinih njegovih dijelova (turističkih zajednica) i tijela (npr. racionalnost ustroja i učinkovitost korištenja sredstava kojima raspolaže sustav, nedovoljne koordinacije i nadzora u sustavu, neracionalnog trošenja sredstava i dr.). Nadalje, u svakodnevnoj primjeni Zakona, uočene su određene nedorečenosti, nepreciznosti i nejasnoće pojedinih zakonskih rješenja koje valja ispraviti, i time osigurati učinkovito djelovanje sustava turističkih zajednica i svrhovito trošenje financijskih sredstava. Prvenstveno se to odnosi na veličinu sustava turističkih zajednica: broj turističkih zajednica čije je osnivanje obvezno, broj ljudi angažiranih u sustavu turističkih zajednica - stručnih službi (radnika), te broj članova tijela. Iz ovoga proizlazi i problem povezanosti turističkih zajednica unutar sustava, te organiziranosti i koordinacije turističkih zajednica na ostvarivanju (zajedničkih) ciljeva i zadaća turističkih zajednica.
Navedeni problemi, u najvećem dijelu, posljedica su, u dosadašnjim zakonima, nedovoljno definirane uloge turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) i to kako u smislu instrumenata kojima bi turističke zajednice kao DMO upravljale, tako i u smislu zakonskih prava i obveza koja bi im omogućavala što efikasnije sudjelovanje u upravljanju destinacijom. Slijedom naprijed navedenog, sustav turističkih zajednica je potrebno revidirati i racionalizirati ne samo radi provođenja zaključaka Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine („Narodne novine“, 55/13.), nego i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost i događa. Pri tome povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica podrazumijeva osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, a ponajprije donošenje propisa kojim bi se ti preduvjeti stvorili, te se stoga predlaže donošenje novog Zakona.
S obzirom da je uspješna organizacija turizma svojevrsna garancija uspješnog razvoja turizma i provođenja turističke politike, uz najmanju izravnu financijsku potporu iz proračuna, sustavu turističkih zajednica potrebno je posvetiti veliku pozornost, te novim zakonskim rješenjima osigurati kvalitetnu i učinkovitu organizaciju sustava.
Iako su u prijedlogu Zakona zadržana mnoga postojeća zakonska rješenja, s obzirom da promjene koje se predlažu obuhvaćaju i promjenu pojedinih oblika turističkih zajednica, predlaže se donošenje novog Zakona, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona sadržavale vrlo velik broj članaka, što bi rezultiralo nepreglednošću samog Zakona.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Predloženim Zakonom uređuje se slijedeće:
-ustrojstvo sustava turističkih zajednica
-područja za koja se osnivaju pojedini oblici turističkih zajednica
-članstvo u turističkim zajednicama
-zajednički ciljevi turističkih zajednica
-tijela turističkih zajednica i njihov djelokrug
-način rada i zadaće pojedinih oblika turističkih zajednica
-osnovna načela financiranja i gospodarenja
-prihodi i korištenje prihoda turističkih zajednica
-nadzor nad turističkim zajednicama
Zakon će zadržati strukturu po glavama, kao i većinu rješenja (odredbi), koja su zadržana u važećem Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, a osnovne izmjene koje se predlažu novim Zakonom u odnosu na važeći Zakon, od kojih se većina predlaže na inicijativu samog sustava turističkih zajednica, su:
-uspostava sustava turističkih zajednica po modelu DMO,
-redefiniranje zadaća turističkih zajednica uz poštivanje načela samodostatnosti kako bi im se omogućilo normativno, organizacijski i financijski obavljanje funkcija DMO-a,
-utvrđivanje minimalnih financijskih kriterija za osnivanje turističkih zajednica na lokalnoj razini (turističkih zajednica destinacija),
-definiranje ciljeva turističkih zajednica sukladno modelu DMO-a,
-mogućnost određivanja predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije od strane općinskog načelnika ili gradonačelnika ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za čije je područje turistička zajednica osnovana,
-delegiranje Zakonom određenog broja članova u turističko vijeće lokalne turističke zajednice uz članove koje, kao i do sada, bira skupština,
-delegiranje člana u nadzorni odbor od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica destinacije ili turistička zajednica županije osnovana,
-vremenski se ograničava razdoblje u kojem predsjednik turističke zajednice može zastupati turističku zajednicu u slučaju kada turistička zajednice još nije izabrala direktora turističkog ureda,
-uvođenje obveze djelovanja turističkog društva tijekom cijele godine,
-omogućavanje udruživanja turističkih zajednica općina ili gradova i turističkih zajednica županija u zajedničku turističku zajednicu koja će djelovati kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju,
-mogućnost sporazumnog udruživanja turističkih zajednica općina ili grada i turističkih zajednica županija (ukoliko za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica) u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije
-utvrđivanje roka za dostavu prijedloga programa rada i financijskog plana te godišnjeg financijskog izvješća turističkoj zajednici više razine,
-određivanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističke zajednice,
-nadziranje rada turističke zajednice prvenstveno od strane samih članova turističke zajednice kroz nadzorni odbor te predviđanje mogućnosti angažiranja neovisnih revizora u slučaju postojanja takve potrebe kao i provođenje nadzora nad financijskim poslovanjem od strane ministarstva nadležnog za financije sukladno propisu o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija i dr.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:
-efikasnije sudjelovanje turističkih zajednica u upravljanju destinacijom,
-udruživanje i racionalizacija unutar sustava
-povećanje učinkovitosti sustava posebice u razvoju i unapređenju postojećih turističkih proizvoda,
-razvoj kapaciteta za potrebne konkurentske iskorake hrvatskog turizma.
Novi Zakon, kojim se utvrđuju pravne osnove za preustroj postojećeg sustava turističkih zajednica prema modelu DMO-a, treba pridonijeti stvaranju svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja.
Materija koja je sadržana u prijedlogu Zakona nije uređena propisima Europske unije. Zemlje, članice Europske unije, materiju koja je predmet ovoga prijedloga Zakona, rješavaju samostalno i različito.
Područje djelovanja koje pokrivaju turističke zajednice u Republici Hrvatskoj u drugim europskim državama različito je riješeno. Hrvatski model turističkih zajednica, blizak je austrijskom modelu, koji mu je i služio kao uzor.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nisu potrebna posebna sredstva iz Državnog proračuna.
IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga Sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) i članka 28. stavka 6. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske „Narodne novine“, broj 154/11., 121/12., 7/13. i 61/15.), predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku. Donošenjem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te donošenjem izmjena i dopuna ostala dva zakona kojima se uređuje sustav turističkih zajednica (Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o boravišnoj pristojbi) implementirati će se mjera iz Strategije razvoja turizma RH do 2020. koja se odnosi na preustroj postojećeg sustava turističkih zajednica i izgradnju efikasnog sustava upravljanja turističkom destinacijom. To, između ostalog, podrazumijeva osiguranje financijskih resursa za provedbu reorganizacije cijelog sustava turističkih zajednica i njegovo uspješno obavljanje poslova iz nadležnosti destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
S obzirom da se do početka 2016. godine, kroz izmjene i dopune Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, mora provesti mjera smanjenja parafiskalnih nameta koja je dio strukturnih reformi za ostvarenje ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2015., a koja će se izravno odraziti na osiguranje ukupnih financijskih resursa za provedbu reorganizacije sustava turističkih zajednica i izvršavanje propisanih zadaća, ocjenjuje se da postoje opravdani razlozi za istovremeno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA I OBRAZLOŽENJEM
ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav turističkih zajednica, ustrojstvo, zadaće i način rada turističkih zajednica, te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja.
(2) Turistička destinacija (u daljnjem tekstu: destinacija) se, u smislu odredbi ovog Zakona, definira kao tržišno prilagođen prostor koji predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje najmanje jedne ili područje više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave
(3) Destinacijska menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) se, u smislu odredbi ovog Zakona, definira kao organizacija koja okuplja dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije.
(4)Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Turističke zajednice osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijomna raziniza koju su osnovane.
(2) U provođenju promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, turističke zajednice upotrebljavaju znak hrvatskog turizma koji se utvrđuje odlukom Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
Članak 3.
Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO-a, a čine ga:
1.turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada,
2.turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona,
3.turistička zajednica županije za područje županije,
4.Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba,
5.Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.
Članak 4. - Pravna osobnost i odgovornost turističkih zajednica
(1) Turistička zajednica je pravna osoba.
(2) Turistička zajednica ne može započeti s obavljanjem djelatnosti prije stjecanja pravne osobnosti.
(3) Prava i obveze turističke zajednice utvrđuju se ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(4) Za svoje obveze turistička zajednica odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
Članak 5. - Upisnik turističkih zajednica
(1) Turistička zajednica svojstvo pravne osobe stječe danom upisa u Upisnik, a gubi brisanjem iz Upisnika.
(2) Zahtjev za upis u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.
(3) Zahtjev za upis promjene podataka upisanih u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
(4) Upisnik vodi ministarstvo nadležno za poslove turizma (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(5) Ministar nadležan za poslove turizma (u daljnjem tekstu: ministar) će posebnim pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis u Upisnik, način upisa te sadržaj i način vođenja Upisnika.
(6) O upisu turističke zajednice u Upisnik, upisu promjene upisanih podataka i brisanju turističke zajednice iz Upisnika ministarstvo donosi rješenje.
(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 6. - Ciljevi turističkih zajednica
Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:
1.razvoj i promocija destinacije kroz koordiniranje ključnih aktivnosti turističkog razvoja (planiranje, razvoj turističkih proizvoda u destinaciji, marketing, financiranje, donošenje i provedba odluka), a sukladno dokumentima kojima se definira nacionalna strategija razvoja turizma;
2.osiguravanje cjelovitije zastupljenosti specifičnih lokalnih/regionalnih interesa kroz jačanje lokalne/regionalne inicijative i povezivanje dionika na lokalnom/regionalnom nivou u cilju stvaranja međunarodno konkurentnih turističkih proizvoda;
3.razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističke resursne osnove određene destinacije, a osobito zaštite okoliša kao i prirodne i kulturne baštine sukladno načelima održivog razvoja.
Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica
(1) Djelovanje turističkih zajednica temelji se na načelu opće korisnosti.
(2) Turistička zajednica ne smije obavljati gospodarske djelatnosti, osim ako je ovim Zakonom drugačije propisano.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, turistička zajednica može:
1. upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili javnih ustanova,
2. organizirati manifestacije i priredbe,
3. objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima,
4. prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala,
5. upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana.
(4) Što se smatra javnom turističkom infrastrukturom propisat će ministar posebnim pravilnikom.
(5) Turistička zajednica ne smije imati ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, turistička zajednica može steći ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, ukoliko je to u stečajnom postupku, ili drugom postupku koji se vodi po posebnim propisima, jedini način namirenja tražbine po osnovi članarine i boravišne pristojbe.
Članak 8. - Javnost rada
(1)Rad turističkih zajednica je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje na način propisanovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(2) Turističke zajednice su obvezne omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama sukladno odredbama propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 9. - Statut turističke zajednice
(1) Turistička zajednica ima statut.
(2) Statut turističke zajednice sadrži odredbe o:
1. nazivu i sjedištu turističke zajednice,
2. zadaćama turističke zajednice,
3. pravima, obvezama i odgovornosti članova turističke zajednice,
4. načinu predstavljanja i zastupanja turističke zajednice,
5. djelokrugu, ustrojstvu, načinu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti članova tijela turističke zajednice,
6. načinu odlučivanja u turističkoj zajednici i tijelima turističke zajednice,
7. načinu ostvarivanja javnosti rada,
8. načinu donošenja statuta i drugih općih akata,
9. imovini, načinu stjecanja imovine i raspolaganju imovinom,
10. postupku s imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice,
11. i drugim pitanjima.
(3) Turistička zajednica koja osniva podružnice, statutom uređuje njihov ustroj, prava i obveze te način poslovanja.
(4) Turistička zajednica donosi statut te izmjene i/ili dopune statuta uz prethodnu suglasnost ministarstva. Ako turistička zajednica ne donese statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u roku od mjesec dana od dana primitka suglasnosti ministarstva, smatrat će se da suglasnost nije dana.
(5) Statuti turističkih zajednica općina i gradova i njihove izmjene i/ili dopune objavljuju se u službenom glasilu odgovarajuće jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a statuti turističkih zajednica županija, Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice u »Narodnim novinama«.
(6) Službena glasila jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka, turističke zajednice su dužne dostaviti ministarstvu u roku od 15 dana od dana objave statuta, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u službenom glasilu.
Članak 10. - Tijela turističkih zajednica
(1) Tijela turističke zajednice su:
1. skupština,
2. turističko vijeće,
3. nadzorni odbor,
4. predsjednik turističke zajednice.
(2) U Hrvatskoj turističkoj zajednici skupština nosi naziv Sabor.
(3) Statutom turističke zajednice može se predvidjeti osnivanje i drugih tijela.
(4) Članovi tijela i predsjednik turističke zajednice osobno su odgovorni za zakonito i savjesno obavljanje svojih dužnosti.
(5) Mandat članova tijela turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.
(6) U slučaju prestanka mandata člana tijela ili predsjednika prije isteka vremena na koje je član odnosno predsjednik izabran, novi član, odnosno predsjednik se bira ili delegira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik.
Članak 11. - Skupština
(1) Skupština turističke zajednice je najviše tijelo upravljanja u turističkoj zajednici.
(2) Skupštinu turističke zajednice čine članovi i/ili predstavnici članova turističke zajednice.
(3) Članovi, odnosno predstavnici članova turističke zajednice ne mogu putem punomoći ovlastiti drugu osobu da umjesto njih sudjeluje u radu skupštine.
(4) Skupština turističke zajednice održava se najmanje dva puta godišnje.
Članak 12.
Skupština turističke zajednice:
1. donosi statut turističke zajednice,
2. donosi poslovnik o radu skupštine,
3. odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća i nadzornog odbora, koje prema odredbama ovoga Zakona bira skupština,
4. donosi godišnji program rada i godišnji financijski plan turističke zajednice i podružnica,
5. donosi godišnje financijsko izvješće turističke zajednice i podružnica,
6. donosi odluku o osnivanju i ustroju turističkog ureda,
7. donosi odluku o izvješćima koja podnose turističko vijeće i nadzorni odbor,
8. donosi odluke i rješava druga pitanja kada je to predviđeno propisima i statutom turističke zajednice.
Članak 13. - Turističko vijeće
(1) Turističko vijeće je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice.
(2) Turističko vijeće obavlja poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(3) Turističko vijeće je odgovorno skupštini turističke zajednice.
(4) Turističko vijeće može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova vijeća.
(5) Turističko vijeće odlučuje većinom glasova prisutnih članova.
Članak 14.
Turističko vijeće turističke zajednice:
1. provodi odluke i zaključke skupštine turističke zajednice,
2. predlaže skupštini godišnji program rada i financijski plan turističke zajednice i podružnica, te godišnje financijsko izvješće,
3. podnosi skupštini izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje,
4. upravlja imovinom turističke zajednice sukladno ovom Zakonu i statutu te sukladno programu rada i financijskom planu,
5. donosi opće akte za stručnu službu turističke zajednice,
6. imenuje direktora turističkog ureda i voditelje podružnica na temelju javnog natječaja te razrješava direktora turističkog ureda i voditelje podružnica,
7. utvrđuje granice ovlasti za zastupanje turističke zajednice i raspolaganje financijskim sredstvima turističke zajednice,
8. daje ovlaštenje za zastupanje turističke zajednice u slučaju spriječenosti direktora,
9. donosi poslovnik o svom radu,
10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
Članak 15. - Predsjednik turističke zajednice
(1)Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu.
(2)Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje za koje je turistička zajednica osnovana.
(3) Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.
(4) Dužnost predsjednika turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica iz članka 54. ovoga Zakona obnaša, sukladno odredbama statuta, jedan od općinskih načelnika ili gradonačelnika, odnosno župana ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je osnovana turistička zajednica područja.
(5)Dužnost predsjednika turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica iz članka 54. ovoga Zakona može obnašati i osoba koju, sporazumno odrede općinski načelnici ili gradonačelnici, odnosno župani ovisno o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.
(6) Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar.
(7) Predsjednik turističke zajednice je i predsjednik skupštine i predsjednik turističkog vijeća.
(8) Predsjednik turističke zajednice saziva i predsjeda skupštini turističke zajednice i saziva i predsjeda sjednicama turističkog vijeća.
Članak 16. - Nadzorni odbor
(1) Nadzorni odbor turističke zajednice ima najmanje tri člana, a čine ga:
1. članovi koje bira skupština turističke zajednice,
2. član kojeg delegira predstavničko tijelo jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ovisno o turističkoj zajednici.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, nadzorni odbor turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica čini član kojeg sporazumno delegiraju predstavnička tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica osnovana.
(3) Statutom se može odrediti veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.
(4) Nadzorni odbor Hrvatske turističke zajednice ima pet članova, od kojih tri člana bira Sabor Hrvatske turističke zajednice iz redova članova Hrvatske turističke zajednice, a po jednog člana delegiraju Odbor za turizam Hrvatskoga sabora i ministarstvo.
(5) Član nadzornog odbora ne može biti članom drugih tijela iste turističke zajednice.
(6) Nadzorni odbor donosi poslovnik o svom radu.
Članak 17.
(1) Nadzorni odbor nadzire:
1. vođenje poslova turističke zajednice,
2. materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima turističke zajednice i podružnica,
3. izvršenje i provedbu programa rada i financijskog plana turističke zajednice,
(2) O obavljenom nadzoru nadzorni odbor turističke zajednice općine ili grada podnosi pisano izvješće na usvajanje turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice općine ili grada, te turističkom vijeću turističke zajednice županije čiji je turistička zajednica član.
(3) O obavljenom nadzoru nadzorni odbor turističke zajednice županije podnosi pisano izvješće turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice županije. Skupština turističke zajednice županije pisano izvješće o obavljenom nadzoru dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici.
(4) O obavljenom nadzoru Nadzorni odbor Hrvatske turističke zajednice podnosi pisano izvješće na usvajanje Saboru i Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice. Sabor Hrvatske turističke zajednice pisano izvješće o obavljenom nadzoru dostavlja Hrvatskom saboru.
(5) U izvješću iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka nadzorni odbor dužan je posebno navesti: djeluje li turistička zajednica u skladu sa zakonima i aktima turističke zajednice te odlukama skupštine i turističkog vijeća, jesu li godišnja i druga financijska izvješća sastavljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama turističke zajednice i pokazuju li ispravno stanje, ocjenu o poslovanju i vođenju poslova, da li se program rada i financijski plan izvršavaju i provode i u kojoj mjeri, provodi li turistička zajednica fiskalno odgovorno i transparentno postupke dodjele potpora i nabave roba, usluga i radova, te preporuke o mogućnostima poboljšanja njihove provedbe.
(6) Turistička zajednica je dužna izvješće iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka javno objaviti na svojim internetskim stranicama i omogućiti trajnu dostupnost.
(7) Nadzorni odbor provodi nadzor iz stavka 1. ovoga članka najmanje dva puta godišnje.
Članak 18. - Turistički ured
(1) Skupština turističke zajednice osniva turistički ured turističke zajednice.
(2) Turistički ured Hrvatske turističke zajednice naziva se Glavni ured.
(3) U turističkom uredu obavljaju se stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice.
(4) Na radne odnose zaposlenih u turističkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Ministar pravilnikom propisuje posebne uvjete glede stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu.
(6) Direktor turističkog ureda, osim uvjeta propisanih pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka, mora ispunjavati i uvjet da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova iz područja gospodarstva, dok ta mjera traje.
Članak 19.
(1)Turistički ured ima direktora kojeg turističko vijeće imenuje na vrijeme od četiri godine.
(2) Direktor turističkog ureda zastupa turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem turističkog ureda, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističkog ureda. Za svoj rad odgovara turističkom vijeću i predsjedniku turističke zajednice.
(3) Na osnovu ovlasti iz stavka 2. ovoga članka Zakona, direktor turističkog ureda zapošljava radnike u turističkom uredu temeljem javnog natječaja.
(4) Turističku zajednicu do izbora direktora, a najduže šest mjeseci, zastupa predsjednik turističke zajednice.
Članak 20.
(1) Direktor turističkog ureda i radnici na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice, osim ispunjavanja posebnih uvjeta utvrđenih pravilnikom iz članka 18. Stavka 5. ovoga Zakona, moraju imati položen stručni ispit za rad u turističkom uredu (u daljnjem tekstu: stručni ispit).
(2) Stručni ispit polaže se pred ispitnom komisijom ministarstva. Članove ispitne komisije imenuje ministar.
(3) Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu, a o položenom ispitu izdaje se uvjerenje.
(4) Ministar pravilnikom propisuje ispitni program za stručni ispit, sastav ispitne komisije i način polaganja ispita.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka položeni stručni ispit ne moraju imati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 10 godina radnog staža na poslovima u turizmu u toj stručnoj spremi.
(6) Osoba iz stavka 1. ovoga članka, koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava uvjete utvrđene propisom iz članka 18. stavka 5. ovoga Zakona ali nema položen stručni ispit mora u roku od jedne godine od dana stupanja na rad položiti stručni ispit.
(7) Radniku iz stavka 6. ovoga članka koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.
Članak 21. - Sukob interesa
(1) Direktor turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu ne mogu biti predsjednicima niti članovima skupštine, turističkog vijeća i nadzornog odbora niti jedne turističke zajednice.
(2) Direktoru turističkog ureda nije dopušteno obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica.
(3) Direktor turističkog ureda ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja.
(4) Direktor turističkog ureda ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je član turističke zajednice.
II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA
Članak 22.
(1) Turističku zajednicu općine ili grada osnivaju njezini članovi, a pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice općine ili grada i sazivanje osnivačke skupštine, obavlja općinski načelnik ili gradonačelnik u suradnji s turističkom zajednice županije.
(2) Zahtjev za osnivanje turističke zajedniceopćine ili grada, koja nije bila osnovana do stupanja na snagu ovoga Zakona, ministarstvu podnosi općinski načelnik ili gradonačelnik.
(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o namjeri osnivanja turističke zajednice i procjena izvornih prihoda potrebnih za rad turističke zajednice.
Članak 23.
(1) Općina ili grad u okviru svog samoupravnog djelokruga posebno vode brigu o osiguranju uvjeta za razvoj turizma, a naročito o uređenju naselja, javnoj turističkoj infrastrukturi, zaštiti okoliša, prirodne i kulturne baštine i dr.
(2) Turističke zajednice surađuju s tijelima jedinica lokalne samouprave u općinama i gradovima u sljedećim aktivnostima:
1. dogovaraju zajedničko korištenje sredstava boravišne pristojbe koja se doznačuju općini ili gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista,
2. dogovaraju izradu planova razvoja turizma u općini ili gradu, najkasnije do roka utvrđenog posebnim propisima za donošenje proračuna jedinice lokalne samouprave,
3. prate turistički promet te prijavu i odjavu turista,
4. surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskih objekata,
5. surađuju u drugim pitanjima vezanim uz razvoj turizma.
PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
NACRT
Radni tekst
Zagreb, lipanj 2015.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. alineji 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
1. Ocjena stanja
U Hrvatskoj je 1991. godine Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ("Narodne novine", broj 27/91.) dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica. Donošenjem Zakona o turističkim zajednicama i promociji hrvatskog turizma ("Narodne novine", broj 30/94.) sustav turističkih zajednica usklađen je s tada novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske. Nakon četrnaestogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica sukladno odredbama naprijed navedenog Zakona, 2008. godine donesen je novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“, broj 152/08.) kojim su se, između ostalog, izmijenili pojedini oblici turističkih zajednica kao i način formiranja i djelovanja tijela turističkih zajednica. Navedeni zakoni uređivali su ustrojstvo i način rada turističkih zajednica, te osnovna načela njihova financiranja i poslovanja.
Slijedom odredaba navedenog Zakona do srpnja 2014 . godine u Republici Hrvatskoj je registrirano ukupno 309 turističkih zajednica od čega: 145 turističkih zajednica općina, 116 turističkih zajednica gradova, 15 turističkih zajednica mjesta, 10 turističkih zajednica područja, 1 turistička zajednica otoka, 20 turističkih zajednica županija, Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica.
Turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi jačanja i promicanja hrvatskog turizma (opći, javni interes kojega ostvaruje javni sektor) i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom (interes privatnog sektora) na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane. Ovom odredbom je zakonodavac odredio turističke zajednice kao mjesto na kojem se javni i privatni sektor u turizmu susreće, dogovara i surađuje, te ostvaruje svoje interese. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisao je obvezatne i neobvezatne oblike turističkih zajednica:
1. obvezatni oblici su: turistička zajednica općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred, turistička zajednica područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova, turistička zajednica županije, Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica,
2. neobvezatni oblici su: turistička zajednica općine za područje općine ili grada na kojem niti jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred i turistička zajednica mjesta za područje razvrstano u A turistički razred.
Obvezatni oblici turističkih zajednica osnivaju se za područje čije je značenje za razvoj turizma Republike Hrvatske i funkcioniranje sustav turističkih zajednica takvo da iziskuje osnivanje turističke zajednice. Na ostalim područjima, za koja je osnivanje turističke zajednice opravdano, ali ne i nužno u navedenom smislu, postoji mogućnost osnivanja neobvezatne turističke zajednice, sukladno odredbama Zakona. Osnovano je 60 neobvezatnih urističkih zajednica, od kojih tek nekoliko ima specifičnu cjelovitu turističku ponudu. S obzirom da se administrativno-politički određena područja često ne podudaraju s funkcionalnom podjelom, ovime je bitno umanjena mogućnost stvaranja cjelovite i prepoznatljive turističke ponude određenog područja na kojoj je moguće graditi identitet tog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članstvo u turističkoj zajednici
Turističke zajednice imaju obvezatne članove (u lokalnim turističkim zajednicama to su fizičke i pravne osobe koje obavljaju turističku, ugostiteljsku ili drugu djelatnost utvrđenu u Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama, a u višim turističkim zajednicama predstavnici turističke zajednice niže razine) koji imaju pravo birati i biti birani u tijela turističke zajednice i počasne članove, koji to pravo nemaju. Osim toga, lokalne turističke zajednice mogu imati i dragovoljne članove koji imaju biračko pravo (aktivno i pasivno ), no dragovoljni članovi su rijetkost, a tamo gdje ih ima to su većinom udruge ili druge organizacije (npr. KUD, narodna sveučilišta i sl.). Dragovoljni, a pogotovo počasni članovi, su vrlo rijetka pojava u članstvu turističkih zajednica te kao takvi nemaju značajniju ulogu u djelovanju turističkih zajednica.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Tijela turističke zajednice
Skupština turističke zajednice je formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut, imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje 2 puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom.
Turističko vijeće turističke zajednice je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice koje provodi odluke i zaključke skupštine, predlaže programe rada i financijske planove, upravlja imovinom turističke zajednice, imenuje direktora turističkog ureda. U praksi turističkim zajednicama, u pravilu, upravljaju turistička vijeća, jer se sjednice tog tijela održavaju mnogo češće, nego sjednica skupštine.
Nadzorni odbor – nadzire: vođenje poslova, materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te izvršenje i provedbu programa rada i financijskih planova, no u slučaju da utvrdi nepravilnosti nema nikakve ovlasti, već o tome samo podnosi izvješće skupštini i vijeću. Nadzorni odbor nema onu funkciju koju ima istoimeno tijelo u trgovačkim društvima, već u najboljem slučaju, ima ulogu savjetodavnog tijela skupštine. Kako se je rad nadzornog odbora uglavnom svodio na «prihvaćanje financijskih izvješća» koje izrađuju stručne službe, te ovo tijelo u praksi nije imalo nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice, propisan je obvezatan sadržaj izvješća nadzornog odbora, kako bi se osiguralo da nadzorni odbor obavlja sve poslove iz svog djelokruga, te da nadzorom budu obuhvaćeni svi faktori važni za učinkovito djelovanje turističkih zajednica.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Predsjednik turističke zajednice
Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu, on je ujedno i predsjednik turističkog vijeća, te saziva i predsjeda skupštini i turističkom vijeću. Predsjednik turističke zajednice je zapravo predstavnik lokalne ili državne vlasti, jer dužnost predsjednika općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno župan ovisno o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica osnovana, dok dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Stručne službe
Turistička zajednica mora imati stručnu službu koja se naziva turistički ured. U njemu se obavljaju stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice. S obzirom da su stručne službe jedine koje se kontinuirano i svakodnevno bave poslovima turističke zajednice, one su time najodgovornije za djelovanje turističkih zajednica. Dakle, profesionalni, plaćeni aparat je zadužen za provođenje društvenih aktivnosti u turizmu.
Ministar kao i do sada propisuje posebne uvjete koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice. S obzirom da se u praksi pokazalo da stručna sprema, godine staža i sl., koje je bilo moguće propisati kao posebne uvjete, često nisu bili dostatni za izvršavanje stručnih poslova koji iziskuju specifična stručna znanja, u cilju podizanja stručnosti zaposlenih u turističkim uredima propisana je obveza polaganja stručnog ispita za direktore turističkih ureda i zaposlenike na stručnim poslovima.
Također, zastupanje turističke zajednice do izbora direktora turističkog ureda osigurano je putem predsjednika turističke zajednice. Međutim, ovakvo zakonsko rješenje nije se pokazalo najsretnijim, jer se isto vrlo često zloupotrebljava na način da turističko vijeće uopće ne bira direktora odnosno ne raspisuje natječaj za direktora turističkog ureda, već predsjednik godinama zastupa turističku zajednicu.
U svrhu otklanjanja mogućnosti sukoba interesa propisane su situacije u kojima se direktor turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu mogu naći u sukobu interesa.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Zadaće sustava turističkih zajednica
Osnovne zadaće lokalnih turističkih zajednica mogu se svesti na sljedeće: kreiranje turističke ponude, planiranje i razvoj turizma, očuvanje turističkog prostora, te prenijete upravne poslove (vođenje statistike, popisa turista, prijava i odjava turista).
Kod zadaća turističke zajednice županije, zakonodavac je dao naglasak na poslovima koordinacije svih čimbenika turizma na području županije, razvoja i planiranja razvoja turizma u županiji, te svojevrsnog nadzora nad radom lokalnih turističkih zajednica. Promociju u zemlji i inozemstvu turističke zajednice županije provode u koordinaciji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
Hrvatska turistička zajednica je, kao i većina nacionalnih turističkih organizacija, zadužena za promociju i marketing, no ona je ujedno i krovna organizacija sustava turističkih zajednica, te stoga ima značajne zadaće i ovlasti u odnosu na cijeli sustav turističkih zajednica.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Gospodarenje u turističkim zajednicama
Za svaku poslovnu godinu turistička zajednica utvrđuje program rada i financijski plan, te donosi financijsko izvješće. Prijedloge ovih dokumenata turističke zajednice niže razine dužne su dostaviti turističkoj zajednici više razine, čime se omogućava koordinacija aktivnosti turističkih zajednica i svojevrsna kontrola rada na način da ukoliko turistička zajednica više razine utvrdi da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće o tome odmah obavještava ministarstvo i odgovarajuću turističku zajednicu. Međutim, kako važećim zakonom nije bio propisan rok za dostavu programa rada i financijskog plana te godišnjeg financijskog izvješća turističkoj zajednici više razine, u velikom broju slučajeva prijedlozi navedenih dokumenata dostavljani su prekasno turističkoj zajednici više razine.
Nadzor nad provođenjem odredaba Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma provodi Ministarstvo turizma, a Hrvatska turistička zajednica nadzire rad turističkih zajednica u stručnim poslovima neposredno vezanim za provođenje politike promocije, izvršenje zadaća, te svrhovitost i učinkovitost korištenja sredstava. Važećim zakonom su Hrvatskoj turističkoj zajednici dane veće ovlasti u neposrednom nadzoru u odnosu na dosadašnje ovlasti kako u pogledu obuhvata nadzora, tako i u pogledu konkretnih mjera koje je ovlaštena poduzeti u obavljanju nadzora, čime je ojačan cjelokupni sustav za rješavanje problema unutar samog sustava. Ministarstvo, u pravilu, obavlja posredan nadzor temeljem dokumentacije zatražene od turističke zajednice, te putem uvida u dostavljena izvješća Hrvatske turističke zajednice o obavljenim nadzorima i djeluje tek nakon što utvrdi da sam sustav nije u mogućnosti riješiti problem.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Prihodi u turističkim zajednicama
Turističke zajednice ostvaruju prihode iz boravišne pristojbe i članarine, u skladu s posebnim zakonima te od obavljanja gospodarskih djelatnosti koje su kao izuzeci taksativno navedeni (s obzirom da se djelovanje turističkih zajednica temelji na načelu opće korisnosti), a to su: upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, organiziranje manifestacija i priredbi, objavljivanje komercijalnih oglasa, prodaja suvenira, turističkih karata i vodiča, posredovanje u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija i obavljanje drugih poslova i zadaća od javnog interesa u funkciji razvoja turizma. Osim navedenih izvora prihoda, turističke zajednice mogu ostvarivati prihode i iz proračuna, dragovoljnih priloga i darova, imovine u vlasništvu i sl. Također, turističkim zajednicama je omogućeno financijsko zaduživanje u cilju realizacije programa rada i financijskog plana s tim da ukupna visina zaduženja ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.
Zaključno, nakon dvadesetčetverogodišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica može se sa sigurnošću reći da je sustav dokazao mnoge prednosti i opravdao svoje postojanje, jer su turističke zajednice postale važni subjekti razvoja i promocije hrvatskog turizma. Međutim, u navedenom razdoblju sustav je počeo pokazivati određene slabosti u svom djelovanju. Naime, županijske i lokalne turističke zajednice jedina su zakonski uređena potpora sustavu upravljanja turizmom, no njihova misija je u praksi pretežito orijentirana na marketing i sporedne djelatnosti, a tek manjim dijelom na razvoj proizvoda. Pored te činjenice, evidentno je da znatan broj turističkih zajednica ima oskudne materijalne i ljudske potencijale te posljedično nisku funkcionalnu aktivnost. Također, postojeći sustav turističkih zajednica nije dovoljno uključen u kreiranje i/ili provedbu turističke politike na razini destinacije, pri čemu zakonske odgovornosti turističkih zajednica u postojećim uvjetima organizacije sustava nisu usuglašene s mogućnostima provedbe.
Pojavili su se i određeni problemi u djelovanju sustava, pojedinih njegovih dijelova (turističkih zajednica) i tijela (npr. racionalnost ustroja i učinkovitost korištenja sredstava kojima raspolaže sustav, nedovoljne koordinacije i nadzora u sustavu, neracionalnog trošenja sredstava i dr.). Nadalje, u svakodnevnoj primjeni Zakona, uočene su određene nedorečenosti, nepreciznosti i nejasnoće pojedinih zakonskih rješenja koje valja ispraviti, i time osigurati učinkovito djelovanje sustava turističkih zajednica i svrhovito trošenje financijskih sredstava. Prvenstveno se to odnosi na veličinu sustava turističkih zajednica: broj turističkih zajednica čije je osnivanje obvezno, broj ljudi angažiranih u sustavu turističkih zajednica - stručnih službi (radnika), te broj članova tijela. Iz ovoga proizlazi i problem povezanosti turističkih zajednica unutar sustava, te organiziranosti i koordinacije turističkih zajednica na ostvarivanju (zajedničkih) ciljeva i zadaća turističkih zajednica.
Navedeni problemi, u najvećem dijelu, posljedica su, u dosadašnjim zakonima, nedovoljno definirane uloge turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) i to kako u smislu instrumenata kojima bi turističke zajednice kao DMO upravljale, tako i u smislu zakonskih prava i obveza koja bi im omogućavala što efikasnije sudjelovanje u upravljanju destinacijom. Slijedom naprijed navedenog, sustav turističkih zajednica je potrebno revidirati i racionalizirati ne samo radi provođenja zaključaka Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine („Narodne novine“, 55/13.), nego i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost i događa. Pri tome povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica podrazumijeva osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, a ponajprije donošenje propisa kojim bi se ti preduvjeti stvorili, te se stoga predlaže donošenje novog Zakona.
S obzirom da je uspješna organizacija turizma svojevrsna garancija uspješnog razvoja turizma i provođenja turističke politike, uz najmanju izravnu financijsku potporu iz proračuna, sustavu turističkih zajednica potrebno je posvetiti veliku pozornost, te novim zakonskim rješenjima osigurati kvalitetnu i učinkovitu organizaciju sustava.
Iako su u prijedlogu Zakona zadržana mnoga postojeća zakonska rješenja, s obzirom da promjene koje se predlažu obuhvaćaju i promjenu pojedinih oblika turističkih zajednica, predlaže se donošenje novog Zakona, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona sadržavale vrlo velik broj članaka, što bi rezultiralo nepreglednošću samog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Predloženim Zakonom uređuje se slijedeće:
- ustrojstvo sustava turističkih zajednica
- područja za koja se osnivaju pojedini oblici turističkih zajednica
- članstvo u turističkim zajednicama
- zajednički ciljevi turističkih zajednica
- tijela turističkih zajednica i njihov djelokrug
- način rada i zadaće pojedinih oblika turističkih zajednica
- osnovna načela financiranja i gospodarenja
- prihodi i korištenje prihoda turističkih zajednica
- nadzor nad turističkim zajednicama
Zakon će zadržati strukturu po glavama, kao i većinu rješenja (odredbi), koja su zadržana u važećem Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, a osnovne izmjene koje se predlažu novim Zakonom u odnosu na važeći Zakon, od kojih se većina predlaže na inicijativu samog sustava turističkih zajednica, su:
- uspostava sustava turističkih zajednica po modelu DMO,
- redefiniranje zadaća turističkih zajednica uz poštivanje načela samodostatnosti kako bi im se omogućilo normativno, organizacijski i financijski obavljanje funkcija DMO-a,
- utvrđivanje minimalnih financijskih kriterija za osnivanje turističkih zajednica na lokalnoj razini (turističkih zajednica destinacija),
- definiranje ciljeva turističkih zajednica sukladno modelu DMO-a,
- mogućnost određivanja predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije od strane općinskog načelnika ili gradonačelnika ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za čije je područje turistička zajednica osnovana,
- delegiranje Zakonom određenog broja članova u turističko vijeće lokalne turističke zajednice uz članove koje, kao i do sada, bira skupština,
- delegiranje člana u nadzorni odbor od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica destinacije ili turistička zajednica županije osnovana,
- uvođenje četverogodišnjeg mandata direktora turističkog ureda turističke zajednice,
- vremenski se ograničava razdoblje u kojem predsjednik turističke zajednice može zastupati turističku zajednicu u slučaju kada turistička zajednice još nije izabrala direktora turističkog ureda,
- uvođenje obveze djelovanja turističkog društva tijekom cijele godine,
- omogućavanje udruživanja turističkih zajednica općina ili gradova i turističkih zajednica županija u zajedničku turističku zajednicu koja će djelovati kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju,
- mogućnost sporazumnog udruživanja turističkih zajednica općina ili grada i turističkih zajednica županija (ukoliko za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica) u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije
- utvrđivanje roka za dostavu prijedloga programa rada i financijskog plana te godišnjeg financijskog izvješća turističkoj zajednici više razine,
- određivanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističke zajednice,
- nadziranje rada turističke zajednice prvenstveno od strane samih članova turističke zajednice kroz nadzorni odbor te predviđanje mogućnosti angažiranja neovisnih revizora u slučaju postojanja takve potrebe kao i provođenje nadzora nad financijskim poslovanjem od strane ministarstva nadležnog za financije sukladno propisu o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija i dr.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:
-efikasnije sudjelovanje turističkih zajednica u upravljanju destinacijom,
- udruživanje i racionalizacija unutar sustava
- povećanje učinkovitosti sustava posebice u razvoju i unapređenju postojećih turističkih proizvoda,
- potpunija zastupljenost specifičnih lokanih/regionalnih interesa,
- jačanje lokalne/regionalne inicijative,
- bolje povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda,
- bolja koordiniranost i veća odgovornost unutar sustava
- svrsishodnije trošenje sredstava
- veća transparentnost rada turističkih zajednica,
- bolja promocija destinacijskog turističkog proizvoda,
- prepoznatljiva turistička ponuda destinacije,
- razvoj kapaciteta za potrebne konkurentske iskorake hrvatskog turizma.
Novi Zakon, kojim se utvrđuju pravne osnove za preustroj postojećeg sustava turističkih zajednica prema modelu DMO-a, treba pridonijeti stvaranju svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja.
Materija koja je sadržana u prijedlogu Zakona nije uređena propisima Europske unije. Zemlje, članice Europske unije, materiju koja je predmet ovoga prijedloga Zakona, rješavaju samostalno i različito.
Područje djelovanja koje pokrivaju turističke zajednice u Republici Hrvatskoj u drugim europskim državama različito je riješeno. Hrvatski model turističkih zajednica, blizak je austrijskom modelu, koji mu je i služio kao uzor.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nisu potrebna posebna sredstva iz Državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga Sabora („Narodne novine“, broj 81/13.) i članka 28. stavka 6. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske „Narodne novine“, broj 154/11., 121/12., 7/13. i 61/15.), predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku. Donošenjem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te donošenjem izmjena i dopuna ostala dva zakona kojima se uređuje sustav turističkih zajednica (Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o boravišnoj pristojbi) implementirati će se mjera iz Strategije razvoja turizma RH do 2020. koja se odnosi na preustroj postojećeg sustava turističkih zajednica i izgradnju efikasnog sustava upravljanja turističkom destinacijom. To, između ostalog, podrazumijeva osiguranje financijskih resursa za provedbu reorganizacije cijelog sustava turističkih zajednica i njegovo uspješno obavljanje poslova iz nadležnosti destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
S obzirom da se do početka 2016. godine, kroz izmjene i dopune Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, mora provesti mjera smanjenja parafiskalnih nameta koja je dio strukturnih reformi za ostvarenje ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2015., a koja će se izravno odraziti na osiguranje ukupnih financijskih resursa za provedbu reorganizacije sustava turističkih zajednica i izvršavanje propisanih zadaća, ocjenjuje se da postoje opravdani razlozi za istovremeno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA I OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
I. TEMELJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav turističkih zajednica, ustrojstvo, zadaće i način rada turističkih zajednica, te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja.
(2) Turistička destinacija (u daljnjem tekstu: destinacija) se, u smislu odredbi ovog Zakona, definira kao tržišno prilagođen prostor koji predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje najmanje jedne ili područje više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave
(3) Destinacijska menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) se, u smislu odredbi ovog Zakona, definira kao organizacija koja okuplja dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije.
(4) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 2.
(1) Turističke zajednice osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.
(2) U provođenju promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, turističke zajednice upotrebljavaju znak hrvatskog turizma koji se utvrđuje odlukom Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 3.
Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO-a, a čine ga:
1.turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada ,
2.turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona,
3.turistička zajednica županije za područje županije,
4.Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba,
5.Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 4. - Pravna osobnost i odgovornost turističkih zajednica
(1) Turistička zajednica je pravna osoba.
(2) Turistička zajednica ne može započeti s obavljanjem djelatnosti prije stjecanja pravne osobnosti.
(3) Prava i obveze turističke zajednice utvrđuju se ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(4) Za svoje obveze turistička zajednica odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 5. - Upisnik turističkih zajednica
(1) Turistička zajednica svojstvo pravne osobe stječe danom upisa u Upisnik, a gubi brisanjem iz Upisnika.
(2) Zahtjev za upis u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.
(3) Zahtjev za upis promjene podataka upisanih u Upisnik, turistička zajednica dužna je podnijeti u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
(4) Upisnik vodi ministarstvo nadležno za poslove turizma (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(5) Ministar nadležan za poslove turizma (u daljnjem tekstu: ministar) će posebnim pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis u Upisnik, način upisa te sadržaj i način vođenja Upisnika.
(6) O upisu turističke zajednice u Upisnik, upisu promjene upisanih podataka i brisanju turističke zajednice iz Upisnika ministarstvo donosi rješenje.
(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 6. - Ciljevi turističkih zajednica
Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:
1.razvoj i promocija destinacije kroz koordiniranje ključnih aktivnosti turističkog razvoja (planiranje, razvoj turističkih proizvoda u destinaciji, marketing, financiranje, donošenje i provedba odluka), a sukladno dokumentima kojima se definira nacionalna strategija razvoja turizma;
2.osiguravanje cjelovitije zastupljenosti specifičnih lokalnih/regionalnih interesa kroz jačanje lokalne/regionalne inicijative i povezivanje dionika na lokalnom/regionalnom nivou u cilju stvaranja međunarodno konkurentnih turističkih proizvoda;
3. razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističke resursne osnove određene destinacije, a osobito zaštite okoliša kao i prirodne i kulturne baštine sukladno načelima održivog razvoja.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica
(1) Djelovanje turističkih zajednica temelji se na načelu opće korisnosti.
(2) Turistička zajednica ne smije obavljati gospodarske djelatnosti, osim ako je ovim Zakonom drugačije propisano.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, turistička zajednica može:
1. upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili javnih ustanova,
2. organizirati manifestacije i priredbe,
3. objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima,
4. prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala,
5. upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana.
(4) Što se smatra javnom turističkom infrastrukturom propisat će ministar posebnim pravilnikom.
(5) Turistička zajednica ne smije imati ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, turistička zajednica može steći ulog u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, ukoliko je to u stečajnom postupku, ili drugom postupku koji se vodi po posebnim propisima, jedini način namirenja tražbine po osnovi članarine i boravišne pristojbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 8. - Javnost rada
(1)Rad turističkih zajednica je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje na način propisan ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(2) Turističke zajednice su obvezne omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama sukladno odredbama propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 9. - Statut turističke zajednice
(1) Turistička zajednica ima statut.
(2) Statut turističke zajednice sadrži odredbe o:
1. nazivu i sjedištu turističke zajednice,
2. zadaćama turističke zajednice,
3. pravima, obvezama i odgovornosti članova turističke zajednice,
4. načinu predstavljanja i zastupanja turističke zajednice,
5. djelokrugu, ustrojstvu, načinu izbora i opoziva, mandatu te odgovornosti članova tijela turističke zajednice,
6. načinu odlučivanja u turističkoj zajednici i tijelima turističke zajednice,
7. načinu ostvarivanja javnosti rada,
8. načinu donošenja statuta i drugih općih akata,
9. imovini, načinu stjecanja imovine i raspolaganju imovinom,
10. postupku s imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice,
11. i drugim pitanjima.
(3) Turistička zajednica koja osniva podružnice, statutom uređuje njihov ustroj, prava i obveze te način poslovanja.
(4) Turistička zajednica donosi statut te izmjene i/ili dopune statuta uz prethodnu suglasnost ministarstva. Ako turistička zajednica ne donese statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u roku od mjesec dana od dana primitka suglasnosti ministarstva, smatrat će se da suglasnost nije dana.
(5) Statuti turističkih zajednica općina i gradova i njihove izmjene i/ili dopune objavljuju se u službenom glasilu odgovarajuće jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a statuti turističkih zajednica županija, Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice u »Narodnim novinama«.
(6) Službena glasila jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka, turističke zajednice su dužne dostaviti ministarstvu u roku od 15 dana od dana objave statuta, odnosno izmjene i/ili dopune statuta u službenom glasilu.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 10. - Tijela turističkih zajednica
(1) Tijela turističke zajednice su:
1. skupština,
2. turističko vijeće,
3. nadzorni odbor,
4. predsjednik turističke zajednice.
(2) U Hrvatskoj turističkoj zajednici skupština nosi naziv Sabor.
(3) Statutom turističke zajednice može se predvidjeti osnivanje i drugih tijela.
(4) Članovi tijela i predsjednik turističke zajednice osobno su odgovorni za zakonito i savjesno obavljanje svojih dužnosti.
(5) Mandat članova tijela turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.
(6) U slučaju prestanka mandata člana tijela ili predsjednika prije isteka vremena na koje je član odnosno predsjednik izabran, novi član, odnosno predsjednik se bira ili delegira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 11. - Skupština
(1) Skupština turističke zajednice je najviše tijelo upravljanja u turističkoj zajednici.
(2) Skupštinu turističke zajednice čine članovi i/ili predstavnici članova turističke zajednice.
(3) Članovi, odnosno predstavnici članova turističke zajednice ne mogu putem punomoći ovlastiti drugu osobu da umjesto njih sudjeluje u radu skupštine.
(4) Skupština turističke zajednice održava se najmanje dva puta godišnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 12.
Skupština turističke zajednice:
1. donosi statut turističke zajednice,
2. donosi poslovnik o radu skupštine,
3. odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća i nadzornog odbora, koje prema odredbama ovoga Zakona bira skupština,
4. donosi godišnji program rada i godišnji financijski plan turističke zajednice i podružnica,
5. donosi godišnje financijsko izvješće turističke zajednice i podružnica,
6. donosi odluku o osnivanju i ustroju turističkog ureda,
7. donosi odluku o izvješćima koja podnose turističko vijeće i nadzorni odbor,
8. donosi odluke i rješava druga pitanja kada je to predviđeno propisima i statutom turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 13. - Turističko vijeće
(1) Turističko vijeće je izvršno tijelo skupštine turističke zajednice.
(2) Turističko vijeće obavlja poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
(3) Turističko vijeće je odgovorno skupštini turističke zajednice.
(4) Turističko vijeće može pravovaljano odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovice članova vijeća.
(5) Turističko vijeće odlučuje većinom glasova prisutnih članova.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 14.
Turističko vijeće turističke zajednice:
1. provodi odluke i zaključke skupštine turističke zajednice,
2. predlaže skupštini godišnji program rada i financijski plan turističke zajednice i podružnica, te godišnje financijsko izvješće,
3. podnosi skupštini izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje,
4. upravlja imovinom turističke zajednice sukladno ovom Zakonu i statutu te sukladno programu rada i financijskom planu,
5. donosi opće akte za stručnu službu turističke zajednice,
6. imenuje direktora turističkog ureda i voditelje podružnica na temelju javnog natječaja te razrješava direktora turističkog ureda i voditelje podružnica,
7. utvrđuje granice ovlasti za zastupanje turističke zajednice i raspolaganje financijskim sredstvima turističke zajednice,
8. daje ovlaštenje za zastupanje turističke zajednice u slučaju spriječenosti direktora,
9. donosi poslovnik o svom radu,
10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 15. - Predsjednik turističke zajednice
(1)Predsjednik turističke zajednice predstavlja turističku zajednicu.
(2)Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje za koje je turistička zajednica osnovana.
(3) Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.
(4) Dužnost predsjednika turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica iz članka 54. ovoga Zakona obnaša, sukladno odredbama statuta, jedan od općinskih načelnika ili gradonačelnika, odnosno župana ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je osnovana turistička zajednica područja.
(5)Dužnost predsjednika turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica iz članka 54. ovoga Zakona može obnašati i osoba koju , sporazumno odrede općinski načelnici ili gradonačelnici, odnosno župani ovis no o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.
(6) Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar.
(7) Predsjednik turističke zajednice je i predsjednik skupštine i predsjednik turističkog vijeća.
(8) Predsjednik turističke zajednice saziva i predsjeda skupštini turističke zajednice i saziva i predsjeda sjednicama turističkog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 16. - Nadzorni odbor
(1) Nadzorni odbor turističke zajednice ima najmanje tri člana, a čine ga:
1. članovi koje bira skupština turističke zajednice,
2. član kojeg delegira predstavničko tijelo jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ovisno o turističkoj zajednici.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, nadzorni odbor turističke zajednice područja i udruženih turističkih zajednica čini član kojeg sporazumno delegiraju predstavnička tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje kojih je turistička zajednica osnovana.
(3) Statutom se može odrediti veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.
(4) Nadzorni odbor Hrvatske turističke zajednice ima pet članova, od kojih tri člana bira Sabor Hrvatske turističke zajednice iz redova članova Hrvatske turističke zajednice, a po jednog člana delegiraju Odbor za turizam Hrvatskoga sabora i ministarstvo.
(5) Član nadzornog odbora ne može biti članom drugih tijela iste turističke zajednice.
(6) Nadzorni odbor donosi poslovnik o svom radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 17.
(1) Nadzorni odbor nadzire:
1. vođenje poslova turističke zajednice,
2. materijalno i financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima turističke zajednice i podružnica,
3. izvršenje i provedbu programa rada i financijskog plana turističke zajednice,
(2) O obavljenom nadzoru nadzorni odbor turističke zajednice općine ili grada podnosi pisano izvješće na usvajanje turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice općine ili grada, te turističkom vijeću turističke zajednice županije čiji je turistička zajednica član.
(3) O obavljenom nadzoru nadzorni odbor turističke zajednice županije podnosi pisano izvješće turističkom vijeću i skupštini turističke zajednice županije. Skupština turističke zajednice županije pisano izvješće o obavljenom nadzoru dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici.
(4) O obavljenom nadzoru Nadzorni odbor Hrvatske turističke zajednice podnosi pisano izvješće na usvajanje Saboru i Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice. Sabor Hrvatske turističke zajednice pisano izvješće o obavljenom nadzoru dostavlja Hrvatskom saboru.
(5) U izvješću iz stavka 2., 3. i 4 . ovoga članka nadzorni odbor dužan je posebno navesti: djeluje li turistička zajednica u skladu sa zakonima i aktima turističke zajednice te odlukama skupštine i turističkog vijeća, jesu li godišnja i druga financijska izvješća sastavljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama turističke zajednice i pokazuju li ispravno stanje, ocjenu o poslovanju i vođenju poslova, da li se program rada i financijski plan izvršavaju i provode i u kojoj mjeri, provodi li turistička zajednica fiskalno odgovorno i transparentno postupke dodjele potpora i nabave roba, usluga i radova, te preporuke o mogućnostima poboljšanja njihove provedbe.
(6) Turistička zajednica je dužna izvješće iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka javno objaviti na svojim internetskim stranicama i omogućiti trajnu dostupnost.
(7) Nadzorni odbor provodi nadzor iz stavka 1. ovoga članka najmanje dva puta godišnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 18. - Turistički ured
(1) Skupština turističke zajednice osniva turistički ured turističke zajednice.
(2) Turistički ured Hrvatske turističke zajednice naziva se Glavni ured.
(3) U turističkom uredu obavljaju se stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice.
(4) Na radne odnose zaposlenih u turističkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Ministar pravilnikom propisuje posebne uvjete glede stručne spreme, radnog iskustva, znanja jezika i drugih posebnih znanja i sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu.
(6) Direktor turističkog ureda, osim uvjeta propisanih pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka, mora ispunjavati i uvjet da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova iz područja gospodarstva, dok ta mjera traje.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 19.
(1)Turistički ured ima direktora kojeg turističko vijeće imenuje na vrijeme od četiri godine.
(2) Direktor turističkog ureda zastupa turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem turističkog ureda, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističkog ureda. Za svoj rad odgovara turističkom vijeću i predsjedniku turističke zajednice.
(3) Na osnovu ovlasti iz stavka 2. ovoga članka Zakona, direktor turističkog ureda zapošljava radnike u turističkom uredu temeljem javnog natječaja.
(4) Turističku zajednicu do izbora direktora, a najduže šest mjeseci, zastupa predsjednik turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 20.
(1) Direktor turističkog ureda i radnici na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice, osim ispunjavanja posebnih uvjeta utvrđenih pravilnikom iz članka 18. Stavka 5. ovoga Zakona, moraju imati položen stručni ispit za rad u turističkom uredu (u daljnjem tekstu: stručni ispit).
(2) Stručni ispit polaže se pred ispitnom komisijom ministarstva. Članove ispitne komisije imenuje ministar.
(3) Stručni ispit polaže se prema ispitnom programu, a o položenom ispitu izdaje se uvjerenje.
(4) Ministar pravilnikom propisuje ispitni program za stručni ispit, sastav ispitne komisije i način polaganja ispita.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka položeni stručni ispit ne moraju imati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 10 godina radnog staža na poslovima u turizmu u toj stručnoj spremi.
(6) Osoba iz stavka 1. ovoga članka, koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava uvjete utvrđene propisom iz članka 18. stavka 5. ovoga Zakona ali nema položen stručni ispit mora u roku od jedne godine od dana stupanja na rad položiti stručni ispit.
(7) Radniku iz stavka 6. ovoga članka koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 21. - Sukob interesa
(1) Direktor turističkog ureda i drugi radnici zaposleni u turističkom uredu ne mogu biti predsjednicima niti članovima skupštine, turističkog vijeća i nadzornog odbora niti jedne turističke zajednice.
(2) Direktoru turističkog ureda nije dopušteno obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica.
(3) Direktor turističkog ureda ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja.
(4) Direktor turističkog ureda ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je član turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 22.
(1) Turističku zajednicu općine ili grada osnivaju njezini članovi, a pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice općine ili grada i sazivanje osnivačke skupštine, obavlja općinski načelnik ili gradonačelnik u suradnji s turističkom zajednice županije.
(2) Zahtjev za osnivanje turističke zajednice općine ili grada, koja nije bila osnovana do stupanja na snagu ovoga Zakona, ministarstvu podnosi općinski načelnik ili gradonačelnik.
(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o namjeri osnivanja turističke zajednice i procjena izvornih prihoda potrebnih za rad turističke zajednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
Članak 23.
(1) Općina ili grad u okviru svog samoupravnog djelokruga posebno vode brigu o osiguranju uvjeta za razvoj turizma, a naročito o uređenju naselja, javnoj turističkoj infrastrukturi, zaštiti okoliša, prirodne i kulturne baštine i dr.
(2) Turističke zajednice surađuju s tijelima jedinica lokalne samouprave u općinama i gradovima u sljedećim aktivnostima:
1. dogovaraju zajedničko korištenje sredstava boravišne pristojbe koja se doznačuju općini ili gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista,
2. dogovaraju izradu planova razvoja turizma u općini ili gradu, najkasnije do roka utvrđenog posebnim propisima za donošenje proračuna jedinice lokalne samouprave,
3. prate turistički promet te prijavu i odjavu turista,
4. surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskih objekata,
5. surađuju u drugim pitanjima vezanim uz razvoj turizma.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma