Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Specifične preporuke za RH za 2019. i 2020. godinu kao i Nacionalni program reformi za 2019. i 2020. godinu te Program konvergencije za isto razdoblje ističu važnost jačanja okvira za upravljanje javnim financijama i aktivnosti koje se provode ili će se provoditi u tom smislu. Program Vlade 2020.-2024. te Nacionalna razvojna strategija za razdoblje do 2030. godine također ističu važnost spomenute reforme u dugom roku. Uz to, ova je reforma i dio Nacionalnog plana oporavka.
Opis mjere:
Jačanje fiskalnog okvira
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije i učinkovitije pružanje javnih usluga. Također je potrebno provesti usklađenja s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
Do kraja 2017., odnosno do donošenja Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci u vezi s izradom, provedbom i praćenjem učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i trenutno važećim Zakonom o proračunu. Donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. godine uvedena je obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisan je njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno s organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi, kao kratkoročni dokument strateškog planiranja, provedbeni program središnjeg tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i koji se može revidirati na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane važećim odredbama Zakona o proračunu.
Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvedeni su planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Uvođenje planova razvojnih programa bilo je važno i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije jer programi i projekti koji se planiraju financirati iz fondova Europske unije moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, primjenom Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, plan razvojnih programa gubi svoj značaj, a ovim se Prijedlogom zakona ukida obveza njegove izrade.
Nedostatak upravljačke fleksibilnosti u javnom sektoru može potkopati napore u uvođenju sustava temeljenog na uspješnosti i povećanju odgovornosti javnog managementa. U postojećem sustavu postoji nedostatak fleksibilnosti u upravljanju proračunima u dijelu provođenja EU projekata. Mogućnost preraspodjeljivanja proračunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini daje fleksibilnost prepoznat je i uveden već Zakonom o proračunu (Narodne novine, broj 96/03) iz 2003. godine.
Budući da je punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji osim obaveza donijelo i mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima u sklopu strukturnih i Kohezijskog fonda, iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije i olakšati njihovo provođenje. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinancirani iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. Omogućava se i preraspodjela sredstava najviše do 15% radi povećanja sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. To je adekvatno u situacijama kada je u proračunu planiran projekt s ovim izvorom financiranja i svim potrebnim računima ekonomske klasifikacije. Ali ako to nije slučaj, bez izmjena i dopuna proračuna nije moguće izvršavanje ovog EU projekta. To su razlozi zbog kojih je bilo potrebno propisati veću fleksibilnost u dijelu izvršavanja EU projekata.
Program konvergencije čini ključnu stratešku polaznicu za izradu smjernica ekonomske i fiskalne politike. Prema postojećem zakonodavnom okviru smjernice sadržavaju:
• ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje;
• makroekonomski i fiskalni okvir s mogućim izmijenjenim okolnostima u odnosu na one definirane u programu konvergencije i
• visinu financijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje.
U samim smjernicama dodatno se pojašnjava makroekonomski i fiskalni okvir koji uključuje pretpostavke temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, obrazloženje značajnih razlika između makroekonomskih i proračunskih projekcija i posljednje dostupnih projekcija Europske komisije, višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška općeg proračuna, javnog duga i visine prihoda i rashoda općeg proračuna, projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata planiranja i opis predviđenih promjena u zakonima, drugim propisima i aktima planiranja s fiskalnim učinkom u srednjoročnom proračunskom razdoblju.
Smjernice su osnova za izradu uputa za izradu prijedloga državnog proračuna. Ove upute namijenjene su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna. Ovim se Prijedlogom zakona propisuje obveza ministarstvima za sastavljanje detaljnije upute za proračunske i izvanproračunske korisnike iz njihove nadležnosti, u kojima, između ostaloga, dodjeljuju limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje potom sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Time će se postići bolja kvaliteta konsolidiranih financijskih planova ministarstva s velikim brojem proračunskih korisnika te osigurati nesmetan proces njihova izvršavanja.
Proračun je najvažniji akt javnih financija. Do sada se sastojao isključivo od općeg i posebnog dijela, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržavao je i plan razvojnih programa. Ovim se Prijedlogom zakona dopunjava sadržaj proračuna na način da obrazloženje postaje sastavni dio proračuna, kako na državnoj, tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao što je u prethodnom dijelu ovoga teksta naglašeno, ukida se plan razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Na državnoj razini uobičajena je praksa izrada obrazloženja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna, ali i aktivnosti i projekata proračunskih korisnika državnog proračuna. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave situacija se bitno razlikuje od jedinice do jedinice. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova, čime se zahtijeva preuzimanje odgovornosti korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio proračuna, odnosno financijskog plana. Uz navođenje obrazloženja kao sastavnog dijela proračuna, propisuje se i njegov sadržaj.
Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te predlaže unapređenja u sadržaju godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Prethodnih nekoliko godina značajno je unaprijeđena kvaliteta podataka u financijskim izvještajima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu statističkih izvještaja, a posebice onih koji se dostavljaju Eurostatu (Europskom tijelu za statistiku). Sadržaj financijskih izvještaja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je promijenjen kako bi se osigurala mogućnost da primjerice statističari samostalno od financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinice izrade konsolidirani financijski izvještaj istovjetan onom kojeg je izradila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nova rješenja dovela su do odvajanja procesa planiranja i izvršavanja proračuna od računovodstvene funkcije i financijskih izvještaja, što je uobičajena praksa drugih zemalja Europske unije.
Važećim odredbama Zakona o proračunu je propisan, na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga uvodi se i obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za sve proračunske korisnike.
Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika. Na isti način su obuhvaćeni proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakav način planiranja proračuna traži i detaljnije propisane procedure izrade i donošenja financijskih planova proračunskih korisnika, kao i samih izmjena i dopuna financijskih planova koje se provode tijekom godine. Potrebno ih je sagledati u međuovisnosti s procesom izrade i donošenja nadležnog proračuna te izmjena i dopuna nadležnog proračuna.
Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je po prvi put Zakonom o proračunu propisano da proračunski korisnici državnog proračuna, prije sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, moraju ishoditi suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Riječ je o ugovorima kojima se preuzimaju obveze za plaćanja u sljedećim godinama za nabavu imovine, obavljanje određenih usluga ili sufinanciranje programa i projekata određenih pravnih osoba i sl. Zakonom o proračunu iz 2008. godine ova je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishoditi od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine dodatno je propisano da ministar financija može dati suglasnost (bez upućivanja prijedloga Vladi) proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u sljedećim godinama, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Od kada je stupila na snagu takva odredba, u godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna taj iznos je 10.000.000 kuna.
Predviđanje i kontrola buduće potrošnje jedan je od temeljnih instrumenata unapređenja procesa pripreme proračuna, ali i održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Upravo stoga, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2015. godine primjena ovih odredbi proširena je i na one proračunske korisnike koji preuzimaju obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, a iste financiraju iz namjenskih ili vlastitih prihoda, neovisno o izuzeću od obveze uplate istih u državni proračun.
S obzirom na visinu preuzetih obveza na temelju višegodišnjih ugovora, koje će se uz ispunjenje određenih uvjeta izvršiti na teret proračunskih sredstava narednih godina, u 2017. godini je podzakonskim aktom za proračune i proračunske korisnike uvedena obveza vođenja analitičkih knjigovodstvenih evidencija obveza po ovim ugovorima.
Kod davanja suglasnosti proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje višegodišnjih obveza, Ministarstvo financija razmatra raspoloživost sredstava za preuzimanje budućih obveza i opravdanost namjene za koju se traži preuzimanje obveze i dobivanje suglasnosti. Radi jednoobraznog postupanja, a uzimajući u obzir da navedene suglasnosti daju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim proračunskim korisnicima, Zakonom je predviđeno da se pravilnikom, odnosno opći aktom propisuju uvjeti za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje ovakvih obveza.
Prema važećem Zakonu o proračunu, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata financiranih iz sredstava Europske unije. Međutim, kako sredstva iz fondova Europske unije predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a time se povećava i dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, potrebno je uvesti bolju kontrolu i nad stvaranjem višegodišnjih ugovornih obveza koje proizlaze iz provođenja projekata financiranih iz ovih izvora, a na način koji neće usporiti njihovo ugovaranje i provođenje, što je ovim Prijedlogom zakona i učinjeno.
Prema odredbama važećeg Zakona o proračunu, namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a ne financiraju se iz proračuna. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Također se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Kako je navedeno, od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika državnog proračuna, s tim da navedeni prihodi i primici dijela ustanova nisu dio novčanog tijeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze koje se financiraju iz navedenih izvora. Na osnovi mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlastitih i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna sadržava izvršenje rashoda ovih korisnika financiranih iz uključenih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka.
Godišnji zakoni o izvršavanju državnog proračuna daju mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija. Do sada su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo kulture.
Važnost praćenja korištenja namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz nadležnosti pojedinih ministarstva, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznata je i u sustavu fiskalne odgovornosti. Slijedom navedenoga, uvodi se obveza ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akata kojim će se formalno urediti ostvarivanje i korištenje namjenskih prihoda za koje namjena nije uređena posebnim propisima te vlastitih prihoda njihovih korisnika.
Na temelju važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinoga proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se dugoročno zadužuje uzimanjem kredita i davanjem jamstava/suglasnosti, ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode od pomoći i donacija te prihode ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.
U opseg mogućeg zaduživanja (od 20 posto) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u izračun ukupne godišnje obveze uključuje se:
1. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zaduženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava,
2. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnosti dane:
• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u godišnjim financijskim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju,
• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa u sudski registar, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• ustanovi čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
3. iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vrijednosnih papira i danih zajmova te
4. dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju i to na dan podnošenja zahtjeva.
Kontrola fiskalnog ograničenja navedenih 20 posto ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se prema važećem Zakonu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, mogu zadužiti uz suglasnost ministra financija. Budući da se značajno povećava udio zaduživanja za sufinanciranje projekata iz sredstava Europske unije u odnosu na prihode pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvedena su ograničenja i u ovom dijelu, ali vodeći računa da novi mehanizmi ne uspore ugovaranje i provedbu EU projekata.
S obzirom da odluke za zaduženje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada, propisuju se situacije u kojima nije potrebno ponovo tražiti suglasnost Vlade ako se promjene uvjeti kredita ili zajma na način da su povoljniji za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na način da se smanjuje teret zaduženja za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Hrvatska postupno ojačava svoj fiskalni okvir te ga usklađuje s europskim. Tako je i Zakon o proračunu kao jedna od ključnih odrednica fiskalnog okvira u RH izmijenjen i dopunjen 2015. godine, no u izradi je novi Zakon. Važeći Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) u najvećem je dijelu ostvario prvobitno postavljene ciljeve poput uspostavljanja fiskalne discipline, no njegova primjena u praksi ukazala je na potrebu unapređenja institucionalnog okvira koji će uz osiguranje fiskalne discipline biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava, kontrolu njihovog izvršavanja te učinkovitije pružanje javnih usluga, ali i usklađen s pravnom stečevinom EU vezano uz zahtjeve za proračunske okvire država članica.
Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna kao i obveze i rokovi koji će proizaći iz članstva u eurozoni, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPRS), računovodstvo, proračunski nadzor kao i neka druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama. Konkretnije, ovim Zakonom je propisan proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja kako državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna tako i proračuna JLPRS i njihovih izvanproračunskih korisnika, okvir za zaduživanje JLPRS, praćenje korištenja namjenskih i vlastitih prihoda, predviđanje i kontrola buduće potrošnje uključujući višegodišnje obveze, omogućava se i veća fleksibilnost u izvršavanju EU projekata, te usklađivanje s Direktivom vijeća 2011/85 u svrhu uspostave učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Donošenje novog Zakona o proračunu ima za cilj poboljšati proračunsko planiranje, kontrolu izvršavanja rashoda i unapređenje fiskalne statistike. Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Uz to, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i stoga je potrebno iz postojećeg Zakona o proračunu brisati odredbe koje su na drugačiji i necjelovit način uređivale ovo područje.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj zakona o proračunu je unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu zaduživanja i upravljanja dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Promjene u provođenju proračunskih procesa počet će se primjenjivati s 1. siječnja 2022., a provodit će se ovisno o predviđenom kalendaru proračunskih aktivnosti kontinuirano
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o proračunu.
Obrazloženje:
Novim Zakonom o proračunu:
1. Definicija proračunskih korisnika usklađuje se s posebnim propisom.
2. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada samo prilog)
a. kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja
b. uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata;
3. Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja središnjeg tijela državne uprave;
4. Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da će obrazloženje proračuna (temeljem ovog prijedloga) sadržavati prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti; također, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvode se novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj;
5. Razrađuje se sadržaj smjernica ekonomske i fiskalne politike u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira, i usklađuje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama;
6. Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela);
7. Razrađuju se odredbe vezane uz podnošenje amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
8. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte;
9. Uvodi se jasnija pravila mogućnosti preraspodjela proračunskih sredstava, a ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod preraspodjela sa ciljem osiguranja nacionalne komponente EU projekata;
10. Dorađuju se odredbe vezano uz zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
a. uvodi se ograničenje za zaduživanje za nacionalnu komponentu EU projekata;
b. utvrđuju se kriteriji po kojima se mogu mijenjati uvjeti zaduživanja utvrđeni odlukom Vlade;
11. Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
12. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna;
13. Dorađuju se prekršajne odredbe.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima Vlade Republike Hrvatske moglo bi se djelomično ojačati proračunsko planiranje i kontrola izvršavanja rashoda. Međutim, vezano za područje fiskalne statistike, nisu moguća nenormativna rješenja jer smo kao zemlja članica EU obvezni u cijelosti uskladiti svoj zakonodavni okvir javnih financija s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje jednog od važnih ciljeva ovog Zakona.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci su vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Člankom 2. Zakona o proračunu definirano je kako se odredbe predmetnog Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici. Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih socijalnih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekata u sustavu socijalne skrbi, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekta na području tržišta rada i zapošljavanja te sustava mirovinskog osiguranja, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se uređuje zaštita okoliša te financiranje projekata vezanih uz okoliš i gospodarenje otpadom, a čiji fiskalni učinci moraju biti u fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Međutim, primjenom fiskalnih pravila stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte, kojima se regulira djelovanje institucija koje jamče provedbu Ustavom zajamčenih ljudskih prava, a čije financiranje se osigurava u proračunu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Provedba Zakona o proračunu nema učinaka na male i srednje poduzetnike. Naime, njime se ne uvode naknade niti davanja, a niti se djeluje na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU, već se ovim Zakonom osigurava primjena proračunskih pravila, s ciljem ostvarivanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9. PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I
MINISTAR FINANCIJA
_________________________
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 22. listopada 2020.
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Prijedlog zakona o proračuna
1.3.
Datum:
22. listopada 2020.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Državna riznica, 01/4591394, mirela.kovac@mfin.hr ;
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Specifične preporuke za RH za 2019. i 2020. godinu kao i Nacionalni program reformi za 2019. i 2020. godinu te Program konvergencije za isto razdoblje ističu važnost jačanja okvira za upravljanje javnim financijama i aktivnosti koje se provode ili će se provoditi u tom smislu. Program Vlade 2020.-2024. te Nacionalna razvojna strategija za razdoblje do 2030. godine također ističu važnost spomenute reforme u dugom roku. Uz to, ova je reforma i dio Nacionalnog plana oporavka.
Opis mjere:
Jačanje fiskalnog okvira
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije i učinkovitije pružanje javnih usluga. Također je potrebno provesti usklađenja s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
Do kraja 2017., odnosno do donošenja Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci u vezi s izradom, provedbom i praćenjem učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i trenutno važećim Zakonom o proračunu. Donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. godine uvedena je obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisan je njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno s organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi, kao kratkoročni dokument strateškog planiranja, provedbeni program središnjeg tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i koji se može revidirati na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane važećim odredbama Zakona o proračunu.
Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvedeni su planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Uvođenje planova razvojnih programa bilo je važno i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije jer programi i projekti koji se planiraju financirati iz fondova Europske unije moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, primjenom Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, plan razvojnih programa gubi svoj značaj, a ovim se Prijedlogom zakona ukida obveza njegove izrade.
Nedostatak upravljačke fleksibilnosti u javnom sektoru može potkopati napore u uvođenju sustava temeljenog na uspješnosti i povećanju odgovornosti javnog managementa. U postojećem sustavu postoji nedostatak fleksibilnosti u upravljanju proračunima u dijelu provođenja EU projekata. Mogućnost preraspodjeljivanja proračunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini daje fleksibilnost prepoznat je i uveden već Zakonom o proračunu (Narodne novine, broj 96/03) iz 2003. godine.
Budući da je punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji osim obaveza donijelo i mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima u sklopu strukturnih i Kohezijskog fonda, iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije i olakšati njihovo provođenje. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinancirani iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. Omogućava se i preraspodjela sredstava najviše do 15% radi povećanja sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. To je adekvatno u situacijama kada je u proračunu planiran projekt s ovim izvorom financiranja i svim potrebnim računima ekonomske klasifikacije. Ali ako to nije slučaj, bez izmjena i dopuna proračuna nije moguće izvršavanje ovog EU projekta. To su razlozi zbog kojih je bilo potrebno propisati veću fleksibilnost u dijelu izvršavanja EU projekata.
Program konvergencije čini ključnu stratešku polaznicu za izradu smjernica ekonomske i fiskalne politike. Prema postojećem zakonodavnom okviru smjernice sadržavaju:
• ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje;
• makroekonomski i fiskalni okvir s mogućim izmijenjenim okolnostima u odnosu na one definirane u programu konvergencije i
• visinu financijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje.
U samim smjernicama dodatno se pojašnjava makroekonomski i fiskalni okvir koji uključuje pretpostavke temeljem kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, obrazloženje značajnih razlika između makroekonomskih i proračunskih projekcija i posljednje dostupnih projekcija Europske komisije, višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška općeg proračuna, javnog duga i visine prihoda i rashoda općeg proračuna, projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata planiranja i opis predviđenih promjena u zakonima, drugim propisima i aktima planiranja s fiskalnim učinkom u srednjoročnom proračunskom razdoblju.
Smjernice su osnova za izradu uputa za izradu prijedloga državnog proračuna. Ove upute namijenjene su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna. Ovim se Prijedlogom zakona propisuje obveza ministarstvima za sastavljanje detaljnije upute za proračunske i izvanproračunske korisnike iz njihove nadležnosti, u kojima, između ostaloga, dodjeljuju limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje potom sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Time će se postići bolja kvaliteta konsolidiranih financijskih planova ministarstva s velikim brojem proračunskih korisnika te osigurati nesmetan proces njihova izvršavanja.
Proračun je najvažniji akt javnih financija. Do sada se sastojao isključivo od općeg i posebnog dijela, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržavao je i plan razvojnih programa. Ovim se Prijedlogom zakona dopunjava sadržaj proračuna na način da obrazloženje postaje sastavni dio proračuna, kako na državnoj, tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao što je u prethodnom dijelu ovoga teksta naglašeno, ukida se plan razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Na državnoj razini uobičajena je praksa izrada obrazloženja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna, ali i aktivnosti i projekata proračunskih korisnika državnog proračuna. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave situacija se bitno razlikuje od jedinice do jedinice. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova, čime se zahtijeva preuzimanje odgovornosti korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio proračuna, odnosno financijskog plana. Uz navođenje obrazloženja kao sastavnog dijela proračuna, propisuje se i njegov sadržaj.
Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te predlaže unapređenja u sadržaju godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Prethodnih nekoliko godina značajno je unaprijeđena kvaliteta podataka u financijskim izvještajima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu statističkih izvještaja, a posebice onih koji se dostavljaju Eurostatu (Europskom tijelu za statistiku). Sadržaj financijskih izvještaja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je promijenjen kako bi se osigurala mogućnost da primjerice statističari samostalno od financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinice izrade konsolidirani financijski izvještaj istovjetan onom kojeg je izradila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nova rješenja dovela su do odvajanja procesa planiranja i izvršavanja proračuna od računovodstvene funkcije i financijskih izvještaja, što je uobičajena praksa drugih zemalja Europske unije.
Važećim odredbama Zakona o proračunu je propisan, na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga uvodi se i obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za sve proračunske korisnike.
Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika. Na isti način su obuhvaćeni proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakav način planiranja proračuna traži i detaljnije propisane procedure izrade i donošenja financijskih planova proračunskih korisnika, kao i samih izmjena i dopuna financijskih planova koje se provode tijekom godine. Potrebno ih je sagledati u međuovisnosti s procesom izrade i donošenja nadležnog proračuna te izmjena i dopuna nadležnog proračuna.
Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je po prvi put Zakonom o proračunu propisano da proračunski korisnici državnog proračuna, prije sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, moraju ishoditi suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Riječ je o ugovorima kojima se preuzimaju obveze za plaćanja u sljedećim godinama za nabavu imovine, obavljanje određenih usluga ili sufinanciranje programa i projekata određenih pravnih osoba i sl. Zakonom o proračunu iz 2008. godine ova je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishoditi od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine dodatno je propisano da ministar financija može dati suglasnost (bez upućivanja prijedloga Vladi) proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u sljedećim godinama, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Od kada je stupila na snagu takva odredba, u godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna taj iznos je 10.000.000 kuna.
Predviđanje i kontrola buduće potrošnje jedan je od temeljnih instrumenata unapređenja procesa pripreme proračuna, ali i održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Upravo stoga, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2015. godine primjena ovih odredbi proširena je i na one proračunske korisnike koji preuzimaju obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, a iste financiraju iz namjenskih ili vlastitih prihoda, neovisno o izuzeću od obveze uplate istih u državni proračun.
S obzirom na visinu preuzetih obveza na temelju višegodišnjih ugovora, koje će se uz ispunjenje određenih uvjeta izvršiti na teret proračunskih sredstava narednih godina, u 2017. godini je podzakonskim aktom za proračune i proračunske korisnike uvedena obveza vođenja analitičkih knjigovodstvenih evidencija obveza po ovim ugovorima.
Kod davanja suglasnosti proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje višegodišnjih obveza, Ministarstvo financija razmatra raspoloživost sredstava za preuzimanje budućih obveza i opravdanost namjene za koju se traži preuzimanje obveze i dobivanje suglasnosti. Radi jednoobraznog postupanja, a uzimajući u obzir da navedene suglasnosti daju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim proračunskim korisnicima, Zakonom je predviđeno da se pravilnikom, odnosno opći aktom propisuju uvjeti za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje ovakvih obveza.
Prema važećem Zakonu o proračunu, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata financiranih iz sredstava Europske unije. Međutim, kako sredstva iz fondova Europske unije predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a time se povećava i dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, potrebno je uvesti bolju kontrolu i nad stvaranjem višegodišnjih ugovornih obveza koje proizlaze iz provođenja projekata financiranih iz ovih izvora, a na način koji neće usporiti njihovo ugovaranje i provođenje, što je ovim Prijedlogom zakona i učinjeno.
Prema odredbama važećeg Zakona o proračunu, namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a ne financiraju se iz proračuna. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Također se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.
Kako je navedeno, od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika državnog proračuna, s tim da navedeni prihodi i primici dijela ustanova nisu dio novčanog tijeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze koje se financiraju iz navedenih izvora. Na osnovi mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlastitih i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna sadržava izvršenje rashoda ovih korisnika financiranih iz uključenih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka.
Godišnji zakoni o izvršavanju državnog proračuna daju mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija. Do sada su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo kulture.
Važnost praćenja korištenja namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz nadležnosti pojedinih ministarstva, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznata je i u sustavu fiskalne odgovornosti. Slijedom navedenoga, uvodi se obveza ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akata kojim će se formalno urediti ostvarivanje i korištenje namjenskih prihoda za koje namjena nije uređena posebnim propisima te vlastitih prihoda njihovih korisnika.
Na temelju važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinoga proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se dugoročno zadužuje uzimanjem kredita i davanjem jamstava/suglasnosti, ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode od pomoći i donacija te prihode ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.
U opseg mogućeg zaduživanja (od 20 posto) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u izračun ukupne godišnje obveze uključuje se:
1. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zaduženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava,
2. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnosti dane:
• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u godišnjim financijskim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju,
• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa u sudski registar, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• ustanovi čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
3. iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vrijednosnih papira i danih zajmova te
4. dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju i to na dan podnošenja zahtjeva.
Kontrola fiskalnog ograničenja navedenih 20 posto ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se prema važećem Zakonu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, mogu zadužiti uz suglasnost ministra financija. Budući da se značajno povećava udio zaduživanja za sufinanciranje projekata iz sredstava Europske unije u odnosu na prihode pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvedena su ograničenja i u ovom dijelu, ali vodeći računa da novi mehanizmi ne uspore ugovaranje i provedbu EU projekata.
S obzirom da odluke za zaduženje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada, propisuju se situacije u kojima nije potrebno ponovo tražiti suglasnost Vlade ako se promjene uvjeti kredita ili zajma na način da su povoljniji za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na način da se smanjuje teret zaduženja za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Hrvatska postupno ojačava svoj fiskalni okvir te ga usklađuje s europskim. Tako je i Zakon o proračunu kao jedna od ključnih odrednica fiskalnog okvira u RH izmijenjen i dopunjen 2015. godine, no u izradi je novi Zakon. Važeći Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) u najvećem je dijelu ostvario prvobitno postavljene ciljeve poput uspostavljanja fiskalne discipline, no njegova primjena u praksi ukazala je na potrebu unapređenja institucionalnog okvira koji će uz osiguranje fiskalne discipline biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava, kontrolu njihovog izvršavanja te učinkovitije pružanje javnih usluga, ali i usklađen s pravnom stečevinom EU vezano uz zahtjeve za proračunske okvire država članica.
Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna kao i obveze i rokovi koji će proizaći iz članstva u eurozoni, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPRS), računovodstvo, proračunski nadzor kao i neka druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama. Konkretnije, ovim Zakonom je propisan proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja kako državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna tako i proračuna JLPRS i njihovih izvanproračunskih korisnika, okvir za zaduživanje JLPRS, praćenje korištenja namjenskih i vlastitih prihoda, predviđanje i kontrola buduće potrošnje uključujući višegodišnje obveze, omogućava se i veća fleksibilnost u izvršavanju EU projekata, te usklađivanje s Direktivom vijeća 2011/85 u svrhu uspostave učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Donošenje novog Zakona o proračunu ima za cilj poboljšati proračunsko planiranje, kontrolu izvršavanja rashoda i unapređenje fiskalne statistike. Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Uz to, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i stoga je potrebno iz postojećeg Zakona o proračunu brisati odredbe koje su na drugačiji i necjelovit način uređivale ovo područje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj zakona o proračunu je unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu zaduživanja i upravljanja dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Promjene u provođenju proračunskih procesa počet će se primjenjivati s 1. siječnja 2022., a provodit će se ovisno o predviđenom kalendaru proračunskih aktivnosti kontinuirano
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o proračunu.
Obrazloženje:
Novim Zakonom o proračunu:
1. Definicija proračunskih korisnika usklađuje se s posebnim propisom.
2. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada samo prilog)
a. kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja
b. uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata;
3. Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja središnjeg tijela državne uprave;
4. Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da će obrazloženje proračuna (temeljem ovog prijedloga) sadržavati prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti; također, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvode se novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj;
5. Razrađuje se sadržaj smjernica ekonomske i fiskalne politike u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira, i usklađuje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama;
6. Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela);
7. Razrađuju se odredbe vezane uz podnošenje amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
8. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte;
9. Uvodi se jasnija pravila mogućnosti preraspodjela proračunskih sredstava, a ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod preraspodjela sa ciljem osiguranja nacionalne komponente EU projekata;
10. Dorađuju se odredbe vezano uz zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
a. uvodi se ograničenje za zaduživanje za nacionalnu komponentu EU projekata;
b. utvrđuju se kriteriji po kojima se mogu mijenjati uvjeti zaduživanja utvrđeni odlukom Vlade;
11. Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
12. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna;
13. Dorađuju se prekršajne odredbe.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima Vlade Republike Hrvatske moglo bi se djelomično ojačati proračunsko planiranje i kontrola izvršavanja rashoda. Međutim, vezano za područje fiskalne statistike, nisu moguća nenormativna rješenja jer smo kao zemlja članica EU obvezni u cijelosti uskladiti svoj zakonodavni okvir javnih financija s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje jednog od važnih ciljeva ovog Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci su vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Člankom 2. Zakona o proračunu definirano je kako se odredbe predmetnog Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici. Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih socijalnih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekata u sustavu socijalne skrbi, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekta na području tržišta rada i zapošljavanja te sustava mirovinskog osiguranja, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se uređuje zaštita okoliša te financiranje projekata vezanih uz okoliš i gospodarenje otpadom, a čiji fiskalni učinci moraju biti u fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Međutim, primjenom fiskalnih pravila stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte, kojima se regulira djelovanje institucija koje jamče provedbu Ustavom zajamčenih ljudskih prava, a čije financiranje se osigurava u proračunu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Provedba Zakona o proračunu nema učinaka na male i srednje poduzetnike. Naime, njime se ne uvode naknade niti davanja, a niti se djeluje na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU, već se ovim Zakonom osigurava primjena proračunskih pravila, s ciljem ostvarivanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
9. PRILOZI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I
MINISTAR FINANCIJA
_________________________
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 22. listopada 2020.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA