USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA

a) Ocjena stanja

Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2017. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.

Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. utvrđena su temeljna polazišta, prioriteti i ciljevi, a među ostalim prioritetima navodi se postizanje perspektivne budućnosti  stvaranjem konkurentne, vitalne i obrazovane Hrvatske. Iznenadna gospodarska kriza koja je pogodila svijet u 2020. godini ukazala je na ranjivost i ograničenja dosadašnjeg razvojnog modela. Pokazala je da se konkurentnost gospodarstva treba više temeljiti na novim i čistim tehnologijama, koje stvaraju najveću dodanu vrijednost, nova radna mjesta i koje su se pokazale otpornima na vanjske šokove. Radi daljnjeg povećanja raspoloživog dohotka i standarda građana nastavit će se s poreznim rasterećenjem vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu.

Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12%, 24% i 36%. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.

S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, broj 106/18).

Tim izmjenama Zakona propisano je:

 p roširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna

 proširenje primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove i to za: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja neovisno o iznosu, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika

 proširenje primitaka koji se ne smatraju dohotkom i to za:

a) udžbenike, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica

b) formalne i neformalne programe obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova

 izjednačenje poreznog tretmana primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica u okviru dohotka od kapitala po stopi od 24% neovisno radi li se o radnicima ili drugim povezanim osobama te neovisno o tome kotiraju li dionice društva na burzi ili ne

 da se konačnim dohotkom smatraju primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi te se oporezuju po stopi od 12%

 obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke

 smanjenje stope kamate koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%

 ukidanje dohotka od osiguranja

 o mogućavanje izbora utvrđivanja oporezivog inozemnog dohotka prema hrvatskim propisima ili na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka za svaki pojedinačni dohodak

 omogućavanje oporezivanja naknada za nastupe inozemnih umjetnika i športaša nerezidenata, koji nisu registrirani kao fizičke osobe, porezom na dobit po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak.

Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine propisano je:

 povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna

 umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24%

 omogućavanje poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije

 izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit

 smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima

 pojašnjenje poreznog tretmana donacija fizičkim osobama u različitim potrebama

 definiranje poreznog položaja osoba uključenih u sustav dualnog obrazovanja

 obilježja nesamostalnog rada korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.

Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, broj 32/20) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima.

 b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Kako je cilj nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Umanjenjem obveze poreza na dohodak izravno bi se utjecalo na povećanje raspoloživog dohotka.

Uvođenjem nacionalne naknade za starije osobe te uređivanjem ostvarivanja prava na istu potrebno je definirati porezni tretman te naknade.

Ujednačavanjem godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka  pojednostavljuje se porezni sustav.

Smanjenjem stope poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena s 36% na 30% i povećanjem obračunanog poreza po toj osnovi s 50% na 100%, a s obzirom na predloženo smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, djeluje se odvračajuće od postupaka koji nisu u skladu s zakonskim propisima.  

Obvezivanjem javnih bilježnika na dostavu ovjerenih isprava o ovjer enom potpis u na ispravama o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnin a ili po sastavljanju javnobilježničkog akta pojednostavljuje se prijava ugovora o najmu budući da će Ministarstvo financija, Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od javnih bilježnika utvrđivati poreznu obvezu.

Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima , članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine). Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvračajuće.

Porezna uprava će po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od strane javnih bilježnika, s obzirom da se njima propisuje obveza dostavljanja ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnin a poreznih obveznika, utvrđivati poreznu obvezu čime će se pojednostaviti prijava dohotka od imovine po toj osnovi.

Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama.

Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka poreznog rasterećenja utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, porezno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak te kako bi se smanjila porezna evazija.

Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna. Od toga iznosa 1,67 milijardi kuna odnosi se na smanjenje stope od 36% na 30% te smanjenje stope od 24% na 20% i to za dohodak ostvaren s osnove nesamostalnog rada, obrta i slobodnih zanimanja i drugog dohotka. S manjenjem stope s 12% na 10% kod dohotka od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje u paušalnom iznosu prihodi će se smanjiti za 20 milijuna kuna dok će se zbog smanjenja stopa kod konačnih dohodaka prihodi smanjiti za 288 milijuna kuna.

OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Prijedloga zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I

DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) u  članku 9. stavku 1. točki 23. brišu se riječi: „i/ili“.

U točki 24. briše se točka te se dodaju riječi: „i/ili“ .

Iza točke 24. dodaje se točka 25. koja glasi:

„25. nacionalna naknada za starije osobe prema posebnim propisima.“.

Članak 2.

U članku 17. stavku 2. točki 11. brišu se riječi: „i/ili“.

U točki 12. briše se točka te dodaju riječi: „ i/ili “.

Iza točke 12. dodaje se točka 13. koja glasi:

„13. nacionalna naknada za starije osobe.“.

Članak 3.

U članku 19. oznaka stavka 1. i stavak 2. brišu se.

Članak 4.

U članku 39. stavku 3. točkama 6., 7., 8., 9. i 10. ispred riječi: „točke“ dodaju se riječi: „stavka 1.“.

Članak 5.

U članku 62. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. i stavak 8. koji glase:

„(7) Radi utvrđivanja poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik obvezan je ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnin a i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu , u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je javni bilježnik na ispravi o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina ovjerio potpis poreznog obveznika ili je takvu ispravu potvrdio (solemizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljanja službene radnje jedan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od imovin e iz stavka 1. ovog članka, u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja isprave prema stavku 7. ovoga članka. “.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 9.

Članak 6.

U članku 68. stavcima 1., 2., 3. i 7. riječi: „po osnovi udjela u dobiti“ brišu se.

Članak 7.

U članku 78. stavku 2. riječi: „50%“ zamjenjuju se riječima: „100%“.

Članak 8.

U članku 82. stavku 9. broj: „6“ zamjenjuje se brojem „8“.

Članak 9.

U članku 87. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnin a i pokretnina sukladno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 10.

U članku 91. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni bilježnik ako po ovjeri potpisa, a najkasnije u roku od 30 dana od dana ovjere na propisani način nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 8. ovoga Zakona).“.

Članak 11.

U članku 92. stavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:

„5. ako radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u propisanom roku, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 7.).“.

Članak 12.

U Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) u cijelom tekstu riječi: „stope od 24%“ zamjenjuju se riječima: „stope od 20%“, riječi: „stope od 36%“ zamjenjuju se riječima: „stope od 30%“ i riječi: „stope od 12%“ zamjenjuju se riječima: „stope od 10%“, u odgovarajućem broju i padežu.  

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

(1) Članci 3. i 12. ovoga Zakona primjenjuju se pri utvrđivanju poreza na dohodak za 2021. godinu i nadalje.

(2) Pri izračunu predujma poreza na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/18 i 32/20) za 2021. godinu, na temelju prijave poreza na dohodak za 2020. godinu, primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Zakona.

(3) Članci 7. i 12. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke utvrđivanja dohotka iz članka 76. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/18 i 32/20) pokrenute od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 14.

Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu i to:

-  Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20)

-  Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti​​ (Narodne novine, broj 1/20)

- Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu​ (Narodne novine, br. 1/19 i 1/20).

Članak 15.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 16.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2021.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno uređuje se da se primitak fizičkim osoba po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne smatra primitkom na koji se plaća porez na dohodak.

Uz članak 2.

Ovim člankom proširuje se obuhvat uvjeta za priznavanje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane članove odnosno za fizičke osobe koje ostvare primitak po osnovi nacionalne naknade za starije osobe. Takva vrsta primitka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Uz članak 3 .

Ovim člankom ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.

Uz članak 4.

Ovim člankom odredba se uređuje nomotehnički.

Uz članak 5.

Ovim člankom obvezuju se javni bilježnici na dostavu ovjerenih isprava o ovjer enom potpis u na ispravama o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnin a ili po sastavljanju javnobilježničkog akta te se na taj način pojednostavljuje prijava ugovora o najmu budući da će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od javnih bilježnika ili iznimno od građana utvrđivati poreznu obvezu.

Uz članak 6.

Ovim člankom proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima , članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama.

Uz članak 7.

Ovim člankom predlaže se uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50% na 100% po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Uz članak 8.

Ovim člankom odredba se uređuje nomotehnički.

Uz članak 9.

Ovim člankom uređuje se upis u registar poreznih obveznika u slučaju kada javni bilježnici dostave ovjerene isprave o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnin a poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od imovine .

Uz članak 10.

Ovim se člankom propisuju se prekršajne odredbe za slučaj da javni bilježnik po ovjeri potpisa, a najkasnije u roku od 30 dana od dana ovjere na propisani način nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuju se prekršajne odredbe za slučaj da porezni obveznik radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u propisanom roku, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina.

Uz članak 12.

Ovim člankom predlaže se smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak po osnovi godišnjeg dohotka i konačnog dohotka sukladno zakonskim odredbama. Stopa poreza na dohodak s 24% smanjila bi se na 20%, stopa poreza na dohodak od 36% smanjila bi se na 30%, dok bi za konačni dohodak došlo do smanjenja stope poreza na dohodak s 12% na 10%.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje primjena ovog Zakona u postupku utvrđivanja poreza na dohodak za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine i primjena istog za potrebe izračuna predujma poreza na dohodak za 2021. godinu.

Uz članak 14.

Ovim člankom ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dohodak.

Uz članak 15.

Ovim člankom Ministarstvo financija obvezuje se provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, broj 52/17).

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.