Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Osiguranici - osobe s invaliditetom: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluho-slijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom, temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine, broj 115/18) ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem i snižava im se dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da su zaposlene s punim radnim vremenom, ili sa skraćenim radnim vremenom koje se prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi i kolektivnom ugovoru smatra kao zaposlenje s punim radnim vremenom, kao i po osnovi zaposlenja s nepunim radnim vremenom. Međutim, to pravo ne ostvaruju u slučaju da se radi o osobama s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, tj. osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19). Također, to pravo za sada ne ostvaruju osiguranici - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju). Svaka od navedenih osnova osiguranja ima svoje specifičnosti koje ih razlikuju od radnog odnosa. Prije svega svojstvo osiguranika priznaje im se na osnovu upisa u odgovarajući registar (npr. obrtni registar, sudski registar, registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit, imenik odvjetnika itd.) i nisu u ugovornom odnosu s poslodavcem. Radnom odnosu su svojstvena slijedeće karakteristike: oneroznost (plaća), subordinacija (u odnosu na poslodavca, odnosno rad po uputama i nadzoru poslodavca), rad u propisanom radnom vremenom u skladu s ugovorom o radu i aktima poslodavca, a tih karakteristika nema kod obavljanja djelatnosti samostalnih obveznika doprinosa. Iz navedenih razloga nije bilo predviđenog pravnog okvira da se osobama koje nisu bile osigurane po osnovi radnog odnosa staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada ovoga Zakona potrebna je kako bi se omogućio pravni okvir za proširenje prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za krug osiguranika – osoba s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju) teosiguranici - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju).a koje osobe prema važećem propisu ne ostvaruju ta prava. Pri tome je nužno voditi računa o razlogu uvrštavanja osoba s invaliditetom u kategoriju osoba koje imaju pravo na staž s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, a to je njihovo zdravstveno stanje koje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, za razliku od druge dvije kategorije osiguranika koje to pravo ostvaruju isključivo zbog štetnih utjecaja i prirode samog posla vezanog uz određena radna mjesta i zanimanja. Stoga bi se iznimno, za osiguranike – osobe s invaliditetom staž osiguranja s povećanim trajanjem trebao računati neovisno o tome po kojoj su osnovi osigurane.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. (Narodne novine broj 42/17 – u daljnjem tekstu: Strategija), koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom 20. travnja 2017., potiče izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, a time i mogućnosti samozapošljavanja, kao jednog od oblika radne aktivacije osoba s invaliditetom. U Strategiji se ističe pozitivan trend zapošljavanja osoba s invaliditetom, koji je u posljednjih deset godina u konstantnom rastu, a najveći porast bilježi se upravo nakon primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), koji predstavlja temeljni propis za osobe s invaliditetom. Prema podacimaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2019. godini bilo je zaposleno ukupno 2.800 osoba s invaliditetom. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2.700 osoba (95,7%) zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 120 osoba (4,3%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.). Samozaposlene osobe s invaliditetom su u pogledu prava iz rada, posebno u odnosu na poticaje za samozapošljavanje, izjednačene sa zaposlenim osobama s invaliditetom. Stoga ih je potrebno izjednačiti i u sustavu mirovinskog osiguranja, predloženim dopunama važećeg Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem na jednak način se primjenjuje na sve tri kategorije osoba koje mogu ostvariti pravo na povećani staž i smanjenje dobne granice za mirovinu (druge dvije kategorije su osiguranici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima i osiguranici koji rade u taksativno nabrojenim zanimanjima, na kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla). Dopunama zakona predlaže se svojevrsna pozitivna diskriminacija osoba s invaliditetom, s obzirom da temelj za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu kod ove kategorije osoba nije rad na štetnim i za zdravlje opasnim poslovima, nego zdravstveno stanje osobe s invaliditetom. Stoga je cilj ovoga Prijedloga zakona da se osiguranicima - osobama s invaliditetom omogući ostvarivanje prava koja su propisana važećim Zakonom, i u slučaju kada su te osobe obvezno osigurane sukladno članku 9. stavcima 1., 3. i 4., zatim člancima 10. do 15. i članku 28. stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, s time da se napravi distinkcija između kategorija osiguranika koje su samostalni obveznici uplate doprinosa (osobe osigurane na temelju članka 10. do 13. i 15. Zakona o mirovinskom osiguranju) od onih koji to nisu, s obzirom da se staž osiguranja s povećanim trajanjem za samostalne obveznike uplate doprinosa može računati samo pod uvjetom da su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. Na taj način doprinijeti će se provedbi Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, koja između ostalog, promiče što šire uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada, kako putem zapošljavanja, tako i putem samozapošljavanja. Također, na ovaj način propis se usklađuje s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji predstavlja krovni propis za osobe s invaliditetom, a prema kojemu je zaposlenje osobe s invaliditetom izjednačeno sa samozaposlenjem te se i temeljem obavljanja obrta, djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva mogu ostvarivati prava na poticaje kako bi se osobe s invaliditetom što više uključivale na tržište rada. Omogućavanjem računanja staža osiguranja s povećanim trajanjem dodatno će se doprinijeti radnoj aktivaciji osiguranika - osoba s invaliditetom na tržištu rada, kao i njihovoj većoj socijalnoj uključenosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da i osiguranici - osobe s invaliditetom osigurane u mirovinskom osiguranju prema članku 9. stavcima 1., 3. i 4., zatim člancima 10. do 15. i članku 28. stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, od kojih su neki samostalni obveznici doprinosa prema Zakonu o doprinosima (Narodne novine broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18), a za druge su obveznici doprinosa druge osobe), ubuduće mogu ostvarivati prava iz Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Da bi ta prava mogli ostvariti, za samostalne obveznike doprinosa i osobe s invaliditetom za koje su obveznici doprinosa druge osobe, propisuje se i obveza uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako je to propisano za sve samostalne obveznike doprinosa odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Procjenjuje se da će to predstavljati poticaj za veće korištenje instituta samozapošljavanja osoba s invaliditetom, prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te u konačnici njihovo veće uključivanje u svijet rada.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2021. godine nadalje.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje Zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
Obrazloženje: Postizanje ishoda može se osigurati samo kroz zakonsku regulativu, propisivanjem blažih uvjeta za ostvarivanje prava iz Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem za osiguranike - osobe s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju), zatim za osiguranike - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju). u odnosu na ostale dvije kategorije osiguranika koje ostvaruju prava temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema mogućih nenormativnih rješenja.
Obrazloženje:
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatan gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatan učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je mali socijalni učinak, budući da će Zakon pridonijeti socijalnoj uključenosti samozaposlenih osoba s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je mali broj adresata, budući da se radi o manjem broju osoba s invaliditetom koje su uključene u svijet rada kroz različite oblike samozapošljavanja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Da
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrđen je mali učinak na rad i tržište rada, jer će povećanje staža osiguranja utjecati na visinu mirovine, ujedno i na visinu najniže mirovine, a pridonijet će i većem uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Utvrđen je mali broj adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Da
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je mali učinak na zaštitu ljudskih prava, jer se osiguravaju jednaka prava iz mirovinskog osiguranja za samozaposlene u odnosu na zaposlene osobe s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je mali broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predložena normativna inicijativa neće imati će učinak na male i srednje poduzetnike, s obzirom da Zakon neće utjecati na njihovo poslovanje, već im se omogućuje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Josip Aladrović, ministar
Datum: 30. rujna 2020.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Prilog 1. Obrazac prethodne procjene za Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za mirovinski sustav
Sektor za mirovinsko osiguranje
Milenko Popović (01/3696-453; milenko.popovic@mrms.hr )
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Osiguranici - osobe s invaliditetom: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluho-slijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom, temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine, broj 115/18) ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem i snižava im se dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da su zaposlene s punim radnim vremenom, ili sa skraćenim radnim vremenom koje se prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi i kolektivnom ugovoru smatra kao zaposlenje s punim radnim vremenom, kao i po osnovi zaposlenja s nepunim radnim vremenom. Međutim, to pravo ne ostvaruju u slučaju da se radi o osobama s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, tj. osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19). Također, to pravo za sada ne ostvaruju osiguranici - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju). Svaka od navedenih osnova osiguranja ima svoje specifičnosti koje ih razlikuju od radnog odnosa. Prije svega svojstvo osiguranika priznaje im se na osnovu upisa u odgovarajući registar (npr. obrtni registar, sudski registar, registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit, imenik odvjetnika itd.) i nisu u ugovornom odnosu s poslodavcem. Radnom odnosu su svojstvena slijedeće karakteristike: oneroznost (plaća), subordinacija (u odnosu na poslodavca, odnosno rad po uputama i nadzoru poslodavca), rad u propisanom radnom vremenom u skladu s ugovorom o radu i aktima poslodavca, a tih karakteristika nema kod obavljanja djelatnosti samostalnih obveznika doprinosa. Iz navedenih razloga nije bilo predviđenog pravnog okvira da se osobama koje nisu bile osigurane po osnovi radnog odnosa staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada ovoga Zakona potrebna je kako bi se omogućio pravni okvir za proširenje prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za krug osiguranika – osoba s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju) te osiguranici - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju). a koje osobe prema važećem propisu ne ostvaruju ta prava. Pri tome je nužno voditi računa o razlogu uvrštavanja osoba s invaliditetom u kategoriju osoba koje imaju pravo na staž s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, a to je njihovo zdravstveno stanje koje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, za razliku od druge dvije kategorije osiguranika koje to pravo ostvaruju isključivo zbog štetnih utjecaja i prirode samog posla vezanog uz određena radna mjesta i zanimanja. Stoga bi se iznimno, za osiguranike – osobe s invaliditetom staž osiguranja s povećanim trajanjem trebao računati neovisno o tome po kojoj su osnovi osigurane.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. (Narodne novine broj 42/17 – u daljnjem tekstu: Strategija), koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom 20. travnja 2017., potiče izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, a time i mogućnosti samozapošljavanja, kao jednog od oblika radne aktivacije osoba s invaliditetom. U Strategiji se ističe pozitivan trend zapošljavanja osoba s invaliditetom, koji je u posljednjih deset godina u konstantnom rastu, a najveći porast bilježi se upravo nakon primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), koji predstavlja temeljni propis za osobe s invaliditetom. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2019. godini bilo je zaposleno ukupno 2.800 osoba s invaliditetom. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2.700 osoba (95,7%) zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 120 osoba (4,3%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.). Samozaposlene osobe s invaliditetom su u pogledu prava iz rada, posebno u odnosu na poticaje za samozapošljavanje, izjednačene sa zaposlenim osobama s invaliditetom. Stoga ih je potrebno izjednačiti i u sustavu mirovinskog osiguranja, predloženim dopunama važećeg Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem na jednak način se primjenjuje na sve tri kategorije osoba koje mogu ostvariti pravo na povećani staž i smanjenje dobne granice za mirovinu (druge dvije kategorije su osiguranici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima i osiguranici koji rade u taksativno nabrojenim zanimanjima, na kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla). Dopunama zakona predlaže se svojevrsna pozitivna diskriminacija osoba s invaliditetom, s obzirom da temelj za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu kod ove kategorije osoba nije rad na štetnim i za zdravlje opasnim poslovima, nego zdravstveno stanje osobe s invaliditetom. Stoga je cilj ovoga Prijedloga zakona da se osiguranicima - osobama s invaliditetom omogući ostvarivanje prava koja su propisana važećim Zakonom, i u slučaju kada su te osobe obvezno osigurane sukladno članku 9. stavcima 1., 3. i 4., zatim člancima 10. do 15. i članku 28. stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, s time da se napravi distinkcija između kategorija osiguranika koje su samostalni obveznici uplate doprinosa (osobe osigurane na temelju članka 10. do 13. i 15. Zakona o mirovinskom osiguranju) od onih koji to nisu, s obzirom da se staž osiguranja s povećanim trajanjem za samostalne obveznike uplate doprinosa može računati samo pod uvjetom da su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje . Na taj način doprinijeti će se provedbi Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, koja između ostalog, promiče što šire uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada, kako putem zapošljavanja, tako i putem samozapošljavanja. Također, na ovaj način propis se usklađuje s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji predstavlja krovni propis za osobe s invaliditetom, a prema kojemu je zaposlenje osobe s invaliditetom izjednačeno sa samozaposlenjem te se i temeljem obavljanja obrta, djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva mogu ostvarivati prava na poticaje kako bi se osobe s invaliditetom što više uključivale na tržište rada. Omogućavanjem računanja staža osiguranja s povećanim trajanjem dodatno će se doprinijeti radnoj aktivaciji osiguranika - osoba s invaliditetom na tržištu rada, kao i njihovoj većoj socijalnoj uključenosti.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da i osiguranici - osobe s invaliditetom osigurane u mirovinskom osiguranju prema članku 9. stavcima 1., 3. i 4., zatim člancima 10. do 15. i članku 28. stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, od kojih su neki samostalni obveznici doprinosa prema Zakonu o doprinosima (Narodne novine broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18), a za druge su obveznici doprinosa druge osobe), ubuduće mogu ostvarivati prava iz Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Da bi ta prava mogli ostvariti, za samostalne obveznike doprinosa i osobe s invaliditetom za koje su obveznici doprinosa druge osobe, propisuje se i obveza uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako je to propisano za sve samostalne obveznike doprinosa odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Procjenjuje se da će to predstavljati poticaj za veće korištenje instituta samozapošljavanja osoba s invaliditetom, prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te u konačnici njihovo veće uključivanje u svijet rada.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2021. godine nadalje.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje Zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
Obrazloženje: Postizanje ishoda može se osigurati samo kroz zakonsku regulativu, propisivanjem blažih uvjeta za ostvarivanje prava iz Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem za osiguranike - osobe s invaliditetom koje obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, osobe koje su članovi uprave ili izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, vjerski službenici, roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, roditelji njegovatelji ili osobe koje se osiguravaju na osobni zahtjev tijekom rada u inozemstvu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (osiguranici iz odredaba članaka 10. do 15. Zakona o mirovinskom osiguranju), zatim za osiguranike - osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima te osobe zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici EU u kojoj se primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu (osiguranici iz članka 9. stavka 1. 3. i 4. Zakon o mirovinskom osiguranju), kao i osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja i osobe na profesionalnoj rehabilitaciji na koju su upućene (tj. osobe iz članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju). u odnosu na ostale dvije kategorije osiguranika koje ostvaruju prava temeljem Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema mogućih nenormativnih rješenja.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatan gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatan učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je mali socijalni učinak, budući da će Zakon pridonijeti socijalnoj uključenosti samozaposlenih osoba s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je mali broj adresata, budući da se radi o manjem broju osoba s invaliditetom koje su uključene u svijet rada kroz različite oblike samozapošljavanja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Da
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrđen je mali učinak na rad i tržište rada, jer će povećanje staža osiguranja utjecati na visinu mirovine, ujedno i na visinu najniže mirovine, a pridonijet će i većem uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Utvrđen je mali broj adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Da
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je mali učinak na zaštitu ljudskih prava, jer se osiguravaju jednaka prava iz mirovinskog osiguranja za samozaposlene u odnosu na zaposlene osobe s invaliditetom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je mali broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predložena normativna inicijativa neće imati će učinak na male i srednje poduzetnike, s obzirom da Zakon neće utjecati na njihovo poslovanje, već im se omogućuje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Josip Aladrović, ministar
Datum: 30. rujna 2020.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava