I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o sustavu osiguranja depozita (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Ključna zadaća sustava osiguranja depozita jest zaštita deponenata od posljedica nastupa osiguranog slučaja.

Važeći Zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području osiguranja depozita. Njime je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU).

Direktiva 2014/49/EU predstavlja ključni element za ostvarenje unutarnjeg tržišta u području kreditnih institucija kako sa stajališta slobode poslovnog nastana tako i sa stajališta slobode pružanja financijskih usluga, povećavajući istodobno stabilnost bankovnog sustava i zaštitu deponenata. Rezultat donošenja Direktive 2014/49/EU je poboljšani položaj deponenata radi značajno poboljšanog pristupa sustavima osiguranja depozita, zahvaljujući proširenom i pojašnjenom opsegu pokrića, kraćim rokovima isplate, boljim informacijama i snažnijim zahtjevima financiranja, što je rezultiralo povećanjem povjerenja potrošača u financijsku stabilnost diljem unutarnjeg tržišta.

Cilj Prijedloga zakona je, što je više moguće, predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, Prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja.

Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava za osiguranje depozita, Prijedlogom zakona propisuje se da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva djela: Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita. Svrha Osnovnog fonda osiguranja depozita koji u svakom trenutku raspolaže s iznosom sredstava od 1% osiguranih depozita je isplata osiguranih depozita, dok je svrha Dodatnog fonda osiguranja depozita nadopunjavanje Osnovnog fonda osiguranja depozita ako raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita padnu ispod 1% osiguranih depozita, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje njegovih sredstava u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija.

Prijedlogom zakona također se usklađuje izvor financiranja prema pravnoj stečevini Europske unije na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.

Prijedlog zakona definira ulogu Hrvatske agencije za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija) kao specijalizirane, neprofitne, financijske institucije čiji je cilj zaštita depozita svih osiguranih deponenata, očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske te kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Donošenjem  Prijedloga  zakona, ovlast za sanaciju kreditnih institucija preuzima Hrvatska narodna banka, stoga je neophodna prilagodba ovlasti Agencije u tom dijelu. Jedna od ovlasti Agencije je i pravo sudjelovanja u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija sukladno posebnom propisu koji je u postupku donošenja ( Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15) i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12 i 15/13).

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA

I. OPĆI DIO

Predmet i područje primjene

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, status, položaj, ciljevi, zadaci i ustroj Hrvatske agencije za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija), djelokrug, zadaci i nadležnost Agencije u poslovima osiguranja depozita te djelokrug, zadaci i nadležnosti Agencije sukladno posebnom propisu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

Pravo Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU).

Obveznici uključivanja u sustav osiguranja depozita

Članak 3.

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i podružnica te kreditne institucije u drugoj državi članici obvezna je uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnicu te kreditne institucije u trećoj zemlji ako ta podružnica nije uključena u službeno priznati sustav osiguranja depozita treće zemlje ili takav sustav ne postoji.

(3) Sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj upravlja Agencija, kao pravna osoba koja ima ovlasti i provodi postupke propisane  ovim Zakonom.

Pojmovi

Članak 4. 

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. “Kreditna institucija“ je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

2. “podružnica“ je mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio kreditne institucije i koja izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija

3. “sustav osiguranja depozita“ je sustav osiguranja depozita kako je uređen propisima u drugim državama članicama, kojim se prenosi Direktiva 2014/49/EU, a koji obuhvaća skup pravila i postupaka kojima podliježu svi članovi takvog sustava. U Republici Hrvatskoj je to sustav osiguranja depozita uređen ovim Zakonom

4. “ciljana razina“ je iznos financijskih sredstava kojeg sustav osiguranja depozita mora dosegnuti kroz određeno vremensko razdoblje, izražen kao postotak osiguranih depozita svih njegovih članova

5. “nadležno tijelo“ je nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija je Hrvatska narodna banka

6. “imenovano tijelo“ je tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici, a u Republici Hrvatskoj imenovano tijelo je Agencija

7. “dan nastupa osiguranog slučaja“ je:

a) dan kada Hrvatska narodna banka donese rješenje o nedostupnosti depozita, odnosno određeno tijelo u drugoj državi članici donese odluku kojom utvrđuje da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti dospjeli depozit ili

b) dan kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, odnosno pravosudno tijelo u drugoj državi članici donese odluku, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema kreditnoj instituciji. Nadležni sud rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom dostavlja Agenciji

8 . “depozit“ je svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) postojanje depozita se može dokazati jedino financijskim instrumentom kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako se radi o štednom proizvodu koji se evidentira pomoću potvrde o depozitu koja je izdana imenovanoj osobi i koji postoji 2. srpnja 2014.

b) glavnica depozita ne može se isplatiti po nominalnoj vrijednosti ili

c) glavnica depozita naplativa je samo po nominalnoj vrijednosti prema posebnom jamstvu ili sporazumu koji pruža kreditna institucija ili treća strana

9. “prihvatljiv, odnosno podložni depozit“ (u daljnjem tekstu: prihvatljiv depozit) je svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite temeljem članka 6. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

10. “osigurani depozit“ je dio prihvatljivog depozita koji ne prelazi razinu pokrića utvrđenu u članku 8. ovoga Zakona

11. “deponent“ je imatelj depozita ili u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita

12. “zajednički račun“ je račun otvoren na ime dvije ili više osoba imatelja računa, ili preko kojeg dvije ili više osoba imaju prava koja se ostvaruju putem potpisa jedne ili više tih osoba

13. „nedostupan depozit“ je depozit koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju

14. “ raspoloživa financijska sredstva “ su  gotovina, depoziti i niskorizična imovina koja se može unovčiti u roku iz članka 42. ovoga Zakona te obveze plaćanja do granice utvrđene u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona

15. “obveze plaćanja“ su obveze plaćanja kreditne institucije prema sustavu osiguranja depozita koje su potpuno kolateralizirane pod uvjetom da kolateral:

a) se sastoji od niskorizične imovine

b) nije opterećen pravima bilo koje treće strane i da sustav osiguranja depozita njime može raspolagati

16. “niskorizična imovina“ su stavke koje ulaze u prvu ili drugu kategoriju koja je navedena u tablici 1. iz članka 336. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bilo koja imovina koju nadležno ili imenovano tijelo smatra približno jednako sigurnom i likvidnom

17. “matična država članica“ je matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 43. Uredbe (EU) br. 575/2013

18. “država članica domaćin“ je država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 44. Uredbe (EU) br. 575/2013

19. “država članica“ je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)

20. “treća zemlja“ je država koja nije država članica Europske unije i nije država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)

21. “financijska institucija“ je financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

22. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010.).

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

Ciljevi sustava osiguranja depozita

Članak 5. 

Osnovni ciljevi sustava osiguranja depozita su:

1. osigurati jednaku razinu zaštite deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, kao i u svim drugim državama članicama Europske unije

2. očuvanje povjerenja deponenata u financijski sustav Republike Hrvatske

3. doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.

Prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje

Članak 6.

(1) Prihvatljivim depozitima obuhvaćenim ovim Zakonom smatraju se svi depoziti koje u kreditnoj instituciji imaju deponenti, osim depozita isključenih u skladu sa stavcima 3. i 5. ovoga članka.

(2) Kada nastupi osigurani slučaj deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(3) U smislu ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka prihvatljivim depozitom ne smatraju se:

1. depoziti drugih kreditnih institucija, bez obzira na njihovo sjedište, koji glase na njihovo ime i koji se vode za njihov račun

2. instrumenti deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, a koji su uključeni u regulatorni kapital kako je to definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

3. depoziti financijskih institucija

4. obveze iz dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj i obveze iz vlastitih akcepata i vlastitih mjenica

5. depoziti društava za osiguranje i depoziti društava za reosiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje

6. depoziti dobrovoljnih te obveznih mirovinskih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova

7. depoziti investicijskih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

8. depoziti subjekata za zajednička ulaganja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

9. depoziti javnopravnih tijela

10. depoziti koji proizlaze iz poslova u odnosu na koje su donesene pravomoćne presude za kazneno djelo pranja novca u skladu s Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19)

11. depoziti koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja šifrirane zaporke, odnosno depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran do dana nastupa osiguranog slučaja

12. tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

13. depoziti vladajućih, povezanih i ovisnih društava s kojima kreditna institucija, u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, čini koncern

14. depoziti članova uprave i članova nadzornog odbora koji su te funkcije obavljali na dan nastupa osiguranog slučaja ili u razdoblju 12 mjeseci prije nastupa osiguranog slučaja te depoziti dioničara koje zajedno s članovima uže obitelji sudjeluju s najmanje 5 % u temeljnom kapitalu kreditne institucije za prethodne tri godine

15. depoziti revizorskog društva koje je obavilo reviziju posljednjih financijskih izvješća za prethodne tri godine kreditne institucije prije nastupa osiguranog slučaja

16. depoziti ili dijelovi depozita koji su nastali nakon što je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji.

(4) Iznimno od stavka 3. točke 9. ovoga članka, prihvatljivim depozitima smatraju se depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja iznosi najviše 3.750.000,00 kuna.

(5) Pravo na obeštećenje iz stavka 2. ovoga članka nemaju ni deponenti koji imaju prebivalište, odnosno sjedište izvan Republike Hrvatske ako njihovi depoziti po svojim obilježjima odgovaraju depozitima iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, uz uvjet da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(7) Obveza Agencije za isplatu obeštećenja s osnova prava iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana objave u Narodnim novinama da je nastupio osigurani slučaj.

(8) Pravo iz stavka 2. ovoga članka nije prenosivo, ali se može steći nasljeđivanjem.

Posebnosti računa

Članak 7.

(1) Kod obračuna obeštećenja udio svakog deponenta u zajedničkom računu uzima se u obzir kod izračunavanja ograničenja iz članka 8. ovoga Zakona. Ako nije drugačije ugovoreno, tada se sredstva na zajedničkom računu dijele među deponentima na jednake dijelove.

(2) Svi računi društava bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju se za potrebe ovoga Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije.

(3) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), gornja granica prava na obeštećenje iz članka 8. ovoga Zakona utvrđuje se s obzirom na stvarnog vlasnika, odnosno na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, pod uvjetom da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja te utvrdila pripadajući iznos stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(4) Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitete i pripadajuće iznose stvarnih vlasnika povjereničkih računa, tada se za izračun obeštećenja, u skladu sa ovim Zakonom, povjerenički računi smatraju kao računi društava bez pravne osobnosti.

(5) Ako je na depozitu zasnovano založno pravo, neovisno o tome je li ono zasnovano dobrovoljno ili u sudskom postupku, Agencija će svoju obvezu ispuniti na račun založnoga dužnika, a založno pravo nastavlja teretiti iznos isplaćenog obeštećenja.

(6) Pri izračunu iznosa obeštećenja depoziti fizičkih osoba koji se nalaze na računima otvorenim radi obavljanja njihove samostalne djelatnosti ili obrta uključuju se u ukupni iznos obračuna te fizičke osobe do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(7) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava iz stavka 3. ovoga članka.

Razina pokrića

Članak 8.

(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000,00 eura.

(2) Osim navedenog ograničenja u stavku 1. ovoga članka, depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000,00 eura, odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000,00 eura, tri mjeseca nakon datuma knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:

1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište

2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili

3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka.

(3) Agencija će odlukom detaljnije urediti način dokazivanja navedenih kriterija za utvrđivanje depozita iz stavka 2. ovoga članka.

Obračun obeštećenja za osigurane depozite

Članak 9.

(1) Pravo deponenata na obeštećenje određuje se prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji, bez obzira na valutu i lokaciju unutar Europske unije, u trenutku nastupa osiguranog slučaja uključujući i kamatu, umanjenim za sva potraživanja kreditne institucije prema njemu dospjela na dan nastupa osiguranog slučaja, a do razine pokrića utvrđene u članku 8. ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora obavijestiti deponente da se njihove dospjele obveze prema kreditnoj instituciji uzimaju u obzir pri izračunavanju iznosa obeštećenja.

(3) Obračun obeštećenja za depozite u stranoj valuti obračunava se u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji je vrijedio na dan nastupa osiguranog slučaja.

(4) Razina pokrića odnosno visina obeštećenja do kojeg deponent ima maksimalno pravo, a koja je navedena u članku 8. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona obračunava se u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.

(5) Kamatom na osigurane depozite iz stavka 1. ovoga članka smatra se dospjela kamata i kamata na oročene depozite obračunata od zadnjeg redovitog obračuna do dana nastupa osiguranog slučaja primjenom ugovorene kamatne stope, a bez uvjeta dostizanja pune ugovorene ročnosti.

Obveza pristupanja i članstvo u sustavu osiguranja depozita

Članak 10.

(1) Nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, uključuje se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija.

(2) Prije početka rada kreditna institucija dužna je platiti Agenciji naknadu za uključivanje u sustav osiguranja depozita u iznosu od 0,3% svog inicijalnog kapitala.

(3) Kreditna institucija dužna je, prilikom podnošenja prijave za upis osnivanja u sudski registar, uz prijavu priložiti dokaz o uplati iznosa iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava svoje obveze prema Agenciji ili ih ispunjava nepotpuno ili nepravodobno, Agencija je ovlaštena zahtijevati od kreditne institucije da svoje obveze ispuni u naknadnom roku, odnosno ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak.

(5) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka u naknadnom roku iz stavka 4. ovoga članka ne ispuni svoju obvezu, Agencija će Hrvatskoj narodnoj banci uputiti prijedlog za ukidanje odobrenja za rad takvoj kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a o čemu je dužna obavijestiti kreditnu instituciju u roku od 30 dana prije dana upućivanja takvog prijedloga Hrvatskoj narodnoj banci.

(6) Depozite deponirane prije dana izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji Agencija osigurava do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(7) Agencija će uputom detaljnije urediti postupak pristupanja u sustav osiguranja depozita.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u državi članici

Članak 11.

(1) Deponente podružnice koje su u Republici Hrvatskoj osnovale kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici, u slučaju nastupa osiguranog slučaja, obeštećuje Agencija u ime i za račun sustava osiguranja depozita matične države članice u kojem je ta kreditna institucija član.

(2) Agencija je dužna surađivati s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice, razmjenjivati podatke i informacije potrebne za isplatu obeštećenja deponenata podružnice kreditne institucije sa sjedištem u toj državi članici.

(3) Agencija će provoditi isplatu obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka temeljem detaljnih uputa i primljenih financijskih sredstava od imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. T roškove i odgovornost za postupanje Agencije u skladu s uputama imenovanog tijela matične države članice snosi imenovano tijelo matične države članice. Agencija će i za sve dodatne troškove isplate iz stavka 1. ovoga članka teretiti sustav osiguranja depozita matične države članice.

(4) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita iz druge države članice. Razmjena osobnih podataka vrši se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka u Europskoj uniji. Ako Agencija ne sklopi sporazum o suradnji s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita iz druge države članice, takav izostanak sporazuma ne utječe na proces isplate obeštećenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Agencija obavješćuje EBA-u o svakom sporazumu o suradnji koji je sklopila s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita matične države članice. Ako Agencija i imenovano tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita matične države članice ne mogu postići dogovor ili ako postoji spor oko tumačenja nekog spora, bilo koja strana može uputiti pitanje EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L EU 331, 15.12.2010.).

(6) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditne institucije na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(7) Agencija će uputom detaljnije urediti postupak razmjene informacija s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita, odnosno nadležnim tijelima u drugim državama članicama.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji

Članak 12.

(1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ta podružnica dužna je uključiti se u službeno priznati sustav osiguranja depozita u trećoj zemlji gdje je sjedište te kreditne institucije. Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima više podružnica u Republici Hrvatskoj, sve one se za potrebe ovoga Zakona smatraju jednom podružnicom.

(2) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti Agenciji zahtjev za ocjenu sustava osiguranja depozita u koji je uključena prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenjem za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci. Agencija je dužna donijeti odluku o ocjeni sustava osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena u roku od 60 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Prilikom donošenja odluke o ocjeni iz stavka 2. ovoga članka Agencija procjenjuje sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena, vodeći pritom računa o vrstama depozita koji su osigurani, o iznosu osiguranih depozita po pojedinome vjerovniku, o karakteristikama sustava osiguranja, propisanim i očekivanim rokovima za isplatu osiguranih depozita te o mogućnosti sudske zaštite.

(4) Ako odlukom o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka Agencija utvrdi da sustav osiguranja depozita pruža manju zaštitu vjerovnicima od sustava osiguranja depozita u skladu s ovim Zakonom, Agencija će naložiti kreditnoj instituciji da se glede depozita podružnice uključi u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(5) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u sustav osiguranja depozita uplatom naknade za uključivanje u sustav osiguranja depozita Republike Hrvatske. Naknada za pristupanje u sustav osiguranja depozita za podružnicu kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka iznosi 0,3 % minimalnog inicijalnog kapitala propisanog za osnivanje kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(6) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužna je bez odgađanja obavijestiti Agenciju i Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni glede članstva kreditne institucije u sustavu osiguranja depozita u državi sjedišta kreditne institucije, kao i o promjeni karakteristika sustava osiguranja u koji je kreditna institucija uključena.

(7) Ako podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava ili nepotpuno ili nepravodobno ispunjava svoje obveze prema Agenciji, na odgovarajući način primijenit će se članak 10. stavci 4. i 5. ovoga Zakona, bez ostavljanja dodatnog roka. Depozite deponirane prije izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad Agencija osigurava dvanaest mjeseci od dana ukidanja odobrenja za rad podružnici iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Protiv odluke Agencije iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

III. ZADACI I OVLASTI U SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA

Financiranje sustava osiguranja depozita

Članak 13.

(1) Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava fonda osiguranja depozita. 

(2) Sustav osiguranja depozita ne može se financirati na teret poreznih obveznika niti državnog proračuna, već isključivo na teret kreditnih institucija članica sustava osiguranja depozita.

(3) Sustav osiguranja depozita, u dijelu isplate obeštećenja za osigurane depozite, može se financirati iz raspoloživih novčanih sredstava kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, na način kako je to uređeno zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

(4) Novčana sredstva fonda osiguranja depozita drže se na posebnom računu otvorenom u Hrvatskoj narodnoj banci koji u tu svrhu otvara Agencija.

(5) Fondom osiguranja depozita upravlja Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Agencija je dužna imovinu i obveze fonda osiguranja depozita voditi odvojeno od imovine i obveza drugih djelatnosti Agencije.

(6) Agencija najmanje jednom godišnje, do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, izrađuje izvještaj o radu sustava osiguranja depozita, koji uključuje u izvještaj o radu Agencije.

(7) Izvještaj o radu Agencije, zajedno s mišljenjem neovisnog vanjskog revizora, Agencija podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske te ih objavljuje na svojim internetskim stranicama, u roku od 15 dana od dana izrade izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.

Fond osiguranja depozita

Članak 14.

(1) Fond osiguranja depozita sastoji se od dva dijela:

1. Osnovni fond osiguranja depozita i

2. Dodatni fond osiguranja depozita.

(2) Sredstva Fonda osiguranja depozita čine:

1. inicijalne naknade koje su kreditne institucije obvezne uplatiti radi uključivanja u sustav osiguranja depozita

2. premije za osigurane depozite koje su kreditne institucije dužne plaćati u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. povrat sredstava iz stečajnih postupaka i postupaka prisilne likvidacije nad kreditnim institucijama po osnovi isplate obeštećenja

4. sredstva od naplate preuzete imovine kreditnih institucija nad kojima je otvoren stečajni postupak

5. prihodi od ulaganja sredstava fonda osiguranja depozita i

6. potraživanja za neopozive obveze plaćanja

7. ostali izvori.

(3) Temeljem zahtjeva kojeg kreditna institucija podnese u skladu s pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka, Agencija može odlučiti da se premija za osigurane depozite prikuplja i u obliku neopozivih obveza plaćanja, a najviše do 30 % ukupnih sredstava fonda osiguranja depozita.

(4) Radi ispunjenja obveza Agencija je ovlaštena u ime i za račun fonda osiguranja depozita:

1. prikupiti sredstva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira

2. prikupiti sredstva zaduživanjem kod:

a) kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu

b) institucionalnih investitora

c) državnog proračuna Republike Hrvatske

d) drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.

(5) Prije upotrebe sredstava fonda osiguranja depozita za isplatu obeštećenja osiguranih depozita u slučaju postupka prisilne likvidacije, utvrdit će se ima li kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji ima raspoloživa novčana sredstva koja se mogu koristiti za isplatu obeštećenja. Ako kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji ima raspoloživa novčana sredstva, Agencija je ovlaštena koristiti navedena sredstva za isplatu osiguranih depozita prije upotrebe raspoloživih novčanih sredstava iz Osnovnog fonda osiguranja.

(6) Agencija se u ime i za račun fonda osiguranja depozita može zaduživati kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije samo u slučaju:

1. nedostatka raspoloživih financijskih sredstava za ispunjenje svojih obveza u skladu s člankom 19. stavkom 8. ovoga Zakona

2. ako ni temeljem prikupljenih izvanrednih premija u skladu s člankom 22. stavkom 16. ovoga Zakona nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze

3. ako će pozajmljena sredstva koristiti za podmirenje obveza u skladu s člankom 16. ovoga Zakona

4. ako prethodno nije u obvezi otplate zajma drugim sustavima osiguranja depozita

5. ako pozajmljeni iznos ne premašuje 0,5 % osiguranih depozita sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

6. ako je temeljem redovitih i izvanrednih premija u mogućnosti otplatiti zajam i kamatu u roku od pet godina.

(7) Agencija će u slučaju pozajmljivanja iz stavka 4. i 6. ovoga članka osigurati prikupljanje premija na dovoljno visokoj razini koja će omogućiti postizanje ciljane razine iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće.

(8) Agencija će obavijestiti EBA-u o traženom iznosu i razlozima zbog kojih smatra da su ispunjeni uvjeti za pozajmljivanje kod drugih sustava osiguranja depozita u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(9) Ministar financija donosi pravilnik radi usklađivanja sa smjernicom EBA-e, a kojom se pobliže uređuju obveze plaćanja.

Ciljana razina fonda osiguranja depozita

Članak 15.

(1) Osnovni fond osiguranja depozita mora u svakom trenutku raspolagati sa sredstvima na razini od 1% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina od 1%, sredstva se prestaju prikupljati u Osnovnom fondu osiguranja depozita i nastavljaju se prikupljati u Dodatnom fondu osiguranja depozita.

(2) Ciljana razina raspoloživih sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita mora iznositi 1,5% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita od 1,5% prestaju se prikupljati premije osiguranja.

(3) U cilju dostizanja ciljanih razina propisanih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, kreditne institucije s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj dužne su plaćati premiju za osiguranje depozita u skladu s člankom 22. stavkom 7. ovoga Zakona.

(4) Ciljane razine Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita moraju se dostići najkasnije do 3. srpnja 2024.

(5) Ako se u bilo kojem trenutku raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita smanje, bez obzira na razlog smanjenja, navedeno smanjenje će se bez odgode nadoknaditi iz Dodatnog fonda osiguranja depozita i to najkasnije u roku od sedam dana od dana utvrđenog navedenog smanjenja.

(6) Ako se u bilo kojem trenutku smanje raspoloživa sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, bez obzira na razlog smanjenja, automatski se aktivira obveza kreditnih institucija za plaćanje premije sukladno članku 22. stavku 7. ovoga Zakona i to sve dok se ponovno ne dostigne ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita.

(7) Agencija je dužna obavijestiti EBA-u, najkasnije do 31. ožujka svake godine, o iznosu osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj te o iznosu raspoloživih financijskih sredstava sustava osiguranja depozita na dan 31. prosinca prethodne godine.

Upotreba sredstava fonda osiguranja depozita

Članak 16.

(1) Sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita namijenjena su isključivo za isplatu obeštećenja deponentima kreditne institucije u slučaju nastupa osiguranog slučaja, u skladu s ovim Zakonom.

(2) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, osim za namjenu iz stavka 1. ovoga članka, koriste se za:

1. namirivanje Osnovnog fonda osiguranja depozita do razine od 1% ukupno osiguranih depozita svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, ukoliko se raspoloživa sredstva u bilo kojem trenutku smanje ispod navedene razine

2. plaćanje troškova nastalih u postupku isplate obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka

3. plaćanje troškova nastalih u postupku ostvarenja tražbina koje je Agencija stekla na temelju odredbe članka 21. stavka 7. ovoga Zakona

4. troškove vezane uz iskup vrijednosnih papira

5. otplatu zajmova uzetih radi podmirenja obveze iz stavka 1. ovoga članka

6. plaćanje kamata

7. financiranje mjera iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona

8. financiranje sanacije kreditne institucije u skladu s člankom 23. ovoga Zakona

9. financiranje prisilne likvidacije kreditne institucije u skladu s člankom 24. ovog Zakona

10. financiranje poslovnih rashoda Agencije vezanih za sustav osiguranja depozita.

(3) Raspoloživa financijska sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita ulažu se isključivo u niskorizičnu imovinu na dovoljno diverzificiran način kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja.

(4) Agencija može raspoloživa financijska sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita pozajmiti sustavima osiguranja depozita drugih država članica kada za taj sustav financiranja nastupe okolnosti iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Agencija može donijeti odluku o davanju zajma sustavu osiguranja depozita druge države članice iz Dodatnog fonda osiguranja depozita. Odluka se donosi temeljem zahtjeva imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita druge države članice u žurnom postupku uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Agencija odluku dostavlja EBA-i, zajedno s početnom kamatnom stopom i dogovorenim rokom vraćanja takvog zajma.

(6) Kamata na odobreni zajam ne smije biti niža od kamatne stope koju Europska središnja banka koristi za instrument »mogućnosti granične posudbe« u provođenju monetarne politike. Kamata dospijeva tek u vrijeme otplate zajma, a zajam se može otplatiti u godišnjim obrocima.

Mjere za smanjenje rizika  nastup osiguranog slučaja

Članak 17.

(1) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika  nastupa osiguranog slučaja, a s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, ako su troškovi takve mjere manji od troškova koji bi nastali za sustav osiguranja depozita nastupom osiguranog slučaja.

(2) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da:

1. sanacijsko tijelo nije donijelo odluku o otvaranju postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

2. Savjet Hrvatske narodne banke nije donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

3. korištenje mjere osigurava pristup osiguranim depozitima deponenata kreditne institucije

4. kreditna institucija s poteškoćama je dostavila detaljno obrazloženje i Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti iz stavka 5. ovoga članka i

5. Agencija nadzire provedbu mjera, restrukturiranje i povezane rizike kredite institucije kojoj je odobreno korištenje mjere za smanjenje rizika  nastupa osiguranog slučaja.

(3) Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. ulaganje u dopunski kapital

2. upisivanje i uplata novih dionica prilikom povećanja temeljnoga kapitala kreditne institucije

3. otkup imovine i financiranje nositelja upravljanja imovine u postupcima otkupa

4. izdavanje jamstava.

(4) Ukupan iznos sredstava koji se koristi u smislu mjera iz stavka 3. ovoga članka ne smije prijeći 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije iskazane u zadnjemu Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita kreditne institucije koje kreditna institucija dostavlja Agenciji.

(5) Agencija donosi Odluku o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja na temelju urednog Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti koji Agenciji podnosi kreditna institucija. Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti mora sadržavati vrstu mjera, nositelje provedbe, rokove ostvarivanja mjera, instrumente osiguranja te detaljan plan restrukturiranja kreditne institucije. Odlukom o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja uređuju se sve obveze kreditne institucije i Agencije.

(6) Odluku iz stavka 5. ovoga članka kojom se prihvaća Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti donosi Agencije uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke kao nadležnog i sanacijskog tijela te u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru.

(7) Protiv odluke Agencije iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, potrebnu dokumentaciju i sadržaj Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti, kao i obvezan sadržaj plana restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka te razrada mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 3. ovoga članka.

Informiranje o sustavu osiguranja depozita

Članak 18.

(1) Kreditna institucija dužna je, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, svojim postojećim i potencijalnim deponentima staviti na raspolaganje informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, a oni potvrditi primitak tih informacija. U tu svrhu koristi se predložak iz Priloga I. ovoga Zakona, a koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je deponentu barem jednom godišnje dostaviti informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona.

(3) Ako se deponent koristi internetskim bankarstvom, informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona, mogu se dostaviti i elektroničkim putem. Ako deponent to zahtijeva, informacije se priopćavaju u papirnatom obliku.

(4) U slučaju spajanja, odnosno pripajanja, pretvorbe društava kćeri u podružnice ili sličnih statusnih promjena društva kreditna institucija informira deponente barem 30 dana prije nego što takva statusna promjena društva  počne proizvoditi pravni učinak, osim ako Hrvatska narodna banka dopusti kraći rok zbog poslovne tajne ili financijske stabilnosti.

(5) Nakon obavijesti o spajanju, odnosno pripajanju ili pretvorbi ili sličnoj statusnoj  promjeni društva deponenti imaju na raspolaganju rok od tri mjeseca da, bez obveze plaćanja penala, povuku ili u drugu kreditnu instituciju prenesu svoje prihvatljive depozite, uključujući sve obračunate kamate i naknade iako oni u trenutku raskida ugovora premašuju razinu pokrića na temelju članka 8. ovoga Zakona.

(6) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti lako dostupne na hrvatskome jeziku i na latiničnom pismu u svim podružnicama i poslovnicama kreditne institucije te na internetskoj stranici kreditne institucije.

(7) Podružnica kreditne institucije u drugoj državi članici, odnosno trećoj zemlji informacije iz stavka 1. ovoga članka mora učiniti dostupnima na službenome jeziku države u kojoj se podružnica nalazi.

(8) Kreditna institucija ne smije deponentima naplaćivati informacije iz stavka 1. ovoga članka. Na zahtjev pojedinoga deponenta kreditna institucija dužna je pružiti dodatne informacije o sustavu osiguranja depozita te uvjetima i postupku obeštećenja.

(9) Kreditna institucija ne smije koristiti svoju pripadnost sustavu osiguranja depozita u promidžbene svrhe. Kreditna institucija smije samo javno navesti podatak o tome da pripada sustavu osiguranja depozita.

(10) Obveze iz stavaka 1. do 9. ovoga članka odnose se na odgovarajući način i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u državi članici i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji, s time da su dužne izričito navesti jesu ili nisu uključene u sustav osiguranja depozita te deponente informirati i o matičnom sustavu osiguranja depozita kojem eventualno pripadaju.

Nedostupnost depozita i nastup osiguranog slučaja

Članak 19.

(1) Hrvatska narodna banka donijet će po službenoj dužnosti rješenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit koji je definiran ovim Zakonom, a koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju.

(2) Hrvatska narodna banka donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je utvrdila da kreditna institucija nije isplatila dospjele depozite utvrđene ovim Zakonom za koje je zatražena isplata.

(3) U slučajevima kada je prestalo važiti odobrenje za rad kreditne institucije na temelju odredbi zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili kada je rješenje ukinuto, Hrvatska narodna banka može, ako utvrdi postojanje razloga iz stavka 1. ovoga članka, donijeti rješenje o nedostupnosti njezinih depozita.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će bez odgode Agenciji i drugim nadležnim i nadzornim tijelima te objaviti u Narodnim novinama.

(5) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje o nedostupnosti depozita kada prestanu razlozi iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka o tome će, bez odgađanja, obavijestiti Europsku središnju banku. 

(7) Danom nastupa osiguranog slučaja iz članka 4. točke 7. ovoga Zakona Agencija je dužna započeti s poduzimanjem mjera kako bi u što kraćem roku pripremila obračun obeštećenja za deponente kreditne institucije i osigurala sredstva za obeštećenje. Za tu svrhu kreditna institucija dužna je Agenciji staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja je potrebna za obeštećenje deponenata kreditne institucije.

(8) Agencija je dužna osigurati da se ukupni iznos sredstava za isplatu obeštećenja stavi na raspolaganje u roku iz članka 42. ovoga Zakona od dana nastupa osiguranog slučaja.

(9) Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 42. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita.

(10) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti do najviše 90 dana ako se odnosi na depozite iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.

(11) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti ako:

1. Agencija ne može sa sigurnošću utvrditi ima li određena osoba pravo na obeštećenje ili ako je depozit predmet sudskog spora

2. je na depozitu mjera ograničenja raspolaganja koju je odredilo tijelo u Republici Hrvatskoj ili međunarodno tijelo

3. se iznos koji treba isplatiti smatra dijelom privremenog visokog salda kako je uređeno u članku 8. stavku 2. ovoga Zakona

4. se iznos obeštećenja isplaćuje putem sustava osiguranja depozita države članice domaćina ili

5. u posljednja 24 mjeseca nije bilo transakcije u odnosu na depozit, osim ako je vrijednost depozita niža od administrativnih troškova koji bi provođenjem takve isplate nastali takva isplata se ne provodi.

(12) Protiv odluka Agencije iz stavaka 1. i 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(13) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje opseg, oblik i sadržaj dokumentacije koju je kreditna institucija dužna staviti na raspolaganje Agenciji iz stavka 1. ovoga članka.

(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva koji je deponent dužan dostaviti Agenciji u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kao i što se smatra osnovnim životnim troškovima te prikladnom iznosu sredstava potrebnih radi pokrivanja osnovnih životnih troškova.

Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje

Članak 20.

(1) Kreditna institucija dužna je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na depozite osigurane ovim Zakonom, u skladu s važećim propisima i standardima struke.

(2) Kreditna institucija dužna je poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru postupa li kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Kreditna institucija dužna je Agenciji dostavljati izvješća o poslovima iz stavka 1. ovoga članka u rokovima koji su propisani pravilnikom iz stavka 6. ovog članka.

(4) Agencija je ovlaštena u bilo koje vrijeme i na zahtjev dobiti informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres.

(5) Agencija je ovlaštena pregledavati poslovne knjige kreditne institucije u dijelu njihovog poslovanja navedenoga u stavku 1. ovoga članka.

(6) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove za dostavu izvješća iz stavka 3. ovoga članka.

Isplata obeštećenja za osigurane depozite

Članak 21.

(1) Agencija će po nastupu osiguranog slučaja bez odgađanja na internetskoj stranici Agencije te oglasom u najmanje dvjema dnevnim novinama, koje su dostupne na području cijele Republike Hrvatske, obavijestiti deponente kreditne institucije o nastupu osiguranog slučaja, da su ukupna sredstva potrebna za isplatu obeštećenja na raspolaganju u isplatnoj banci te o načinu i roku ostvarenja prava na obeštećenje.

(2) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti svim svojim deponentima.

(3) Deponent kreditne institucije svoje pravo na obeštećenje može ostvariti u roku iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Ako deponent nije suglasan s iznosom obeštećenja, može podnijeti prigovor Agenciji.

(5) Agencija je dužna bez odgađanja ispitati podneseni prigovor iz stavka 4. ovoga članka, a svoje obveze dužna je ispuniti najkasnije u roku od sedam radnih dana od dana zaprimanja prigovora.

(6) Ako se pravo deponenta tiče poslova za koje je protiv određenih osoba pokrenut kazneni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca  propisano Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19) ili je Agencija podnijela prijavu za to kazneno djelo, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka.

(7) Ako je kreditna institucija obavijestila Agenciju o depozitima koji su nastali tri mjeseca prije dana nastupa osiguranog slučaja prijenosom sredstava s računa depozita na više osoba kada kreditna institucija nije bila u mogućnosti izvršiti naloge za plaćanje zbog toga što na računu kreditne institucije nema pokrića ili o promjenama na računima depozita koje su bile poduzete radi stjecanja prava na isplatu obeštećenja u skladu s ovim Zakonom, a zbog čega je Agencija podnijela prijavu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povlaštene informacije, pogodovanja vjerovnika ili zlouporabe položaja i ovlasti, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka.

(8) Obeštećenjem deponenta na Agenciju u ime i za račun fonda osiguranja depozita prelazi tražbina deponenta prema kreditnoj instituciji u visini obeštećenja. Zajedno s tražbinom deponenta na Agenciju u ime i za račun fonda osiguranja depozita prelazi i pravo da se u razmjernom iznosu koristi i svim sporednim pravima koja deponentu pripadaju naspram kreditne institucije. Ako se nad kreditnom institucijom otvori postupak prisilne likvidacije, Agencija u ime i za račun fonda osiguranja depozita ima pravo i obvezu u postupku prisilne likvidacije prijaviti tražbinu u iznosu ukupne obveze po osnovi obeštećenja deponenta kreditne institucije, neovisno o tome je li u tom času već obeštetila deponente.

(9) Sva pisana komunikacija između Agencije i deponenata odvija se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a u iznimnim slučajevima kada se Agencija suglasi može se koristiti i engleski jezik.

(10) Ako kreditna institucija neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice, informacije se pružaju na jeziku koji je deponent odabrao prilikom otvaranja računa.

(11) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje postupak isplate obeštećenja za osigurane depozite.

Premija za osigurane depozite

Članak 22.

(1) Kreditne institucije dužne su plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Premija iz stavka 1. ovoga članka nije porezni prihod kako je uređen poreznim propisima i koristi se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Premija iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i plaća tromjesečno u skladu s izračunom iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Premija iz stavka 1. ovoga članka se izračunava kao umnožak premijske osnovice, premijske stope i stupnja rizičnosti kreditne institucije.

(5) Premijsku osnovicu za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka čini prosječan iznos osiguranih depozita za prethodno tromjesečje, a koji se izračunava kao prosjek zadnjeg dana svakog mjeseca u tromjesečju.

(6) U svrhu utvrđivanja premijske osnovice iz stavka 5. ovoga članka kreditne institucije dužne su Agenciji dostaviti Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i sve informacije potrebne za izračun premije u roku od deset dana nakon zadnjeg dana u mjesecu na koji se izvješće odnosi.

(7) Premijska stopa iz stavka 4. ovoga članka iznosi 0,08 % tromjesečno.

(8) U svrhu izračuna stupnja rizičnosti poslovanja kreditne institucije iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Agenciji podatke za izračun profila rizičnosti pojedine kreditne institucije temeljem dostavljenih revidiranih podataka kreditnih institucija za prethodnu poslovnu godinu.

(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka dostavljaju se najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka Agencija izrađuje vlastitu metodologiju za izračun stupnja rizičnosti pojedine kreditne institucije te ju redovito ažurira.

(11) Prije početka korištenja metodologije iz stavka 10. ovoga članka Agencija je dužna dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke i dužna je u tu svrhu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja.

(12) Agencija je obvezna usuglašenu metodologiju za izračun premija za osigurane depozite iz stavka 10. ovoga članka dostaviti EBA-i.

(13) Kreditne institucije dužne su premiju za osigurane depozite platiti najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa.

(14) Prilikom izračuna premije Agencija uzima u obzir i fazu poslovnog ciklusa te utjecaj procikličkih premija na visinu opterećenja za članice sustava osiguranja depozita.

(15) U slučaju kad raspoloživa sredstva u Osnovnom i Dodatnom fondu osiguranja depozita nisu dovoljna za isplatu obeštećenja u trenutku nastanka osiguranog slučaja, Agencija će donijeti odluku o prikupljanju izvanredne premije od članica sustava osiguranja depozita, a koja izvanredna premija ne prelazi 0,5% osiguranih depozita svih članica u kalendarskoj godini. U iznimnim okolnostima, i uz suglasnost Hrvatske narodne banke, Agencija može zahtijevati i veće premije osiguranja depozita.

(16) Hrvatska narodna banka može djelomično ili u cijelosti odgoditi obvezu plaćanja izvanredne premije kreditnoj instituciji ako bi ona ugrozila njezinu likvidnost ili solventnost. Takva odluka o odgodi donosi se na zahtjev kreditne institucije i može se odobriti na rok od najdulje šest mjeseci te se iznimno može ponovo produžiti na isti rok.

(17) Obveza plaćanja izvanredne premije nastupit će i prije isteka roka navedenog u stavku 16. ovoga članka ako njegovim plaćanjem više nije ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.

(18) Premija za osigurane depozite iz stavka 15. ovoga članka plaća se po posebnom pozivu i u roku određenom u dostavljenom računu.

(19) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim se pobliže uređuje postupak odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 11. ovoga članka, kriterije koji moraju biti zadovoljeni da bi metodologija bila odobrena, rokove odlučivanja o zahtjevu, dokumentaciju na temelju koje se odlučuje i koju je potrebno priložiti uz zahtjev, redovitu dinamiku ažuriranja metodologije, dobivanje odobrenja na ažuriranu i izmijenjenu metodologiju te izvještavanje prema Hrvatskoj narodnoj banci.

Podrška financiranju sanacije kreditnih institucija

Članak 23.

(1) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita također se mogu koristiti i za financiranje sanacije kreditnih institucija u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Agencija određuje iznos koji će se koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije.

(2) Maksimalni iznos sredstava fonda osiguranja depozita koji se može koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije ne može biti veći od iznosa gubitka koji bi fond osiguranja depozita pretrpio u slučaju da je umjesto sanacije nad kreditnom institucijom otvoren postupak prisilne likvidacije.

(3) Ako je procjenom uređenom zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrđeno da je doprinos fonda osiguranja depozita bio veći od neto gubitaka koji bi nastali u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, Fond osiguranja depozita ima pravo na obeštećenje razlike od strane sanacijskog fonda u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

Podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija

Članak 24.

(1) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita također se mogu koristiti i za financiranje primjene instrumenata u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacije kreditnih institucija. Agencija određuje iznos koji će se koristiti za financiranje prisilne likvidacije kreditne institucije.

(2) Maksimalni iznos sredstava fonda osiguranja depozita koji se može koristiti za financiranje primjene instrumenata u prisilnoj likvidaciji kreditne institucije mora biti utvrđen po principu najmanjeg troška odnosno isti ne može biti veći od iznosa gubitka koji bi fond osiguranja depozita pretrpio u slučaju da je prisilna likvidacija provedena bez primjene navedenog instrumenta. 

(3) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje primjenu principa najmanjeg troška.

Korištenje i zaštita podataka

Članak 25.

(1) Kreditna institucija dužna je surađivati s Agencijom i dostavljati joj sve informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita.

(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da se podaci potrebni za trenutnu identifikaciju prihvatljivih depozita dostavljaju Agenciji na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da podaci budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku.

(3) Agencija dužna je čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka i drugim posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovoga Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem ovoga Zakona.

(4) Agencija može koristiti podatke do kojih je došla izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka u Europskoj uniji te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima.

(5) Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na sve fizičke osobe koje u svojstvu zaposlenika ili u drugom svojstvu rade u Agenciji i imaju pristup podacima.

(6) Agencija kao imenovano tijelo za upravljanje sustavom osiguranja depozita, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko, odnosno nadležno tijelo, odnosno tijelo koje donosi odluku o nedostupnosti depozita u smislu ovoga Zakona međusobno surađuju i na zahtjev pružaju sve informacije potrebne za izvršavanje svojih ovlasti u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka i drugim posebnim propisima.

Kontrola nad ispunjavanjem obveza kreditne institucije iz ovoga Zakona

Članak 26.

(1) Agencija kontrolira ispunjava li kreditna institucija obveze iz ovoga Zakona te provodi testove otpornosti na stres sustava osiguranja depozita i to najmanje jednom u razdoblju od tri godine.

(2) Agencija je dužna razmjenjivati informacije o rezultatima provedenih testova otpornosti na stres s EBA-om pri čemu zaposlenik Agencije podliježe zahtjevima u vezi s čuvanjem profesionalne tajne u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ) (SL L EU 331, 15. 12. 2010.).

(3) Kontrolu kreditne institucije obavlja stručni zaposlenik Agencije na temelju ovlaštenja direktora Agencije.

(4) Kreditna institucija je dužna na zahtjev ovlaštene osobe Agencije omogućiti obavljanje kontrole u prostorijama kreditne institucije. U tu svrhu kreditna institucija je dužna omogućiti ovlaštenoj osobi uvid i pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencije u opsegu potrebnom za obavljanje kontrole i na zahtjev ovlaštene osobe uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije ili evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju.

(5) Kreditna institucija je dužna ovlaštenim osobama Agencije osigurati odgovarajuće uvjete za neometano obavljanje kontrole te osobe koje će osigurati pristup dokumentaciji i njezin pregled i koje će surađivati s ovlaštenim osobama Agencije.

(6) Nakon obavljene kontrole iz stavka 3. ovoga članka ovlaštene osobe Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenoj kontroli. U slučaju utvrđenja nepravilnosti ili nezakonitosti Agencija će primjerak nalaza o obavljenoj kontroli osim kreditnoj instituciji dostaviti i Hrvatskoj narodnoj banci.

(7) Agencija će donijeti uputu kojom će detaljno odrediti uvjete i način provedbe kontrole iz stavka 1. ovoga članka.

Odgovornost za štetu

Članak 27.

Zaposlenici Agencije ili bilo koja osoba koju Agencija ovlasti ne odgovara za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju djelokrug rada Agencije, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

IV. HRVATSKA  AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Položaj Agencije

Članak 28.

(1) Agencija je specijalizirana, neprofitna, financijska institucija koja ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim Zakonom, drugim zakonima koji reguliraju djelokrug rada Agencije i statutom Agencije.

(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska.

(3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(4) Agencija nije proračunski korisnik.

(5) Pri ostvarivanju svojih ciljeva i u izvršavanju svojih zadataka Agencija je samostalna i neovisna.

(6) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije uređuje se Statutom kao temeljnim ustrojbenim aktom Agencije. Statut donosi nadzorni odbor Agencije,  uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(7) Opće akte kojima se utvrđuje unutarnji organizacijski oblik, uvjeti zapošljavanja i rada zaposlenika u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi , donosi samostalno Agencija.

(8) Agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv kreditnih institucija za prekršaje propisane odredbama ovoga Zakona.

(9) O pokretanju prekršajnog postupka iz stavka 8. ovoga članka Agencija obavještava Hrvatsku narodnu banku.

(10) Nadzorni odbor Agencije donosi podzakonske propise i odluke potrebnih za provedbu ovoga Zakona.  

Cilj Agencije

Članak 29.

Ciljevi Agencije su:

1. zaštita depozita svih osiguranih deponenata te očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske

2. kontrolirani izlazak sa tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Djelokrug i nadležnosti Agencije

Članak 30.

(1) Agencija je samostalna i neovisna u cjelokupnosti poslova iz svoje nadležnosti, a osobito u:

1. upravljanju sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

2. upravljanju fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom

3. provođenju ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija u skladu s propisima kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

(2) Upravljanje fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom propisano je ovim Zakonom te propisima kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

Suradnja s tijelima državne vlasti i međunarodna suradnja

Članak 31.

(1) U ostvarivanju svojih ciljeva i izvršavanju svojih zadataka Agencija je dužna, ne dovodeći u pitanje svoj cilj, svoju samostalnost i neovisnost, surađivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima državne vlasti te u okviru svoje nadležnosti poduzimati mjere za unaprjeđenje te suradnje.

(2) Agencija je članica Vijeća za financijsku stabilnost (dalje: Vijeće) te je dužna, u skladu s zakonskim propisima koji uređuju rad Vijeća, surađivati s ostalim članicama radi ostvarivanja ciljeva i zadataka Vijeća.

(3) Agencija može biti članica međunarodnih institucija i organizacija nadležnih za područja osiguranja depozita, sanacije i prisilne likvidacije kreditnih institucija i ostalih područja iz njezine nadležnosti te sudjelovati u njihovom radu.

IV.1. FINANCIRANJE AGENCIJE

Članak 32.

(1) Poslovanje Agencije kao i izvršavanje svih ovlasti koje su joj propisane ovim i drugim zakonima, financiraju se isključivo na teret kreditnih institucija koje su, sukladno ovom Zakonu članice sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija se financira na teret fonda osiguranja depozita koji je osnovan i djeluje u skladu s ovim Zakonom, a koji ujedno jamči za sve obveze Agencije.

(3) Troškove rada Agencije kao ni troškove sustava osiguranja depozita ne mogu snositi porezni obveznici niti se isti mogu financirati iz državnog proračuna.

IV.2. POSLOVANJE AGENCIJE

Upravljanje sustavom osiguranja depozita

Članak 33.

(1) Agencija je imenovano tijelo u Republici Hrvatskoj koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(2) Obveze, ovlasti i odgovornosti Agencije vezane uz upravljanje sustavom osiguranja depozita propisane su ovim Zakonom.

(3) Sve kreditne institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad, dužne su biti članice sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj i ispunjavati obveze propisane zakonskim propisima kojima se uređuje sustav osiguranja depozita.

(4) U sklopu upravljanja sustavom osiguranja depozita, Agencija upravlja i cjelokupnim fondom osiguranja depozita koji se sastoji od Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita.

Provođenje i nadzor postupaka prisilne likvidacije kreditnih institucija

Članak 34.

(1) U slučaju da Hrvatska narodna banka nekoj od kreditnih institucija oduzme ili ukine odobrenje za rad te da nad kreditnom institucijom predloži otvaranje postupka prisilne likvidacije, Agencija je dužna predložiti imenovanje likvidatora.

(2) U slučaju otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom Agencija je dužna nadzirati provođenje postupka prisilne likvidacije odnosno izvršavati sve ovlasti koje bi u postupku stečaja nekog trgovačkog društva koje nije kreditna institucija izvršavao odbor vjerovnika.

(3) Sve obveze, ovlasti i odgovornosti Agencije vezane uz provođenje postupaka prisilne likvidacije nad kreditnim institucijama, propisane su posebnim propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

Zaštita sredstava fondova kojima upravlja Agencija

Članak 35.

(1) Agencija, temeljem ovoga Zakona i propisa koji uređuju sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, prikuplja od kreditnih institucija financijska sredstva za premije osiguranja depozita i sanacijske doprinose.

(2)Navedena sredstva predstavljaju imovinu fonda za osiguranje depozita i sanacijskog fonda.

(3) Navedena sredstva fonda iz stavka 2. ovoga članka, Agencija je dužna držati odvojeno na računima otvorenim u tu svrhu kod Hrvatske narodne banke.

(4) Raspoloživa financijska sredstva iz stavka 3. ovoga članka Agencija može koristiti isključivo u svrhu koju propisuje zakon temeljem kojeg su sredstva prikupljena.

IV.3. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJOM

Tijela Agencije i imenovanja

Članak 36.

(1) Tijela Agencije su: Nadzorni odbor i direktor.

(2) Članove Nadzornog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija.

(3) Direktora imenuje Nadzorni odbor Agencije.

Nadzorni odbor

Članak 37.

(1) Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(2) Sve članove Nadzornog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija pri čemu jednog člana Nadzornog odbora ministru financija mogu predložiti kreditne institucije. Nadzorni odbor odlučuje većinom glasova.

(3) Za člana Nadzornog odbora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, odgovarajuće petogodišnje stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva i poslovnog upravljanja. Članovi Nadzornog odbora ne smiju biti zaposlenici neke kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(4) Članovi Nadzornog odbora imenuju se na razdoblje od četiri godina i mogu biti imenovani ponovno na istu funkciju.

(5) Članovi Nadzornog odbora mogu biti opozvani i prije isteka mandata odnosno prije isteka vremena na koje su imenovani.

(6) Rad Nadzornog odbora regulira se Pravilnikom o radu Nadzornog odbora kojeg donosi Agencija, a potvrđuje ministar financija.

(7) Nadzorni odbor donosi statut, usvaja godišnji plan rada Agencije i prati njegovo izvršenje, donosi proračun prihoda i rashoda Agencije, donosi odluke iz svoje nadležnosti koje Agenciji propisuju zakoni koji uređuju djelokrug Agencije, utvrđuje izvješća koja Agencija podnosi Vladi Republike Hrvatske i odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim statutom Agencije.

(8) Nadzorni odbor nadzire rad direktora Agencije i Agencije, a o nadzoru rada Agencije podnosi izvješće ministru financija, Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru najmanje jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu.

Direktor

Članak 38.

(1) Radom Agencije rukovodi direktor.

(2) Direktor zastupa Agenciju samostalno i pojedinačno te je odgovoran za njezin rad. U sklopu prava i dužnosti utvrđenih zakonom direktor Agencije organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga rada Agencije, predlaže Nadzornom odboru donošenje akata  iz njegove nadležnosti i izvršava odluke Nadzornog odbora, te obavlja druge poslove koji su mu ovim Zakonom, Statutom ili drugim aktom Agencije stavljeni u nadležnost.

(3) Direktora Agencije imenuje nadzorni odbor Agencije na razdoblje od četiri godine, a na koje može biti ponovno imenovan.

(4) Direktor mora biti stručna osoba koja posjeduje potrebna znanja iz područja bankarskog poslovanja i koja posjeduje iskustvo u rukovođenju financijskom institucijom.

(5) Direktor ne smije biti politički aktivna osoba.

(6) Direktor Agencije može biti razriješen dužnosti direktora u bilo kojem trenutku ukoliko svoje dužnosti ne izvršava u skladu sa propisima koji uređuju djelokrug rada Agencije.

Revizija financijskih izvješća

Članak 39.

(1) Agencija je kao neprofitna institucija obveznik provođenja postupka neovisne revizije financijskih izvještaja. Revidirane financijske izvještaje za prethodnu godinu Agencija je dužna podnijeti Ministarstvu financija, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i to u zakonskom roku koji propisuje obvezu javne objave revidiranih financijskih izvješća.

(2) Državni ured za reviziju ovlašten je obaviti reviziju financijskih izvještaja Agencije kada to smatra potrebnim i svoj izvještaj podnijeti Vladi Republike Hrvatske te Hrvatskom saboru.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji kreditne institucije 

Članak 40.

(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna u slučajevima ako:

1. ne plati premiju osiguranja depozita u roku i na način propisan člankom 22. stavkom 13. ovoga Zakona

2. Agenciji ne omogući kontrolu nad kreditnom institucijom u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona

3. deponentu, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, ne stavi na raspolaganje, odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona

4. deponentu jednom godišnje ne stavi na raspolaganje, odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona

5. deponentima naplati informacije iz članka 18. stavka 8. ovoga Zakona

6. Agenciji u roku ne dostavi izvješća iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona

7. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona

8. Agenciji  u roku ne dostavi  izvješće propisano člankom 22. stavkom 6. ovoga Zakona

9. Agenciji ne dostavi informacije propisane člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona

10. Agenciji ne dostavi informacije iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona na način kako je propisano člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje propisa

Članak 41. 

(1) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 7. stavka 7., članka 17. stavka 8., članka 19. stavaka 13. i 14. , članka 20. stavka 6., članka 21. stavka 11. i članka 24. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Agencija će donijeti odluku iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona te upute iz članka 10. stavka 7., članka 11. stavka 7. i članka 26. stavka 7. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazno razdoblje za rokove obeštećenja

Članak 42.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2020. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je 15 radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

(2) U razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je deset radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

(3) Od 1. siječnja 2024. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je sedam radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

Izračun premije temeljene na riziku

Članak 43.

(1) Agencija je dužna zahtjev iz članka 22. stavka 11. ovoga Zakona podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka će podzakonski propis iz članka 22. stavka 12. ovoga Zakona donijeti u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu podzakonskog propisa iz stavka 2. ovoga članka ostaje na snazi Odluka o postupku odobravanja metodologije za određivanje stupnja rizičnosti kreditnih institucija pri izračunu premija za osigurane depozite (Narodne novine, br. 129/15, 22/16 i 132/17).

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Članak 44.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osnovana Zakonom o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12, 15/13) kao specijalizirana financijska institucija nastavlja s radom pod novim nazivom Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

(2) Zaposlenici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nastavljaju obavljati poslove na kojima su zaposleni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona i zadržavaju sve prava iz radnog odnosa do sklapanja novih ugovora.

Statut i drugi opći akti Agencije

Članak 45.

Agencija je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Postupci isplate osiguranih depozita u tijeku

Članak 46.

Postupci isplate osiguranih depozita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama zakona koji su bili na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Fond osiguranja depozita

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona fond osiguranja depozita iz članka 14. ovoga Zakona preuzima imovinu i obveze fonda osiguranja depozita iz Zakona o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15).

Prestanak važenja propisa

Članak 48.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnoj Agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12, 15/13).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15).

(3) Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaju važiti odredbe članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom Prijedloga zakona utvrđuje se predmet zakona i područje primjene i to: pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, zatim: status, položaj, ciljevi, zadaci i ustroj Agencije, kao i djelokrug, zadaci i nadležnost Agencije u poslovima osiguranja depozita te djelokrug, zadaci i nadležnosti Agencije sukladno posebnom propisu kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

Uz članak 2.

Ovim člankom Prijedloga zakona definira se usklađenost Prijedloga zakona s propisima Europske unije.

Uz članak 3.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se koje institucije i podružnice su obvezne uključiti se u sustav osiguranja depozita te koja institucija upravlja navedenim sustavom.

Uz članak 4.

Ovim člankom Prijedloga zakona definiraju se pojmovi koji se koriste u Prijedlogu zakona.

Uz članak 5.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se ciljevi sustava osiguranja depozita, a to su: zaštita deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, očuvanje povjerenja deponenata u financijski sustav Republike Hrvatske i doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.

Uz članak 6.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje. Pri tome, prvo se definira koji su depoziti prihvatljivi, a zatim se detaljno obrazlaže koji depoziti ne ulaze unutar te skupine i kojoj vrsti deponenata pripadaju. Uz to, navodi se do kada Agencija ima obvezu za isplatu te prenosivost ovoga prava.  

Uz članak 7.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se posebnosti računa, na način da se definiraju obračuni obeštećenja udjela svakog deponenta u zajedničkom računu, računi društava bez pravne osobnosti, nasljednih i suvlasničkih zajednica, status povjereničkih računa, postupanje s depozitima na kojima postoji založno pravo te postupanje sa depozitima fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnosti ili obrt.

Uz članak 8.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se razina pokrića, na način da se utvrđuje gornja granica iznosa obeštećenja, dodatna zaštita depozita koji predstavljaju privremeni visoki saldo te obveza Agencije da odlukom detaljnije uredi način dokazivanja kriterija za njihovo utvrđivanje.

Uz članak 9.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obračun prava na obeštećenje, na način da se pravo deponenata na obeštećenje određuje prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji te dužnost obavještavanja kreditne institucije da se pri izračunavanju iznosa obeštećenja uzimaju u obzir dospjele obveze deponenta prema njoj. Također, definira se i kamata na osigurane depozite.

Uz članak 10.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se uključivanje kreditne institucije u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, dužnost plaćanja naknade Agenciji  e mogućnost upućivanja Hrvatskoj narodnoj banci prijedloga za ukidanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji ako postupi suprotno.

Uz članak 11.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se status podružnice kreditne institucije sa sjedištem u državi članici. Također, propisuje se da a ko kreditna institucija sa sjedištem u državi članici ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ta podružnica je uključena u službeno priznati sustav osiguranja depozita u matičnoj državi članici u kojoj je sjedište te kreditne institucije. Uz to, odredbama istog članka propisuju se postupci Agencije u slučaju nastupa osiguranog slučaja, suradnja Agencije s imenovanim tijelom matične države članice te eventualno sklapanje sporazuma o suradnji s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita matične države članice.

Uz članak 12.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se uključivanje podružnice kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji u priznat sustav osiguranja depozita u matičnoj zemlji, na način da  Agencija procjenjuje sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija uključena te donosi ocjenu sustava osiguranja depozita u određenom roku. Također, propisuje se da kreditna institucija koja ne ispunjava obveze prema Agenciji može biti prijavljena Hrvatskoj narodnoj banci koja je ovlaštena zahtijevati od podružnice da ispuni svoje obveze ili će poduzeti potrebne mjere.

Uz članak 13.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se način financiranja sustava osiguranja depozita te način na koji Agencija upravlja fondom osiguranja depozita.

Uz članak 14.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se podjela Fonda osiguranja depozita na Osnovni fond osiguranja depozita i Dodatni fond osiguranja depozita. Također, propisuju se izvori sredstava fonda osiguranja depozita te mogućnosti Agencije da prikuplja sredstva izdavanjem vlastitih obveznica i zaduživanjem te slučajevi kada se Agencija može u ime i račun fonda osiguranja depozita zaduživati kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.

Uz članak 15.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se ciljana razina Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita u odnosu na ukupnu visinu osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj te način na koji se prikupljaju premije za osiguranje depozita odnosno kad se premije za osiguranje depozita prestaju prikupljati.

Uz članak 16.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se namjena sredstava Osnovnog fonda osiguranja depozita, koji prvenstveno služe za isplatu obeštećenja deponenata kreditne institucije u slučaju nastupa osiguranog slučaja te namjena Dodatnog fonda osiguranja depozita. Također, propisuje se da se raspoloživa financijska sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita ulažu u niskorizičnu imovinu, a Agencija može raspoloživa financijska sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita pozajmiti drugim sustavima osiguranja depozita unutar Europske unije.

Uz članak 17.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se da Agencija može odobravati korištenje sredstava iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja uz propisane uvjete. Također, propisuje se da navedene mjere donosi Agencija na temelju osnovanosti i opravdanosti Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti kojeg joj podnosi kreditna institucija.

Uz članak 18.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza kreditne institucije da prije sklapanja ugovora o primanju depozita, stavi klijentima na raspolaganje informacije o sustavu osiguranja depozita te barem jednom godišnje deponentu dostavlja propisane informacije o sustavu osiguranja depozita.

Uz članak 19.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se razlozi zbog kojih će Hrvatska narodna banka donijeti rješenje o nedostupnosti depozita, rok za donošenje navedenog rješenja te mogućnost njegovog ukidanja.  Također, propisuje se da je Agencija, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj, dužna poduzeti mjere kako bi pripremila isplatu obeštećenja deponentima kreditne institucije i osigurati sredstva za isplatu. Naposljetku, propisano je da se rok za izračun prava na obeštećenje i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava za isplatu može produžiti.

Uz članak 20.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza organiziranja poslovanja kreditne institucije i vođenje poslovnih knjiga te dostavljanje izvješća Agenciji, koja je ovlaštena u bilo koje vrijeme i na zahtjev dobiti informacije potrebne radi pripremanja obeštećenja deponenata ili radi provođenja testova otpornosti na stres.

Uz članak 21.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se način obavješćivanja deponenata kreditnih institucija o nastupu osiguranog slučaja i detaljima vezanih uz obveze Agencije da u ime i za račun fonda osiguranja depozita isplati vjerovnike kreditne institucije.

Uz članak 22.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza kreditne institucije na plaćanje Agenciji premije za osigurane depozite te osnovica za njezin izračun, na način da su kreditne institucije dužne Agenciji dostaviti Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije u određenom roku. Također, propisuje se dužnost Hrvatske narodne banke da Agenciji dostavlja podatke za izračun profila rizičnosti pojedine kreditne institucije te rok za njihovu dostavu. Nadalje, propisuje se da Agencija za izračun premije izrađuje vlastitu metodologiju koju redovito ažurira za koju mora dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke, a koja o tome treba donijeti podzakonski propis. Propisuje se i: rok u kojem su kreditne institucije dužne platiti premiju za osigurane depozite, uvjeti kada je Agencija ovlaštena tražiti plaćanje izvanredne premije osiguranja depozita, mogućnost da Hrvatska narodna banka odgodi plaćanje izvanredne premije.

Uz članak 23.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se mogućnost korištenja sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita i za financiranje sanacije kreditne institucije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava . Također, utvrđuje se maksimalni iznos sredstava fonda osiguranja depozita koji se može koristiti.

Uz članak 24.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se mogućnost korištenja sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita i za financiranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacije kreditnih institucija. Također, utvrđuje se maksimalni iznos sredstava fonda osiguranja depozita koji se može koristiti.

Uz članak 25.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se suradnja kreditne institucije i Agencije u svezi dostavljanja informacija potrebnih za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita. Također, propisuje se da Agencija mora čuvati kao povjerljive podatke sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovoga Zakona te može koristiti povjerljive podatke do kojih je došla izvršavajući svoja ovlaštenja isključivo u svrhu za koju su dani, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Naposljetku, propisuje se da Agencija i Hrvatska narodna banka međusobno pružaju sve informacije potrebne za izvršavanje svojih ovlasti.

Uz članak 26.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza Agencije da nadzire ispunjava li kreditna institucija obveze iz ovoga Zakona te provodi li testove otpornosti na stres sustava osiguranja depozita. Također, propisuje se tko i na koji način obavlja kontrolu kreditne institucije, dužnost sastavljanja zapisnika nakon obavljene kontrole te obavještavanje Hrvatske narodne banke u slučaju nepravilnosti.

Uz članak 27.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se da zaposlenici Agencije ili bilo koja osoba koju Agencija ovlasti ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Uz članak 28.

Ovim člankom Prijedloga zakona definiraju se svojstva Agencije, njezin položaj, sjedište, upravljanje i ustroj te njezina samostalnost i neovisnost pri ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka te donošenja općih akata.

Uz članak 29.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se ciljevi Agencije, a to su: zaštita depozita svih osiguranih deponenata, očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske te kontroliranje izlaska sa tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Uz članak 30.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se djelokrug i nadležnosti Agencije, a to su: upravljanje sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, upravljanje fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom te provođenje ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija u skladu s propisima kojima se uređuje prisilna likvidacija  kreditnih institucija.

Uz članak 31.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se suradnja Agencije sa Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima te suradnja s ostalim članicama Vijeća za financijsku stabilnost kojeg je i sama članica. Također, propisuje se mogućnost Agencije da bude članica međunarodnih institucija i organizacija nadležnih za područja osiguranja depozita, sanacije i prisilne likvidacije kreditnih institucija i ostalih područja iz njezine nadležnosti te sudjelovati u njihovom radu te da u njima može zastupati Republiku Hrvatsku.

Uz članak 32.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se da se Agencija financira isključivo na teret kreditnih institucija koje su članice sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj te na teret Fonda osiguranja depozita, a nikako na teret poreznih obveznika ili državnog proračuna.

Uz članak 33.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se da Agencija na temelju Direktive 2014/49/EU upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Također, propisuje se i dužnost članstva u Agenciji svih kreditnih institucija kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad.

Uz članak 34.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se provođenje i nadzor postupaka prisilne likvidacije kreditnih institucija na način da je Agencija dužna predložiti imenovanje likvidatora,  nadzirati njeno provođenje te izvršavati sve ovlasti analogno odboru vjerovnika u stečajnim postupcima trgovačkih društava.

Uz članak 35.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se zaštita sredstava fonda kojim upravlja Agencija, na način da Agencija prikuplja financijska sredstva za premije osiguranja depozita od kreditnih institucija koja onda predstavljaju  imovinu fonda za osiguranje depozita.

Uz članak 36.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se tijela Agencije i imenovanje direktora te članova nadzornog odbora.  

Uz članak 37.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se broj članova nadzornog odbora, njihovo imenovanje, način odlučivanja nadzornog odbora, koje osobe mogu biti imenovane za člana nadzornog odbora i trajanje njihovog mandata te njihov opoziv, reguliranje rada nadzornog odbora, donošenje statuta nadzornog odbora te njegov nadzor nad radom direktora, kao i podnošenje izvješća o nadzoru rada Agencije ministru financija, Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru.

Uz članak 38.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se ovlasti direktora Agencije, način i uvjeti za njegovo imenovanje i razrješenje.

Uz članak 39.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza Agencije kao neprofitne institucije na provođenje postupka neovisne revizije financijskih izvještaja te dužnost podnošenja revidiranih financijskih izvještaja za prethodnu godinu ministarstvu financija, Vladi Republike Hrvatske i  Hrvatskom saboru.

Uz članak 40.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se kazne kreditne institucije koja ne ispunjava obveze koje za nju proizlaze iz odredbi ovoga Zakona u visini od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna. Također, za određene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Uz članak 41.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se dužnosti ministra financija i direktora Agencije da najkasnije u roku od 6 mjeseci, odnosno dvije godine, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donesu pravilnike iz ovoga Zakona.

Uz članak 42.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se rokovi u kojima je Agencija dužna osigurati da se iznos za isplatu obeštećenja stavi na raspolaganje.

Uz članak 43.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuju se rokovi za podnošenje zahtjeva i donošenje podzakonskog propisa.

Uz članak 44.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se nastavak rada Agencije pod novim nazivom i nastavak obavljanja poslova zaposlenika zadržavanjem prava iz radnog odnosa.

Uz članak 45.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se obveza Agencija da uskladi statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 46.

Ovim člankom propisuje se primjena propisa u odnosu na već započete postupke isplate osiguranih depozita.

Uz članak 47.

Ovim člankom uređuje se preuzimanje imovine i obveza fonda osiguranja depozita.

Uz članak 48.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se prestanak važenja propisa.

Uz članak 49.

Ovim člankom Prijedloga zakona propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.