Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18: dalje u tekstu: Zakon) je stupio na snagu 29. prosinca 2018. Tijekom razdoblja provedbe mjera i aktivnosti koje su propisane na temelju Zakona, uočeni su problemi koji nastaju zbog nedovoljno jasno formuliranih odredbi zbog čega dolazi do nemogućnosti izrade podzakonskih akata kao i provedbe mjera i aktivnosti koje su njima donesene/opisane.
Iz navedenih razloga članak 33. Zakona u cijelosti je izmijenjen Uredbom o izmjeni Zakona o otocima (Narodne novine, broj 73/20 - dalje u tekstu: Uredba) donesenom na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine broj, 118/19). Ovim zakonskim prijedlogom se sustavno i trajno regulira izmjena članka 33. Zakona koja je u sadašnjem trenutku izvršena Uredbom.
Također je utvrđen problem u neusklađenosti pojedinih odredbi Zakona u odnosu na novi zakonski okvir o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te se isti predlaže riješiti ovim zakonskim prijedlogom.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
S obzirom na neusklađenost unutar zakonodavstva te posljedično zbog nemogućnosti provedbe pojedinih odredbi Zakona, posebice onih kojima se propisuje donošenje pojedinih akata strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka, kao i onih koja određuju provedbu pojedinih otočnih prava i gospodarski razvoj otoka, potrebno je navedene odredbe Zakona izmijeniti i dopuniti putem donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Članak 11. Zakona propisuje ustrojavanje otočnih urbanih područjaradi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja. Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta. Urbana područja utvrđuju se člankom 14. Zakona o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18 – u daljnjem tekstu: ZRR) i obuhvaćaju urbane aglomeracije i veća, odnosno manja urbana područja, no ne i otočna urbana područja, pa se ne predviđa donošenje strategije razvoja urbanog područja (članak 15. ZRR) niti definiranje strateških ciljeva za otočna urbana područja. S obzirom na neusklađenost odredbi ZRR-a i Zakona i nepostojanje temelja za definiranje strateških ciljeva otočnog urbanog područja nužno je uskladiti odredbe Zakona i ZRR na način da se briše članak 11. Zakona.
Članak 18. Zakona propisuje osnivanje i sastav Otočnog vijeća kojeg čine predstavnici Hrvatskoga sabora, predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka,predstavnici otočnih razvojnih dionika, predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem te otočni koordinatori. S obzirom na to da su otočni koordinatori fizičke osobe koje su zaposlenici javne ustanove - regionalnih koordinatora u sedam obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave, u svrhu ujednačenosti razine predstavnika u Otočnom vijeću potrebno je izmijeniti odredbu članka 18. Zakona i u sastav Otočnog vijeća umjesto otočnog koordinatora uvrstiti čelnika regionalnog koordinatora.
Odredbama članka 19. Zakona određuje se da ministarstvo nadležno za otoke vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata te se obvezuje otočni koordinator da obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke za jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata.Usporedno, člankom 33. točkom 4. te člankom 46. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17 - dalje u tekstu: ZSSPURRH) propisuje se uspostavljanje središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata čiji je upis u registar preduvjet za korištenje sredstava proračuna i sredstava EU-a namijenjenih Republici Hrvatskoj kroz proračun. S obzirom na navedeno, uspostavljanje predmetnog registra iz članka 19. Zakona je nepotrebno i može dovesti do neusklađenosti u podacima te je stoga potrebno propisati da otočni koordinator obavlja upis otočnih razvojnih projekata u središnji elektronički registar razvojnih projekata. S tim u vezi je potrebna i ispravka pojma otočnog razvojnog projekta u članku 5. točki 22.Zakona u kojoj je definirano kako je to projekt čiji je isključivi nositelj ministarstvo nadležno za otoke što je potrebno uskladiti s definicijom razvojnog projekta iz članka 2. točke 22. ZSSPURRH-a. Nužna je žurnost ove izmjene zbog žurnog početka rada otočnih koordinatora koji su zaposlenici regionalnih koordinatora na temelju članka 19. Zakona.
Članak 26. Zakona o otocima propisuje donošenje planova razvoja otoka za svaki pojedini otok koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na otoku s jednom jedinicom lokalne samouprave odnosno sporazumno sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave, za razdoblje od sedam godina čime se ne daje mogućnost donošenja zajedničkih planova na razini više jedinica lokalne samouprave koje se ne nalaze na istom otoku, odnosno donošenje zajedničkih planova na razini više otoka, osim ako se radi o otocima kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju nalazi na kopnu ili na drugom otoku.Nadalje, stavak 4. istog članka Zakona propisuje da je plan razvoja otoka obvezna osnova za financiranje razvojnih programa i projekata iz sredstava fondova Europske unije i drugih izvora financiranja. Istovremeno, članak 25.ZSSPURRH-a propisuje da plan razvoja izrađuju one jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline te daje mogućnost donošenja zajedničkog plana razvoja na razini dvije ili više jedinica lokalne samouprave.
Sadržaj navedenih odredbi potrebno je uskladiti uključujući usklađivanje s nacrtom EU regulative za financijsko razdoblje 2021.-2027. Ovim izmjenama Zakona planovi razvoja otoka postaju sastavni dio planova razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave koji se izrađuju sukladno članku 23. ZSSPURRH-a čime se usklađuju odredbe oba zakona.
Članak 27. Zakona propisuje da Otočni godišnji program donosi ministar nadležan za otoke na temelju Nacionalnog plana razvoja otoka i u skladu s planovima razvoja otoka te da Otočni godišnji program sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine, vezanih uz otočni razvoj, kao i izvore njihova financiranja. Člankom 19. stavkom 3. ZSSPURRH propisuje se da Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te da predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave kao kratkoročnih akta strateškog planiranja koje donose čelnici središnjih tijela državne uprave na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana tih tijela. S obzirom na to da će mjere, aktivnosti i projekti za otoke već biti vidljive u provedbenim programima i proračunima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na godišnjoj razini, ne postoji daljnja potreba za propisivanjem obveze donošenja Otočnog godišnjeg programa. Nadalje, budući da će Vlada Republike Hrvatske donijeti Nacionalni plan razvoja otoka do 31. prosinca 2020. te da je Zakonom propisano donošenje Otočnog godišnjeg programa najkasnije do 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu potrebno je brisati obvezu donošenja Otočnog godišnjeg programa na temelju Zakona.
Članak 28. Zakona propisuje kako Razvojni sporazum mogu sklopiti najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te da se ovim sporazumom usuglašavaju prioriteti otočnog razvoje te strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka.
U cilju davanja većih ovlasti jedinicama područne (regionalne) samouprave u upravljanju integriranim otočnim razvojem u skladu s europskim i nacionalnim pravilima, strategijama i programima, potrebno je uskladiti odredbu članka 28. sa zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske.
Nadalje, predviđenim izmjenama i dopunama Zakona, usklađuje se izričaj unutar cijelog Zakona na način da se jedinice područne (regionalne) samouprave svugdje nazivaju obalno-otočnim jedinicama područne (regionalne) samouprave te se umjesto pojma strateški projekt koristi pojam otočni razvojni projekt u skladu s izmjenama članka 5. točke 22. i članka 19. Zakona.
Članak 29. stavak 2. Zakona određuje da se trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuju Nacionalnim planom razvoja otoka. S obzirom na srednjoročni karakter nacionalnih planova (članak 19. ZSSPURRH) i višesektorskopodručje koje Nacionalni plan razvoja otoka pokriva, a što je vidljivo i u članku 25., stavku 3. Zakona koji propisuje da Nacionalni plan razvoja otoka sadržava 17 programskih područja, od čega se samo jedno odnosi na prometno povezivanje, navedena odredba je u suprotnosti sa svrhom ovog dokumenta. Nacionalni plan razvoja otoka daje strateški okvir za provedbu mjera, aktivnosti i projekata iz različitih sektora u srednjoročnom periodu, i kao takav ne razrađuje dugoročne planove razvoja niti dinamiku provedbe tih planova iz bilo kojeg područja.
S obzirom na to da je Nacionalni plan razvoja otoka u tijeku izrade te da je temeljem članaka 49. stavka 4. Zakona propisan rok za njegovo donošenje do 31. prosinca 2020., ovakva neujednačenost propisa stvara nesigurnost pri njegovoj izradi te se stoga predlaže brisanje članka 29. stavka 2., a posljedično i stavka 1. istog članka koji brisanjem stavka 2. gubi smisao.
Članak 31. stavak 4. Zakona potrebno je dopuniti utvrđivanjem nadležnog tijela za socijalnu skrb budući je sva prava koja osoba s invaliditetom ostvaruje, u smislu socijalne skrbi, neophodno voditi na jednom mjestu, stoga će mjerodavno tijelo, u ovom slučaju nadležno tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, provesti postupak odobravanja predmetnog prava osobi s invaliditetom (na temelju i u skladu sa Zakonom), pratiti i kontrolirati konzumiranje prava te ovjeravati troškove naknade za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza, a ministarstvo nadležno za otoke osigurati će sredstva u državnom proračunu za plaćanje istih;
Članak 31. stavak 5. Zakona potrebno je uskladiti sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, broj 41/18 i 98/19) koji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.10.2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika (SL L 315, 3.12.2007), javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prijevozu definira javnom uslugom i Pravilnikom o obavljanju javnog linijskog prijevoza putnika o cestovnom prijevozu (Narodne novine, br. 116/19) donesenim na temelju spomenutog Zakona, koji određuje nadležno tijelo jedinice područne (regionalne ) samouprave kao ugovaratelja javne usluge. Sredstva osigurana u državnom proračunu za ostvarivanje ovog prava ministarstvo nadležno za otoke, u skladu s navedenom zakonskom regulativom, ovim izmjenama, dodjeljuje ugovaratelju javne usluge, umjesto prijevozniku kako je to bilo određeno do sada  e nadležnom tijelu za socijalnu skrb za osobe s invaliditetom (opisano u obrazloženju za odredbu članka 31. stavka 4. Zakona)
- Članak 31. stavak 6. Zakona potrebno je izmijeniti, odnosno dopuniti navođenjem svih područja koja je potrebno propisati pravilnikom. Osim do sada predviđene visine i načina ostvarivanja prava, potrebno je propisati i provedbu prava te dodjelu sredstava u svrhu postavljanja jasne uloge, po drugim zakonima određenim nadležnim tijelima, u provedbi tj. operacionalizaciji ove mjere.
Članak 33. Zakona izmijenjen je Uredbom (obrazloženje dano u točki 2.1. ovog Obrasca prethodne procjene) s tim da se je potrebno dodatno intervenirati u odredbe ovog članka na način da odredbe stavka 1., 2. i 3. ostaju kako su uređene Uredbom, a mijenjaju se ostale odredbe ovog članka i to:
Stavak 4. - potrebno je fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u otočnom naselju ili dijelu otočnog naselja koje nije spojeno na javni vodoopskrbni sustav omogućiti pravo na potporu male vrijednosti namijenjenu subvencioniranju cijene prijevoza zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do maksimalno 50% troška prijevoza isporučene vode. Pored toga što je već određeno kome se dodjeljuju sredstva, ovime se nesporno određuje o kojim se točno troškovima radi (prijevoz) i na koji način i u skladu s kojim uvjetima se sredstva dodjeljuju potpora.
Stavak 5. briše se obzirom da je briga i namirenje ovih troškova za socijalno ugrožene članove društva obveza jedinice lokalne samouprave.
Dosadašnji stavci 6. i 7. članka 33. objedinjuju se u novi stavak 5. čiji se tekst usklađuje s prethodnim izmjenama u ovom članku.
Dosadašnji stavak 8. članka 33. postaje stavak 6., a dosadašnji stavak 9. koji postaje stavak 7. ovim izmjenama određuje da se pravilnik odnosi samo na korisnike otočane iz stavka 3. istog članka Zakona koje vodom opskrbljuje isporučitelj vodne usluge i to po povlaštenoj cijeni.
Novi stavak 8. članka 33. određuje donošenje programa na temelju kojeg će korisnici iz stavka 4. istog članka moći ostvariti pravo na potporu male vrijednosti (prilikom narudžbe /isporuke vode plaćaju i vodu i prijevoz vode ali će ovaj program propisati visinu i način ostvarivanja prava (korisnika iz stavka 4.) na povrat dijela troška prijevoza vode do max. 50% i to po pravilima i u obliku potpore male vrijednosti.
Članak 36. Zakona propisuje program Hrvatski otočni proizvod, odnosno ciljeve programa i za što se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod te je istim člankom navedeno da će ministar pravilnikom propisati način provođenja mjera i aktivnosti Programa. U skladu s mišljenjem Ministarstva uprave na Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“, potrebno je članak 36. Zakona dopuniti odredbama kojima će se propisati: raspisivanje javnog poziva za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod; osnovni uvjeti za prijavitelje; grupe proizvoda za koje se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod; broj članova povjerenstava i iz kojih tijela se imenuju članovi; način vođenja evidencije subjekata s pravom korištenja oznake Hrvatski otočni proizvod, odnosno upisnik/registar proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod; način kontroliranja subjekata i propisati drugostupanjski postupak u proceduri dodjele, odnosno odbijanja dodjele oznake Hrvatski otočni proizvod.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Odredbe je potrebno normativno doraditi i dopuniti radi omogućavanja provedbe mjera i/ili efikasnijeg provođenja mjera i usklađivanja pojedinih odredbi unutar zakonodavstva te posljedično veća pravna sigurnost.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Veća pravna sigurnost i uređenost zakona i podzakonskih akata, usklađenost zakona sa zakonskim okvirom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka i Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
1.Izmjene zakonskog okvira o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, regionalnom razvoju te regulativu Europske unije o načinu korištenja sredstava fondova EU.
2. Izmjene i dopune važećeg Zakona o otocima
Obrazloženje:
Ad.1. Ukoliko se ne bi mijenjale odredbe Zakona o otocima, trebale bi se mijenjati odredbe drugih propisa s kojima Zakon nije usklađen.
Ad.2. Zakon o otocima zakonski je okvir aktivnosti i mjera otočnog razvoja i potrebno ga je dovesti u korelaciju s drugim zakonima i provedbenim aktima te ga treba dodatno urediti kako bi se omogućilo provedbu utvrđenih aktivnosti i mjera.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
1.Ne poduzimati normativnu inicijativu.
2. Intenzivirati ulaganje u infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje i poticanje istraživanja podzemnih kapaciteta vode na otocima, poticanje uvođenja novih tehnologija u preradi vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Obrazloženje:
Ad.1. S obzirom na to da je ZSSPURRH-om uspostavljen integrirani sustav planiranja razvoja,ne poduzimanje normativne inicijative bi dovelo do nesigurnosti s obzirom na odredbe Zakona koje su neusklađene sa ZSSPURRH-om.
Ad.2.Npr. Izgradnjom vodoopskrbnih sustava kojim bi se povezali otoci međusobno i otoci s izvorima vode na kopnu, odnosno izgradnjom postrojenja za desalinizaciju vode (boćate ili morske) ovisno o otoku i lokaciji prestala bi potreba za subvencioniranom cijenom vode. Poticanje i provođenje daljnjih istraživanja podzemnih kapaciteta vode na otocima i/ili u podmorju, vode primjerene (doradom ili bez) za ljudsku potrošnju, otvorila bi se mogućnost rješavanja vodoopskrbe otoka poznatim i novim tehnologijama a otoke, što se tiče vode, učinilo samoodrživim i samodostatnim područjem za život.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih gospodarskih učinaka.
Definicija otočani – članak 5. točka 7. Zakon o otocima (Narodne novine, broj: 116/18.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.: Obzirom da nema izravnih gospodarskih učinaka nema niti adresata. (Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
DA
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.: Obzirom da nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje nema niti adresata. (Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
DA
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
DA
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.: Uslijed poboljšanih uvjeta dostupnosti veće količine vode za ljudsku potrošnju po cijeni koja je ista s cijenom na kopnu, kao jednog od važnih preduvjeta za izjednačavanje uvjeta života na otocima s onima na kopnu, očekuju se i određeni pozitivni trendovi u demografskom smislu i manje iseljavanje stanovništva prema centrima na kopnu.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Neznatan je utjecaj učinaka 5.3.1. i 5.3.2. na adresate 5.3.11. „Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva“ iz razloga što se broj otočana/građana na koje se odnosi ova mjera, mjeri u promilima u odnosu na ukupan broj stanovnika RH.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
DA
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25. Obzirom da nema izravnih učinaka na rad i tržište rada nema niti adresata. (Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih utjecaja na zaštitu okoliša.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22 Obzirom da nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša nema niti adresata. (Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
DA
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere ima mali učinak na zaštitu ljudskih prava odnosno na pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava. Povećanjem količine subvencionirane vode smanjuju se životni (materijalni) troškovi otočana odnosno otočnih kućanstava čime ih se dovodi u jednake mogućnosti i prilike kakve ima ostalo stanovništvo na otocima u naseljima koja su priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu odnosno iste prilike i mogućnosti kategorije korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje (članak 33. stavak 3. Zakona o otocima).
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23. Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Mali je utjecaj učinka 5.6.2. „Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava zajamčenih Ustavom RH“ na adresate 5.6.14. „Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva“ a veličina adresata je neznatna iz razloga što se broj otočana/građana na koje se odnosi ova mjera, mjeri u promilima u odnosu na ukupan broj stanovnika RH.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
DA
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
6.PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se isključivo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
7.UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.PRILOZI
9.
PRILOZI
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
11.ODGOVARAJUĆA PRIMJENA OVOGA OBRASCA U SLUČAJU PROVEDBE ČLANKA 18. STAVKA 2. ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ("NARODNE NOVINE", BROJ 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1. OPĆE INFORMACIJE
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima
1.3.
Datum:
11. rujan 2020.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za otoke
Ivo Vrandečić Loje
ivo.vrandecic-loje@mrrfeu.hr
45 69 178
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18: dalje u tekstu: Zakon) je stupio na snagu 29. prosinca 2018. Tijekom razdoblja provedbe mjera i aktivnosti koje su propisane na temelju Zakona, uočeni su problemi koji nastaju zbog nedovoljno jasno formuliranih odredbi zbog čega dolazi do nemogućnosti izrade podzakonskih akata kao i provedbe mjera i aktivnosti koje su njima donesene/opisane.
Iz navedenih razloga članak 33. Zakona u cijelosti je izmijenjen Uredbom o izmjeni Zakona o otocima (Narodne novine, broj 73/20 - dalje u tekstu: Uredba) donesenom na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine broj, 118/19). Ovim zakonskim prijedlogom se sustavno i trajno regulira izmjena članka 33. Zakona koja je u sadašnjem trenutku izvršena Uredbom.
Također je utvrđen problem u neusklađenosti pojedinih odredbi Zakona u odnosu na novi zakonski okvir o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te se isti predlaže riješiti ovim zakonskim prijedlogom.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
S obzirom na neusklađenost unutar zakonodavstva te posljedično zbog nemogućnosti provedbe pojedinih odredbi Zakona, posebice onih kojima se propisuje donošenje pojedinih akata strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka, kao i onih koja određuju provedbu pojedinih otočnih prava i gospodarski razvoj otoka, potrebno je navedene odredbe Zakona izmijeniti i dopuniti putem donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Članak 11. Zakona propisuje ustrojavanje otočnih urbanih područja radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja. Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta. Urbana područja utvrđuju se člankom 14. Zakona o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18 – u daljnjem tekstu: ZRR) i obuhvaćaju urbane aglomeracije i veća, odnosno manja urbana područja, no ne i otočna urbana područja, pa se ne predviđa donošenje strategije razvoja urbanog područja (članak 15. ZRR) niti definiranje strateških ciljeva za otočna urbana područja. S obzirom na neusklađenost odredbi ZRR-a i Zakona i nepostojanje temelja za definiranje strateških ciljeva otočnog urbanog područja nužno je uskladiti odredbe Zakona i ZRR na način da se briše članak 11. Zakona.
Članak 18. Zakona propisuje osnivanje i sastav Otočnog vijeća kojeg čine predstavnici Hrvatskoga sabora, predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka, predstavnici otočnih razvojnih dionika, predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem te otočni koordinatori . S obzirom na to da su otočni koordinatori fizičke osobe koje su zaposlenici javne ustanove - regionalnih koordinatora u sedam obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave, u svrhu ujednačenosti razine predstavnika u Otočnom vijeću potrebno je izmijeniti odredbu članka 18. Zakona i u sastav Otočnog vijeća umjesto otočnog koordinatora uvrstiti čelnika regionalnog koordinatora.
Odredbama članka 19. Zakona određuje se da ministarstvo nadležno za otoke vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata te se obvezuje otočni koordinator da obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke za jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata. Usporedno, člankom 33. točkom 4. te člankom 46. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17 - dalje u tekstu: ZSSPURRH) propisuje se uspostavljanje središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata čiji je upis u registar preduvjet za korištenje sredstava proračuna i sredstava EU-a namijenjenih Republici Hrvatskoj kroz proračun. S obzirom na navedeno, uspostavljanje predmetnog registra iz članka 19. Zakona je nepotrebno i može dovesti do neusklađenosti u podacima te je stoga potrebno propisati da otočni koordinator obavlja upis otočnih razvojnih projekata u središnji elektronički registar razvojnih projekata. S tim u vezi je potrebna i ispravka pojma otočnog razvojnog projekta u članku 5. točki 22. Zakona u kojoj je definirano kako je to projekt čiji je isključivi nositelj ministarstvo nadležno za otoke što je potrebno uskladiti s definicijom razvojnog projekta iz članka 2. točke 22. ZSSPURRH-a. Nužna je žurnost ove izmjene zbog žurnog početka rada otočnih koordinatora koji su zaposlenici regionalnih koordinatora na temelju članka 19. Zakona.
Članak 26. Zakona o otocima propisuje donošenje planova razvoja otoka za svaki pojedini otok koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na otoku s jednom jedinicom lokalne samouprave odnosno sporazumno sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave, za razdoblje od sedam godina čime se ne daje mogućnost donošenja zajedničkih planova na razini više jedinica lokalne samouprave koje se ne nalaze na istom otoku, odnosno donošenje zajedničkih planova na razini više otoka, osim ako se radi o otocima kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Nadalje, stavak 4. istog članka Zakona propisuje da je plan razvoja otoka obvezna osnova za financiranje razvojnih programa i projekata iz sredstava fondova Europske unije i drugih izvora financiranja. Istovremeno, č lanak 25. ZSSPURRH-a propisuje da plan razvoja izrađuju one jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline te daje mogućnost donošenja zajedničkog plana razvoja na razini dvije ili više jedinica lokalne samouprave.
S adržaj navedenih odredbi potrebno je uskladiti uključujući usklađivanje s nacrtom EU regulative za financijsko razdoblje 2021.-2027. Ovim izmjenama Zakona planovi razvoja otoka postaju sastavni dio planova razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave koji se izrađuju sukladno članku 23. ZSSPURRH-a čime se usklađuju odredbe oba zakona.
Članak 27. Zakona propisuje da Otočni godišnji program donosi ministar nadležan za otoke na temelju Nacionalnog plana razvoja otoka i u skladu s planovima razvoja otoka te da Otočni godišnji program sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine, vezanih uz otočni razvoj, kao i izvore njihova financiranja. Člankom 19. stavkom 3. ZSSPURRH propisuje se da Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te da predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave kao kratkoročnih akta strateškog planiranja koje donose čelnici središnjih tijela državne uprave na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana tih tijela. S obzirom na to da će mjere, aktivnosti i projekti za otoke već biti vidljive u provedbenim programima i proračunima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na godišnjoj razini, ne postoji daljnja potreba za propisivanjem obveze donošenja Otočnog godišnjeg programa . Nadalje, budući da će Vlada Republike Hrvatske donijeti Nacionalni plan razvoja otoka do 31. prosinca 2020. te da je Zakonom propisano donošenje Otočnog godišnjeg programa najkasnije do 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu potrebno je brisati obvezu donošenja Otočnog godišnjeg programa na temelju Zakona.
Članak 28. Zakona propisuje kako Razvojni sporazum mogu sklopiti najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te da se ovim sporazumom usuglašavaju prioriteti otočnog razvoje te strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka.
U cilju davanja većih ovlasti jedinicama područne (regionalne) samouprave u upravljanju integriranim otočnim razvojem u skladu s europskim i nacionalnim pravilima, strategijama i programima, potrebno je uskladiti odredbu članka 28. sa zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske .
Nadalje, predviđenim izmjenama i dopunama Zakona, usklađuje se izričaj unutar cijelog Zakona na način da se jedinice područne (regionalne) samouprave svugdje nazivaju obalno-otočnim jedinicama područne (regionalne) samouprave te se umjesto pojma strateški projekt koristi pojam otočni razvojni projekt u skladu s izmjenama članka 5. točke 22. i članka 19. Zakona.
Članak 29. stavak 2. Zakona određuje da se trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno , kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuju Nacionalnim planom razvoja otoka. S obzirom na srednjoročni karakter nacionalnih planova (članak 19. ZSSPURRH) i višesektorsko područje koje Nacionalni plan razvoja otoka pokriva, a što je vidljivo i u članku 25., stavku 3. Zakona koji propisuje da Nacionalni plan razvoja otoka sadržava 17 programskih područja, od čega se samo jedno odnosi na prometno povezivanje, navedena odredba je u suprotnosti sa svrhom ovog dokumenta. Nacionalni plan razvoja otoka daje strateški okvir za provedbu mjera, aktivnosti i projekata iz različitih sektora u srednjoročnom periodu, i kao takav ne razrađuje dugoročne planove razvoja niti dinamiku provedbe tih planova iz bilo kojeg područja.
S obzirom na to da je Nacionalni plan razvoja otoka u tijeku izrade te da je temeljem članaka 49. stavka 4. Zakona propisan rok za njegovo donošenje do 31. prosinca 2020., ovakva neujednačenost propisa stvara nesigurnost pri njegovoj izradi te se stoga predlaže brisanje članka 29. stavka 2., a posljedično i stavka 1. istog članka koji brisanjem stavka 2. gubi smisao.
Članak 31. stavak 4. Zakona potrebno je dopuniti utvrđivanjem nadležnog tijela za socijalnu skrb budući je sva prava koja osoba s invaliditetom ostvaruje, u smislu socijalne skrbi, neophodno voditi na jednom mjestu, stoga će mjerodavno tijelo, u ovom slučaju nadležno tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, provesti postupak odobravanja predmetnog prava osobi s invaliditetom (na temelju i u skladu sa Zakonom), pratiti i kontrolirati konzumiranje prava te ovjeravati troškove naknade za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza, a ministarstvo nadležno za otoke osigurati će sredstva u državnom proračunu za plaćanje istih;
Članak 31. stavak 5. Zakona potrebno je uskladiti sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, broj 41/18 i 98/19) koji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.10.2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika (SL L 315, 3.12.2007) , javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prijevozu definira javnom uslugom i Pravilnikom o obavljanju javnog linijskog prijevoza putnika o cestovnom prijevozu (Narodne novine, br. 116/19) donesenim na temelju spomenutog Zakona, koji određuje nadležno tijelo jedinice područne (regionalne ) samouprave kao ugovaratelja javne usluge. Sredstva osigurana u državnom proračunu za ostvarivanje ovog prava ministarstvo nadležno za otoke, u skladu s navedenom zakonskom regulativom, ovim izmjenama, dodjeljuje ugovaratelju javne usluge, umjesto prijevozniku kako je to bilo određeno do sada  e nadležnom tijelu za socijalnu skrb za osobe s invaliditetom (opisano u obrazloženju za odredbu članka 31. stavka 4. Zakona)
- Članak 31. stavak 6. Zakona potrebno je izmijeniti, odnosno dopuniti navođenjem svih područja koja je potrebno propisati pravilnikom. Osim do sada predviđene visine i načina ostvarivanja prava, potrebno je propisati i provedbu prava te dodjelu sredstava u svrhu postavljanja jasne uloge, po drugim zakonima određenim nadležnim tijelima, u provedbi tj. operacionalizaciji ove mjere.
Članak 33. Zakona izmijenjen je Uredbom (obrazloženje dano u točki 2.1. ovog Obrasca prethodne procjene) s tim da se je potrebno dodatno intervenirati u odredbe ovog članka na način da odredbe stavka 1., 2. i 3. ostaju kako su uređene Uredbom, a mijenjaju se ostale odredbe ovog članka i to:
Stavak 4. - potrebno je fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u otočnom naselju ili dijelu otočnog naselja koje nije spojeno na javni vodoopskrbni sustav omogućiti pravo na potporu male vrijednosti namijenjenu subvencioniranju cijene prijevoza zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do maksimalno 50% troška prijevoza isporučene vode. Pored toga što je već određeno kome se dodjeljuju sredstva, ovime se nesporno određuje o kojim se točno troškovima radi (prijevoz) i na koji način i u skladu s kojim uvjetima se sredstva dodjeljuju potpora.
Stavak 5. briše se obzirom da je briga i namirenje ovih troškova za socijalno ugrožene članove društva obveza jedinice lokalne samouprave.
Dosadašnji stavci 6. i 7. članka 33. objedinjuju se u novi stavak 5. čiji se tekst usklađuje s prethodnim izmjenama u ovom članku.
Dosadašnji stavak 8. članka 33. postaje stavak 6., a dosadašnji stavak 9. koji postaje stavak 7. ovim izmjenama određuje da se pravilnik odnosi samo na korisnike otočane iz stavka 3. istog članka Zakona koje vodom opskrbljuje isporučitelj vodne usluge i to po povlaštenoj cijeni.
Novi stavak 8. članka 33. određuje donošenje programa na temelju kojeg će korisnici iz stavka 4. istog članka moći ostvariti pravo na potporu male vrijednosti (prilikom narudžbe /isporuke vode plaćaju i vodu i prijevoz vode ali će ovaj program propisati visinu i način ostvarivanja prava (korisnika iz stavka 4.) na povrat dijela troška prijevoza vode do max. 50% i to po pravilima i u obliku potpore male vrijednosti.
Članak 36. Zakona propisuje program Hrvatski otočni proizvod, odnosno ciljeve programa i za što se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod te je istim člankom navedeno da će ministar pravilnikom propisati način provođenja mjera i aktivnosti Programa. U skladu s mišljenjem Ministarstva uprave na Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“, potrebno je članak 36. Zakona dopuniti odredbama kojima će se propisati: raspisivanje javnog poziva za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod; osnovni uvjeti za prijavitelje; grupe proizvoda za koje se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod; broj članova povjerenstava i iz kojih tijela se imenuju članovi; način vođenja evidencije subjekata s pravom korištenja oznake Hrvatski otočni proizvod, odnosno upisnik/registar proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod; način kontroliranja subjekata i propisati drugostupanjski postupak u proceduri dodjele, odnosno odbijanja dodjele oznake Hrvatski otočni proizvod.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Odredbe je potrebno normativno doraditi i dopuniti radi omogućavanja provedbe mjera i/ili efikasnijeg provođenja mjera i usklađivanja pojedinih odredbi unutar zakonodavstva te posljedično veća pravna sigurnost.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Veća pravna sigurnost i uređenost zakona i podzakonskih akata, usklađenost zakona sa zakonskim okvirom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka i Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
1.Izmjene zakonskog okvira o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, regionalnom razvoju te regulativu Europske unije o načinu korištenja sredstava fondova EU.
2. Izmjene i dopune važećeg Zakona o otocima
Obrazloženje:
Ad.1. Ukoliko se ne bi mijenjale odredbe Zakona o otocima, trebale bi se mijenjati odredbe drugih propisa s kojima Zakon nije usklađen.
Ad.2. Zakon o otocima zakonski je okvir aktivnosti i mjera otočnog razvoja i potrebno ga je dovesti u korelaciju s drugim zakonima i provedbenim aktima te ga treba dodatno urediti kako bi se omogućilo provedbu utvrđenih aktivnosti i mjera.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
1.Ne poduzimati normativnu inicijativu.
2. Intenzivirati ulaganje u infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje i poticanje istraživanja podzemnih kapaciteta vode na otocima, poticanje uvođenja novih tehnologija u preradi vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Obrazloženje:
Ad.1. S obzirom na to da je ZSSPURRH-om uspostavljen integrirani sustav planiranja razvoja, ne poduzimanje normativne inicijative bi dovelo do nesigurnosti s obzirom na odredbe Zakona koje su neusklađene sa ZSSPURRH-om.
Ad.2.Npr. Izgradnjom vodoopskrbnih sustava kojim bi se povezali otoci međusobno i otoci s izvorima vode na kopnu, odnosno izgradnjom postrojenja za desalinizaciju vode (boćate ili morske) ovisno o otoku i lokaciji prestala bi potreba za subvencioniranom cijenom vode. Poticanje i provođenje daljnjih istraživanja podzemnih kapaciteta vode na otocima i/ili u podmorju, vode primjerene (doradom ili bez) za ljudsku potrošnju, otvorila bi se mogućnost rješavanja vodoopskrbe otoka poznatim i novim tehnologijama a otoke, što se tiče vode, učinilo samoodrživim i samodostatnim područjem za život.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
NE
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
NE
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
NE
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih gospodarskih učinaka.
Definicija otočani – članak 5. točka 7. Zakon o otocima (Narodne novine, broj: 116/18.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.: Obzirom da nema izravnih gospodarskih učinaka nema niti adresata. ( Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
DA
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.: Obzirom da nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje nema niti adresata. ( Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
DA
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
DA
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.: Uslijed poboljšanih uvjeta dostupnosti veće količine vode za ljudsku potrošnju po cijeni koja je ista s cijenom na kopnu, kao jednog od važnih preduvjeta za izjednačavanje uvjeta života na otocima s onima na kopnu, očekuju se i određeni pozitivni trendovi u demografskom smislu i manje iseljavanje stanovništva prema centrima na kopnu.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Neznatan je utjecaj učinaka 5.3.1. i 5.3.2. na adresate 5.3.11. „Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva“ iz razloga što se broj otočana/građana na koje se odnosi ova mjera, mjeri u promilima u odnosu na ukupan broj stanovnika RH.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
DA
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
NE
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
NE
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
NE
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25. Obzirom da nema izravnih učinaka na rad i tržište rada nema niti adresata. ( Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere nema izravnih utjecaja na zaštitu okoliša.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22 Obzirom da nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša nema niti adresata. ( Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.)
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
NE
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
DA
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.: Povećanje količine subvencionirane vode koje se odnosi samo na otočanina i izmjena mjere ima mali učinak na zaštitu ljudskih prava odnosno na pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava. Povećanjem količine subvencionirane vode smanjuju se životni (materijalni) troškovi otočana odnosno otočnih kućanstava čime ih se dovodi u jednake mogućnosti i prilike kakve ima ostalo stanovništvo na otocima u naseljima koja su priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu odnosno iste prilike i mogućnosti kategorije korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje (članak 33. stavak 3. Zakona o otocima).
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23. Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Mali je utjecaj učinka 5.6.2. „Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava zajamčenih Ustavom RH“ na adresate 5.6.14. „Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva“ a veličina adresata je neznatna iz razloga što se broj otočana/građana na koje se odnosi ova mjera, mjeri u promilima u odnosu na ukupan broj stanovnika RH.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
DA
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
6. PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se isključivo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: Povećanje količine vode za ljudsku potrošnju koja je subvencionirana odnosi se samo na otočane koji su stanovnici otočnog naselja ili dijela otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Sve ostale odredbe ostaju u okvirima učinaka osnovnog Zakona o otocima.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
11. ODGOVARAJUĆA PRIMJENA OVOGA OBRASCA U SLUČAJU PROVEDBE ČLANKA 18. STAVKA 2. ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ("NARODNE NOVINE", BROJ 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije