1.1.

Naziv zakona:

Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama

1.2.

Broj "Narodnih novina"

Narodne novine broj 62/18

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020.

Opis mjere:

7.3. Rješavanje problema insolventnosti građana i privatnog sektora

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. Vlada RH je poduzela mjere u cilju rješavanja problema blokiranih građana. S tim u vezi, jedan od predloženih Zakona, donesenih u tu svrhu je i Zakon o otpisu duga fizičkim osobama prema kojem je Financijska agencija prestala izvršavati osnove za plaćanje fizičkim osobama koje su ispunjavale uvjete propisane Zakonom.

Prema Zakonu, vjerovnici iz grupe I (Republika Hrvatska) bili su u obvezi izvršiti otpis duga ukupno za cijelu grupu do 10.000,00 kn po dužniku (glavnica, trošak i naknada), a za koji dug se na dan 31. prosinca 2017. godine provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu i koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona još uvijek provodila.

Za građane čiji dug prelazi iznos od 10.000,00 kuna, a odnosi se na dug s osnove poreza i drugih javnih davanja prema odredbama OPZ-a dana je mogućnost reprograma neotpisanog dospjelog duga do najdulje 60 mjeseci.

Za vjerovnike iz grupe II (JLS i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost) Zakonom je predviđeno samostalno odlučivanje o otpisu sukladno odredbama Zakona i o iznosu dospjelog duga koji će biti predmet otpisa. Dakle, svaki od tih vjerovnika mogli su odlučiti da li će provoditi otpis duga i koji iznos duga će se otpisivati.

Nadalje, propisano je da se svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova, te na taj iznos pripadajuće kamate, smatra porezno priznatim izdatkom.

Kao početno stanje procjene uvjeta za otpis duga, uzelo se postojanje blokade računa na dan 31. prosinca 2017. godine. Kako bi uvjeti za otpis duga bili ispunjeni blokada evidentirana na navedeni dan morala se i dalje izvršavati na dan stupanja na snagu Zakona, odnosno 21. srpnja 2018.

Početni datum definiran je zbog propisivanja jasnih kriterija uvjeta za otpis te kako bi se učinak Zakona primijenio upravo na one blokirane građane zbog kojih se ovaj Zakon kao jednokratna mjera pomoći i donosi. Također se nastojalo spriječiti moguće zlouporabe u vidu namjernog neplaćanja obveza u razdoblju od najave Zakona do njegova stupanja na snagu.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Financijska agencija je sukladno Zakonu izvršila odgovarajuće postupke prestanka postupanja po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu.

Predmet postupanja bile su osnove za plaćanje sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (rješenja o ovrsi, zadužnice, presude i dr. osnove za plaćanje iz članka 3.), koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, i koje su u dijelu ili u cijelosti bile nenaplaćene u trenutku stupanja na snagu Zakona, ako je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje bio vjerovnik iz grupe I. u smislu članka 6. Zakona.

Po predmetnim osnovama za plaćanje Financijska agencija je za ovršenike koji su udovoljavali uvjetima, prestala postupati po osnovama za plaćanje na način da je maksimalni ukupni iznos glavnice za koji je Financijska agencija prestala postupati mogao biti 10.000,00 kn. Ako je za glavnicu u Očevidnik bio upisan i obračun zateznih kamata, Financijska agencija je prestala postupiti i u razmjernom dijelu obračunatih dospjelih kamata. U slučaju kada je ovršenik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao više nenaplaćenih osnova za plaćanje koje se izvršavaju u korist vjerovnika iz Grupe I., Financijska agencija je prestala postupati po osnovama za plaćanje redoslijedom kako su osnove za plaćanje bile upisane u Očevidnik.

U nastavku su prikazani rezultati provedbe Zakona, u odnosu na podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, samo za one ovrhe koje su se provodile u Fini u korist vjerovnika iz grupe I (Republika Hrvatska, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačka društva u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske te pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska koje se nalaze u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji objavljuje Ministarstvo financija, kao i vjerovnici tražbina koje se naplaćuju temeljem rješenja Porezne uprave).

Tablica 1: Podaci o opsegu primjene Zakona u Fini – ovršenici i osnove za plaćanje

Tablica 2: Podaci o opsegu primjene Zakona u Fini – financijski podaci

Slijedom prethodno iskazanih podataka, može se utvrditi da je postupak prestanka izvršenja ovrha u Financijskoj agenciji temeljem Zakona imalo znatan učinak na trajno smanjenje iznosa ovrha ovršenika – fizičkih osoba (u trenutku primjene mjera sukladno Zakonu, iste su primijenjene za otprilike polovicu svih blokiranih fizičkih osoba u tom trenutku, a prosječan iznos za koji je pojedinoj fizičkoj osobi  smanjen iznos blokade je bio 9.000,00 kn. Iako je provedba ovog Zakona bila jednokratna, od ukupnog broja deblokiranih fizičkih osoba koje su se kao posljedica primjene Zakona deblokirale, njih 90% su i dalje deblokirani, tj. upravo je ovaj Zakon tim fizičkim osobama omogućio daljnji život oslobođen od tereta ovrha i blokade računa.

Na ove brojke svakako treba dodati i otpisane iznose dugova pojedinih ovrhovoditelja iz grupe II. vjerovnika prema Zakonu, koji su samostalno odlučivali o otpisu sukladno Zakonu. Iako ovaj postupak nije provodila Financijska agencija, činjenica je da su samo komunalne tvrtke u okviru Grada Zagreba odnosno Zagrebačkog holdinga dostavile Financijskoj agenciji zahtjeve za prestanak postupanja za stotinjak tisuća ovrha.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona o otpisu duga fizičkim osobama nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.  

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Zakon o otpisu duga fizičkim osobama imao je za cilj rješavanje problema insolventnosti građana, odnosno otvaranje mogućnosti za deblokadu njihovih računa. Deblokadom računa i raspolaganjem dodatnim sredstvima na računima, građanima se omogućuje zadovoljenje osnovnih životnih potreba, potiče potrošnja i gospodarski rast.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona o otpisu duga fizičkim osobama nema učinaka na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona o otpisu duga fizičkim osobama nema učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona o otpisu duga fizičkim osobama nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Zakon o otpisu duga fizičkim osobama jednokratna je mjera pomoći blokiranim građanima. Financijska agencija prestala je izvršavati osnove za plaćanje do visine duga propisanog Zakonom, a vjerovnici su taj dug trajno otpisali. Zakon je time  ispunio svoju svrhu i cilj, a s obzirom na to da nema potrebe za njegovom daljnjom primjenom, predlaže se Zakon staviti van snage.

Potpis: dr.sc. Zdravko Marić

Datum: