Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
1.3.
Datum:
10. rujna 2020.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za regionalni razvoj
Sektor za politiku regionalnoga razvoja
Kontakt telefon: 01 6391 987
E-pošta: natalija.fundurulic@mrrfeu.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Područje regionalnoga razvoja uređeno je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona.
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeni su ciljevi i načela politike regionalnoga razvoja, strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje na središnjoj razini, upravljanje na razini statističke regije i usuglašavanje prioriteta razvoja središnje i područne (regionalne) razine, upravljanje na razini područne (regionalne) samouprave te na razini lokalne uprave, ustrojavanje i vođenje Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, praćenje provedbe politike regionalnoga razvoja, vrednovanje planskih dokumenata, kao i izvještavanje nadležnih tijela u ovom području.
Navedenim Zakonom je stvoren pravni temelj za provedbu Uredbe broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta“ te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289).
Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) dodatno su uređena pitanja sklapanja razvojnog sporazuma, poslova i postupka akreditacije regionalnih koordinatora, Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima. U skladu s navedenim izmjenama i dopunama propisa, regionalne razvojne agencije (regionalni koordinatori) osnivaju se kao javne ustanove. Brisane su odredbe važećeg propisa kojima su bile propisane mjere za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu posebnog propisa o potpomognutim područjima. Također je brisana odredba o ustrojavanju Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja, koja je ostala na snazi do stupanja na snagu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonom o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 118/18), u djelokrug Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ponovno se propisuju poslovi ustroja i vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija te akreditacijskog postupka za regionalne koordinatore, vezano uz prestanak rada Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) uređen je sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Materiju uređenu važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s odredbama navedenoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na strateško planiranje regionalnoga razvoja. Planski dokumenti politike regionalnoga razvoja, u skladu s odredbama važećeg propisa, su Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te strategija razvoja urbanog područja. Također je potrebno uskladiti zakonske odredbe koje se odnose na izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja u području regionalnoga razvoja.
Ovim zakonskim prijedlogom propisuju se akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, kao i izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja u području regionalnoga razvoja, u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Omogućava se učinkovito korištenje fondova Europske unije u području regionalnoga, teritorijalnoga i urbanoga razvoja, u razdoblju 2021. - 2027. godine, u skladu s planiranim programskim okvirom EU.
Uređuje se donošenje teritorijalnih strategija, akata strateškog planiranja povezanih s korištenjem fondova Europske unije namijenjenih integriranom teritorijalnom razvoju. Područja za koja se donosi teritorijalna strategija, razdoblje za koje se donosi i druga relevantna pitanja, utvrđuju se u skladu s prioritetima i ciljevima utvrđenim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja donesenim na temelju zakona te pravnim okvirom Europske unije kojim se uređuje kohezijska politika.
Zakonskim prijedlogom planira se učinkovitije urediti obavljanje poslova regionalnih koordinatora, javnih ustanova koje obavljaju poslove od javnog interesa, osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave. Njihovo poslovanje fokusira se na poslove javnih ovlasti i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im zakonom stavljeni u nadležnost. Uređuje se njihovo financiranje.
Uređuje se i poslovanje lokalnih razvojnih agencija, koje u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske obavljaju poslove lokalnih koordinatora.
Uređuje se vođenje Upisnika regionalnih i lokalnih koordinatora.
Uređuje se postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti, za određivanje kojeg se propisuje nova metodologija.
Zakonskim prijedlogom uređuju se akti kojima se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja (sadašnji razvojni sporazumi).
Planira se uvođenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznake kvalitete za navedene proizvode, kojima je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija. Nositelj navedenih programa je Ministarstvo.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Predlagatelj smatra da opseg potrebnih izmjena, uvažavajući i prethodne izmjene i dopune važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, zahtijeva predlaganje novog propisa koji bi na konzistentan način uredio upravno područje regionalnoga razvoja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17)
Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike
Hrvatske do 2030. godine
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Uvažavajući činjenicu da je važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske više puta mijenjan i dopunjavan, donošenjem novog propisa nastoji se konzistentno urediti predmetno upravno područje.
Osigurava se usklađenost propisa kojim je uređen regionalni razvoj s propisima kojima je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Omogućava se učinkovito korištenje fondova Europske unije u području regionalnoga, teritorijalnoga i urbanoga razvoja, u razdoblju 2021. - 2027. godine, u skladu s planiranim programskim okvirom EU.
Unaprijediti metodologiju izračuna indeksa razvijenosti te ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Nastoji se osigurati sustavna uređenost ciljeva i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske te planskih dokumenata politike regionalnog razvoja. Osigurava se uređenost tijela nadležnih za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, načina utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja, poticanja razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, provedbe, praćenja i izvještavanja o provedbi politike regionalnoga razvoja u svrhu što učinkovitijeg korištenja svih izvora sredstva namijenjenih regionalnom razvoju.
Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; poticanje suradnje te učinkovito korištenje sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
2030. godina
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Predlaže se donošenje novog propisa, stupanjem na snagu kojeg prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14, 123/17 i 118/18).
Obrazloženje:
Upravno područje regionalnog razvoja potrebno je sustavno zakonski urediti.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje nenormativna rješenja
Obrazloženje:
Upravno područje regionalnoga razvoja uređeno je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14, 123/17 i 118/18), koji prestaje važiti stupanjem na snagu predloženog propisa, posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona. Radi opsega promjena Zakonom regulirane materije, koju je potrebno uskladiti i sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17), a imajući u vidu i izmjene i dopune propisa u 2017. i 2018. godini, predlaže se donošenje novog propisa koji bi na konzistentan i koherentan način uredio područje regionalnoga razvoja.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
da
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
da
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
da
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti politike regionalnoga razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonom se uređuje način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te određivanje statusa potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima.
Potiče se regionalna konkurentnost i urbani razvoj.
Uvodi se i donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.
Slijedom navedenog, utvrđen je učinak nacrta prijedloga propisa na makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, kao i na trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata. Izravni učinak na gospodarstvo imati će razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
da
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
da
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nacrt prijedloga zakona odnosi se na središnja tijela državne uprave uključena u bitne segmente politike regionalnog razvoja, jednako kao i na jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te dionike koji su uključeni u oblikovanje i provedbu politike regionalnog razvoja poput županijskih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) i dionike iz privatnog sektora (gospodarstvo i civilno društvo).
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
da
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
da
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
da
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
da
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
da
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Slijedom navedenog, utvrđeno je da zakonski prijedlog ima učinak na demografski trend, migracije i socijalnu uključenost stanovništva. Izravni socijalni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
da
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
da
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
da
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
da
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
da
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
da
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
da
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Slijedom navedenog, utvrđuje se učinak nacrta prijedloga propisa na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetu radnog mjesta i visinu dohotka. Izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
da
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
DA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
da
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
da
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
da
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
da
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
da
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Učinak zakonskog prijedloga na okoliš ogleda se kroz stvaranje pozitivnog okruženja za razvoj i investicije. Kako se propisom uređuje sustav programiranja razvoja, kao i institucionalni okvir vođenje politike regionalnog razvoja, utjecaj na okoliš očituje se prije svega kroz konkretne projekte koji se pripremaju na temelju strateških i programskih dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. Načelo održivosti, kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja, ističe da navedena politika pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
Slijedom navedenoga, utvrđuje se mogući učinak nacrta prijedloga propisa na klimu, kvalitetu korištenja zraka, vode i tla, korištenje energije te obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, kao i na gospodarenje otpadom. Izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
da
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
da
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
da
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakonski prijedlog uređuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti politike regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonski prijedlog nema izravni učinak na zaštitu ljudskih prava, osim mogućeg učinka u smislu osiguravanja prava na jednaki tretman i prilike, osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja i rada. Određeni izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
da
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakonski prijedlog uređuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Uvode se promjene u način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji se temelji na indeksu razvijenosti, te određivanje statusa potpomognutih područja. Planski dokumenti politike regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Uvodi se i donošenje programa te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.
Na navedeni način stvaraju se pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Učinci propisa očituju se prije svega kroz konkretne razvojne programe, projekte i mjere koji će se financirati na predloženi način osiguranim sredstvima, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Slijedom navedenoga, predložena normativna rješenja nemaju učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
da
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nataša Tramišak, mag. iur.
Datum: 17. rujna 2020.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom ra zvoju Republike Hrvatske
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
1.3.
Datum:
10. rujna 2020.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za regionalni razvoj
Sektor za politiku regionalnoga razvoja
Kontakt telefon: 01 6391 987
E-pošta: natalija.fundurulic@mrrfeu.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Područje regionalnoga razvoja uređeno je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona.
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeni su ciljevi i načela politike regionalnoga razvoja, strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje na središnjoj razini, upravljanje na razini statističke regije i usuglašavanje prioriteta razvoja središnje i područne (regionalne) razine, upravljanje na razini područne (regionalne) samouprave te na razini lokalne uprave, ustrojavanje i vođenje Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, praćenje provedbe politike regionalnoga razvoja, vrednovanje planskih dokumenata, kao i izvještavanje nadležnih tijela u ovom području.
Navedenim Zakonom je stvoren pravni temelj za provedbu Uredbe broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta“ te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289).
Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) dodatno su uređena pitanja sklapanja razvojnog sporazuma, poslova i postupka akreditacije regionalnih koordinatora, Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija, ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima. U skladu s navedenim izmjenama i dopunama propisa, regionalne razvojne agencije (regionalni koordinatori) osnivaju se kao javne ustanove. Brisane su odredbe važećeg propisa kojima su bile propisane mjere za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu posebnog propisa o potpomognutim područjima. Također je brisana odredba o ustrojavanju Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja, koja je ostala na snazi do stupanja na snagu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonom o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 118/18 ), u djelokrug Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ponovno se propisuju poslovi ustroja i vođenja Upisnika regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija te akreditacijskog postupka za regionalne koordinatore, vezano uz prestanak rada Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) uređen je sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Materiju uređenu važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s odredbama navedenoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na strateško planiranje regionalnoga razvoja. Planski dokumenti politike regionalnoga razvoja, u skladu s odredbama važećeg propisa, su Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te strategija razvoja urbanog područja. Također je potrebno uskladiti zakonske odredbe koje se odnose na izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja u području regionalnoga razvoja.
Ovim zakonskim prijedlogom propisuju se akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, kao i izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja u području regionalnoga razvoja, u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Omogućava se učinkovito korištenje fondova Europske unije u području regionalnoga, teritorijalnoga i urbanoga razvoja, u razdoblju 2021. - 2027. godine, u skladu s planiranim programskim okvirom EU.
Uređuje se donošenje teritorijalnih strategija, akata strateškog planiranja povezanih s korištenjem fondova Europske unije namijenjenih integriranom teritorijalnom razvoju. Područja za koja se donosi teritorijalna strategija, razdoblje za koje se donosi i druga relevantna pitanja, utvrđuju se u skladu s prioritetima i ciljevima utvrđenim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja donesenim na temelju zakona te pravnim okvirom Europske unije kojim se uređuje kohezijska politika.
Zakonskim prijedlogom planira se učinkovitije urediti obavljanje poslova regionalnih koordinatora, javnih ustanova koje obavljaju poslove od javnog interesa, osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave. Njihovo poslovanje fokusira se na poslove javnih ovlasti i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im zakonom stavljeni u nadležnost. Uređuje se njihovo financiranje.
Uređuje se i poslovanje lokalnih razvojnih agencija, koje u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske obavljaju poslove lokalnih koordinatora.
Uređuje se vođenje Upisnika regionalnih i lokalnih koordinatora.
Uređuje se postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti, za određivanje kojeg se propisuje nova metodologija.
Zakonskim prijedlogom uređuju se akti kojima se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja (sadašnji razvojni sporazumi).
Planira se uvođenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznake kvalitete za navedene proizvode, kojima je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija. Nositelj navedenih programa je Ministarstvo.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Predlagatelj smatra da opseg potrebnih izmjena, uvažavajući i prethodne izmjene i dopune važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, zahtijeva predlaganje novog propisa koji bi na konzistentan način uredio upravno područje regionalnoga razvoja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17)
Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike
Hrvatske do 2030. godine
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Uvažavajući činjenicu da je važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske više puta mijenjan i dopunjavan, donošenjem novog propisa nastoji se konzistentno urediti predmetno upravno područje.
Osigurava se usklađenost propisa kojim je uređen regionalni razvoj s propisima kojima je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Omogućava se učinkovito korištenje fondova Europske unije u području regionalnoga, teritorijalnoga i urbanoga razvoja, u razdoblju 2021. - 2027. godine, u skladu s planiranim programskim okvirom EU.
Unaprijediti metodologiju izračuna indeksa razvijenosti te ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Nastoji se osigurati sustavna uređenost ciljeva i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske te planskih dokumenata politike regionalnog razvoja. Osigurava se uređenost tijela nadležnih za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, načina utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja, poticanja razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, provedbe, praćenja i izvještavanja o provedbi politike regionalnoga razvoja u svrhu što učinkovitijeg korištenja svih izvora sredstva namijenjenih regionalnom razvoju.
Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; poticanje suradnje te učinkovito korištenje sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
2030. godina
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Predlaže se donošenje novog propisa, stupanjem na snagu kojeg prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14, 123/17 i 118/18).
Obrazloženje:
Upravno područje regionalnog razvoja potrebno je sustavno zakonski urediti.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje nenormativna rješenja
Obrazloženje:
Upravno područje regionalnoga razvoja uređeno je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14, 123/17 i 118/18), koji prestaje važiti stupanjem na snagu predloženog propisa, posebnim zakonima o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima i otocima, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju odredbi navedenih zakona. Radi opsega promjena Zakonom regulirane materije, koju je potrebno uskladiti i sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17), a imajući u vidu i izmjene i dopune propisa u 2017. i 2018. godini, predlaže se donošenje novog propisa koji bi na konzistentan i koherentan način uredio područje regionalnoga razvoja.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
da
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
da
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
da
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti politike regionalnoga razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonom se uređuje način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te određivanje statusa potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima.
Potiče se regionalna konkurentnost i urbani razvoj.
Uvodi se i donošenje programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.
Slijedom navedenog, utvrđen je učinak nacrta prijedloga propisa na makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, kao i na trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata. Izravni učinak na gospodarstvo imati će razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
da
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
da
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nacrt prijedloga zakona odnosi se na središnja tijela državne uprave uključena u bitne segmente politike regionalnog razvoja, jednako kao i na jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te dionike koji su uključeni u oblikovanje i provedbu politike regionalnog razvoja poput županijskih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) i dionike iz privatnog sektora (gospodarstvo i civilno društvo).
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
da
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakonski prijedlog propisuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
da
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
da
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
da
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
da
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Slijedom navedenog, utvrđeno je da zakonski prijedlog ima učinak na demografski trend, migracije i socijalnu uključenost stanovništva. Izravni socijalni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
da
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
da
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
da
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
da
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
da
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
da
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
da
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Zakonskim prijedlogom uređuje se upravljanje regionalnim razvojem te stvaraju pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Slijedom navedenog, utvrđuje se učinak nacrta prijedloga propisa na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetu radnog mjesta i visinu dohotka. Izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
da
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
da
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
da
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
DA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
da
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
da
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
da
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
da
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
da
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Učinak zakonskog prijedloga na okoliš ogleda se kroz stvaranje pozitivnog okruženja za razvoj i investicije. Kako se propisom uređuje sustav programiranja razvoja, kao i institucionalni okvir vođenje politike regionalnog razvoja, utjecaj na okoliš očituje se prije svega kroz konkretne projekte koji se pripremaju na temelju strateških i programskih dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona. Načelo održivosti, kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja, ističe da navedena politika pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
Slijedom navedenoga, utvrđuje se mogući učinak nacrta prijedloga propisa na klimu, kvalitetu korištenja zraka, vode i tla, korištenje energije te obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, kao i na gospodarenje otpadom. Izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
da
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
da
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
da
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakonski prijedlog uređuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Planski dokumenti politike regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Zakonski prijedlog nema izravni učinak na zaštitu ljudskih prava, osim mogućeg učinka u smislu osiguravanja prava na jednaki tretman i prilike, osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja i rada. Određeni izravni učinak mogu imati razvojni programi, projekti i mjere koji će se financirati sredstvima osiguranim na propisani način, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
da
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
da
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakonski prijedlog uređuje institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem. Uvode se promjene u način ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji se temelji na indeksu razvijenosti, te određivanje statusa potpomognutih područja. Planski dokumenti politike regionalnog razvoja usklađuju se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
Uvodi se i donošenje programa te dodjeljivanja oznaka kvalitete za proizvode hrvatskih regija, s ciljem poticanja proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija.
Na navedeni način stvaraju se pretpostavke za poboljšanje uvjeta života na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Planiranje regionalnoga razvoja na temelju strateških dokumenata, kao i poticanje razvoja na temelju programa i strateških projekata regionalnoga razvoja, rebalo bi stvoriti uvjete za jačanje regionalne konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dodatnu potporu razvoju slabije razvijenih područja i područjima s razvojnim posebnostima, naseljavanje tih područja mlađim obiteljima, kao i učinkovitije korištenje sredstava iz fondova Europska unije namijenjenih regionalnom, teritorijalnom i urbanom razvoju. Uvažavanje načela partnerstva i suradnje omogućava veću sinergiju svih dionika razvoja i na taj način dodatno potiče razvoj kroz privlačenje investicija i stvaranje boljeg okruženja za život i rad na svim područjima.
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja te stvaranjem uvjeta koji će svim područjima Republike Hrvatske omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Učinci propisa očituju se prije svega kroz konkretne razvojne programe, projekte i mjere koji će se financirati na predloženi način osiguranim sredstvima, a pripremaju se na temelju strateških dokumenata koji se izrađuju na temelju ovoga Zakona.
Slijedom navedenoga, predložena normativna rješenja nemaju učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
da
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nataša Tramišak, mag. iur.
Datum: 17. rujna 2020.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije