I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovaj Pravilnik, u skladu s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2011/97/EU od 5. prosinca 2011. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ u pogledu posebnih kriterija za skladištenje elementarne žive koja se smatra otpadom (SL L 328, 10. 12. 2011.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 1999/31/EZ), Odlukom Vijeća 2003/33/EZ od 19. prosinca 2002. kojom se utvrđuju kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta sukladno članku 16. i Prilogu II. Direktivi 1999/31/EZ (2003/33/EZ) (SL L 11, 16. 1. 2003.) i Direktivom Vijeća od 19. ožujka 1987. o sprečavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom (SL L 85, 28.3.1987.) , propisuje kategorije odlagališta otpada, postupke i druge uvjete za odlaganje otpada, postupke i druge uvjete za prihvat otpada u podzemna odlagališta otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjete i mjere u vezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja.

(2) Ciljevi ovog Pravilnika su da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, osobito onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući efekt stakleničkih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta.

Pojmovi

Članak 2.

Pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. »Biorazgradivi otpad« je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji;

2. »Bioreaktorsko odlagalište« je odlagalište otpada u sklopu centra za gospodarenje otpadom, koje se smatra građevinom u kojoj se obavlja postupak biološke obrade otpada u okviru postupka mehaničko-biološke obrade otpada u centru.

3. »Elaborat procjene rizika« je prethodna procjena opasnosti za podzemno odlagalište otpada radi utvrđivanja utjecaja odloženog otpada na ukupnu biosferu;

4. »Eluat« je proizvod i/ili rezultat laboratorijske simulacije procjeđivanja voda;

5. » Granularni (zrnati) otpad « uključuje otpad koji ne udovoljava definiciji monolitnog otpada;

6. »Inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda;

7. »Izolirano naseljeno područje« odnosi se na područje koje nema više od 500 stanovnika u okviru općine ili samog naselja i ne više od pet stanovnika po kvadratnom kilometru i u slučaju kojega udaljenost do najbliže urbane aglomeracije s najmanje 250 stanovnika po kvadratnom kilometru nije manja od 50 km ili je otežan cestovni pristup do najbližih urbanih aglomeracija zbog nepogodnih vremenskih uvjeta tijekom većeg dijela godine;

8. » Ministarstvo « je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša;

9. » Monolitni otpad « je otpad koji je obrađen sa namjerom solidifikacije i čvrstog vezivanja;

10. »Odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

- interno odlagalište otpada na kojem proizvođač otpada odlaže svoj otpad na samom mjestu nastanka

- stalno odlagalište otpada, ili njegov dio, koje se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje dulje od jedne godine),

- iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

U odlagalište otpada se ne ubraja:

- građevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe i/ili zbrinjavanja na drugim lokacijama,

- mjesto skladištenja otpada prije oporabe i/ili zbrinjavanja istoga u razdoblju do tri godine, ili

- mjesto skladištenja otpada prije zbrinjavanja u razdoblju do godine dana;

11. »Odlagališni plin« se odnosi na sve plinove koje stvara/proizvodi odloženi otpad na odlagalištu;

12. »Odlagatelj (operater)« je pravna ili fizička osoba - obrtnik koja upravlja odlagalištem, ovlaštena je za to i odgovorna je za rad odlagališta;

13. »Podzemno odlagalište« je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu duboku geološku šupljinu i/ili bušotinu nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem;

14. »Procjedna voda« se odnosi na svaku tekućinu koja prolazi kroz odloženi otpad, u njemu nastaje ili je u njemu sadržana;

15. „Sanacija odlagališta“ su aktivnosti pod kojima se podrazumijeva: izrada projektne i druge dokumentacije sukladno propisima, rješavanje imovinsko pravnih odnosa vezanih za lokaciju odlagališta, postupak ishođenja odobrenja za građenje, izvođenje građevinskih radova koji omogućuju da se odlaganje otpada obavlja sukladno ovom Pravilniku i zatvaranje odlagališta nakon puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom ili popunjenja odlagališnih kapaciteta odlagališta.

16. »Tekući otpad« se odnosi na svaki otpad u tekućem stanju uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.

17. »Zakon« je zakon kojim se uređuje gospodarenje otpadom.

Područje primjene Pravilnika

Članak 3.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sva odlagališta, bez obzira na vrstu otpada koja se na njih odlaže.

(2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na sljedeće slučajeve odlaganja:

- prekrivanje tla muljem, uključujući mulj od obrade otpadnih voda, kao i mulj koji je nastao jaružanjem te slični materijali na tlu, u svrhu gnojidbe tla prema posebnom propisu koji regulira unos opasnih tvari i biljnih hranjivih tvari u ili na tla,

- korištenje inertnog otpada na odlagalištima koji je pogodan za radove na obnovi/rekonstrukciji, za nasipanje terena ili za potrebe u graditeljstvu prema posebnom propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima,

- odlaganje mulja na obali malog vodotoka, ako je  iz njega uzet  i ima svojstva otpada koji se prema uvjetima iz ovog pravilnika može odlagati na odlagalištu za neopasni otpad,

- odlaganje neonečišćene zemlje ili neopasnog inertnog otpada koji je nastao traženjem rude, vađenjem, preradom i skladištenjem mineralnih sirovina te radom kamenoloma prema posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo.

II. KATEGORIJE ODLAGALIŠTA

Članak 4.

(1) Odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije:

- odlagalište za opasni otpad,

- odlagalište za neopasni otpad,

U kategoriji odlagališta za neopasni otpad utvrđuju se sljedeće podkategorije odlagališta:

- Podkategorija 1: Bioreaktorsko odlagalište

- Podkategorija 2: Odlagalište za odlaganje otpada za stabiliziranu frakciju otpada nakon postupka mehaničko-biološke obrade

- Podkategorija 3: Odlagalište anorganskog neopasnog otpada s niskim sadržajem organske/biorazgradive tvari

- odlagalište za inertan otpad.

(2) Otpad je dozvoljeno odlagati samo na odlagališta iz stavka 1. ovog članka koja ispunjavaju uvjete iz ovog Pravilnika.

(3) Opći uvjeti koje moraju zadovoljiti odlagališta iz stavka 1. ovog članka, utvrđeni su u Dodatku 1. ovog Pravilnika.

III. OTPAD NEPRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE

Članak 5.

(1) Na odlagališta otpada zabranjen je prihvat:

- tekućeg otpada, osim taloga/mulja iz uređaja za pročišćavanja procjednih voda sa tijela odlagališta na kojem su sakupljene procjedne vode pročišćene,

- otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, nagrizajući, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa,

- bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada prema posebnim propisima,

- otpadnih guma,

- animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerađevina ukoliko nisu termički obrađeni prema posebnim propisima,

- otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora,

- otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila,

- otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme,

- svih drugih vrsta otpada koje ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta prema Dodatku 3. ovog Pravilnika.

(2) U podzemno odlagalište dozvoljeno je odlaganje inertnog, neopasnog i opasnog otpada ukoliko zadovoljava kriterije za odlaganje otpada iz Dodatka 3 ovog Pravilnika, osim posebnih vrsta otpada koji bi tijekom odlaganja mogao doživjeti fizikalne, kemijske ili biološke promjene koje bi mogle ugroziti tijelo podzemnog odlagališta ili dodatno ugroziti okoliš kao što su:

- otpad iz stavka 1. ovog članka,

- otpad u sanducima ili bez njih, koji bi u uvjetima podzemnog odlagališta mogao reagirati s vodom ili matičnim stijenama i dovesti do promjene volumena; stvaranja samozapaljivih, toksičnih ili eksplozivnih tvari ili plinova ili bilo koje druge reakcije koja bi mogla ugroziti sigurnost rada i/ili cjelovitost pregrade,

- otpad koji može reagirati međusobno, osim ako je prilikom skladištenja u podzemnom odlagalištu razvrstan u grupe po kompatibilnosti, a nekompatibilne grupe su međusobno fizički odvojene,

- biološko razgradivi otpad,

- otpad nadražujućeg mirisa,

- otpad koji može stvoriti otrovnu ili eksplozivnu smjesu plina i zraka. Ovo se posebno odnosi na otpad koji stvara otrovnu koncentraciju plinova zbog parcijalnih tlakova svojih sastavnica te na otpad koji kada je zasićen u spremniku stvara koncentracije koje su više od 10 % koncentracije donje granice eksplozivnosti,

- otpad koji nije dovoljno stabilan u geomehaničkim uvjetima,

- samozapaljivi otpad ili otpad koji se u skladišnim uvjetima može spontano zapaliti, plinovi i hlapivi otpad,

- otpad nepoznatog sastava,

- otpad koji sadrži ili bi mogao stvoriti patogene klice zaraznih bolesti.

(3) Otpad se može prihvatiti u podzemno odlagalište ukoliko elaborat o »procjeni rizika« iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika pokazuje da je razina izolacije i utjecaja lokacije podzemnog odlagališta otpada prihvatljiva za biosferu.

IV. OTPAD PRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE

Članak 6.

(1) Na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrađenog otpada sukladno postupcima iz Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, bez prethodne obrade može se odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obrada nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva iz članka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Odobrenje za odlaganje otpada iz prethodnog stavka nadležno tijelo utvrđuje u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada.

(4) Kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na određene kategorije odlagališta iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika utvrđeni su u Dodatku 3 ovoga Pravilnika.

(5) Na odlagalište za inertni otpad smije se odlagati samo inertni otpad.

(6) Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje:

komunalnog otpada prema kriterijima za prihvat u Dodatku 3 ovoga Pravilnika

neopasnog otpada bilo kojeg podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad prema Dodatku 3 ovog Pravilnika

stabilnog i nereaktivnog, prethodno obrađenog opasnog otpada ukoliko granične vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze granične vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagališta iz Dodatka 3 ovog Pravilnika. Takav opasni otpad ne smije se odložiti na plohe namijenjene biorazgradivom neopasnom otpadu.

(7) Na odlagalište za opasni otpad dozvoljeno je odlaganje samo opasnog otpada koji ispunjava kriterije za prihvat opasnog otpada na odlagališta koji su propisani u Dodatku 3 ovog Pravilnika.

(8) Zabranjeno je miješanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sadržaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja propisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada.

(9) Iznimno u izvanrednim slučajevima može se dozvoliti odlaganje otpada kojem su parametri onečišćenja veći do najviše tri puta od graničnih vrijednosti iz Dodatka 3, osim za sljedeće parametre onečišćenja:

otopljeni organski ugljik – DOC, BTEX, PCB i mineralna ulja ako se radi o inertnom otpadu,

otopljeni organski ugljik – DOC i pH, ako se radi o stabilnom i nereaktivnom otpadu koji se može odlagati na odlagalištu za neopasni otpad,

gubitak žarenjem ili ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o opasnom otpadu i

ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o inertnom otpadu za koji TOC smije prelaziti granične vrijednosti iz Dodatka 3 ovog pravilnika do najviše dva puta.

(10) Odlagatelj koji je ujedno i vlasnik odlagališta i posjednik neopasnog otpada koji se prema posebnom propisu koji uređuje Katalog otpada razvrstava u ključne brojeve 10 01 01, 10 01 02, i 10 01 05 i koji se odlaže na isto odlagalište koje se nalazi na mjestu (lokaciji) nastanka otpada, može odlagati isti otpad sukladno kriterijima za odlaganje otpada za Podkategoriju odlagališta 3 iz Dodatka 3 ovog Pravilnika.

(11) Odlaganje otpada iz stavka 9. ovoga članka može se odobriti dozvolom samo za unaprijed određenu količinu otpada koja se namjerava odlagati na rok od najviše  12 mjeseci, uz izradu prethodnog elaborata koji pokazuje da prekoračenje graničnih vrijednosti iz Dodatka 3 ovoga pravilnika neće štetno utjecati na okoliš.

(12) O godišnjem broju izdanih dozvola iz stavka 11. ovog članka nadležno tijelo koje izdaje dozvolu vodi posebnu evidenciju i obavještava Agenciju za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija) o svakoj izdanoj dozvoli. Godišnji broj dozvola izdanih sukladno stavku 11. ovog članka dio je izvješća o implementaciji Direktive 1999/31/EZ.

V. PRETHODNI POSTUPCI ZA PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTA

Članak 7.

(1) Odlaganje otpada na odlagalište uključujući i podzemna odlagališta dozvoljeno je ako je prethodno provedena izrada osnovne karakterizacije otpada za odlaganje.

(2) Postupak izrade osnovne karakterizacije otpada detaljno je utvrđen i opisan u Dodatku 2 ovoga Pravilnika.

(3) Izradu osnovne karakterizacije otpada mora osigurati proizvođač i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje.

(4) Odlagatelj je dužan čuvati rezultate osnovne karakterizacije otpada u elektroničkom obliku do zatvaranja odlagališta tako da su sastavni dio stručnih podloga za planiranje zatvaranja odlagališta i mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš po njegovom zatvaranju.

(5). Odlagatelj je dužan osigurati uzimanje reprezentativnih uzoraka iz nasumično odabranog preuzetog otpada čija se osnovna karakterizacija temelji na kemijskoj analizi i izvedbu kontrolne kemijske analize u sklopu provjere sukladnosti dostavljenog otpada.

(6) Odlagatelj je dužan, na svakih 1.000 tona preuzetog istovrsnog otpada istog posjednika za koji je izrađena osnovna karakterizacija otpada, a nije provedena provjera sukladnosti, osigurati uzimanje najmanje jednog reprezentativnog uzorka otpada.

(7) Na postupak uzorkovanja otpada primjenjuju se norme iz Dodatka 5 ovog Pravilnika.

(8) Ako odlagatelj, vizualnim pregledom otpada ili kemijskom analizom u sklopu provjere sukladnosti, ustanovi da je posjednik netočno odredio vrstu otpada sukladno Katalogu otpada, dužan je osigurati kemijsku analizu svih sačuvanih reprezentativnih uzoraka iz stavka 6. ovog članka, uzetih iz prethodnih pošiljki otpada istog posjednika. Pri analizi pohranjenih reprezentativnih uzoraka se osobito provjeravaju parametri, koji čak i uz poštivanje moguće kemijske promjene uzorka, omogućavaju ustanovljavanje istovjetnosti otpada s njegovom dokumentacijom.

(9) Za ispitivanje svojstava otpada, ponašanja pri eluiranju, digestije sirovog otpada te za druge analize karakterizacije otpada primjenjuju se norme iz necjelovitog popisa normi iz Dodatka 6 ovog Pravilnika i druge odgovarajuće norme ovisno o potrebnim ispitivanjima.

(10) Izradu osnovne karakterizacije otpada iz stavka 1. ovog članka i ispitivanja iz stavka 9. ovog članka može raditi osoba koja je osposobljena prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC17025:2007 (ISO/IEC 17025:2005+Cor.1:2006; EN ISO/IEC 17025:2005+AC:2006) i odgovarajuće metode za koju vrši ispitivanje prema zahtjevima ovog Pravilnika.

(11) U postupcima ispitivanja svojstava otpada i uzorkovanja otpada mogu se koristiti i druge metode ako se dokaže da se primjenom tih metoda ispunjavaju zahtjevi ovog Pravilnika najmanje na razini određenoj hrvatskim normama iz Dodatka 5 i 6 ovog Pravilnika.

Članak 8.

(1) Ukoliko posjednik otpada na isto odlagalište dulje vremena redovito dostavlja pošiljke istovrsnog otpada, osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena prije dostave prve dopremljene pošiljke, a za sljedeće pošiljke istovrsnog otpada najmanje jednom svakih 12 mjeseci.

(2) Posjednik istovrsnog otpada također mora osigurati da se u karakterizaciji otpada nalaze podaci o procesu i načinu nastanka otpada te o ulaznim materijalima u proces u kojem otpad nastaje, a osobito o njegovim promjenama.

(3) Posjednik otpada koji ne nastaje redovito u istom procesu i istom postrojenju i nije dio jasno definiranog tijeka otpada dužan je za svaku šaržu ovakvog otpada osigurati izradu osnovne karakterizacije otpada.

(4) Provjera sukladnosti za osnovnu karakterizaciju otpada iz stavka 3. ovog članka Pravilnika nije potrebna.

Članak 9.

Iznimno od članka 7. stavka 1. ovog Pravilnika osnovna karakterizacija otpada ne izrađuje se za:

1. otpad istog posjednika ako u razdoblju od 4 uzastopna mjeseca njegova ukupna količina ne prelazi 200 kg i na temelju raspoloživih podataka o otpadu i njegovog vizualnog pregleda, moguće je isključiti njegovo onečišćenje opasnim tvarima,

2. otpad istog posjednika:

- ako njegova ukupna odložena količina u jednoj godini ne prelazi 15 tona i

- ako posjednik prije početka dostave otpada pismeno potvrdi da navedena količina u dozvoljenom razdoblju neće biti prekoračena, te da otpad nije onečišćen opasnim tvarima, a udio biološki razgradivih sastojaka je manji od 5% mase suhe tvari, pri čemu vrsta, izvor i mjesto nastanka svake pošiljke otpada moraju biti u potpunosti poznati,

3. komunalni otpad koji se razvrstava u ključne brojeve 20 02 02 i 20 03 03 sukladno posebnom propisu kojim se propisuje Katalog otpada,

4. građevni otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad ako se odlaže sukladno Dodatku 3. točki 2.6. ovog Pravilnika.

(2) Posjednik otpada iz stavka 1. ovog članka koji šalje otpad na odlaganje mora uz propisani prateći list, priložiti i izjavu iz koje je vidljivo da otpad nije onečišćen opasnim tvarima i da nema opasnih svojstava.

(3) Upravitelj odlagališta mora utvrditi da masa otpada iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka ne prelazi 0,5% mase ukupnog otpada odloženog na odlagalištu.  

Članak 10.

(1) Ukoliko rezultati osnovne karakterizacije otpada pokazuju da se otpad može primiti na određenu vrstu odlagališta, otpad podliježe  provjeri sukladnosti kako bi se utvrdilo da li  odgovara vrijednostima navedenim u osnovnoj karakterizaciji i udovoljava kriterijima prihvata na odlagališta iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika.

(2) Provjeru sukladnosti dužan je osigurati proizvođač i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje.

(3) Ako osnovna karakterizacija otpada iz članka 7. ovog Pravilnika ne sadrži rezultate kemijske analize otpada sukladno Dodatku 3 ovog Pravilnika, odlagatelj je dužan provjeriti radi li se o otpadu koji je odredbama ovog Pravilnika izuzet od potrebe izrade iste sukladno točkama 7. i 8. Dodatka 2 i točki 2.3. Dodatka 3 ovog Pravilnika.

(3) Parametri za provjeru sukladnosti i dinamika provođenja provjere sukladnosti moraju biti navedeni u osnovnoj karakterizaciji otpada, a odlagatelj otpada mora voditi računa da se provjera sukladnosti provodi prema opsegu i dinamikom utvrđenom u osnovnoj karakterizaciji otpada, a najmanje jednom u 6 mjeseci.

(4) Cilj provjere sukladnosti je periodična provjera otpada koji se redovito dostavlja na odlaganje.

(5) Provjera sukladnosti otpada provodi se prema metodama uzorkovanja i ispitivanja za izradu osnovne karakterizacije otpada iz članka 7. ovoga Pravilnika.

(6) Rezultate dobivene provjerom sukladnosti odlagatelj mora čuvati do zatvaranja odlagališta.

Članak 11.

(1) Prije odlaganja otpada na odlagalište odlagatelj mora osigurati provjeru cjelokupne dokumentacije o otpadu.

(2) Provjera dokumentacije sastoji se od utvrđivanja njezine potpunosti i ispravnosti prema uvjetima iz ovoga Pravilnika, a osobito provjere rezultata osnovne karakterizacije otpada i provjere sukladnosti.

(3) Odlagatelj može na odlaganje prihvatiti jedino otpad za kojeg je obavljena provjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i za kojeg je dostavljen popunjeni prateći list prema posebnom propisu.

(4) Otpad kojeg odlagatelj prihvaća na odlagalište mora se prethodno izvagati i vizualno pregledati prije i nakon istovara u odlagalištu, kako bi se mogao odstraniti ako nije primjeren za odlaganje. Vaganje se može osigurati na vagi na odlagalištu, izvan odlagališta ili na vagama na vozilima za prijevoz otpada.

(5) Za otpad kojeg je odlagatelj preuzeo na odlaganje dužan je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada koji sadrži podatke o ukupnoj količini, vrstama otpada i podrijetlu njegova nastanka prema posebnom propisu. Za opasni otpad vodi se evidencija o točnoj lokaciji odlaganja.

Članak 12.

(1) Odlagatelj će odbiti preuzimanje otpada na odlaganje u slučajevima, kada:

odlaganje takvog otpada na odlagalište nije dozvoljeno, a posebno ako to proizlazi iz rezultata izrade osnovne karakterizacije otpada za odlaganje,

osnovna karakterizacija otpada nije izrađena,

međusobni utjecaj s već odloženim otpadom na odlagalištu značajno povećava mogućnosti opterećenja okoliša,

je sadržaj osnovne karakterizacije otpada nepotpun, nedostatan ili rezultati nisu dovoljno jasni,

je osnovnoj karakterizaciji otpada istekao propisani rok valjanosti,

dvoji o identičnosti otpada ili sadržaju opasnih tvari u njemu,

geotehničke osobine otpada i uvjeti njegova odlaganja u tijelo odlagališta ne jamče potrebnu stabilnost tijela odlagališta.

(2) U slučajevima kada odlagatelj odbije preuzimanje dostavljenog otpada, prema stavku 1. ovoga članka, posjedniku otpada može dozvoliti njegovo privremeno skladištenje na lokaciji odlagališta najviše četiri mjeseca, u kojem roku posjednik mora dopuniti ili ponovo izraditi osnovnu karakterizaciju otpada za odlaganje.

(3) Dan početka skladištenja otpada iz stavka 2. ovog članka mora biti upisan u radni dnevnik odlagališta.

(4) U slučajevima kada odlagatelj utvrdi da dostavljeni otpad ne odgovara podacima u priloženoj karakterizaciji otpada ili ako temeljem utvrđenih slučajeva iz stavka 1. ovoga članka odbije preuzimanje otpada o tome je dužan pismeno izvijestiti inspektora nadležnog za zaštitu okoliša.

(5) Izvještaj iz stavka 4. ovog članka, pored podataka o posjedniku otpada, mora sadržavati i podatke o osobi koja je izradila osnovnu karakterizaciju otpada.

Članak 13.

(1) Za vrijeme redovnog odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora biti osigurano sljedeće:

1. metoda odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora jamčiti sigurnost osoblja odlagališta i ne smije ugrožavati sistem brtvljenja odlagališnog dna, stabilnost tijela odlagališta ili drugih tehničkih objekata odlagališta

2. najboljim dostupnim tehnikama odlaganja otpada u tijelo odlagališta, prekrivanjem odloženog otpada i drugim preventivnim mjerama treba sprečavati ili smanjivati na najmanju moguću mjeru:

- raznošenje lakih frakcija otpada vjetrom,

- emisiju prašine i mirisa u zrak kod odlaganja,

- okupljanje gamadi, ptica ili glodavaca,

- stvaranje aerosola,

- mogućnost izbijanja požara.

Članak 14.

Odlagatelju koji je istovremeno i jedini proizvođač  otpada koji se odlaže na određenom odlagalištu, može se na njegov zahtjev odobriti pojednostavljenje postupaka provjere prihvata otpada na odlaganje iz članka 11. ovog Pravilnika i to:

provjera i ispunjavanje pratećeg lista ,

vizualni pregled otpada prije samog odlaganja i vaganje otpada,

provjera cjelokupne dokumentacije o otpadu prije odlaganja otpada.

VI. ODOBRENJE ZA RAD ODLAGALIŠTA OTPADA

Članak 15.

(1) Postupak odlaganja otpada na odlagalištima odlagatelj smije obavljati ukoliko posjeduje dozvolu prema Zakonu i uvjetima iz ovog pravilnika odlagatelj smije odlagati isključivo vrste otpada obuhvaćene dozvolom za odlaganje.

(2) Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom ili njezin zamjenik je odgovorna za postupke provjere iz članka 11. ovog Pravilnika i osiguravanje uzimanja reprezentativnih uzoraka otpada na način propisan člankom 7. ovog Pravilnika.

(3) Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom ili njezin zamjenik iz stavka 2. ovog članka Pravilnika mora biti prisutan na odlagalištu prilikom prihvata otpada na odlaganje.

(4) Odlagatelj mora omogućiti osobi odgovornoj za gospodarenje otpadom i njezinom zamjeniku odgovarajuću stručnu izobrazbu.

(5) Odlagatelj je dužan osigurati edukaciju osoblja odlagališta o gospodarenju s otpadom putem interne edukacije ili edukacije koju drži vanjska stručna osoba, kako bi se osiguralo da se svi postupci na odlagalištu izvode u skladu s propisima.

Članak 16.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, uz dokumentaciju propisanu Zakonom, potrebno je priložiti sljedeće:

ukupni kapacitet odlagališta,

opis lokacije uključujući hidrogeološka i geološka svojstva,

mjere sprečavanja i smanjenja onečišćenja okoliša

plan rada odlagališta što uključuje i plan gospodarenja s otpadom na odlagalištu

izvedbu monitoringa i nadzora rada odlagališta,

plan zatvaranja odlagališta i mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja,

oblik financijskog jamstva kojega osigurava podnositelj zahtjeva potreban za osiguranje troškova iz članka 18. ovog Pravilnika uključujući obavljanje mjera zaštite okoliša nakon zatvaranja odlagališta,

elaborat o »procjeni rizika« trajnog skladištenja otpada u podzemnom odlagalištu prema Dodatku 1 ovoga Pravilnika,

Članak 17.

(1) U dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, uz propisano Zakonom, detaljno se određuje:

- kategorija odlagališta, prema članku 4. ovog Pravilnika,

- ukupne količine koje se mogu odložiti na odlagalište,

- količina biološki razgradivih sastojaka otpada koji se mogu odložiti u pojedinačnoj kalendarskoj godini,

- način preuzimanja otpada i provjere njegove sukladnosti te drugi uvjeti rada,

- interventni planovi postupanja u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti iz točke 4. Dodatka 4,

- izvođenje kontrole, radnog monitoringa i drugih oblika nadzora nad onečišćenjem okoliša sukladno članku 19. ovog Pravilnika, osim mjerenja meteoroloških parametara, mjerenja emisija odlagališnog plina, mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta za podzemna odlagališta otpada,

- način redovnog pregleda tijela odlagališta i tehničkih objekata odlagališta,

- dozvoljene promjene indikativnih parametara podzemne vode,

- zahtjevi povezani s izvještavanjem o vrstama, i količinama odloženog otpada,

- izvješćivanje o rezultatima kontrole iz članaka 19. i 20. i Dodatka 4 ovog Pravilnika pri čemu se rezultati jednom godišnje dostavljaju Agenciji i nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu u roku od 30 dana od isteka tekuće godine.

- zahtjevi povezani sa zatvaranjem odlagališta i mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja

- vremensko razdoblje u kojem odlagatelj nakon zatvaranja odlagališta mora osiguravati izvođenje propisanih obveza iz članka 20. ovog Pravilnika pri čemu je to razdoblje za zatvoreno odlagalište neopasnog otpada i zatvoreno odlagalište opasnog otpada najmanje 30 godina, a za zatvoreno odlagalište inertnog otpada najmanje 10 godina.

- godišnja količina i prostor za odlaganje ostataka oporabe građevnog otpada i građevnog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest ukoliko je podnositelj zahtjeva zatražio odlaganje.

(2) Prije izdavanja dozvole inspekcija zaštite okoliša obavlja nadzor na odlagalištu kako bi se osiguralo da odlagalište odgovara zahtjevima iz dozvole.

(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka ni na koji način ne umanjuje odgovornost odlagatelja.

VII. TROŠKOVI ODLAGANJA OTPADA

Članak 18.

Troškovi odlaganja otpada sukladno načelu »onečišćivač plaća« uključuju troškove:

- projektiranja, izgradnje i sanacije odlagališta

- operativne troškove rada odlagališta

- posebne naknade na opterećivanje okoliša otpadom

- procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora nakon zatvaranja.

VIII. KONTROLA ZA VRIJEME AKTIVNOG KORIŠTENJA ODLAGALIŠTA

Članak 19.

(1) Odlagatelj mora osigurati kontrolu za vrijeme rada odlagališta.

(2) Kontrola uključuje:

- mjerenja meteoroloških parametara,

- mjerenja emisija odlagališnog plina;

- mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta,

- mjerenje parametara onečišćenja podzemne vode opasnim tvarima, ako se nalazi u području utjecaja odlagališta,

- mjerenje stanja površinske vode ako je prisutna na lokaciji odlagališta,

- kontrolu stabilnosti tijela odlagališta.

(3) Kontrola se izvodi sukladno Dodatku 4. ovog Pravilnika.

(4) Potrebna ispitivanja i analize moraju obavljati ovlašteni laboratoriji prema posebnim propisima.

(5) Odlagatelj je dužan bez odgode obavijestiti nadležnu inspekciju  o svim štetnim utjecajima na okoliš koji se otkriju postupcima kontrole i prekoračenju graničnih vrijednosti iz Dodatka 4 ovog Pravilnika. Odlagatelj je dužan poštivati odluku inspekcije o korektivnim mjerama koje mora poduzeti na vlastiti trošak.

(6) Odlagatelj je dužan izraditi jednom godišnje izvještaj o svim rezultatima kontrole i dostaviti ga Agenciji i nadležnom tijelu koje mu je izdalo dozvolu.

X. ZATVARANJE ODLAGALIŠTA, ODRŽAVANJE I NADZOR NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA

Članak 20.

(1) Odlagalište ili dio odlagališta može se zatvoriti i/ili prestati s radom kada su se ostvarili uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz članka 17. ovog Pravilnika. , nakon odobrenja nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu na zahtjev odlagatelja.

(2) Odlagalište ili dio odlagališta smatra se zatvorenim kada nadležno tijelo nakon obavljenog pregleda, utvrdi da su ispunjeni svi zahtjevi i uvjeti povezani sa zatvaranjem propisani u dozvoli.

(3) Nakon zatvaranja odlagališta odlagatelj je odgovoran za održavanje odlagališta, provedbu propisanih mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja, određenim u dozvoli iz članka 17. ovoga Pravilnika. Odlagatelj je dužan rezultate kontrole dostaviti Agenciji u roku 30 dana od isteka tekuće godine.  

(4) U slučaju uočenih neočekivanih štetnih utjecaja na okoliš odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je bez odgode obavijestiti nadležno tijelo koje mu je izdalo dozvolu i nadležnu inspekciju kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere.

(5 Odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je u vremenskom razdoblju utvrđenom u dozvoli iz članka 17. ovoga članka osigurati:

- održavanje i zaštitu zatvorenog odlagališta,

- redovite preglede stanja tijela odlagališta,

- obavljanje kontrole iz Dodatka 4 ovog Pravilnika i nadzora odlagališta,

- izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera.

Izvješćivanje prema Europskoj komisiji

Članak 21.

Izvješće o provedbi Direktive 1999/31/EZ izrađuje Agencija u suradnji sa Ministarstvom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

(1) Sva postojeća odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj moraju ispuniti zahtjeve ovog Pravilnika do 31. prosinca 2018. godine, uz iznimku zahtjeva utvrđenih u Dodatku 1, točki 1. ovog Pravilnika.

(2) Postojeća odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Pravilnikom smatraju se neusklađenim i moraju biti sanirana i zatvorena najkasnije godinu dana od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom za područje županije na čijem se području nalaze.

Članak 23.

Podaci koji određuju postupno smanjenje sadržaja biorazgradivih sastojaka u ukupnoj masi komunalnog otpada koji se može odlagati na odlagališta neopasnog otpada, utvrđeni su u Zakonu.

Članak 24.

Dodaci 1, 2, 3, 4, 5 i 6 s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 25.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13, 62/13).

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.

KLASA: 351-01/15-04/01

URBROJ:

Zagreb, 2015.

                                                             MINISTAR

                                                               Mihael Zmajlović, v.r.

DODATAK 1 OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA OTPADA

1. Lokacija odlagališta

1.1. Lokacija odlagališta otpada mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi, osim lokacije centra za gospodarenje otpadom.

1.2. Lokacija odlagališta otpada, osim lokacije centra za gospodarenje otpadom koji u svom sastavu ima i odlagalište otpada sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, nije dozvoljena:

- u zoni sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene za ljudsku potrošnju sukladno posebnom propisu kojim se uređuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta

- u utjecajnom području izvorišta voda namijenjenih za ljudsku potrošnju koje se stavljaju na tržište kao proizvod (prirodne izvorske i mineralne vode)

- u području koje je pod utjecajem poplava, ako lokacija nije zaštićena odgovarajućim vodnim građevinama za zaštitu od štetnog djelovanja voda

- u području s nejednakim geotehničkim svojstvima na površini i ispod površine tla, koji ugrožavaju odlagalište, ako takve opasnosti nije moguće spriječiti tehničkim mjerama

- u području ugroženom od klizišta, erozija i bujica, ako taj utjecaj nije moguće spriječiti tehničkim mjerama

- u području gdje su najviše moguće razine podzemnih voda, uzimajući u obzir moguća slijeganja tla, manje od jedan metar ispod temeljnog tla odlagališta, ako tehničkim mjerama nije moguće spriječiti prodor onečišćenja iz odlagališta u podzemne vode

2. Zaštita voda

2.1. Dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše moguće razine podzemne vode.

2.2 Podzemni dio tla odlagališta, najmanje na području tijela odlagališta, mora biti geološki i hidrogeološki jedinstven i takvog geološkog sastava da osigurava zaštitu tla te onečišćenje podzemne i površinske vode.

2.3 Zaštita podzemnih i površinskih voda postiže se kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i donjeg brtvenog sloja za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta te kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i površinskog brtvenog sloja nakon prestanaka rada odlagališta.

Geološka barijera (temeljno tlo) je određena geološkim i hidrogeološkim svojstvima ispod i u blizini odlagališta osiguravajući dovoljnu nepropusnost (sposobnost zadržavanja) koje osigurava zaštitu od mogućeg onečišćenja tla i podzemnih voda.

Geološka barijera (temeljeno tlo) i bočne strane odlagališta sastoje se od mineralnog sloja koji udovoljava uvjete vodonepropusnosti i debljine tla s kombiniranim učinkom u smislu zaštite tla, podzemnih i procjednih voda koji su barem jednaki učinku koji se dobiva ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta mora biti manja od:

- za odlagalište za opasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla najmanje od pet metara,

- za odlagalište za neopasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra,

- za odlagalište za inertni otpad: k= 1x10-7 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra.

U slučaju da geološka barijera (temeljno tlo) na prirodan način ne udovoljava gore navedene uvjete ona se može osigurati i dopuniti nanošenjem umjetnih brtvenih slojeva kako bi se ispunili navedeni uvjeti vodonepropusnosti.

Ukoliko se koristi umjetni brtveni sloj potrebno je provjeriti je li geološka podloga dovoljno stabilna da se spriječi slijeganje koje bi moglo oštetiti umjetni brtveni sloj.

Umjetna geološka barijera (temeljni tlo/sloj ) ne smije biti tanja od 0,5 metra.

2.4. Za tijelo odlagališta potrebno je urediti temeljno tlo i bočne strane tijela odlagališta na način koji osigurava stabilnost odlagališta i izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva

2.5. Uz uvjet iz točke 2.3. na temeljno tlo i bočne strane odlagališta mora se postaviti nepropusni umjetni brtveni sloj.

2.6. Na odlagalištu za opasni i neopasni otpad mora se osigurati odvođenje procjednih voda kroz drenažni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta.

2.7. Drenažni sloj mora biti debljine veće od 0,5 m.

2.8. Sakupljene procjedne vode moraju se pročistiti  prije ispusta u prijemnik prema propisima o zaštiti voda.

2.9. Prodiranje otpada u drenažni sloj se mora spriječiti odgovarajućim prihvatljivim tehničkim rješenjima.

Uvjeti iz točke 2.3. ne moraju se primijeniti za odlagalište inertnog otpada ukoliko se propisanim postupcima procjene utjecaja na okoliš utvrdi da nema štetnih utjecaja na kvalitetu tla, podzemne i površinske vode

3. Prekrivanje odlagališta

3.1. Površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta za neopasni i opasni otpad treba prekrivati i osigurati potrebno površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom otplinjavanja.

3.2. Oborinske vode ne smiju doći u dodir s ispunjenim tijelom odlagališta i moraju se sakupljati odvojeno od procjednih voda.

3.3. Zahtjevi  za površinsko brtvljenje dani su u sljedećoj tablici:

4. Odlagališni plin

4.1. Ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja odlagališnog plina koji se mora obraditi i koristiti.

4.2. Ako se sakupljeni odlagališni plinovi ne mogu upotrijebiti za dobivanje energije, treba ih spaliti na području odlagališta ili spriječiti njihovu emisiju u zrak upotrebom drugih postupaka koji su jednakovrijedni spaljivanju odlagališnih plinova.

5. Osnovna opremljenost odlagališta

- Na ulazu u odlagalište mora biti postavljen natpis s navedenim imenom odlagatelja, vrste odlagališta i radnim vremenom odlagališta,

- Na uočljivom mjestu na odlagalištu mora biti istaknut plan postupaka za slučaj izvanrednog događaja,

- Odlagalište mora biti ograđeno najmanje dva metra visokom ogradom,

- Stalnim nadzorom treba spriječiti nenadzirani unos otpada na odlagalište,

- Na lokaciji odlagališta moraju se nalaziti dovoljno velike površine za izvođenje postupaka preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila,

- Odlagalište mora biti opremljeno uređajima za sprječavanje prenošenja prašine i nečistoća s transportnih vozila s odlagališta na kolnike javnih cesta,

- Na lokaciji odlagališta mora biti uređen dovoljan skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada prije odlaganja,

- Odlagalište mora imati priključak na javnu cestu,

- Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagališta otpada mora biti opremljeno da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa,

- Na lokaciji odlagališta mora biti uređen protupožarni pojas širine 4-6 m,

6. Sadržaj Elaborata »procjene rizika« za podzemna odlagališta otpada

Procjena rizika mora utvrditi:

- opasnost za biosferu radi odloženog otpada,

- prijamnike štetnih utjecaja (biosfera i podzemna voda),

- putove kojima tvari iz otpada mogu dospjeti u biosferu,

- procjenu učinaka tvari koje mogu dospjeti u biosferu,

Otpad se može odlagati u podzemno odlagalište jedino ukoliko iz Elaborata procjene rizika proizlazi visoka razina izolacije podzemnog odlagališta od biosfere. Procjenu rizika treba izraditi za fazu aktivnog korištenja odlagališta i fazu nakon zatvaranja odlagališta.

6.1. Geološka procjena

Geološka procjena uključuje ispitivanja i analize vrsta stijena, tla i topografije. Procjena mora dokazati prikladnost mjesta za podzemno odlaganje. U ispitivanja je potrebno uključiti položaj, učestalost i strukturu svih lomova ili pukotina u okolnim geološkim slojevima i mogući utjecaj seizmičke aktivnosti na te strukture. Treba razmotriti alternativne lokacije.

6.2. Geomehanička procjena

Geomehaničkom procjenom dokazuje se stabilnost podzemnih prostora prikladnim ispitivanjima i prognozama. U procjeni mora biti obuhvaćen i otpad predviđen za odlaganje. Procese treba sistematično analizirati i dokumentirati.

Geomehaničkom procjenom potrebno je dokazati:

1. da u vrijeme nastanka podzemnih prostora i nakon njihova nastanka ne treba očekivati nikakve značajne deformacije u samom prostoru ili na zemljinoj površini, koje bi mogle oslabiti izvedivost podzemnog odlagališta ili omogućiti prolaz do biosfere;

2. da je nosivost podzemnog prostora dovoljna da se prilikom rada odlagalište ne uruši;

3. da odloženi materijal ima potrebnu stabilnost, sukladno geomehaničkim svojstvima matične stijene.

6.3. Hidrogeološka procjena

Hidrogeološka procjena obuhvaća detaljno ispitivanje vodenih svojstava, sa ciljem da se na temelju podataka o hidrauličkoj vodljivost  masa stijena, pukotina i vodnih gradijenata, ocijeni uzorak tokova podzemne vode u susjednim slojevima.

6.4. Geokemijska procjena

Geokemijska procjena obuhvaća detaljno ispitivanje stijena i sastava podzemne vode, kako bi se utvrdio trenutni sastav podzemne vode i njegov mogući vremenski razvoj, vrsta i učestalost mineralnih sirovina koje ispunjavaju lomove, kao i kvantitativni mineraloški opis matične stijene. Procjenom treba ocijeniti utjecaj promjenljivosti na geokemijski sistem.

6.5. Procjena utjecaja na biosferu

Procjena utjecaja na biosferu je ispitivanje biosfere na koju može utjecati podzemno odlaganje. Potrebno je izvršiti studiju polaznog stanja, kako bi se odredila lokalna razina odgovarajućih tvari u prirodnom okolišu

6.6. Procjena faze rada

Procjena faze rada mora dokazati:

1. stabilnost podzemnih prostora za vrijeme rada podzemnog odlagališta;

2. da nema neprihvatljivih rizika da otpad pronađe put do biosfere;

3. da nema neprihvatljivih rizika koji bi utjecali na djelovanje objekata podzemnog odlagališta.

Kod dokazivanja sigurnosti rada podzemnog odlagališta, potrebno je, na temelju posebnih podataka o popisu otpada, upravljanju objektom i planu rada, napraviti sistematičnu analizu rada objekata. Procjena faze rada treba pokazati da otpad neće reagirati sa stijenama na niti jedan kemijski i/ili fizikalni način koji bi mogao oslabiti čvrstoću i gustoću stijene i ugroziti odlagalište.

Treba prepoznati specifične nezgode koje bi u fazi rada podzemnog odlagališta mogle dovesti do nastanka puta  između otpada i biosfere. Različite vrste potencijalnih rizika  prilikom rada treba pridružiti različitim razredima opasnosti i vrednovati njihove moguće učinke. S procjenom faze rada treba pokazati da nema niti jednog neprihvatljivog rizika ako prilikom rada dođe do razaranja brtvljenja. Treba predvidjeti i preventivne mjere.

6.7. Procjena dugoročnog utjecaja

Kako bi ispunili ciljeve održivog  odlaganja otpada, procjena rizika mora obuhvatiti i dugoročne utjecaje. Procjena dugoročnog rizika treba garantirati da u podzemnom odlagalištu, zbog odloženog otpada, ni nakon zatvaranja radi odloženog otpada neće nastati put od onečišćivača do biosfere.

U duljem razdoblju treba kvantitativno/brojčano  ocijeniti pregrade podzemnog odlagališta (npr.: svojstva otpada, izgrađene strukture, zasipavanje i zatvaranje okana i bušotina), djelovanje matične stijene, okolnog sloja i preopterećenja te ih vrednovati na temelju lokalnih podataka ili dovoljno predostrožnih pretpostavki. U obzir treba uzeti geokemijske i geohidrološke uvjete, kao što su: protok podzemne vode, učinkovitost pregrada, prirodno trošenje i cijeđenje odloženog otpada.

Dugoročnu sigurnost podzemnog odlagališta otpada potrebno je dokazati ocjenom sigurnosti, koja sadrži opis početnog stanja u određenom trenutku  (npr.: kod zatvaranja), a u nastavku, scenarijem važnih promjena koje treba očekivati u geološkom vremenu. Potrebno je također ocijeniti posljedice oslobađanja određenih/relevantnih  vari iz podzemnog odlagališta različitim scenarijima koji odražavaju mogući dugoročni razvoj promjena biosfere, geosfere i podzemnog odlagališta.

Zbog ograničenog životnog vijeka sanduka i oplata podzemnih prostora, kod procjene dugoročnog rizika za odloženi otpad, iste ne bi trebalo uzimati u obzir.

6.8. Procjena utjecaja površinskih prihvatnih objekata

Prihvatni objekti za otpad predviđen za podzemno odlaganje moraju biti formirani na površini i rukovođeni na način da se spriječi šteta za lokalni okoliš i ljudsko zdravlje. Objekti moraju ispunjavati sve zahtjeve kao bilo koji drugi objekt za prihvat i privremeno skladištenje otpada prema posebnim propisima o gospodarenju otpadom.

6.9. Procjena drugih rizika

Zbog zaštite djelatnika, otpad treba odlagati samo u podzemno odlagalište, koje mora biti pouzdano odvojeno od rudarskih aktivnosti. Otpad ne smije biti prihvaćen ako sadrži ili može sadržavati opasne tvari koje bi mogle ugroziti ljudsko zdravlje (npr.: patogene klice zaraznih bolesti i sl.).

Na temelju cjelokupne procjene rizika treba izvesti mjere za kontrolu i nadzor te sigurnosne mjere  u podzemnom odlagalištu i razviti osnove za prihvat otpada u podzemno odlagalište.

7. Privremeno skladištenje elementarne žive

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći osnovni uvjeti:

- elementarna živa se mora skladištiti odvojeno od ostalog otpada,

- spremnici u kojima se nalazi elementarna živa moraju biti u potpunosti nepropusni na sadržaj žive i vanjske utjecaje i biti smješteni u sabirnim posudama koje su premazane tako da nemaju pukotina i praznina, potpuno su nepropusne na sadržaj žive, i  mogu prihvatiti ukupnu  količinu  žive iz samog spremnika,

- prostor gdje se privremeno skladišti elementarna živa mora imati osigurane odgovarajuće prirodne ili izgrađene pregrade u cilju sprečavanja emisija žive u okoliš. Prostor mora imati odgovarajući kapacitet za skladištenje elementarne žive

- podovi u prostoru za privremeno skladištenje elementarne žive moraju biti izvedeni sa sredstvima koja su otporna na utjecaj žive i moraju imati odgovarajući nagib sa pripadajućom sabirnom posudom/taložnikom

- prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora biti opremljen sustavom za zaštitu od požara

- prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora bit uređen i izveden način da omogućava jednostavnu manipulaciju i jednostavan pristup  svim spremnicima koji sadrže elementarnu živu i koji se nalaze uskladišteni u njemu

DODATAK 2 OSNOVNA KARAKTERIZACIJA OTPADA

Osnovnom karakterizacijom otpada utvrđuju se karakteristike otpada na osnovi svih podataka neophodnih za njegovo konačno odlaganje na siguran način.

Osnovna karakterizacija otpada sadržava:

- ključni broj iz klasifikacijskog popisa otpada, vrstu otpada,  vanjska obilježja otpada (boja, fizički oblik), opis otpada i njegovih značajnih svojstava,

- mjesto nastanka i porijeklo otpada,

- informacije o procesu u kojem nastaje otpad (opis i svojstva sirovina i proizvoda),

- opis prethodne obrade otpada prema članku 6. Pravilnika ili izjavu zašto se prethodna obrada ne smatra potrebnom,

- podaci o sastavu otpada i ponašanju pri eluiranju (ukoliko je primjenjivo),

- kategoriju odlagališta na koju se otpad može odložiti prema kriterijima za prihvat iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika,

- podatke o relevantnim opasnim svojstvima za opasni otpad prema posebnom propisu,

- dokaz da otpad nije obuhvaćen isključenjima navedenim u članku 5. ovog Pravilnika,

- procjenu očekivanih posljedica odlaganja otpada obzirom na njegova svojstva i ako je potrebno, posebne zahtjeve i dodatne mjere predostrožnosti koje se trebaju poduzeti pri odlaganju,

- određene ključne parametre otpada za utvrđivanje provjere sukladnosti za prihvat na odlagalište i dinamiku provođenja provjere sukladnosti,

- provjeru može li se otpad reciklirati ili oporabiti,

- rok valjanosti karakterizacije otpada,

- raspon sastava i raspon i promjenjivost karakterističnih svojstava otpada iz istog proizvodnog procesa.

Osnovni načini i metode izrade karakterizacije otpada:

- Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena u elektronskom i pisanom obliku,

- Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena na temelju uzorkovanja i rezultata ispitivanja otpada.

- Ispitivanje otpada i eluata obuhvaća sve ključne parametre onečišćenja otpada i parametre eluata za odlaganje na određenu vrstu odlagališta koji su navedeni u Dodatku 3. ovog Pravilnika.

- Uzorci koji se dostavljaju za karakterizaciju i ispitivanje otpada moraju biti reprezentativni.

- U ispitivanje otpada potrebno je uključiti sve parametre onečišćenja otpada koji su važni za reaktivne procese na odlagalištu.

- Ako je otpad zbog podrijetla ili mjesta nastanka netipično onečišćen opasnim tvarima, to je u karakterizaciji otpada potrebno posebno navesti.

- Kada uzimanje reprezentativnog uzorka, zbog nehomogenosti otpada nije moguće, osnovna karakterizacija otpada mora se temeljiti na teoretskim podacima te empirijskim vrijednostima i obrazloženjima.

- Ako otpad čini otpadna ambalaža onečišćena kemikalijama ili ostacima kemikalija, odnosno neupotrijebljene kemikalije za koje je u skladu s propisima koji reguliraju kemikalije izrađen sigurnosni list, za karakterizaciju otpada, umjesto rezultata kemijske analize, mogu se upotrijebiti podaci o sirovinskom sastavu iz sigurnosnog lista.

- Za izradu karakterizacije otpada moraju biti poznati svi potrebni podaci i pruženi svi potrebni dokazi.

- Ispitivanja koja se koriste kod osnovne karakterizacije obavezno uključuju ispitivanja koja se koriste kod provjere sukladnosti.

Karakterizaciji treba priložiti sljedeće podatke koji su bili temelj za njenu izradu:

–opis uzorkovanja otpada,

–predviđenu količinu i dinamiku nastanka otpada,

–izvještaj o istraživanjima opasnih svojstava otpada,

–izvještaj o istraživanju utjecaja odlaganja otpada na stabilnost tijela odlagališta,

–utemeljenje napuštanja prethodne obrade otpada prije odlaganja,

–izvještaj o drugim dopunskim istraživanjima,

– popis korištene literature.

Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu

Za potrebe izrade osnovne karakterizacije otpada za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći osnovni uvjeti:

1. Sastav elementarne žive mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:

– sadržaj žive mora biti veći od 99,9% masenog udjela,

– u elementarnoj živi ne smiju postojati nečistoće koje mogu korodirati ugljični ili nehrđajući čelik (npr. otopina dušične kiseline, otopine kloridnih soli).

2. Spremnici za elementarnu živu

– spremnici moraju biti u potpunosti otporni na djelovanje korozije i udaraca,

– spremnici ne smiju vareni.

spremnici moraju udovoljavati sljedećim osnovnim specifikacijama i uvjetima:

– materijal od kojeg je izrađen spremnik mora biti ugljični čelik (ASTM A36 min.) ili nehrđajući čelik (AISI 304, 316L),

– spremnici ne smiju propuštati plinove ili tekućine,

– vanjski dio spremnika mora biti otporan na uvjete privremenog skladištenja na lokaciji,

– spremnik mora biti tako izveden da može uspješno udovoljiti ispitivanja padom i ispitivanja nepropusnosti sukladno poglavljima 6.1.5.3 i 6.1.5.4. u Preporukama UN-a o prijevozu opasnih tvari – Priručnik za ispitivanje i kriterije,

– spremnik se smije napuniti najviše do 80% zapremine cjelokupnog spremnika kako bi se osigurao dodatni kalo i kako zbog širenja tekućine u slučaju visoke temperature ne bi došlo do propuštanja ili trajnog izobličenja spremnika.

3. Postupci prihvata

Samo spremnici koji sadrže Potvrdu da udovoljavaju zahtjevima za spremnike za elementarnu živu  očke 2. ovog Dodataka mogu se prihvatiti na privremeno skladištenje.

Postupci prihvata moraju biti u skladu sa sljedećim:

– prihvaća se samo elementarna živa koja udovoljava gore navedenim uvjetima iz ovog Dodatka,

– spremnici moraju biti vizualno pregledani prije prihvaćanja na privremeno skladištenje,

– oštećeni, propusni ili korodirani spremnici ne smiju se prihvatiti na privremeno skladištenje,

– spremnici moraju imati utisnutu trajnu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj spremnika, materijal od kojeg je izrađen, masa praznog spremnika, naziv proizvođača spremnika i datum izrade,

– spremnici moraju imati trajno pričvršćenu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj potvrde sukladno uvjetima iz ovoga Dodatka.

4. Potvrda

Potvrda mora sadržavati sljedeće:

– naziv i adresu proizvođača otpada,

– naziv i adresu osobe koja je napunila spremnike,

– mjesto i datum punjenja spremnika,

– količinu elementarne žive u spremniku,

– čistoću elementarne žive i prema potrebi opis svih nečistoća uključujući i analitičko izvješće,

– potvrdu/dokaz da se spremnici isključivo koriste za prijevoz i skladištenje elementarne žive

– identifikacijske brojeve spremnika

– ostale eventualne specifične komentare i podatke

Potvrdu izdaje proizvođač otpada ili ovlaštena osoba koja je odgovorna za gospodarenje otpadnom elementarnom živom.

DODATAK 3 OSNOVNI KRITERIJI KOJE OTPAD MORA ISPUNJAVATI ZA ODLAGANJE NA ODLAGALIŠTE OTPADA

1. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE INERTNOG OTPADA

1.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada

*Otpad odgovara zahtjevima za inertni otpad, ako izmjerena vrijednost sulfata u eluatu ne prelazi 6.000 mg/kg suhe tvari pri T/K = 10 l/kg

**Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, može se provesti analiza kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada - Ispitivanje ponašanja pri izluživanju - Utjecaj pH vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

***Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida

****T/K=tekuće/kruto

1.2 Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada:

Kod tla i zemlje, izmjerena vrijednost parametra onečišćenja može prelaziti graničnu vrijednost, ako DOC ne prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz prethodne točke.

*Nadležno tijelo može dopustiti višu graničnu vrijednost pod uvjetom da je postignuta vrijednost za otopljeni organski ugljik od 500 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti ili pH vrijednosti između 7,5 i 8,0

1.3 Na odlagalište inertnog otpada može se odlagati sljedeći inertni otpad iz tablice bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja

*Odabrani građevni otpad i otpad od rušenja sa  sadržajem drugih vrsta materijala do 5% (kao što su metali, plastika, zemlja, organski materijali, drvo, guma itd.) i bez građevnog otpada i otpada od rušenja koji je onečišćen anorganskim ili organskim opasnim tvarima, npr. zbog proizvodnih postupaka kod građenja, onečišćenja tla, skladištenja i uporabe pesticida ili drugih opasnih tvari itd., osim ako se dokaže da srušena građevina nije bila značajno onečišćena i bez građevnog otpada i otpada od rušenja koji je obrađen, prekriven ili obojen materijalima koji sadrže značajne količine opasnih tvari. Porijeklo otpada mora biti poznato.

2. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA

2.1 Granične vrijednosti parametara eluata otpada za neopasan otpad i stabilizirani nereaktivni opasni otpad

*Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada -Ispitivanje ponašanja pri izluživanju -Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

**Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

*** T/K = tekuće/kruto

2.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada za stabilizirani nereaktivni opasni otpad:

*Ako se ne postigne ova vrijednost, nadležno tijelo može dopustiti višu graničnu vrijednost, pod uvjetom da je postignuta vrijednost za DOC od 800 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti materijala ili kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0.

2.3. Stabilizirani nereaktivan opasan otpad ne smije se odlagati u odjeljak s obrađenim komunalnim otpadom ili odvojeno prikupljenim frakcijama neopasnog komunalnog otpada.

2.4. Neopasan komunalni otpad i odvojeno prikupljene neopasne frakcije otpada iz kućanstva te istovrstan neopasan otpad iz drugog izvora i mjesta nastanka definirani prema Katalogu otpada mogu se prihvatiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja.

2.5. Neopasni materijali/otpad na bazi gipsa koji se odlažu na odlagališta neopasnog otpada smiju se odložiti isključivo u odjeljke odlagališta gdje se ne odlaže biorazgradivi otpad. Granične vrijednosti za TOC – ukupni organski ugljik i DOC – otopljeni organski ugljik iz točke 2.1. i 2.2 vrijede i za otpad koji se odlaže zajedno s materijalima na bazi gipsa.

2.6. Otpad koji sadrži azbest

Građevni otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad može se odložiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja ako je zadovoljeno sljedeće:

- otpad ne smije sadržavati druge opasne tvari osim čvrsto vezanog azbesta,

- odlagati se može samo građevni otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad,

- otpad se može odlagati samo u posebnim odlagališnim poljima, odvojeno od ostalog otpada na odlagalištu,

- područje s odloženim otpadom mora se dnevno prekrivati na način da se spriječi tijekom prekrivanja oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš,

- otpad koji nije pakiran mora se prije odlaganja prskati vodom

- površinsko brtvljenje tijela odlagališnog polja s otpadom koji sadrži azbest mora sprječavati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš

- na odlagališnom polju s otpadom koji sadrži azbest ne smiju se izvoditi nikakve aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš,

- nakon zatvaranja odlagališta s odlagališnim poljem s otpadom koji sadrži azbest, mora biti spriječena svaka daljnja upotreba površina odlagališta iznad polja u kojem je odložen građevni otpad koji sadrži azbest, ako se pri upotrebi navedene površine trebaju izvoditi aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš.

2.7. PODKATEGORIJA ODLAGALIŠTA 1 – Biorekatorsko odlagalište

Kriteriji za odlaganje otpada

Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

*RDRI se utvrđuje prema normi HRN EN 15590:2012 –Kruta oporabljena goriva - Određivanje trenutne vrijednosti aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnoga dinamičkog indeksa disanja (EN 15590:2011)

2.8. PODKATEGORIJA ODLAGALIŠTA 2 .- Odlagalište za odlaganje otpada za stabiliziranu frakciju otpada nakon postupka mehaničko-biološke obrade

Kriteriji za odlaganje otpada

Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

*Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada -- Ispitivanje ponašanja pri izluživanju -- Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

**Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

*** T/K = tekuće/kruto

2.9. PODKATEGORIJA 3 - Odlagalište anorganskog neopasnog otpada s niskim sadržajem organske /biorazgradive tvari

Kriteriji za odlaganje otpada

Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

*Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada -- Ispitivanje ponašanja pri izluživanju -- Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

**Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

*** T/K = tekuće/kruto

3. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE OPASNOG OTPADA

3.1 Granične vrijednosti parametara eluata otpada

* Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada -- Ispitivanje ponašanja pri izluživanju -- Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu **Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

***T/K=tekuće/kruto

3.2 Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada: