PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ovršnim zakonom („Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.; u daljnjem tekstu: OZ) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni i procesnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Zbog uočenih posljedica nastupa posebnih okolnostiepidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (u daljnjem tekstu: bolest COVID-19) na materijalnopravne i procesnopravne odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja predlažu se mjere pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.
Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U posebnim okolnostima koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19 nastoji se zaštiti život i zdravlje ljudi te smanjiti šteta nastala građanima i šteta u gospodarskom poslovanju.
U skladu s navedenim ovim Zakonom predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore koja će nakon što zaprimi prijedlog ovrhovoditelja dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta ovršenika. Ujedno se ovim Zakonom propisuje da kada javni bilježnici provode radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.
Radi jačanja zaštite ovršenika ovim Zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako u roku od 15 dana javni bilježnik ne zaprimi očitovanje ovrhovoditelja, odnosno, ovršenika ili ako ovršenik ospori ili prizna zahtjev ili ako traži odgodu ovrhe, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama.
S ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.
Također se smanjuju troškovi postupka na način da više nema troška izdavanja potvrde o ovršnosti jer se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Ujedno se uvodi pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.
Isto tako, predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Radi zaštite dostojanstva ovršenika Zakonom se predlaže da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, odnosno samo u iznimnim slučajevima. Ujedno se povećava iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti sa 20.000 na 40.000 kn.
Zakonom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćeni namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.
Povodom Presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d. koja glasi da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, dodana je odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.
Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, odnosno ako u istom roku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.
Isto tako, s obzirom na to da Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.; dalje u tekstu: ZSDU), kojim je uređen sustav državne uprave, više ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, donošenjem ovog Zakona provest će se usklađivanje sa ZSDU-om, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17 i 29/18.) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku jest to da bi se njegovim donošenjem osigurala pojačana zaštita dostojanstva dužnika (ovršenika) uslijed posebnih okolnosti uz zadržavanje načela proporcionalnosti-razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Članak 1.
(1) U Ovršnom zakonu („Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.) u članak 8. iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8. i 9. koji glase:
„(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, na adresu iz stavka 2. do 6. ovoga članka dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.
(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem središnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).
(9) Iznimno od odredbi ovog članka kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.“
(3) Stavci 7.,8.,9.,10. i 11., postaju stavci 10.,11.,12.,13. i 14.
Članak 2.
(1) U članku 14. stavci 8. i 9 mijenjaju se i glase:
„(8)Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun.
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.“
(2) U članku 14. dodaju se stavci 10. i 11 koji glase.
„(10) Iznos, rokove, kriterije te način obračuna i plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će Pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.“
(11)Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.
Članak 3.
Iza članka 39. dodaje se članak 39 a. koji glasi:
Članak 39 a.
„(1) Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
(3) Hrvatska javnobilježnička komora će prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravati u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda sa sjedištem u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.
(4) Na području određenom iz stavka 3. ovoga članka predmeti će se dodjeljivati javnim bilježnicima u rad ravnomjerno po abecednom redu njihovih prezimena.
(5) Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbinu iz vjerodostojne isprave na temelju koje se predlaže ovrha.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom obrasce iz stavka 1. i 2. ovoga članka, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku.
Članak 4.
U članku 46. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine, neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja., osim ako za to postoji opravdan razlog,“
Članak 5.
U članku 65. stavku 1. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetosti, a najdulje u trajanju 30 dana.
Članak 6.
(1) U članku 72. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, odnosno ako u istom roku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja .“
(2)Stavci 3.,4. i 5. postaju stavci 4., 5., i 6.
Članak 7.
(1) U članku 80. b. stavku 1. broj 20.000 mijenja se brojem 40.000.
(2) U stavku 2. broj 20.000 mijenja se brojem 40.000.
Članak 8.
U članku 153. stavak 4. riječi: „ured državne uprave u županiji, nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo)“.
Članak 9.
(1) U članku 154. stavku 1. riječi: „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
(2) U stavku 4. riječi: „(4) Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo“.
Članak 10.
(1) U članku 156. stavku 2. riječi: „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
(2) U stavku 3. riječi: „Nadležni ured državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo“.
Članak 11.
U članku 172. stavku 1.iza točke 14. dodaju se točka 15., 16.,17. i 18. koje glase
„15. dodatak za topli obrok i prigodne nagrada radniku koja se smatraju materijalnim pravom radnika (regres, božićnica, uskrsnica, jubilarna nagrada, novčana nagrada za radne rezultate) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
16. sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije.
17. novčane naknada žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom
18. sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, osim ovrhe u svezi obavljanja djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava. “
Članak 12.
U članku 278. dodaje stavak 2. koji glasi:
(2) Javni bilježnik provodi radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda.
Članak 13.
(1) U članku 279. stavak 1. briše se.
(2) Stavak 2. postaje stavak 1. mijenja se i glasi:
Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a nemaju svi prebivalište ili sjedište u istoj jedinici područne (regionalne) samouprave, javni bilježnik kojem je povjeren u rad prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave postupa po povjerenom prijedlogu ako jedan ovršenik imaprebivalište ili sjedište na službenom području i sjedištu javnog bilježnikakojem je povjeren u rad prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
(3) Stavak 3. postaje stavak 2. mijenja se i glasi:
„Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore sud će prijedlog odbaciti.“
Članak 14.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„Postupanje u povodu prijedloga
Članak 281.
(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan poslati će ga ovršeniku te ga pozvati da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu, jer će u protivnom protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem slučaju će sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem
(3) Obavijest iz stavka 1. ovog članka će se otpremiti na adresu iz članka 8. ovog Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovog Zakona.
(4) Ako ovršeniku roku iz stavka 1. ospori prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako ovršenik u roku iz stavka 1. prizna postojanje tražbine (platni nalog) ili dijela tražbine (djelomični platni nalog), ili predlaže odgodu ovrhe, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(6) Ako ovršeniku roku iz stavka 1. ne ospori prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ili ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 1. svojim očitovanjem nije u cijelosti ili u dijelu povukao prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(7) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(8) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe sa prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske smatrati će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(9) Javni bilježnik će donijeti i otpremiti rješenje o ovrsi sukladno odredbama stavka 4., 5. i 6. ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama stavka 7. i 8 ovog članka, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 1. ovog članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju stavka 7. i 8. ovog članka.
(10) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(11) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovog članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Članak 15.
(1) U članku 283. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Javni bilježnik će staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio ako u roku od petnaest dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor.“
(2) U članku 283. stavak 4. mijenja se i glasi:
Rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik će dostaviti ovrhovoditelju.
Članak 16.
Članak 288. mijenja se i glasi:
„U postupku određivanja ovrhe javnog bilježnika kao povjerenika suda na temelju vjerodostojne isprave primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi na temelju takve isprave.“
Članak 17.
Članak 289. mijenja se i glasi:
(1) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici, imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Naknada koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troška ovrhe.
(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
(1) Ovršni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, ako odredbama ovoga zakona nije drukčije propisano.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 1., 6., 8., 9 i 10. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku.
Članak 19.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će Odluku iz članka 3. ovog Zakona kad se za to ispune tehnički uvjeti.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 3. ovog Zakona.
(4) Dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascujavnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore, podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obavlja se po pravilima Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17).
(5) Podzakonski propisi doneseni na temelju Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.) ostaju na snazi do stupanja na snagu podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Naknadna procjena učinaka
Članak 20.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani. Uz navedeno uređuje se komunikacija sudionika u postupku koji su obvezni elektroničke komunikacije u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku radi usklađenja s pravilima o dostavi u parničnom postupku.
Uz članak. 2.
Ovim člankom brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova prilikom određivanje prijedloga za ovrhu ili osiguranje. Uz navedeno propisuje koji sudionici u postupku imaju pravo na naknadu i da će iznos te ostali detalji u vezi s naknadom urediti će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi elektroničkom obliku nadležnom sudu. Uz navedeno propisano je da će se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave slati javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore koji će iste proslijediti javnim bilježnicima rasporedu abecednim redom prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikacije između sudionika u postupku. Obrasce, tehničke uvjete i način postupanja propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa Pravilnikom. Navedenim rješenjem osigurava se brzi i učinkovitiji ovršni postupak.
Uz članak 4.
Radi zaštite dostojanstva dužnika odredbama ovog članka propisano je da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja.
Uz članak 5.
Predmetna odredba propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, a najdulje u trajanju 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi i pod uvjetom da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
Uz članak 6.
Predmetnom odredbom se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, s obzirom na to da se predmetnom odredbom potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.
Uz članak 7.
Radi zaštite dostojanstva dužnika povisuje se iznos glavnice za koji se ne može pokrenuti ovrha.
Uz članak 8. do 10.
Izraz „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuje se izrazom „nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo“, radi usklađivanja sa ZSDU-om, koji ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, zbog čega se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 11.
Odredbom ovog članka povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život, novčana naknada žrtvama kaznenih djela te sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se ureduju prava nacionalnih manjina ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, osim ovrhe u svezi obavljanja djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava.
Uz članak 12.
Navedenom odredbom propisuje se da kad javni bilježnik obavlja radnje u ovršnom postupku on to čini kao povjerenik suda, čime se podiže razina pravne zaštite.
Uz članak 13.
Ovim člankom vrši se uskladba s člankom 3. ovog Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka propisuje se način postupanja javnog bilježnika u ovršnom postupku te se propisuje da će javni bilježnik nakon što zaprimi prijedlog za ovrhu obavijestiti ovršenika i pozvati ga da svoju obvezu ispuni, odnosno da spor riješi izvansudskim putem, jer će se u protivnom protiv njega donijeti rješenje o ovrsi. Navedenom odredbom postiže se da se prije samog postupka ovrhe potraživanje bude podmireno i da ovršenik bude uredno obaviješten o potraživanju i ako postoji spor stvar riješi izvansudskim putem.
Uz članak 15.
Predmetnom odredbom se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdaje javni bilježnik kada se za to steknu zakonski uvjeti a ne kao dosad na prijedlog ovrhovoditelja. Navedenim rješenjem trošak provedbe ovrhe se pojeftinjuje i pojednostavljuje, jer se iz poslovnog procesa ovrhe miče jedan korak.
Uz članak 16.
Odredbom se vrši uskladba s predloženim novim rješenjima u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Uz članak 17.
Predloženom odredbom propisano je da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu.
Uz članak 18.
Predložena odredba uređuje postupanje tijela nadležnih za provedbe ovrhe u postupcima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 19.
Odredbom ovog članka određuju se rokovi u kojima ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi podzakonske akte propisane Zakonom te se propisuje kako će se postupati do stupanja na snagu odredbi iz članka 3. ovog zakona.
Uz članak 20.
Predmetnom odredbom propisuje se naknadna procjena učinka propisa sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“ broj 44/17.) s obzirom na to da se zakon donosi po hitnom postupku.
Uz članak 21.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na fzičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.
(4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost tefzičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.
(7) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.
(8) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.
(9) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem davatelja poštanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.
(10) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.
(11) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik.
Članak 14.
(8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu već uovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi ovrha protiv ovršenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka.
(9) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun te za koje predvidive troškove zahtijeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun.
Članak 46.
(1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.
(2) Sud može odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog.
Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika
Članak 65.
(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da
bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje jeodređena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ilijavnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.
Članak 72.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.
(2) Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
(3) Ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.
(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka iznosi osam dana i počinje teći od dana kojega je ovršenik saznao da je ovrhom zahvaćen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogućnost ovrhe ograničena. Nakon isteka roka odtrideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stavka 3. ovoga članka prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.
(5) Rješenjem o obustavi ovrhe ukinut će se sve provedene ovršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih osoba.
Članak 80.b
(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
Članak 153.
(1) Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.
(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga zainteresiranih tijela, organizirat će javne prodavaonice za obavljanje poslova javnoga komisionara za područje jedne ili više županija, ovisno o broju ovrha koje se provode na pokretninama, njihovoj naravi, količini, vrijednosti te gospodarskoj isplativosti.
(3) Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore ministarstvo nadležno za poslove gospodarstva može dozvoliti da ona poslove javnog komisionara za određeno područje ili neke od poslova javnog komisionara za određeno područje, na temelju provedenog natječaja, povjeri fizičkoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova javnog komisionara. O povjeravanju poslova Hrvatska gospodarska komora sklopit će s izabranim komisionarom ugovor uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove gospodarstva.
(4) Dozvolu za obavljanje poslova javnog komisionara Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu javnu komisionu prodavaonicu, odnosno javnom komisionaru iz stavka 3. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji, nadležan za gospodarstvo, na čijem je području sjedište javne komisione prodavaonice, odnosno javnog komisionara.
Nadzor nad radom javnih komisionara
Članak 154.
(1) Opći nadzor nad radom javnih komisionara provodi ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo na čijem je području njihovo sjedište.
(2) Nadzor nad radom javnog komisionara u pojedinim predmetima ovrhe na pokretninama provodi ovršni sudac koji vodi postupak u tom predmetu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne isključuju pravo nadzora nad poslovanjem javnog komisionara koje prema posebnim propisima imaju upravna tijela.
(4) Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo oduzet će dozvolu iz članka 153. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu javnu komisionu prodavaonicu ili javnom komisionaru iz članka 153. stavka 3. ovoga Zakona ako se utvrdi da više ne ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti javnog komisionara, odnosno da su teže povrijedili svoje dužnosti preuzimanja pokretnina na čuvanje i prodaju.
Osiguranje od odgovornosti
Članak 156.
(1) Komisionar je dužan osigurati se od odgovornosti do iznosa koji će utvrditi ministar nadležan za poslove pravosuđa s obzirom na vrstu pokretnina za čiju je prodaju dobio dozvolu i očekivani promet.
(2) Komisionar je dužan produljiti osiguranje od odgovornosti najkasnije mjesec dana prije isteka prethodnog razdoblja osiguranja i o tome bez odgode obavijestiti ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo na čijem je području njegovo sjedište.
(3) Nadležni ured državne uprave oduzet će dozvolu za rad komisionaru koji ne produži ugovor o osiguranju sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka.
Izuzimanje od ovrhe
Članak 172.
Izuzeti su od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Nadležnost javnih bilježnika
Članak 278.
Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku
Članak 279.
(1) Za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.
(2) Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog bilježnika, nadležan je javni bilježnik koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.
(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku.
Postupanje u povodu prijedloga
Članak 281.
(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(2) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan.
(4) Javni bilježnik će donijeti i otpremiti odluku iz stavka 1. ovoga članka ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana zaprimanja prijedloga.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će svoju odluku donijeti u roku od 60 dana, računajući od dana kada je zaprimio spis.
(6) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(7) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(8) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 6. i 7. ovog članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti
Članak 283.
(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni će bilježnik staviti na otpravak rješenja o ovrsi koje je donio potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti ako u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor.
(2) Javni bilježnik može staviti na otpravak rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti i kad je prigovor podnesen u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da očito nije pravodoban.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni će bilježnik postupiti u skladu s odredbom članka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Otpravak rješenja o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik predat će ovrhovoditelju.
(5) Naknadni otpravak rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, javni bilježnik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i obrazloženi podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u spisima koji se nalaze kod suda izdaje sud.
Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Članak 288.
U postupku određivanja javnobilježničke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi na temelju takve isprave.
pristojbu.
Pravo javnih bilježnika na nagradu i naknadu troškova
Članak 289.
(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Za ove poslove javni bilježnici ne naplaćuju javnobilježničku
(2) Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada.
(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ovršnim zakonom („Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.; u daljnjem tekstu: OZ) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni i procesnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Zbog uočenih posljedica nastupa posebnih okolnosti epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (u daljnjem tekstu: bolest COVID-19) na materijalnopravne i procesnopravne odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja predlažu se mjere pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.
Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U posebnim okolnostima koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19 nastoji se zaštiti život i zdravlje ljudi te smanjiti šteta nastala građanima i šteta u gospodarskom poslovanju.
U skladu s navedenim ovim Zakonom predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore koja će nakon što zaprimi prijedlog ovrhovoditelja dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta ovršenika. Ujedno se ovim Zakonom propisuje da kada javni bilježnici provode radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.
Radi jačanja zaštite ovršenika ovim Zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako u roku od 15 dana javni bilježnik ne zaprimi očitovanje ovrhovoditelja, odnosno, ovršenika ili ako ovršenik ospori ili prizna zahtjev ili ako traži odgodu ovrhe, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama.
S ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.
Također se smanjuju troškovi postupka na način da više nema troška izdavanja potvrde o ovršnosti jer se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Ujedno se uvodi pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.
Isto tako, predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Radi zaštite dostojanstva ovršenika Zakonom se predlaže da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, odnosno samo u iznimnim slučajevima. Ujedno se povećava iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti sa 20.000 na 40.000 kn.
Zakonom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćeni namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.
Povodom Presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d. koja glasi da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, dodana je odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi .
Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, odnosno ako u istom roku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.
Isto tako, s obzirom na to da Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.; dalje u tekstu: ZSDU), kojim je uređen sustav državne uprave, više ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, donošenjem ovog Zakona provest će se usklađivanje sa ZSDU-om, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17 i 29/18.) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku jest to da bi se njegovim donošenjem osigurala pojačana zaštita dostojanstva dužnika (ovršenika) uslijed posebnih okolnosti uz zadržavanje načela proporcionalnosti-razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
(1) U Ovršnom zakonu („Narodne novine, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.) u članak 8. iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8. i 9. koji glase:
„(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, na adresu iz stavka 2. do 6. ovoga članka dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.
(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem središnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).
(9) Iznimno od odredbi ovog članka kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.“
(3) Stavci 7.,8.,9.,10. i 11., postaju stavci 10.,11.,12.,13. i 14.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
(1) U članku 14. stavci 8. i 9 mijenjaju se i glase:
„(8) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun.
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.“
(2) U članku 14. dodaju se stavci 10. i 11 koji glase.
„(10) Iznos, rokove, kriterije te način obračuna i plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će Pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.“
(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
Iza članka 39. dodaje se članak 39 a. koji glasi:
Članak 39 a.
„(1) Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku .
(3) Hrvatska javnobilježnička komora će prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravati u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda sa sjedištem u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.
(4) Na području određenom iz stavka 3. ovoga članka predmeti će se dodjeljivati javnim bilježnicima u rad ravnomjerno po abecednom redu njihovih prezimena.
(5) Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbinu iz vjerodostojne isprave na temelju koje se predlaže ovrha.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom obrasce iz stavka 1. i 2. ovoga članka, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 46. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine, neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja., osim ako za to postoji opravdan razlog,“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 65. stavku 1. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetosti, a najdulje u trajanju 30 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
(1) U članku 72. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, odnosno ako u istom roku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja .“
(2) Stavci 3.,4. i 5. postaju stavci 4., 5., i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
(1) U članku 80. b. stavku 1. broj 20.000 mijenja se brojem 40.000.
(2) U stavku 2. broj 20.000 mijenja se brojem 40.000.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 153. stavak 4. riječi: „ured državne uprave u županiji, nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo)“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
(1) U članku 154. stavku 1. riječi: „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
(2) U stavku 4. riječi: „(4) Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
(1) U članku 156. stavku 2. riječi: „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
(2) U stavku 3. riječi: „Nadležni ured državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 172. stavku 1.iza točke 14. dodaju se točka 15., 16.,17. i 18. koje glase
„15. dodatak za topli obrok i prigodne nagrada radniku koja se smatraju materijalnim pravom radnika (regres, božićnica, uskrsnica, jubilarna nagrada, novčana nagrada za radne rezultate) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
16. sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije.
17. novčane naknada žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom
18. sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, osim ovrhe u svezi obavljanja djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava. “
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 278. dodaje stavak 2. koji glasi:
(2) Javni bilježnik provodi radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
(1) U članku 279. stavak 1. briše se.
(2) Stavak 2. postaje stavak 1. mijenja se i glasi:
Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a nemaju svi prebivalište ili sjedište u istoj jedinici područne (regionalne) samouprave, javni bilježnik kojem je povjeren u rad prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave postupa po povjerenom prijedlogu ako jedan ovršenik ima prebivalište ili sjedište na službenom području i sjedištu javnog bilježnika kojem je povjeren u rad prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
(3) Stavak 3. postaje stavak 2. mijenja se i glasi:
„Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore sud će prijedlog odbaciti.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„Postupanje u povodu prijedloga
Članak 281.
( 1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan poslati će ga ovršeniku te ga pozvati da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu, jer će u protivnom protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
1. upozoriti ovršenika protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu
2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem slučaju će sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem
(3) Obavijest iz stavka 1. ovog članka će se otpremiti na adresu iz članka 8. ovog Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovog Zakona.
(4) Ako ovršenik u roku iz stavka 1. ospori prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(5) Ako ovršenik u roku iz stavka 1. prizna postojanje tražbine (platni nalog) ili dijela tražbine (djelomični platni nalog), ili predlaže odgodu ovrhe, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(6) Ako ovršenik u roku iz stavka 1. ne ospori prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ili ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 1. svojim očitovanjem nije u cijelosti ili u dijelu povukao prijedlog za ovrhu , javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(7) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nij e dopušten ili uredan, proslijedit će predmet na dležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(8) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe sa prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske smatrati će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(9) Javni bilježnik će donijeti i otpremiti rješenje o ovrsi sukladno odredbama stavka 4., 5. i 6. ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama stavka 7. i 8 ovog članka, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 1. ovog članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju stavka 7. i 8. ovog članka.
(10) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(11) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(12) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovog članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
(1) U članku 283. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Javni bilježnik će staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio ako u roku od petnaest dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor.“
(2) U članku 283. stavak 4. mijenja se i glasi:
Rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik će dostaviti ovrhovoditelju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
Članak 288. mijenja se i glasi:
„U postupku određivanja ovrhe javnog bilježnika kao povjerenika suda na temelju vjerodostojne isprave primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi na temelju takve isprave.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
Članak 289. mijenja se i glasi:
(1 ) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici, imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Naknada koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troška ovrhe.
(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
( 1) Ovršni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, ako odredbama ovoga zakona nije drukčije propisano.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 1., 6., 8., 9 i 10. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će Odluku iz članka 3. ovog Zakona kad se za to ispune tehnički uvjeti.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 3. ovog Zakona.
(4) Dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore, podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obavlja se po pravilima Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17).
(5) Podzakonski propisi doneseni na temelju Ovršnog zakona („ Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.) ostaju na snazi do stupanja na snagu podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Naknadna procjena učinaka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani. Uz navedeno uređuje se komunikacija sudionika u postupku koji su obvezni elektroničke komunikacije u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku radi usklađenja s pravilima o dostavi u parničnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak. 2.
Ovim člankom brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova prilikom određivanje prijedloga za ovrhu ili osiguranje. Uz navedeno propisuje koji sudionici u postupku imaju pravo na naknadu i da će iznos te ostali detalji u vezi s naknadom urediti će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi elektroničkom obliku nadležnom sudu. Uz navedeno propisano je da će se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave slati javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore koji će iste proslijediti javnim bilježnicima rasporedu abecednim redom prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikacije između sudionika u postupku. Obrasce, tehničke uvjete i način postupanja propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa Pravilnikom. Navedenim rješenjem osigurava se brzi i učinkovitiji ovršni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Radi zaštite dostojanstva dužnika odredbama ovog članka propisano je da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Predmetna odredba propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, a najdulje u trajanju 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi i pod uvjetom da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Predmetnom odredbom se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, s obzirom na to da se predmetnom odredbom potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Radi zaštite dostojanstva dužnika povisuje se iznos glavnice za koji se ne može pokrenuti ovrha.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8. do 10.
Izraz „ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo“ zamjenjuje se izrazom „nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo“, radi usklađivanja sa ZSDU-om, koji ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, zbog čega se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Odredbom ovog članka povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život, novčana naknada žrtvama kaznenih djela te sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se ureduju prava nacionalnih manjina ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, osim ovrhe u svezi obavljanja djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Navedenom odredbom propisuje se da kad javni bilježnik obavlja radnje u ovršnom postupku on to čini kao povjerenik suda, čime se podiže razina pravne zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovim člankom vrši se uskladba s člankom 3. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka propisuje se način postupanja javnog bilježnika u ovršnom postupku te se propisuje da će javni bilježnik nakon što zaprimi prijedlog za ovrhu obavijestiti ovršenika i pozvati ga da svoju obvezu ispuni, odnosno da spor riješi izvansudskim putem, jer će se u protivnom protiv njega donijeti rješenje o ovrsi. Navedenom odredbom postiže se da se prije samog postupka ovrhe potraživanje bude podmireno i da ovršenik bude uredno obaviješten o potraživanju i ako postoji spor stvar riješi izvansudskim putem.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Predmetnom odredbom se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdaje javni bilježnik kada se za to steknu zakonski uvjeti a ne kao dosad na prijedlog ovrhovoditelja. Navedenim rješenjem trošak provedbe ovrhe se pojeftinjuje i pojednostavljuje, jer se iz poslovnog procesa ovrhe miče jedan korak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Odredbom se vrši uskladba s predloženim novim rješenjima u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Predloženom odredbom propisano je da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
Predložena odredba uređuje postupanje tijela nadležnih za provedbe ovrhe u postupcima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Odredbom ovog članka određuju se rokovi u kojima ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi podzakonske akte propisane Zakonom te se propisuje kako će se postupati do stupanja na snagu odredbi iz članka 3. ovog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Predmetnom odredbom propisuje se naknadna procjena učinka propisa sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“ broj 44/17.) s obzirom na to da se zakon donosi po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na fzičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.
(4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost tefzičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.
(7) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.
(8) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.
(9) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem davatelja poštanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.
(10) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.
(11) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
(8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu već uovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi ovrha protiv ovršenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka.
(9) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun te za koje predvidive troškove zahtijeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 46.
(1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.
(2) Sud može odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 65.
(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da
bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje jeodređena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ilijavnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 72.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.
(2) Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
(3) Ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.
(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka iznosi osam dana i počinje teći od dana kojega je ovršenik saznao da je ovrhom zahvaćen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogućnost ovrhe ograničena. Nakon isteka roka odtrideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stavka 3. ovoga članka prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.
(5) Rješenjem o obustavi ovrhe ukinut će se sve provedene ovršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 80.b
(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 153.
(1) Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.
(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga zainteresiranih tijela, organizirat će javne prodavaonice za obavljanje poslova javnoga komisionara za područje jedne ili više županija, ovisno o broju ovrha koje se provode na pokretninama, njihovoj naravi, količini, vrijednosti te gospodarskoj isplativosti.
(3) Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore ministarstvo nadležno za poslove gospodarstva može dozvoliti da ona poslove javnog komisionara za određeno područje ili neke od poslova javnog komisionara za određeno područje, na temelju provedenog natječaja, povjeri fizičkoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova javnog komisionara. O povjeravanju poslova Hrvatska gospodarska komora sklopit će s izabranim komisionarom ugovor uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove gospodarstva.
(4) Dozvolu za obavljanje poslova javnog komisionara Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu javnu komisionu prodavaonicu, odnosno javnom komisionaru iz stavka 3. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji, nadležan za gospodarstvo, na čijem je području sjedište javne komisione prodavaonice, odnosno javnog komisionara.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadzor nad radom javnih komisionara
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 154.
(1) Opći nadzor nad radom javnih komisionara provodi ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo na čijem je području njihovo sjedište.
(2) Nadzor nad radom javnog komisionara u pojedinim predmetima ovrhe na pokretninama provodi ovršni sudac koji vodi postupak u tom predmetu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne isključuju pravo nadzora nad poslovanjem javnog komisionara koje prema posebnim propisima imaju upravna tijela.
(4) Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo oduzet će dozvolu iz članka 153. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu javnu komisionu prodavaonicu ili javnom komisionaru iz članka 153. stavka 3. ovoga Zakona ako se utvrdi da više ne ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti javnog komisionara, odnosno da su teže povrijedili svoje dužnosti preuzimanja pokretnina na čuvanje i prodaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osiguranje od odgovornosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 156.
(1) Komisionar je dužan osigurati se od odgovornosti do iznosa koji će utvrditi ministar nadležan za poslove pravosuđa s obzirom na vrstu pokretnina za čiju je prodaju dobio dozvolu i očekivani promet.
(2) Komisionar je dužan produljiti osiguranje od odgovornosti najkasnije mjesec dana prije isteka prethodnog razdoblja osiguranja i o tome bez odgode obavijestiti ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo na čijem je području njegovo sjedište.
(3) Nadležni ured državne uprave oduzet će dozvolu za rad komisionaru koji ne produži ugovor o osiguranju sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izuzimanje od ovrhe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 172.
Izuzeti su od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležnost javnih bilježnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 278.
Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 279.
(1) Za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.
(2) Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog bilježnika, nadležan je javni bilježnik koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.
(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupanje u povodu prijedloga
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 281.
(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(2) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu (članak 287.) radi donošenja odluke.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan.
(4) Javni bilježnik će donijeti i otpremiti odluku iz stavka 1. ovoga članka ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana zaprimanja prijedloga.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će svoju odluku donijeti u roku od 60 dana, računajući od dana kada je zaprimio spis.
(6) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.
(7) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.
(8) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 6. i 7. ovog članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 283.
(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni će bilježnik staviti na otpravak rješenja o ovrsi koje je donio potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti ako u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor.
(2) Javni bilježnik može staviti na otpravak rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti i kad je prigovor podnesen u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da očito nije pravodoban.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni će bilježnik postupiti u skladu s odredbom članka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Otpravak rješenja o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik predat će ovrhovoditelju.
(5) Naknadni otpravak rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, javni bilježnik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i obrazloženi podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u spisima koji se nalaze kod suda izdaje sud.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 288.
U postupku određivanja javnobilježničke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o određivanju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi na temelju takve isprave.
pristojbu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo javnih bilježnika na nagradu i naknadu troškova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 289.
(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Za ove poslove javni bilježnici ne naplaćuju javnobilježničku
(2) Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada.
(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave