PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA

O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama, broj 133/12 i u svom najvećem dijelu stupio je na snagu 1. siječnja 2013.

Fiskalizacija pretpostavlja skup mjera kojima se na području Republike Hrvatske uvodi nadzor nad izdavanjem računa koji se naplaćuju u gotovini, a provedba postupka fiskalizacije uređena je Zakonom sa ciljem povećanja financijske discipline na području poslovanja gotovinom, unaprjeđivanja postupaka poreznog nadzora, podizanja razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te suzbijanja nelojalne konkurencije.

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava provedene 2016. postavljeni su ciljevi porezne reforme - smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, postizanje jednostavnog i socijalno pravednijeg poreznog sustava, ostvarenje administrativnog rasterećenja te uvođenje instituta  veće pravne sigurnosti za porezne obveznike. Do sada su provedena četiri kruga poreznog rasterećenja u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

U sklopu prvog kruga porezne reforme 2016. godine provedene su izmjene i dopune Zakona pri čemu je, među ostalim, obveza fiskalizacije proširena na obveznike koji podliježu paušalnom oporezivanju prema posebnom propisu i izvršene su dodatne izmjene koje su bile potrebne radi unaprjeđivanja provedbe postupka fiskalizacije te u konačnici stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.

Nadalje, tijekom 2018. godine započela je provedba trećeg kruga poreznog rasterećenja te je izmijenjen Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom s primjenom od 1. siječnja 2019. odnosno od 1. siječnja 2021. godine. Najznačajnija novina u ovoj izmjeni Zakona jest evidentiranje prijave prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja na način da se propisuje obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja pri čemu se ne uvodi obveza izdavanja računa. Budući da samoposlužni uređaji u pravilu ne izdaju račune, mijenja se i definicija obveznika fiskalizacije pri čemu se obveznici fiskalizacije ne utvrđuju ovisno od toga jesu li obveznici izdavanja računa ili ne, već se svi smatraju obveznicima fiskalizacije dok se zasebnom odredbom određuje tko se ne smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa. Navedene izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Pored dodatnih izmjena Zakona koje su bile potrebne radi uspješnije provedbe postupka fiskalizacije, uvedena je obveza jasnog isticanja obavijesti na pratećem dokumentu koji se izdaje prije računa kod obveznika koji provode postupak fiskalizacije izdavanja računa pri čemu na takvim pratećim dokumentima mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Navedena izmjena stupila je na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Nadalje, tijekom 2019. godine započela je provedba četvrtog kruga poreznog rasterećenja te je izmijenjen Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom s primjenom od 1. travnja 2020. odnosno od 1. siječnja 2021. godine. Najznačajnija novina u ovoj izmjeni Zakona je uvođenje QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa temeljem čega bi se korištenjem danas dostupnih tehnologija (o čitavanjem QR koda iskazanog na računu) omogućila brza i lakša provjera računa. Navedeno će olakšati postupak i dodatno potaknuti građane da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Navedene izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Isto tako, navedenim izmjenama Zakona uvodi se obveza provođenja postupka fiskalizacije računa za prateće dokumente na kojima se navodi obavijest „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, a koji prethode samom izdavanju računa. Ova obveza uvodi se samo onim obveznicima fiskalizacije koji imaju poslovnu potrebu izdavanja takvih dokumenata dok obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa neće trebati ništa prilagođavati u svom poslovanju. Navedene izmjene stupile su na snagu 1. travnja 2020. godine. Za punu primjenu odredbi Zakona koje se odnose na uvođenje fiskalizacije računa za prateće dokumente objavljena je izmjena odgovarajućih članaka u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 70/2020). Odredbe navedenog Pravilnika u dijelu koji se odnosi na provođenje postupka fiskalizacije računa za prateće dokumente stupile su na snagu 1. srpnja 2020. iz čega proizlazi da se i zakonske odredbe o fiskalizaciji računa za prateće dokumente primjenjuju od 1. srpnja 2020.

Ministarstvo financija dosljedno provodi nadzorne aktivnosti iz svoga djelokruga, posebno putem zajedničkih nadzora koje provode Porezna uprava i Carinska uprava. Nadzori kod obveznika fiskalizacije provode se kontinuirano od stupanja Zakona na snagu, sve sa svrhom prevencije nezakonitog ponašanja te poštivanja zakonskih rješenja.

Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020.-2024., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja . Jedna od mjera administrativnog rasterećenja odnosi se i na izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisane su odredbe koje se odnose na postupak fiskalizacije u prometu gotovinom kao i odredbe koje se odnose na propisivanje visine blagajničkog maksimuma i mjerila kod utvrđivanja visine blagajničkog maksimuma. Naime, jedan od ciljeva Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom je bio propisati kada i pod kojim uvjetima obveznici fiskalizacije prikupljenu gotovinu moraju polagati na otvorene račune u bankama pa su tako propisani kriteriji o visini blagajničkog maksimuma obveznika fiskalizacije. Zakonom je propisano da se visina blagajničkog maksimuma određuje u skladu s kategorizacijom veličine poduzetnika sukladno posebnom propisu o poticanju razvoja malog gospodarstva. Visinu blagajničkog maksimuma određenu Zakonom obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom pri čemu vodi računa o potrebama za gotovim novcem u svom redovom poslovanju te svojim mogućnostima i uvjetima čuvanja gotovog novca.

Međutim, tijekom  godina primjene fiskalizacije pokazalo se da zakonski propisana visina blagajničkog maksimuma utječe na poslovanje obveznika fiskalizacije. Naime, sukladno Zakonu obveznici fiskalizacije su obvezni položili utržak gotovog novca iznad propisanog iznosa blagajničkog maksimuma na otvorene račune u bankama pri čemu, u tom dijelu, mogu imati određene troškove. Budući da je visina blagajničkog maksimuma propisana Zakonom, pri čemu nije moguće pratiti eventualne promjene nastale kod poslovanja obveznika fiskalizacije, posljedično se ni ne može promptno reagirati na donošenje mjera  koje su u tom dijelu prilagođene obveznicima fiskalizacije.  

Kako je sasvim izvjesno da nije moguće predvidjeti sve djelatnosti odnosno njihove specifičnosti koje se odnose na potrebe za gotovim novcem, potrebno je iznaći način da se što fleksibilnije i što brže reagira na promjene koje prate poslovanje obveznika fiskalizacije. Upravo iz navedenog razloga, a kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom, omogućilo upravljanje istom, ovim izmjenama Zakona predlaže se da ministar financija pravilnikom propiše odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Polazeći od odredbi koje su s već u primjeni i dio su Zakona  e polazeći od prijedloga ovih izmjena Zakona, sustav fiskalizacije tijekom sljedećih razdoblja nadograđivao bi se na sljedeći način:

 1. siječnja 2021. godine – počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja - propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 106/18) i počinje obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu - propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 121/19).

 na temelju ovih izmjena Zakona, s danom 1. siječnja 2021. godine, stupila bi na snagu odredba kojom je propisano da ministar financija pravilnikom propisuje iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Članak 1.

U Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, br. 133/12., 115/16., 106/18. i 121/19.) članak 29. mijenja se i glasi:

“(1) Obveznik fiskalizacije, osim onoga iz članka 28. stavka 6. ovoga Zakona, može zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine blagajničkog maksimuma.

(2) Ministar financija propisuje pravilnikom iznos blagajničkog maksimuma iz stavka 1. ovoga članka prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.”.

Članak 2.

U članku 31. riječi: „Općeg poreznog zakona“ zamjenjuju se riječima: „zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 3.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, br. 146/12., 46/17. i 70/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 4.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom predlaže se promjena članka 29. Zakona koji propisuje mjerila za određivanje iznosa do kojeg može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visinu blagajničkog maksimuma na način da se ministru financija da ovlast da pravilnikom propiše iznos visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Uz članak 2.

Ovim člankom predlaže se, u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a radi moguće nepreciznosti ili nedostatnog navođenja kod upućivanja na drugi propis, korištenje uopćenog naziva propisa.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se obveza usklađivanja provedbenog propisa s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 4.

Ovim člankom se određuje datum stupanja na snagu ovog Zakona i objava u Narodnim novinama. Propisano je da Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.