I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o  civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (u daljem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 — pročišćeni tekst i 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutačno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata  koji je  donesen 1992. godine i otada je mijenjan 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, ovim propisom i dalje nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a prava nisu prilagođena potrebama ove populacije. Tako imamo situaciju da i nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata ne postoji adekvatni pravni okvir za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

Kako bi se završio proces cjelovite regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, a nastavno na proces započet donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji  potrebno je donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom:

-Pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata definirati tako da prava mogu ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Naime, u praksi se pokazalo da postoje određene kategorije stradalnika za koje sve činjenice idu u prilog da se radi o civilnim stradalnicima rata, ali ne zadovoljavaju formalne uvjete da bi i ostvarile taj status po važećem Zakonu.

-Omogućiti  članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još  nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim ostvarivanje prava po ovom Zakonu. Naime prije proglašenja nestalog civila umrlim, članovi njegovih obitelji ne mogu ostvariti nikakva prava po  važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

-S obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ br.103/03) bilo predviđeno da se zahtjev za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolest dobivene, odnosno pogoršanje ili ispoljene pod okolnostima zlostavljanja odnosno lišenja slobode od strane pripadnika, pomagača ili suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija, može podnijeti samo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu tog Zakona, potrebno je ponovno otvoriti ovaj rok.

-Ublažiti uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu. Naime, članovi obitelji civila stradalih u Domovinskom ratu ne mogu ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu ako su u radnom odnosu, primaju mirovinu ili se bave samostalnom djelatnošću.  Navedeno ne bi trebalo biti zapreka za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu jer se ne radi o socijalnim pravima već o svojevrsnoj naknadi za stradavanje u ratu.

-Od 2001. godine  osnovica za određivanje osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine iznosi 100% proračunske osnovice. Otada ova osnovica nije rasla i nije pratila potrebe stradalnika.

-Riješiti pitanje korisnika opskrbnine koji nisu ostvarili pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Naime, 2013. godine prelaskom opskrbnine u sastav zajamčene minimalne naknade u nadležnost ministarstva nadležnog za socijalnu politiku, velik broj korisnika opskrbnine nije zadovoljio uvjete za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

-Pitanje uvođenja novih prava i proširenja postojećih prava.

-Uspostaviti Evidenciju civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Posljedice donošenja Zakona

-Definiran pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata.

-Otvoren rok za podnošenje  zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolest dobivene, odnosno pogoršanje ili ispoljene pod okolnostima u vezi s Domovinskom ratom.

-Omogućeno korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice

-Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još  nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, moći će ostvariti prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom.

-Veći iznosi osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine zbog povećanja osnovice za određivanje navedenih prava sa 100% na 115% proračunske osnovice te zbog povećanja postotka iznosa obiteljske invalidnine s 25% na 40% i s 15% na 25% od osnovice.

-Preciznije definirano pravo na prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.

-Poboljšan socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava: novčana naknada,  jednokratna novčana pomoć, posebni dodatak, korištenje usluga veteranskog centra itd.

-Uspostava Evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA

Sredstva za provođenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu u sklopu razdjela 041 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, glave 04105 - Ministarstvo hrvatskih branitelja, aktivnosti A583008 - Civilni invalidi iz Domovinskog rata, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu, u sklopu razdjela 086 – Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, glave 08605 - Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, aktivnosti A688047 – Mirovine na temelju osiguranja – invalidske mirovine, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu i u sklopu razdjela 080 – Ministarstvo znanosti i obrazovanja unutar redovnih aktivnosti.

U 2021. godini osigurano je ukupno 30.050.023,20 kuna. Od toga 29.928.133,20 kuna na aktivnosti A583008 - Civilni invalidi iz Domovinskog rata, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu te 121.890,00 kuna na aktivnosti A688047 – Mirovine na temelju osiguranja – invalidske mirovine, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu.

U 2022. godini osigurano je ukupno 40.408.623,80 kuna. Od toga 40.042.952,80 kuna na aktivnosti A583008 - Civilni invalidi iz Domovinskog rata, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu te 365.670,00 kuna na aktivnosti A688047 – Mirovine na temelju osiguranja – invalidske mirovine, kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S  OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. 

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a polazeći od sljedećih vrednota:

a) temelj suvremene Republike Hrvatske, kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, pobjeda je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog naroda u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu

b) temeljne vrijednosti Domovinskog rata su uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su vođeni domoljubljem stali u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda, poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava i

c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski narod branili su i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

(1)Prava prema ovome Zakonu mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strani državljani mogu ostvariti prava prema ovome Zakonu ako:

1.su u trenutku stradavanja imali prebivalište ili boravište na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno ako je osoba iza koje podnose zahtjev za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu u trenutku stradavanja imala prebivalište ili boravište na teritoriju Republike Hrvatske i

2.ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu, a državljani Republike Hrvatske koji imaju i strano državljanstvo ako ih ne ostvaruju od druge države čiji su državljani.

Članak 3.

Civilni stradalnici iz Domovinskog rata pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti sljedeća prava:

a)Prava invalida po osnovi oštećenja organizma:

1.osobna invalidnina

2.dodatak za njegu i pomoć druge osobe

3.ortopedski dodatak

4.posebni dodatak

5.profesionalna rehabilitacija

b)Prava po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji:

1.obiteljska invalidnina

2.povećana obiteljska invalidnina

3.uvećana obiteljska invalidnina

4.obiteljska invalidnina nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I.-IV. skupine i

5.novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine

c)Ostala prava:

1.novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata

2.pravo na jednokratnu novčanu pomoć

3.dodatak za pripomoć u kući

4.pravo na besplatne udžbenike

5.pravo na stipendiju

6.prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove

7.pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta

8.prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi

9.pravo na korištenje veteranskih centara

10.oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

11.oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi i

12.pravo na troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske.

Članak 4.

Na pitanja u vezi s pravima iz ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, korištenje i prestanak tih prava, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se propisi kojima se uređuju odnosna prava.

Članak 5.

(1)Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti:

1.pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja ili

2.osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela iz GLAVE TRIDESET DRUGE (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE DVANAESTE (XII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE ČETRNAESTE (XIV.) KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 31/93., 39/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE DEVETNAESTE (XIX.) KRIVIČNA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/93., 38/93., 16/96. i 28/96.) počinjena za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

(2)Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.

Članak 6.

(1)Članovima obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni ili izvanbračni drug i djeca (članovi uže obitelji) te roditelji (članovi šire obitelji).

(2)Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

(3)Pojam djeteta, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća dijete rođeno u braku, dijete rođeno izvan braka, posvojenika i pastorka.

(4)Pastorak, u smislu ovoga Zakona, je osoba koja nema živog jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom nadležnog suda, a stradalnik ga je  uzdržavao  najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.

(5)Pojam roditelja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća biološkog roditelja, posvojitelja, očuha i maćehu.

(6)Očuh ili maćeha ostvaruju prava propisana ovim Zakonom za roditelje:

a) ako nema živog oca ili majke ili im je oduzeta roditeljska skrb i

b) ako su stradalnika uzdržavali ili je stradalnik njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.

Članak 7.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

CIVILNI STRADALNICI IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 8.

Civilni stradalnici iz Domovinskog rata u smislu ovoga Zakona su civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu temeljem čijeg stradavanja članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu.

Članak 9.

(1)Civilni invalid iz Domovinskog rata je osoba kojoj  je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane  ili ozljede koju je dobila:

a)Uslijed zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane  pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata

b)u vezi s ratnim događajima (uslijed  korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije  kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.)  u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine

c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija ili

d)uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja,  u razdoblju od  17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, izvan ratnih operacija, ali u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

(2)Civilni invalid iz Domovinskog rata je i osoba kojoj je  organizam oštećen najmanje 60% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane  pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

(3)Civilni invalid  iz Domovinskog rata koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu ili ranijim propisima najmanje pet godina zadržava status civilnog invalida iz Domovinskog rata ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

Članak  10.

Civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu su:

a)Civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona

b)Civilne osobe koja su od rane, povrede, ozljede ili bolesti  dobivene pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona umrle u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

DIO TREĆI

PRAVA CIVILNIH STRADALNIKA

POGLAVLJE I.

PRAVA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA

Članak 11.

(1)Civilni invalidi iz Domovinskog rata imaju po osnovi oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na:

a)osobnu invalidninu

b)dodatak za njegu i pomoć druge osobe

c)ortopedski dodatak

d)posebni dodatak i

e)profesionalnu rehabilitaciju.

(2)Status civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava iz stavka 1. ovoga ostvaruju se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za branitelje (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 12.

(1)Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona civilni invalidi iz Domovinskog rata se razvrstavaju  prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:

I. skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć druge osobe

II. skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma

III. skupina - invalidi sa 90% oštećenja organizma

IV. skupina - invalidi sa 80% oštećenja organizma

V. skupina - invalidi sa 70% oštećenja organizma

VI. skupina - invalidi sa 60% oštećenja organizma

VII. skupina - invalidi sa 50% oštećenja organizma

VIII. skupina - invalidi sa 40% oštećenja organizma

IX. skupina - invalidi sa 30% oštećenja organizma

X. skupina - invalidi sa 20% oštećenja organizma.

(2)Pri ocjenjivanju postotka oštećenja organizma u svrhu priznavanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima uzimaju se u obzir sva takva oštećenja organizma, a status se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnog postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak, osim ako se invalid ne odluči drukčije izjavom na zapisnik kod tijela koje vodi postupak.

(3)Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno pojave bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

ODJELJAK A

OSOBNA INVALIDNINA

Članak 13.

(1)Osnovica za određivanje  osobne invalidnine određuje se u iznosu od 115%  proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: proračunska osnovica).

(2)Osobna invalidnina određuje se u mjesečnom iznosu prema skupini oštećenja organizma invalida.

(3)Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida  I. – X. skupine određuje se u postotku od osnovice iz stavka 1. ovog članka i to:

SKUPINAPOSTOTAK

I.100,00

II.73,00

III.55,00

IV.41,00

V.29,00

VI.18,00

VII.12,00

VIII.6,00

IX.4,00

X.3,00

ODJELJAK B

DODATAK ZA NJEGU I POMOĆ DRUGE OSOBE

Članak 14.

(1)Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:

1.civilni invalidi iz Domovinskog rata I. skupine

2. civilni invalidi iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine kojima je organizam oštećen i neovisno o oštećenju organizma iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona koje je oštećenje, zajedno s oštećenjem organizma iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.

(2)Invalidi iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:

1. u prvi stupanj - civilni invalidi iz Domovinskog rata I. do IV. skupine, koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomoć od druge osobe

2. u drugi stupanj - ostali civilni invalidi iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 15.

(1)Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pomoć druge osobe određuje se u iznosu od 115%  proračunske osnovice.

(2)Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno:

a)za I. stupanj 100% od osnovice

b)za II. stupanj 66% od osnovice.

ODJELJAK C

ORTOPEDSKI DODATAK

Članak 16.

(1)Pravo na ortopedski dodatak imaju civilni invalidi iz Domovinskog rata kojima je tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica dobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

(2)Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.

Članak 17.

(1)Osnovica za određivanje  ortopedskog dodatka  određuje se u iznosu od 115%  proračunske osnovice.

(2)Ortopedski dodatak iznosi mjesečno:

a)za I. stupanj 29% od osnovice

b)za II. stupanj 22% od osnovice

c)za III. stupanj 14% od osnovice i

d)za IV. stupanj 7% od osnovice.

(3)Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke a) ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dva ili više oštećenja I. stupnja.

ODJELJAK D

POSEBNI DODATAK

Članak 18.

(1)Korisnik prava na osobnu invalidninu ima pravo na posebni dodatak u iznosu od 50% pripadajućeg iznosa osobne invalidnine ako nije u radnom odnosu, ne prima mirovinu i naknadu plaće od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom profesionalne rehabilitacije.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnici osobne invalidnine koji su u trenutku nastanka oštećenja organizma bili maloljetni,  imaju pravo na  posebni dodatak u iznosu od 50%  osnovice iz članka 13.  stavka 1. ovoga Zakona bez obzira na uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

ODJELJAK E

PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Članak 19.

(1)Civilni invalid iz Domovinskog rata kod kojeg je uzrok invalidnosti djelomično ili u cijelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti na osnovi kojih je stekao svojstvo civilnog invalida iz Domovinskog rata, a kod kojeg postoji preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje posla za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje.

(2)O pravu na profesionalnu rehabilitaciju i roku trajanja rehabilitacije u prvom stupnju rješava područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema prebivalištu invalida, a u drugom stupnju Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoš¬lja¬vanju osoba s invaliditetom.

(3)Za vrijeme profesionalne rehabilitacije civilni invalid iz Domovinskog rata ima pravo na novčanu pomoć u visini 33 % proračunske osnovice ako mu redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60 % proračunske osnovice.

POGLAVLJE II.

PRAVA PO OSNOVI GUBITKA ILI NESTANKA ČLANA OBITELJI

Članak 20.

(1)Članovi uže i šire obitelji civilnih osoba poginulih ili umrlih u Domovinskom ratu imaju uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu.

(2)Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni i izvanbračni drug i djeca te roditelji civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

(3)Članovi uže i šire obitelji civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu imaju uz uvjete propisane ovim Zakonom pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine.

(4)Prava iz ovoga članka ostvaruju se sukladno pravilniku iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.

ODJELJAK A

OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 21.

(1)Članovi uže obitelji civilnih osoba poginulih ili umrlih u Domovinskom ratu pravo na obiteljsku invalidninu mogu ostvariti pod sljedećim uvjetima:

1.bračni ili izvanbračni drug stječu pravo na obiteljsku invalidninu kada navrše 50 godina ili ranije ako su nesposobni za privređivanje

2.djeca, posvojenici i pastorčad - do navršene 15. godine života odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovitog obrazovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovitog obrazovanja, prije navršene 26. godine života. Ako je zbog bolesti došlo do prekida, mirovanja ili u drugom slučaju spriječenosti u ispunjavanju školskih odnosno studentskih obveza u punom opsegu po službenoj odluci škole odnosno visokog učilišta, pravo na obiteljsku invalidninu ove osobe mogu koristiti i za vrijeme trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog bolesti izgubile od redovitog školovanja, ako je redovito školovanje nastavljeno prije 26. godine života i

3.djeca koja završe redovito srednjoškolsko obrazovanje u obrazovnom programu u trajanju do tri godine, a nastavljaju redovito srednjoškolsko obrazovanje za višu razinu kvalifikacije ili po programu za obrazovanje odraslih, zadržavaju to pravo ako nisu zaposleni.

(2)Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1., točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu.

(3)Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti.

Članak 22.

(1)Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se:

1.žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje tijelo vještačenja iz članka 75. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života

2.dijete do navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad, prema kriterijima medicinske znanosti, za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26 godina života i

3.bračni drug iza preminule osobe od koje izvodi pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima obavlja roditeljsku dužnost, dok su ta djeca nesposobna za samostalan život i rad, sukladno točki 2. ovoga stavka.

(2)Dijete iz stavka 1. točke b) ovoga članka koje prekine školovanje zbog bolesti koju je utvrdila nadležna zdravstvena ustanova smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.

Članak 23.

(1)Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

(2)Očuh, maćeha i posvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže  obitelji ostvarili to pravo.

(3)Očuh, maćeha ili posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu  isključuje roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo, te mu je roditeljska skrb oduzeta odlukom suda u izvanparničnom postupku.

Članak 24.

(1)Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine određuje se u iznosu od 115%  proračunske osnovice.

(2)Obiteljska invalidnina za jednog člana obitelji iz članka 21. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji, za svakog sukorisnika iznos  obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka povećava se za 50%.

Članak 25.

(1)Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili više članova obitelji obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

(2)Članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi dvije ili više osoba imaju pravo na obiteljsku invalidninu, u nesmanjenom iznosu, za svaku od tih osoba.

(3)Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, i korisnici osobne invalidnine.

ODJELJAK B

POVEĆANA OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 26.

(1)Pravo na obiteljsku invalidninu  određenu po članku 24. stavku  2. ovoga Zakona povećanu za 50% ima:

1.roditelj čije je jedino dijete poginulo ili umrlo u Domovinskom ratu

2.roditelj koji je imao i druge djece, a koja su sva poginula ili umrla  u Domovinskom ratu do podnošenja zahtjeva za povećanu obiteljsku invalidninu

3. bračni ili izvanbračni drug osobe poginule ili umrle u Domovinskom ratu koji nema djece, odnosno ima jedno ili više djece koja su  sva nesposobna za privređivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života odnosno prije 26. godine ako je dijete bilo na redovitom školovanju

4.bračni ili izvanbračni drug osobe poginule ili umrle u Domovinskom ratu koji je imao djece, a koja su sva poginula ili umrla do podnošenja zahtjeva za povećanu obiteljsku invalidninu i

5.dijete bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, čiji jedan roditelj je život izgubio u Domovinskom ratu, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja ili razlogu lišenja roditeljske skrbi drugog roditelja.

(2)Ako se obiteljskom invalidninom po stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga članka koriste oba roditelja kao sukorisnici, iznos obiteljske invalidnine određene po članku 24. stavku 3. ovoga Zakona povećava se za 50%.

(3)Ako se obiteljskom invalidninom po stavku 1. točki  5. ovoga članka koristi više djece - sukorisnika obiteljske invalidnine, iznos obiteljske invalidnine određen po članku 24. stavku 3.  ovoga Zakona povećava se za 50%.

ODJELJAK C

UVEĆANA OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 27.

(1)Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu, uz pravo na obiteljsku invalidninu ima:

1.roditelj čije je jedino dijete poginulo ili umrlo u Domovinskom ratu

2.roditelj koji je imao i druge djece, a koja su sva poginula ili umrla do podnošenja zahtjeva za uvećanu obiteljsku invalidninu

3.  bračni ili izvanbračni drug osobe poginule ili umrle u Domovinskom ratu koji nema djece, odnosno ima jedno ili više djece koja su  sva nesposobna za privređivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života odnosno prije 26. godine ako je dijete bilo na redovitom školovanju

4.bračni ili izvanbračni drug osobe poginule ili umrle u Domovinskom ratu koji je imao djece, a koja su sva poginula ili umrla do podnošenja zahtjeva za uvećanu obiteljsku invalidninu i

5.dijete bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, čiji jedan roditelj je poginuo ili umro u Domovinskom ratu, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja ili razlogu lišenja roditeljske skrbi drugog roditelja.

(2)Uvećana obiteljska invalidnina iz stavaka 1. ovoga članka iznosi 34,50% osnovice iz članka 24. stavka 1. ovog Zakona.

(3)Ako više osoba iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u iznosu iz stavka 2. ovoga članka, pripada svakoj od njih.

Članak 28.

Korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe.

ODJELJAK D

OBITELJSKA INVALIDNINA NAKON SMRTI CIVILNOG INVALIDA IZ DOMOVINSKOG RATA I.-IV. SKUPINE

Članak 29.

(1)Bračni i izvanbračni drug  e djeca civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, pravo na obiteljsku invalidninu.

(2)Pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju i  roditelji civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, ako niti jedan član uže obitelji ne koristi to pravo i ako im je on bio jedino dijete.

Članak 30.

Obiteljska invalidnina nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I.-IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe,  za jednog člana obitelji iznosi 25% mjesečno od osnovice iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 31.

Ako pravo na obiteljsku invalidninu nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I.-IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ostvaruje više članova obitelji, za svakog sukorisnika iznos obiteljske invalidnine iz članka 30. ovoga Zakona povećava se za 50%.

Članak 32.

Ako pravo na obiteljsku invalidninu nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I.-IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe koriste dva ili više člana obitelji obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

ODJELJAK E

NOVČANA NAKNADA U IZNOSU OBITELJSKE INVALIDNINE, POVEĆANE I UVEĆANE OBITELJSKE INVALIDNINE

Članak 33.

(1)Članovi uže i šire obitelji civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine koju bi ostvarili kao članovi obitelji civilnih osoba poginulih  ili umrlih u Domovinskim ratom,  sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2)Ako su naknadu iz stavka 1. ovoga članka ostvarili bračni ili izvanbračni drug i/ili djeca civilne osobe nestale u Domovinskom ratu, roditelji imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine koju bi ostvarili kao roditelji djeteta poginulog ili umrlog u Domovinskim ratom.

Članak 34.

(1)Članovi obitelji iz članka 33. ovog Zakona  stječu pravo na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine i sva ostala prava iz ovoga Zakona kao i članovi obitelji civilnih osoba  umrlih ili poginulih pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona pod uvjetima i u postupku utvrđenim za članove obitelji civilnih osoba  poginulih ili umrlih  u Domovinskom ratu, osim prava na obiteljsku invalidninu.

(2)Članovima obitelji iz članka 33. ovog Zakona nakon identifikacije nestale osobe ili proglašenja nestale civilne osobe umrlom prestaje pravo na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine te ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu na sljedeći način:

a) po službenoj dužnosti u kontinuitetu nakon prestanka prava na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, nakon identifikacije nestale osobe ili

b) temeljem podnesenog zahtjeva, sukladno ovom Zakonu, a nakon pravomoćnosti rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom.

POGLAVLJE III.

OSTALA PRAVA

ODJELJAK A

NOVČANA NAKNADA ZA CIVILNE STRADALNIKE IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 35.

Pravo na novčanu naknadu  za civilne stradalnike iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: novčana naknada) imaju korisnici osobne invalidnine iz ovoga Zakona, korisnici obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona i korisnici novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona,  ako:

1.nisu zaposleni

2.oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade

3.nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti

4.oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba

5.oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba

6.oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od proračunske osnovice

7.nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu

8.nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i

9.nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.

Članak 36.

(1)Osnovica za određivanje novčane naknade iznosi 33% proračunske osnovice.

(2)Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, novčana naknada se određuje u visini osnovice.

(3)Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od utjecaja na novčanu naknadu, novčana naknada se određuje u iznosu razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje novčane pomoći.

Članak 37.

(1)Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na novčanu naknadu, novčana naknada određena prema članku 36. ovoga Zakona povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika.

(2)Ako oba bračna ili izvanbračna druga ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na novčanu naknadu, po različitim osnovama, novčana pomoć im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga.

(3)Sukorisnicima novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji žive u zajedničkom kućanstvu, novčana naknada pripada na jednake dijelove.

(4)Osobama iz stavka 1. i 2. ovoga članka koje ne žive u zajedničkom kućanstvu  novčana naknada svakome od njih određuje se kao samostalnom korisniku, s tim da zbroj tih iznosa ne može biti veći od iznosa naknade povećane po stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak  38.

Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

ODJELJAK B

PRAVO NA JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ ZBOG NEMOGUĆNOSTI PODMIRENJA OSNOVNIH ŽIVOTNIH POTREBA

Članak 39.

(1)Pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba (u daljnjem tekstu: jednokratna novčana pomoć) mogu ostvariti korisnici osobne invalidnine iz ovoga Zakona, korisnici obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona i korisnici novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona.

(2)Pravo na jednokratnu novčanu pomoć mogu ostvariti osobe iz stavka 1. ovoga članka ako se nalaze u jednoj od sljedećih situacija:

1.teške akutne, teške kronične, maligne bolesti korisnika ili teške ozljede korisnika nastale zbog nesretnog slučaja

2.teške akutne, teške kronične, maligne bolesti članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu ili teške ozljede članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu nastale zbog nesretnog slučaja

3.elementarne nepogode koja je prouzročila štetne posljedice za korisnika i članove njegova zajedničkog kućanstva

4.smrti člana uže obitelji korisnika koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu ili

5.novčani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 25%  proračunske osnovice.

(3)Pravo na jednokratnu novčanu pomoć korisnici mogu ostvariti jedanput u jednoj kalendarskoj godini.

(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, korisnici iz stavka 1. ovoga članka u jednoj kalendarskoj godini mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć više puta samo za situaciju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka iako su već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka u tijeku jedne kalendarske godine.

(5)Ukupni iznos jednokratnih novčanih pomoći po svim situacijama iz stavka 2. ovoga članka koji korisnici mogu ostvariti u jednoj kalendarskoj godini ne može biti veći od iznosa jedne proračunske osnovice.

Članak 40.

Osobe koje se nalaze u situaciji iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako:

1.imaju registrirano trgovačko društvo ili obrt

2.su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% proračunske osnovice

3.su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje im ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba

4.su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba

5.su na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora i

6.su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva po istoj situaciji već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć po osnovi drugog propisa.

Članak  41.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

ODJELJAK C

DODATAK ZA PRIPOMOĆ U KUĆI

Članak 42.

(1)Civilni invalid iz Domovinskog rata ili korisnik obiteljske invalidnine koji je korisnik novčane naknade iz članka 35. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade može ostvariti pravo na dodatak za pripomoć u kući ako zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može ispunjavati osnovne životne zahtjeve i ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu ili drugim propisima.

(2)Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23%  proračunske osnovice.

ODJELJAK D

PRAVO NA KORIŠTENJE USLUGA VETERANSKIH CENTARA

Članak 43.

Pravo na korištenje usluga veteranskih centara pod uvjetima određenim općim aktima tih ustanova mogu ostvariti civilni invalidi iz Domovinskog rata i članovi obitelji civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu.

ODJELJAK E

BESPLATNI UDŽBENICI

Članak 44.

(1)Pravo na besplatne udžbenike za potrebe redovitoga školovanja u srednjim školama mogu ostvariti djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata.

(2)Osobe iz stavaka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na besplatne udžbenike, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice.

(3)Nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu je prvostupanjsko tijelo koje rješava o pravu na besplatne udžbenike.

(4)Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima upravnih tijela i službenih osoba iz stavka 3. ovoga članka je ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(5)Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar obrazovanja u suradnji s ministrom.

ODJELJAK F

PRAVO NA STIPENDIJU

Članak 45.

(1)Djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog i civilni invalidi iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima ako im mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice.

(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za obrazovanje u suradnji s ministrom.

ODJELJAK G

SMJEŠTAJ U UČENIČKE, ODNOSNO STUDENTSKE DOMOVE

Članak 46.

(1)Učenici i studenti koji su djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine sa 100% oštećenjem organizma ostvaruju pravo na subvenciju smještaja u učeničkim i studentskim domovima sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti i način smještaja u učeničkim domovima, odnosno pravilniku kojim se uređuje subvencionirani smještaj studenata u učeničkim i studentskim domovima, a kojeg donosi ministar nadležan za obrazovanje u suradnji s ministrom.

(2)Studenti koji su djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih Domovinskom ratu i civilni invalidi iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na subvenciju smještaja u studentskim domovima sukladno pravilniku kojim se uređuje subvencionirani smještaja u učeničkim i studentskim domovima, a kojeg donosi ministar nadležan za obrazovanje u suradnji s ministrom.

ODJELJAK H

PRAVO NA PREDNOST PRI ZAPOŠLJAVANJU I POPUNJAVANJU RADNOG MJESTA

Članak 47.

(1)Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom prema sljedećem redoslijedu:

1.djeci civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu

2.civilnim invalidima iz Domovinskog rata

3.bračnom, odnosno izvanbračnom drugu i roditeljima civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu.

(2)Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.

(3)Tijela iz stavka 1. ovoga članka obvezna su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.

(4)Provedbu stavaka 1. do 3. ovoga članka nadzire upravna inspekcija.

(5)Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora.

(6)Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka predstavke iz stavka 5. ovoga članka obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(7)Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija će ukinuti.

(8)Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavaka 1. do 3. ovoga članka donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu.

(9)Protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka može se tužbom pokrenuti upravni spor.

(10)Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja predstavke iz stavka 5. ovoga članka i čelnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora.

(11)Odredbe ovoga članka o provedbi inspekcijskog nadzora nad postupkom prijma u službu na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa.

(12)Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.

Članak 48.

(1)Pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sve pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedećem redoslijedu:

1.djeci civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu

2.civilnim invalidima iz Domovinskog rata

3.bračnom, odnosno izvanbračnom drugu i roditeljima civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu.

(2)Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.

(3)Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.

(4)Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga članka provodi nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem po službenoj dužnosti, na zahtjev osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju.

(5)Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o tome obavijestiti osobu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu odnosno ponudu za to radno mjesto.

(6)Osoba iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 5. ovoga članka ili u roku od 30 dana od saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom.

(7)U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 6. ovoga članka i u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donijeti rješenje i dostaviti ga stranci.

(8)Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti.

(9)Pravomoćno rješenje iz stavka 8. ovoga članka  predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno.

(10)U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora, čijim sklapanjem je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.

(11)Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 10. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona i to od prvoga dana idućeg mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 8. ovoga članka.

(12)Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.

Članak 49.

(1)Za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, osoba iz članka 47. stavaka 1. do 3. i članka 48. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja ili oglasa te:

1.Rješenje ili potvrdu o priznatom statusu

2.dokaz o nezaposlenosti – potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. ovoga Zakona)

3.presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja osim ako se radi o prvom zapošljavanju ili zapošljavanju putem internog oglasa

4.potvrdu poslodavca da radno mjesto osobe iz članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. ovoga Zakona ne odgovara njegovoj vrsti i razini obrazovanja (u slučaju iz članka 47. stavka 2. i članka 48. stavka 2. ovoga Zakona).

(2)Tijela iz članka 47. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 48. ovoga Zakona dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje pozvati osobe iz članka 47. stavaka 1. do 3. i članka 48. stavaka 1. do 3.ovoga Zakona da dostave dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju.

(3)Tijela iz članka 47. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 48. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu tijela državne uprave nadležnog za branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju.

Članak 50.

Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe iz članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. ovoga Zakona kojima je:

a) zadnji radni odnos prije prijave na javni natječaj ili oglas prestao temeljem izvršnog rješenja o:

1. prestanku službe po sili zakona

2. prestanku službe otkazom ili

3. izvanrednom otkazu

b) radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao u slučaju:

1. redovitog otkaza ugovora o radu kada je ugovor o radu otkazao radnik

2. redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili

3. izvanrednog otkaza, osim kada ugovor o radu izvanredno otkaže radnik zbog osobito teške povrede obveze  iz radnog odnosa od strane poslodavca.

ODJELJAK I

PREDNOST PRI SMJEŠTAJU U USTANOVE SOCIJALNE SKRBI

Članak 51.

Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja sukladno propisima o socijalnoj skrbi, a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave imaju sljedeće osobe, prema redoslijedu:

a)civilni invalidi iz Domovinskog rata i

b)roditelji i bračni ili izvanbračni drug civilnih osoba poginulih, umrlih ili nes¬talih u Domovinskom ratu.

ODJELJAK J

OSLOBAĐANJE PLAĆANJA NAKNADE ZA PRENAMJENU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 52.

Civilni invalidi iz Domovinskog rata  imaju pravo na oslobođenje od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevinske dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju.

ODJELJAK K

PRAVO NA TROŠKOVE PRIJEVOZA I UKOPA POSMRTNIH OSTATAKA

Članak 53.

(1)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske.

(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

ODJELJAK L

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA SUDSKIH, UPRAVNIH I JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI

Članak 54.

U postupku ostvarivanja prava iz ovoga Zakona stranke su oslobođene od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status.

ODJELJAK M

PROJEKTI  ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA CIVILNIH STRADALNIKA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 55.

Ministarstvo razvija i provodi projekte i inicijative usmjerene povećanju kvalitete življenja civilnih stradalnika Domovinskog rata korištenjem sredstava strukturnih i investicijskih fondova Europske unije te drugih međunarodnih i europskih instrumenata iz svoje nadležnosti, te sudjeluje u provedbi istih pokrenutih od strane drugih nadležnih tijela.

POGLAVLJE IV.

SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Članak 56.

Proračunska osnovica kao osnovica za utvrđivanje prava iz ovoga Zakona utvrđuje se svake godine zakonom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna prilikom donošenja proračuna za tekuću godinu.

Članak 57.

Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona kao i sredstva koja čine razliku između prava koja su priznata po ovome Zakonu i prava koja bi pripadala po posebnim propisima osiguravaju se iz državnog proračuna.

DIO ČETVRTI

EVIDENCIJA CIVILNIH STRADALNIKA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 58.

(1)Ustrojava se Evidencija civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Evidencija).

(2)Evidencija je službena evidencija osoba  u koju se upisuju civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu temeljem čijeg gubitka ili nestanka članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu.

Članak 59.

Evidencija se vodi na temelju službenih podataka Ministarstva.

Članak 60.

Evidencija nije javno dostupna i koristi se u službene svrhe.

Članak 61.

Način  vođenja, sadržaj,  pristup i ostalo u vezi vođenja Evidencije uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar.

DIO PETI

POČETAK, TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA

Članak 62.

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, povećana i uvećana obiteljska invalidnina, novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata i dodatak za pripomoć u kući, pripadaju korisniku prava od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti  za ostvarivanje prava te ako drugo nije propisano ovim Zakonom.

Članak 63.

Civilni invalidi iz Domovinskog rata koji za isto oštećenje organizma koriste pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom osiguranju ne mogu koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu.