I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. te odredbama glave VI. koje obuhvaćaju članke 133. do 138. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

Člankom 83. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske propisano je da zakone (organske zakone) kojima se razrađuje ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak, 123/17 i 98/19). Tim se Zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024., u okviru prioriteta 4. Osnažena državnost predviđen je cilj Učinkovita, transparentna i otporna država koji se među ostalim namjerava postići smanjenjem broj lokalnih dužnosnika.

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb koji ima status županije.

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika koji se bira na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju dva zamjenika koji se biraju na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U ovome trenutku dužnost zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana obavlja sveukupno 745 osoba, od čega 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskoga naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.

To znači da je zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana.

Ovim Zakonom propisuje se da dva zamjenika i nadalje ima župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika, dok jednog zamjenika ima župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika te gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije (neovisno o broju stanovnika), tako da gradonačelnici ostalih gradova i općinski načelnici više neće imati zamjenike te se u tom smislu revidiraju zakonske odredbe u dijelu koji se tiče zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika.

Dakle, slijedom odredaba ovoga Zakona, broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjio bi se za 618, tako da bi se nakon sljedećih redovnih lokalnih izbora, u velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika, gradovima sjedištima županija i županijama biralo ukupno 53 zamjenika gradonačelnika, odnosno župana, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana.

Nadalje, sukladno važećem Zakonu, na lokalnim izborima bira se ukupno 8.254 članova predstavničkih tijela, a taj broj uvećava se za broj članova iz reda pripadnika nacionalnih manjina u slučaju ako njihova zastupljenost nije osigurana među izabranim članovima.

Ovim će se Zakonom utvrditi manji broj članova predstavničkih tijela jedinica tako da će se ukupan broj članova smanjiti za cca 10%.

Ujedno, u cilju racionalizacije, ovim će se Zakonom ograničiti maksimalni iznosi naknada za članove predstavničkih tijela.

Jedna od izmjena koje će proizaći iz ovoga Zakona je također vezana uz Program Vlade u dijelu kojim je utvrđena Transparentnost javnih financija i namjera obvezivanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na javnu odnosno internetsku objavu potrošenog javnog novca, na način da informacije budu lako dostupne i pretražive, a navedena objava obavljat će se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije.

U preostalom dijelu pojedine odredbe Zakona potrebno je poboljšati kako bi se uklonile nejasnoće uočene u primjeni Zakona.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Nastavno na ukidanje zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika u većini gradova, ovim Zakonom uredit će se sve odredbe koje se odnose na tu, izmijenjenu situaciju.

Zakonom se uređuju i pitanja vezana uz prestanak mandata općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u kojima više neće biti zamjenika, tako da će se u slučaju prestanka njihovog mandata raspisati prijevremeni izbori, neovisno o trenutku prestanka mandata.

Nastavno se uređuju i odredbe vezane uz zamjenjivanje gradonačelnika i župana, a propisuje se i imenovanje privremenog zamjenika u općinama i gradovima u kojima nema zamjenika, a u slučaju ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik i gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost.  

Osim toga, ojačat će se participativna demokracija, odnosno neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju te nomotehnički urediti odredbe važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na referendum.

Isto tako, detaljnije se uređuju odredbe Zakona u dijelu koji se odnosi na predlaganje odluke o privremenom financiranju te se proširuje krug predlagatelja na ovlaštene predlagatelje utvrđene poslovnikom predstavničkog tijela.

Vezano uz financiranje jedinica, detaljnije se uređuju i odredbe o izvršavanju nužnih rashoda i izdataka u situacijama kada u jedinici nema proračuna ni privremenog financiranja.

Detaljnije se uređuju i odredbe vezane uz pravo općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, odnosno zamjenika koji su profesionalno obavljali svoju dužnost te se propisuje da se pravo na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruje na vlastiti zahtjev i započinje prvoga dana po prestanku obavljanja dužnosti.

Ujedno, uređuju se pitanja koja se odnose na financiranje jedinica u kojima nije donesen proračun, financiranje za vrijeme trajanja obustave proračuna u postupku nadzora zakonitosti općih akata te ukidanja proračuna u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.

Također, detaljnije se uređuje pitanje vezano uz obavljanje upravnih i stručnih poslova u jedinici lokalne samouprave, a što su jedinice dužne osigurati unutar svojih upravnih tijela koja se u tu svrhu i ustrojavaju.

Posljedično, vezano uz nova rješenja iz ovoga Zakona, nomotehnički se uređuju i odredbe koje se odnose na raspuštanje predstavničkog tijela i imenovanje povjerenika Vlade.

Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Ciljevi koji će proizaći iz novih rješenja utvrđenih ovim Zakonom usmjereni su prije svega k optimizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, smanjenju broja lokalnih dužnosnika što će doprinijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te osiguravanju kontinuiteta u njihovom radu.  

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE  ZAKONA

Za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, kao ni u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Provedbom ovoga Zakona ostvarit će se znatne uštede u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu sredstava za plaće i naknade te drugih troškova vezanih uz obavljanje dužnosti smanjenog broja zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

Također, uštede će se ostvariti i u dijelu sredstava za naknade članova predstavničkih tijela, kao i financiranja političkih aktivnosti.

Procjenjuje se da bi ukupna ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosila cca 100.000.000,00 kuna godišnje.

IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi se osigurale pretpostavke za daljnje provođenje reformskih mjera racionalizacije i optimizacije javne uprave te stvorili preduvjeti za primjenu poboljšanog sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećem mandatnom razdoblju nakon redovnih lokalnih izbora koji će se održati treće nedjelje u svibnju 2021. godine.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

Članak 1.

U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak, 123/17 i 98/19) iza članka 9. dodaje se članak 9.a koji glasi:

„Članak 9.a

Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovoga Zakona.

Čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će pravilnik o prikupljanju, sistematiziranju i objavi podataka te vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 2.

U članku 10. stavku 7. riječi: „vođenju očevidnika o izdanim odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka,“ brišu se.

Članak 3.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

Na postupak provođenja referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma.

Na odluke donesene u svezi s referendumom i na referendumu primjenjuju se odredbe članka 79. do 82. ovoga Zakona.“.

Članak 4.

Članak 24.a mijenja se i glasi:

„Na temelju odredaba zakona i statuta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisivanje referenduma može predložiti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba.

Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti zaprimljeni prijedlog tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu. Ako tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Protiv odluke tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.“.

Članak 5.

Iza članka 24.a dodaje se članak 24.b koji glasi:

„Članak 24.b

Zborovi građana mogu se sazvati radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada te raspravljanja o potrebama i interesima građana od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice.

Zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara, u skladu sa statutom općine ili grada.

Zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu.

Zborove građana može sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad.

Kada zborove građana saziva općinsko, odnosno gradsko vijeće zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja općine ili grada, pojedina naselja ili dijelove naselja na području općine ili grada, a mogu se sazvati i za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu.

Zbor građana vodi predsjednik vijeća mjesnog odbora, gradske četvrti, odnosno gradskog kotara ili član vijeća mjesnog odbora, gradske četvrti, odnosno gradskog kotara kojeg odredi vijeće.

Na zboru građana odlučuje se javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju.

Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor, gradsku četvrt ili gradski kotar, a savjetodavno za općinsko, odnosno gradsko vijeće.

Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana uređuje se općim aktom općine ili grada u skladu sa zakonom i statutom.“.

Članak 6.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„Građani imaju pravo predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predlagati donošenje općeg akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga te podnositi peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice.

O prijedlogu i peticiji iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u registar birača općine, grada ili županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga.

Prijedlozi i peticije iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije.

Način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanja o njima i druga pitanja uređuju se općim aktom općine, grada ili županije u skladu sa zakonom i statutom.“.

Članak 7.

U članku 26. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„Predstavke i pritužbe iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije.“.

Članak 8.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo:

1.županije

- s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 37 članova

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 31 člana

- do 60.000 stanovnika, ima 27 članova;

2.općine i grada

- s više od 300.000 stanovnika – ima 47 članova

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 27 članova

- s više od 35.000 do 60.000 stanovnika, ima 21 člana

- s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 19 članova

- s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 15 članova

- s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 13 članova

- s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 9 članova

- do 1.000 stanovnika, ima 7 članova.“.

Članak 9.

U članku 31. stavku 3. riječ: „neplaćeni“ briše se, točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju riječi: „sukladno sporazumu s poslodavcem.“.

Članak 10.

Iza članka 31. dodaje se članak 31.a koji glasi:

„Članak 31.a

Naknada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona može se odrediti za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela, a određuje se u neto iznosu po članu predstavničkog tijela tako da ukupna godišnja neto naknada po članu predstavničkog tijela ne smije iznositi više od:

1) u županiji

- s više od 300.000 stanovnika - 16.000,00 kuna,

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika - 15.000,00 kuna

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika - 14.000,00 kuna

- do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna;

2) u općini i gradu:

- s više od 300.000 stanovnika – 16.000,00 kuna

- s više od 100.000 do 300.000 stanovnika - 14.000,00 kuna

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna

-  s više od 35.000 do 60.000 stanovnika -  12.000,00 kuna

- s više od 20.000 do 35.000 stanovnika - 11.000,00 kuna

- s više od 10.000 do 20.000 stanovnika - 10.000,00 kuna

- s više od 5.000 do 10.000 stanovnika - 8.000,00 kuna

- s više od 1.000 do 5.000 stanovnika - 6.000,00 kuna

- do 1.000 stanovnika - 4.000,00 kuna.“.

Naknada za predsjednika predstavničkog tijela može se odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50%, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30% pripadajuće naknade utvrđene stavkom 1. ovoga članka.“.

Članak 11.

U članku 37. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5.  koji glasi:

„U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sjednice predstavničkih tijela iznimno se mogu održavati elektroničkim putem.“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 12.

U članku 39. stavku 2. riječi: „općinskog načelnika,“ brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana je zamjenik gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana je i zamjenik gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je gradonačelnik, odnosno župan za vrijeme trajanja mandata spriječen u obavljanju svoje dužnosti.“.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

„Zamjenik iz stavka 2. 3. i 4. ovoga članka koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnosti gradonačelnika, odnosno župana.“.

Članak 13.

U članku 40.b stavku 1. riječi: „i njihov zamjenik“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenik gradonačelnika i župana“.

U stavku 2. podstavku 1. riječi: „i njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“.

U stavku 3. riječi: „i njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“, a riječi: „člankom 24. stavkom 5. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje raspisivanje referenduma“.

U stavku 4. riječi: „i njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“.

U stavku 5. riječi: „općinskog načelnika“ brišu se.

U stavku 6. riječi: „i njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“.

Članak 14.

U članku 40.c stavku 1. riječi: „i njihovog zamjenika“ zamjenjuju se riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“.

Članak 15.

Članak 40.d mijenja se i glasi:

„Ako prije isteka mandata prestane mandat općinskom načelniku i gradonačelniku koji nemaju zamjenika, u toj jedinici lokalne samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika i županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako nakon isteka dvije godine mandata prestane  mandat gradonačelniku koji ima zamjenika, odnosno županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku koji je izabran s njim, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika gradonačelnika, odnosno zamjenika župana.

Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana iz stavka 3. ovoga članka, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“.

Članak 16.

Članak 41. mijenja se i glasi:

„U županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradu koji ima više od 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U županiji koja ima do 250.000 stanovnika, gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije župan i gradonačelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.“.

Članak 17.

U članku 41.a iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

„Ako prije isteka mandata prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina, raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

O svim promjenama tijekom mandata zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“.

Članak 18.

Članak 43. mijenja se i glasi:

„Gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti, zamjenjuje zamjenik koji je izabran zajedno s njim, u skladu sa statutom.

Gradonačelnik koji ima zamjenika i župan, u skladu sa statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku koji je izabran zajedno s njim. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika, odnosno župana. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost gradonačelnika, odnosno župana za njihovo obavljanje.“.

Članak 19.

Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:

„Članak 43.a

Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova.

Član predstavničkog tijela iz stavka 1. ovog članka je privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost.

Privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada.

Privremeni zamjenik za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.

Ako uslijed okolnosti iz stavka 1. ovoga članka nastupi prestanak mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ovlast privremenog zamjenika za zamjenjivanje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika prestaje danom nastavljanja obavljanja dužnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika po prestanku razloga zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bio onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, odnosno u slučaju iz stavka 5. ovoga članka danom stupanja na snagu rješenja o imenovanju povjerenika Vlade Republike Hrvatske.

O okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ili pročelnik upravnog tijela općine, odnosno grada nadležnog za službeničke odnose dužan je obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela odmah po nastanku tih okolnosti.

O okolnostima iz stavka 5. ovoga članka predsjednik predstavničkog tijela će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.“.

Članak 20.

U članku 56. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

„Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka u okviru svojih upravnih tijela.

Jedinice lokalne samouprave koje nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela dužne su osigurati obavljanje tih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili sa županijom na čijem se području nalaze.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

Članak 21.

Članak 63. briše se.

Članak 22.

Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi:

„Članak 68.a

Općina, grad i županija dužne su javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne i pretražive.

Objava informacija iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije.

Članak 23.

U članku 70. stavku 2. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: „te drugog ovlaštenog predlagatelja utvrđenog poslovnikom predstavničkog tijela.“.

Članak 24.

Iza članka 70. dodaju se članci 70.a, 70.b, 70.c i 70.d koji glase:

„Članak 70.a

Ako do isteka roka privremenog financiranja nije donesen proračun u jedinici u kojoj je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji nema zamjenika onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi predstavničko tijelo na prijedlog privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz članka 43.a ovoga Zakona.

Članak 70.b

U slučaju kada je u jedinici konstituirano novoizabrano predstavničko tijelo nakon provedenih prijevremenih izbora, do donošenja proračuna jedinice financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Članak 70.c

U slučaju kada u postupku nadzora zakonitosti općeg akta nadležno tijelo državne uprave donese odluku o obustavi proračuna, odnosno odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi proračuna, za vrijeme trajanja obustave proračuna financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Ako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u postupku ocjene zakonitosti općeg akta ukine proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavničko tijelo dužno je donijeti proračun u roku od 45 dana od objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u Narodnim novinama. Do donošenja proračuna financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Članak 70.d

Na sadržaj odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz članka 70.a, 70.b i 70.c ovoga Zakona primjenjuje se odredba članka 70. stavka 6. ovoga Zakona.“.

Članak 25.

U članku 84. točka 6. mijenja se i glasi:

„6. ako ne raspiše referendum na prijedlog birača kada je utvrđeno da je dopušteni prijedlog podnesen od dovoljnog broja birača, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje raspisivanje referenduma,“.

Iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:

„7. ako ne raspiše referendum za opoziv iz članka 40.b stavka 3. ovoga Zakona,“.

U dosadašnjoj točki 7. koja postaje točka 8., točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom.

Iza dosadašnje točke 7. koja postaje točka 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

„9. ako ne donese proračun u roku od 45 dana od objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom je proračun ukinut u postupku ocjene zakonitosti općeg akta, osim u slučaju iz članka 69.a stavka 1. ovog Zakona.“.

Članak 26.

U članku 86. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

„4. kada prestane mandat općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu te zamjeniku gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima u slučaju iz članka 40.c, članka 40.d, članka 43.a i članka 69.a ovoga Zakona.“.

Članak 27.

U članku 90. stavak 6. mijenja se i glasi:

„Ako u obavijesti iz stavka 5. ovoga članka nije naveden dan početka novog načina obavljanja dužnosti, novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.“.

Članak 28.

U članku 90.a iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6., 7. i 8. koji glase:

„Pravo na naknadu plaće i staž osiguranja iz stavka 4. i 5. ovoga članka ostvaruje se na vlastiti zahtjev općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika te započinje prvoga dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti.“.

Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka podnosi se najkasnije posljednjeg dana profesionalnog obavljanja dužnosti.

Ako ne podnese zahtjev u roku iz stavka 7. ovoga članka, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik ne može ostvariti pravo na naknadu plaće i staž osiguranja iz stavka 4. i 5. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 9., 10. i 11.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak  29.

Pravilnik iz članka 9.a stavka 2. ovog Zakona ministar nadležan za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

U općinama, gradovima i županijama u kojima se smanjuje broj članova predstavničkih tijela sukladno odredbama ovoga Zakona, članovi predstavničkih tijela zatečeni na dužnosti u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s obavljanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.

Na sljedećim redovnim lokalnim izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave birat će se broj članova predstavničkih tijela propisan ovim Zakonom.

Članak 31.

U općinama, gradovima i županijama u kojima se ukidam, odnosno smanjuje broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana sukladno odredbama ovoga Zakona, osobe zatečene na dužnosti zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s obnašanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.

Na sljedećim redovnim lokalnim izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana birat će se broj zamjenika gradonačelnika i župana u gradovima i županijama u kojima gradonačelnik i župan imaju zamjenike sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 32.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 10., 12., 13., 14., 15., 17., 18., 19., 24. i 26. koji stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane.

O b r a z l o ž e n j e

Uz članak 1.

Ovim se člankom u Općim odredbama važećeg Zakona iza članka 9. dodaje članak 9.a kojim se propisuje da tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovoga Zakona, a pravilnik o prikupljanju, sistematiziranju i objavi podataka te vođenju navedene evidencije donijet će čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Intencija je ustrojiti evidenciju o općinama, gradovima i županijama u kojoj bi bili sadržani svi opći (administrativni) podaci koji proizlaze iz sustavnog Zakona kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što su: sjedište, naselja, grb i zastava, suradnja s drugim jedinicama (domaća, međunarodna, sudjelovanje u Europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju), lokalni referendumi, izvršno tijelo (stranačka pripadnost, način obnašanja dužnosti, plaća/naknada, promjene tijekom mandata), predstavničko tijelo (sastav, stranačka pripadnost, promjene tijekom mandata, naknada), mjesna samouprava (osnivanje, izabrana tijela vijeća mjesnih odbora) , upravna tijela (ustrojstvo, radna mjesta, službenici – broj, kvalifikacija, spol, dob; zajedničko obavljanje poslova), nadzor obavljen nad radom i općim aktima (rad predstavničkog tijela – poništenje sjednica, zakonitost općih akata – obustave), raspuštanje predstavničkog tijela (razlozi), razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, istovremeno raspuštanje i razrješenje, imenovanje povjerenika, prijevremeni izbori…

Pravilnikom, kao provedbenim propisom, detaljnije će se razraditi sadržaj i način vođenja evidencije kao i prikupljanje, sistematiziranje i objava podataka, a grupiranjem općih podataka o svim jedinicama na jednom mjestu, osim ujednačenosti istih, znatno će se pojačati transparentnost lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uz članak 2.

Ovim se člankom mijenja članak 10. važećeg Zakona, kojim se uređuju grb i zastava jedinice, tako de se iz predmetne odredbe briše vođenje očevidnika o izdanim odobrenjima grbova i zastava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nastavno na utvrđeno vođenje evidencije iz (novoga) članka 9.a Zakona, a u kojem će biti sadržani i podaci o odobrenjima grbova i zastava, dio odredbe članka 10. postaje suvišan te se kao takav briše.

Uz članke 3. i 4.

Ovim se člancima radi nomotehničke usklađenosti mijenjaju odredbe članka 24. i 24.a važećeg Zakona kojima se neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju tako da se u članku 24. utvrđuju opće odredbe vezane uz referendum i zbor građana, a u članku 24.a posebne odredbe koje se odnose na raspisivanje referenduma i odlučivanje te mogu biti predmetom uređenja posebnog zakona.

Uz članak 5.

Ovim se člankom u odredbama o neposrednom sudjelovanju građana u odlučivanju iza članka 24.a dodaje novi članak 24.b kojim se detaljnije uređuju zborovi građana, kao jedan od oblika participativne demokracije.

Člankom 24.b propisuje se da se zborovi građana sazivaju radi pribavljanja mišljenja o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom ili statutom. Zborovi građana sazivaju se i radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog, odnosno mjesnog značaja određenih zakonom i statutom.

Nadalje se propisuje da zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara, u skladu sa statutom općine ili grada te se ti zborovi sazivaju za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu.

Zborove građana može sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad, a kada zborove građana saziva općinsko, odnosno gradsko vijeće zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja općine ili grada, pojedina naselja ili dijelove naselja na području općine ili grada, a mogu se sazvati i za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu.

Mjesni zbor građana vodi predsjednik vijeća mjesnog odbora, gradske četvrti, odnosno gradskog kotara ili član vijeća mjesnog odbora, gradske četvrti, odnosno gradskog kotara kojeg odredi vijeće.

Na zboru građana odlučuje se javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju.

Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor, gradsku četvrt ili gradski kotar, a savjetodavno za općinsko, odnosno gradsko vijeće.

Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana uređuje se općim aktom općine ili grada u skladu sa zakonom i statutom.

Uz članke 6. i 7.

Ovim se člancima mijenjaju i dopunjuju odredbe članaka 25. i 26., koji se također odnose na participativnu demokraciju.

Članak 25. važećeg Zakona kojim se uređuje pravo građana na predlaganje donošenja određenog akta ili rješavanje određenog pitanja, mijenja se tako što se sada detaljnije propisuje da, osim što imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga, građani  imaju pravo podnositi prijedloge i peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije, kao i pitanjima od osobitog interesa za život i potrebe građana te rješavanje pitanja od lokanog značaja određenih zakonom ili statutom.

O navedenim prijedlozima ili peticijama predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača općine ili grada, odnosno županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

Propisuje se i da se prijedlozi i peticije mogu podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije, a način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanja o njima i druga pitanja uređuju se općim aktom općine, grada ili županije u skladu sa zakonom i statutom.

U članak 26. važećeg Zakona kojim se uređuje pravo na podnošenje predstavki i pritužbi dodaje se nova odredba kojom se propisuje da se predstavke i pritužbe mogu podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije.

Uz članak 8.

Ovim se člankom mijenja članak 28. važećeg Zakona, kojim je propisan broj članova predstavničkih tijela, na način da su utvrđene drugačije podjele jedinica ovisno o broju stanovnika te se smanjuje broj članova predstavničkih tijela, na način da sada predstavničko tijelo:

1.županije

- s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova (ranije 51)

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana (ranije 45)

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 37 članova (ranije 41)

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 31 člana (ranije 35)

- do 60.000 stanovnika, ima 27 članova (ranije 31);

2.općine i grada

- s više od 300.000 stanovnika – ima 47 članova, (ranije 51)

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana (ranije 45)

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana (ranije 35)

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 27 članova, (ranije 31)

- s više od 35.000 do 60.000 stanovnika, ima 21 člana, (ranije 25)

- s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 19 članova, (ranije 21)

- s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 15 članova, (ranije 17)

- s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 13 članova, (ranije od 2.500 do 5.000 – 13, a od 5.000 do 10.000 – 15)

- s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 9 članova, (ranije 11)

- do 1.000 stanovnika, ima 7 članova (ranije do 500 – 7, a od 500 do 1.000 – 9).

Na ovaj način smanjuje se broj članova predstavničkih tijela za ukupno cca 10%.

Uz članak 9.

Ovim se člankom mijenja dio odredbe članka 31. važećeg Zakona, kojim su uređena prava članova predstavničkih tijela, na način da se umjesto do sada važećeg prava na opravdani neplaćeni izostanak s posla propisuje pravo člana predstavničkog tijela na opravdani izostanak  s posla, sukladno sporazumu s poslodavcem .

Naime, do sada važeća odredba uzrokovala je niz pitanja i problema u praksi, jer su poslodavci u određenom broju slučajeva opravdani neplaćeni izostanak s posla tretirali kao neplaćeni dopust.

Ovakvo uređenje uslijedilo je iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 123/17) te je u  dijelu koji se odnosi na prava članova predstavničkih tijela, tim Zakonom riješeno ovo važno pitanje koje ranije nikada nije bilo uređeno.

Naime, zbog nedostatne regulative pitanje izostanka s radnog mjesta, odnosno obavljanja dužnosti člana predstavničkog tijela u vrijeme u koje bi trebao obavljati poslove radnog mjesta na kojem je zaposlen, uzrokovalo je niz problema u praksi. U određenim slučajevima članovi predstavničkih tijela bili su onemogućeni u obavljanju svoje dužnosti upravo iz razloga što im poslodavci nisu dozvoljavali izostanak s posla za potrebe sudjelovanja u radu predstavničkih tijela i njihovih radnih tijela.

Predstavničko je tijelo kolegijalno tijelo koje radi na sjednicama te je pravo i obveza njegovih članova sudjelovati u radu toga tijela, kao i njegovih radnih tijela.

Stoga je ovo pitanje uređeno spomenutim Zakonom upravo kako bi se svim osobama izabranim na dužnost članova predstavničkih tijela osiguralo nesmetano obnašanje njihove dužnosti, pri čemu se tim Zakonom ne ulazi u područje primjene drugih propisa niti u odnose zaposlenika i njihovih poslodavaca.

Pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela je minimum prava koji mora biti osiguran kako bi se osigurali preduvjeti za rad predstavničkih tijela i njihovih radnih tijela.

S obzirom da je opravdani neplaćeni izostanak s posla prouzročio niz prijepora u primjeni i u izvjesnoj mjeri članovima predstavničkih tijela, umjesto da im olakša, otežao situaciju u odnosu na njihova prava kao zaposlenika.

Kako intencija odredbe članka 31. stavka 3. Zakona zasigurno nije onemogućavanje osoba izabranih za članove predstavničkih tijela u ostvarivanju njihovih prava iz radnog ili službeničkog odnosa, već omogućavanje ostvarivanja njihovih prava na sudjelovanje u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela, predlaže se izmijeniti predmetnu odredbu i uputiti na pravo na opravdani izostanak s posla sukladno sporazumu s poslodavcem, što znači da se član predstavničkog tijela i njegov poslodavac mogu sporazumjeti o tome na koji način će se „pravdati“, odnosno evidentirati izostanak s posla člana predstavničkog tijela radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela.

Uz članak 10.

Ovim se člankom iza članka 31. važećeg Zakona dodaje članak 31.a kojim se propisuje ograničenje visine naknada članovima predstavničkog tijela za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela.

Člankom 31. stavkom 2. važećeg Zakona propisano je da član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela.

Ovim se člankom uređuje da se naknada za pojedinog člana predstavničkog tijela , za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela određuje u neto iznosu po članu predstavničkog tijela tako da ukupna godišnja neto naknada po članu predstavničkog tijela ne smije iznositi više od:

1) u županiji

- s više od 300.000 stanovnika - 16.000,00 kuna,

- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika - 15.000,00 kuna,

- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika - 14.000,00 kuna,

- do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna;

2) u općini i gradu:

- s više od 300.000 stanovnika – 16.000,00 kuna

- s više od 100.000 do 300.000 stanovnika - 14.000,00 kuna

- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna

-  s više od 35.000 do 60.000 stanovnika -  12.000,00 kuna

- s više od 20.000 do 35.000 stanovnika - 11.000,00 kuna

- s više od 10.000 do 20.000 stanovnika - 10.000,00 kuna

- s više od 5.000 do 10.000 stanovnika - 8.000,00 kuna

- s više od 1.000 do 5.000 stanovnika - 6.000,00 kuna

- do 1.000 stanovnika - 4.000,00 kuna.“.

Ujedno se utvrđuje da se naknada za predsjednika predstavničkog tijela može odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50%, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30% pripadajuće naknade utvrđene stavkom 1. toga članka.

Na ovaj način osiguralo bi se ujednačavanje u određivanju naknada članovima predstavničkih tijela te utvrdila gornja granica dopuštenih iznosa naknada koje svojom odlukom utvrđuju predstavnička tijela jedinica.

Uz članak 11.

Ovim se člankom, vezano uz način rada predstavničkog tijela, dodaje nova odredba u članku 37. važećeg Zakona kojom se propisuje da se, u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sjednice predstavničkih tijela iznimno mogu održavati elektroničkim putem.

Važećim Zakonom propisano je da predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Nadalje je propisano da su sjednice predstavničkih tijela javne, a nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno. Propisano je i da se sjednice predstavničkog tijela mogu sazivati i elektroničkim putem, a poslovnikom o radu predstavničkog tijela uredit će se osiguranje praćenja rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju.

Temeljem iskustva i niza pitanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o načinu rada predstavničkih tijela u vrijeme situacije uzrokovane proglašenjem epidemije bolesti COVID-19, ukazala se potreba za dodatnim uređenjem pitanja načina rada predstavničkog tijela u slučaju nastupanja posebnih okolnosti.

U skladu s preostalim odredbama članka 37. važećeg Zakona, pitanja vezana uz održavanje sjednice elektroničkim putem uredit će se poslovnikom o radu predstavničkog tijela.

Uz članak  12.

S obzirom da se ovim Zakonom ukidaju zamjenici općinskih načelnika i zamjenici gradonačelnika u pojedinim gradovima te se smanjuje broj zamjenika u nekim gradovima i županijama, odredbe članka 39. kojim se uređuje izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je izmijeniti.

Stoga se ovim člankom uređuje institut izvršnog tijela jedinice tako da je iznimno, izvršno tijelo zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika (koji ima zamjenika) i župana, a ne više i zamjenik općinskog načelnika, i to u slučaju ako je mandat gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici.

Osim navedenog, ova se odredba usklađuje i sa stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske navedenim u Odluci Ustavnog suda broj: U-III-5553/2014. Sukladno tim stajalištima, zakonsko je pravilo da izvršne poslove u županiji obavlja župan, ali ih može obavljati i zamjenik koji obnaša dužnost župana u slučajevima predviđenim Zakonom, a u smislu osiguravanja funkcioniranja izvršne vlasti u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Ovo stajalište proizlazi iz Odluke utvrđene u predmetu u situaciji u kojoj nisu istekle dvije godine mandata župana u toj jedinici, odnosno nije nastupila situacija iz članka 39. stavka 3. Zakona pa u vezi s tim niti članka 44. stavka 2. Zakona, međutim primijenjena je odredba članka 39. stavka 2. slijedom koje je iznimno, izvršno tijelo i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim tim Zakonom.

Slijedom navedenog, sada je propisano da je zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana i zamjenik gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je gradonačelnik, odnosno župan za vrijeme trajanja mandata spriječen u obavljanju svoje dužnosti, što znači bilo kada u tijeku trajanja mandata gradonačelnika i župana.

Uz članke 13. i 14.

Ovim se člancima odredbe članaka 40.b i 40.c važećeg Zakona, o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i zamjenika usklađuju s uređenjem iz ovoga Zakona, slijedom kojega općinski načelnici i gradonačelnici u većini gradova više nemaju zamjenike.

Uz članak 15.

Ovim se člankom mijenja članak 40.d važećeg Zakona te se propisuje da ako prije isteka mandata prestane mandat općinskom načelniku i gradonačelniku koji nemaju zamjenika, u toj jedinici lokalne samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

U odnosu na gradonačelnika koji ima zamjenika i župana, u slučaju prestanka njihovog mandata u odnosu na vrijeme prestanka mandata, zadržan je isti princip kao i u važećem Zakonu te je propisano da će se, ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika i županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako nakon isteka dvije godine mandata prestane  mandat gradonačelniku koji ima zamjenika i županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika i župana, a dužnost gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika gradonačelnika, odnosno zamjenika župana.

Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana iz stavka 3. toga članka, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Uz članak 16.

Ovim se člankom mijenja članak 41. važećeg Zakona, kojim je propisan broj zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te se ovim Zakonom propisuje da dva zamjenika i nadalje ima župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika.

Također se propisuje da jednog zamjenika ima župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika te gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije (neovisno o broju stanovnika).

Ovdje je riječ o zamjenicima gradonačelnika i župana koji se biraju zajedno s njima.

To znači da općinski načelnik te gradonačelnik grada koji ima manje od 35.000 stanovnika više nemaju zamjenika koji se bira zajedno s njima, osim gradonačelnika gradova sjedišta županija.

Konkretno, od ukupno do sada biranih 671 zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u sveukupno 576 općina, gradova i županija u Republici Hrvatskoj, ubuduće će se birati sveukupno 53 zamjenika, i to:

- po dva zamjenika župana u četiri županije s više od 250.000 stanovnika (Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj, ukupno 8)

- po dva zamjenika gradonačelnika u četiri grada s više od 100.000 stanovnika (Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, ukupno 8)

- po jedan zamjenik župana u preostalih šesnaest županija sa do 250.000 stanovnika (ukupno 16)

- po jedan zamjenik gradonačelnika u trinaest gradova s više od 35.000 do 100.000 stanovnika (ukupno 13)

- po jedan zamjenik gradonačelnika u osam gradova koji su sjedišta županija neovisno o broju stanovnika (8).

Broj zamjenika time se smanjuje za 618.

Uz članak 17.

Ovim se člankom u  članku 41.a važećeg Zakona kojim se uređuju zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabrani iz reda pripadnika nacionalnih manjina, dodaju dvije odredbe.

Odredba kojom se propisuje da će se, ako prije kraja mandata prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina, raspisati prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, bila je propisana i važećim Zakonom, u članku 40.d, kao iznimka.

Sada se ova odredba dodaje u materijalno srodnu odredbu te se također propisuje da će se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, ako tom zamjeniku mandat prestane prije kraja mandata.

Ujedno se u istoj odredbi propisuje i da je o svim promjenama tijekom mandata zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ovo iz razloga praćenja tijeka mandata, a i stoga što je u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora potrebno uputiti Vladi prijedlog odluke, kojeg izrađuje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Uz članak 18.

Slijedom ukidanja zamjenika u općinama i pojedinim gradovima, odredbe članka 43. važećeg Zakona, kojima se uređuje zamjenjivanje i povjeravanje poslova zamjeniku, mijenjaju se sukladno novom uređenju.

Stoga se ovim člankom propisuje da gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti, zamjenjuje zamjenik koji je izabran zajedno s njim, u skladu sa statutom.

Gradonačelnik koji ima zamjenika i župan, u skladu sa statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku koji je izabran zajedno s njim. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika, odnosno župana, a  povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost gradonačelnika, odnosno župana za njihovo obavljanje.

Uz članak 19.

Kako sukladno ovome Zakonu više neće svi općinski načelnici i gradonačelnici imati zamjenike, potrebno je urediti situaciju funkcioniranja jedinice u slučaju ako općinski načelnik i gradonačelnik koji nemaju zamjenika budu spriječeni obavljati svoju dužnost, a za vrijeme trajanja njihovog mandata.

Stoga se ovim člankom iza članka 43. dodaje članak 43.a.

Tim člankom propisano je da ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova.

Na taj način osigurava se da u takvim, izvanrednim, okolnostima koje mogu dovesti do toga da općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost, a mandat mu nije prestao,  dužnost izvršnog tijela  u općini, odnosno gradu obavlja osoba koja ima određeni izborni legitimitet. Iako se ne radi o neposrednom izboru kao za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, radi se o članu predstavničkog tijela izabranom u to tijelo na izborima.

Član predstavničkog tijela kojeg će predstavničko tijelo imenovati za privremenog zamjenika je privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost.

Privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada.

Privremeni zamjenik za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.

Ako okolnosti koje su dovele do toga da je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik privremeno onemogućen obavljati svoju dužnost, uzrokuju u konačnici prestanak mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske (kao i u ostalim slučajevima iz Zakona). U tom slučaju o činjenici prestanka mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, predsjednik predstavničkog tijela će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novoga općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.

Ovlast privremenog zamjenika za zamjenjivanje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika prestaje danom nastavljanja obavljanja dužnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika po prestanku razloga zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bio onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, odnosno u slučaju iz stavka 5. toga članka, tj. u slučaju ako zbog navedenih okolnosti nastupi razlog za prestanak mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, tada ovlast privremenog zamjenika za zamjenjivanje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika prestaje danom stupanja na snagu rješenja o imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske.

O nastupu okolnosti uslijed kojih je onemogućen obavljati svoju dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika te potrebi imenovanja privremenog zamjenika, predsjednika predstavničkog tijela dužan je obavijestiti sam općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, a ako on to nije u mogućnosti, tada pročelnik upravnog tijela općine, odnosno grada nadležnog za službeničke odnose.

Uz članak 20.

Ovim se člankom u članku 56. važećeg Zakona kojim se propisuje da upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici, dodaju nove odredbe kojima je propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela, a ako jedinice lokalne samouprave nemaju  mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela, u tom slučaju dužne su osigurati obavljanje tih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili sa županijom na čijem se području nalaze.

Ovakvim uređenjem stavlja se naglasak na službenički sustav u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji proizlazi iz duha Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao i Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 86/08, 61/11, 4/18, 96/18 i 112/19).

Naime, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i povjerenih poslova državne uprave ustrojavaju upravni odjeli i službe (upravna tijela) te da, osim uvodno navedenog, službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga tijela u kojem rade, a namještenici obavljaju prateće i pomoćne poslove.

Odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da poslove u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici. Službenici su osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica i poslove državne uprave povjerene tim jedinicama, u skladu s Ustavom i zakonom. Službenici su i osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica obavljaju opće, administrativne, financijsko-planske, materijalno-financijske, računovodstvene, informatičke i druge stručne poslove, dok su namještenici osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica obavljaju pomoćno-tehničke i ostale poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i nesmetanog obavljanja poslova iz djelokruga upravnih tijela lokalnih jedinica.

Mogućnost korištenja „vanjskih“ usluga za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga upravnih tijela, a čemu pribjegavaju pojedine jedinice lokalne samouprave, zakonom nije predviđena, a i protivna je sustavnim rješenjima te svrsi i smislu zakona kojima se uređuju predmetna pitanja.

Uz članak  21.

Ovim se člankom članak 63. važećeg Zakona kojim se uređuju mjesni zborovi građana, briše iz razloga što su zborovi građana cjelovito uređeni člankom 5. ovoga Zakona.

Uz članak  22.

Ovim se člankom u dijelu koji se odnosi na financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodaje novi članak 68.a kojim se propisuje da su općina, grad i županija dužne javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne i pretražive, a navedena objava obavlja se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije.

Naime, važećim Zakonom o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15), u članku 4. propisano je da se proračun donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Člankom 12. istoga Zakona propisano je da se proračun donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti; da se proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom financiranju objavljuju u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; da se polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, odnosno internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; da se opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju u „Narodnim novinama“, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Istim člankom propisano je i da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim internetskim stranicama najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje te da proračunski i izvanproračunski korisnici koji nemaju vlastite internetske stranice objavljuju godišnje financijske izvještaje na internetskim stranicama nadležnog razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna, odnosno nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od osam dana od dana njihove predaje.

Kako je Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., u okviru Cilja Učinkovita, transparentna i otporna država utvrđena Transparentnost javnih financija i namjera obvezivanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na javnu odnosno internetsku objavu potrošenog javnog novca, na način da informacije budu lako dostupne i pretražive, ovim se Zakonom propisuje navedena obveza jedinicama, uz upućivanje na primjenu Zakona o proračunu, kojim će se navedeno pitanje detaljno urediti.

Uz članak 23.

Ovim se člankom u članku 70. važećeg Zakona kojim se uređuje privremeno financiranje, proširuje krug ovlaštenih predlagatelja odluke o privremenom financiranju te se, osim općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske, kao ovlašteni predlagatelji utvrđuju i drugi ovlašteni predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog tijela.

Naime, ovakvo uređenje bilo je važeće do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 123/17), kada su ostali predlagatelji odluke o privremenom financiranju ispušteni iz Zakona. Istodobno, ako predstavničko tijelo ne donese odluku o privremenom financiranju, ono će biti raspušteno, dok za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nije propisana posljedica u slučaju ako ne predlože predstavničkom tijelu donošenje te odluke.

Stoga, kako bi se ojačala mogućnost donošenja odluke o privremenom financiranju u jedinici u kojoj nije donesen proračun te kako bi se izbjegao automatizam pri raspuštanju predstavničkog tijela u situaciji kada mu donošenje odluke o privremenom financiranju nije ni predloženo, ovim se Zakonom to pitanja detaljnije uređuje na način da se proširuje krug predlagatelja ovlaštenih za predlaganje odluke o privremenom financiranju.

Uz članak 24.

Ovim se člankom iza  članku 70. važećeg Zakona kojim se uređuje financiranje jedinice u slučaju kad nije donesen proračun dodaju četiri članka (članci 70.a, 70.b, 70.c i 70.d) kojima se razrađuju pitanja vezana uz financiranje nužnih rashoda i izdataka u jedinici u kojoj nije donesen proračun, a slijedom izmjena proizašlih iz ovoga Zakona, kao i primjera iz prakse.

Člankom 70.a uređuje se situacija u kojoj zbog nemogućnosti obavljanja dužnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika bude imenovan privremeni zamjenik, a može se dogoditi da takva situacija traje u vrijeme kada je potrebno predlagati donošenje proračuna.

Kako je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, a on je onemogućen obavljati svoju dužnost te proračun nema tko predložiti, potrebno je regulirati predmetnu situaciju kako ne bi nastao „zrakoprazan“ prostor u kojem bi financiranje jedinice bilo znatno otežano, odnosno onemogućeno.

Stoga se ovim člankom propisuje da ako do isteka roka privremenog financiranja nije donesen proračun u jedinici u kojoj je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji nema zamjenika onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi predstavničko tijelo na prijedlog privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz članka 43.a ovoga Zakona.

Ovakvo rješenje kompatibilno je s rješenjem iz članka 22. ovoga Zakona slijedom kojeg se proširuje krug predlagatelja odluke o privremenom financiranju te se na taj način omogućuje predstavničkom tijelu donošenje te odluke, a po prestanku njenog važenja (prva tri mjeseca tekuće godine), predstavničko tijelo donijet će odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka na prijedlog privremenog zamjenika.

Na taj način omogućava se financiranje i kontinuitet u funkcioniranju jedinice u nepredviđenoj situaciji koja može nastupiti.

Člankom 70.b uređuje se situacija u kojoj je predstavničko tijelo bilo raspušteno iz razloga što nije donijelo proračun za narednu godinu ni odluku o privremenom financiranju te su provedeni prijevremeni izbori za članove predstavničkog tijela u toj narednoj godini.

U članku 85.a važećeg Zakona propisano je da će na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihove zamjenike koji su izabrani zajedno s njima ako nakon raspuštanja predstavničkog tijela iz razloga navedenih u članku 84. stavku 1. točki 7. toga Zakona („ako u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju te ako ne donese proračun do isteka roka privremenog financiranja“) novoizabrano predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja.

Iz prakse je poznata situacija u kojoj je Županijska skupština Ličko-senjske županije bila raspuštena 18. siječnja 2019. godine, iz razloga što nije bio donesen proračun za 2019. godinu ni odluka o privremenom financiranju.

Prijevremeni izbori za članove Županijske skupštine održani su 10. ožujka 2019., a Županijska skupština konstituirana je 11. travnja 2019.

Potom je Proračun Županije za 2019. godinu donesen 9. srpnja 2019., odnosno u krajnjem roku od 90 dana od konstituiranja.

Kako je danom konstituiranja Županijske skupštine prestala ovlast povjerenika Vlade za obavljanje poslova iz djelokruga Županijske skupštine, a Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju je Povjerenik donio, primjenjivala se do 31. svibnja 2019., pojavilo se pitanje financiranja Županije u razdoblju do donošenja proračuna.

Važno je napomenuti da se u takvoj situaciji može dogoditi i da proračun ne bude donesen u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela, nakon čega slijedi istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela, a pritom je financiranje jedinice dovedeno u pitanje.

Stoga se sada propisuje da se, u slučaju kada je u jedinici konstituirano novoizabrano predstavničko tijelo nakon provedenih prijevremenih izbora, do donošenja proračuna jedinice financiranje obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Nadalje, člankom 70.c uređuje se pitanje financiranja jedinice u slučaju obustave od izvršenja proračuna i ukidanja proračuna u postupku ocjene zakonitosti općeg akta.

Potreba za ovakvim propisivanjem ukazala se uslijed činjenice da i proračun, kao i svi ostali opći akti, u postupku nadzora zakonitosti može biti obustavljen od primjene te u konačnici, u postupku ocjene zakonitosti pred Visokim upravnim sudom RH i ukinut, što je također proizašlo iz recentne prakse.

Stoga je bilo potrebno premostiti pravnu prazninu vezano uz takvu situaciju te utvrditi daljnji tijek, odnosno rok za donošenje proračuna u tom slučaju te se sada propisuje da u slučaju kada u postupku nadzora zakonitosti općeg akta nadležno tijelo državne uprave donese odluku o obustavi proračuna, odnosno odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi proračuna, za vrijeme trajanja obustave proračuna financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Ako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u postupku ocjene zakonitosti općeg akta ukine proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavničko tijelo dužno je donijeti proračun u roku od 45 dana od objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u Narodnim novinama. Do donošenja proračuna financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Člankom 82. važećeg Zakona propisano je da  kada nadležno tijelo državne uprave donese odluku o obustavi, odnosno odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi, odnosno odluke o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi.

O podnošenju zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta nadležno tijelo državne uprave obavijestit će bez odgode predsjednika predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana te tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ako nadležno tijelo državne uprave ne podnese Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta u roku iz stavka 1. ovoga članka, obustava od primjene općeg akta prestaje istekom tog roka.

Člankom 70.d upućuje se na primjenu odredaba članka 70. stavka 6. važećeg Zakona, kojim je propisano da odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 3., 4. i 5. toga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju propisanoj posebnim zakonom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi, kako bi bilo jasno da se isto odnosi i na odluke iz članka 70.a, 70.b i 70.c ovoga Zakona.

Uz članak 25.

Ovim se člankom nomotehnički jasnije uređuju odredbe članka 84. važećeg Zakona kojom se uređuje raspuštanje predstavničkog tijela, a u odnosu na rješenja propisana ovim Zakonom.

Tako se razdvajaju odredbe koje se odnose na neraspisivanje referenduma od odredaba koje se odnose na neraspisivanje referenduma za opoziv te se dodaje i odredba  kojom je kao razlog za raspuštanje propisano  nedonošenje proračuna u roku od 45 dana od objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom je proračun ukinut u postupku ocjene zakonitosti općeg akta (osim u slučaju iz članka 69.a stavka 1. Zakona – ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži, odnosno povuče prijedlog proračuna te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje).

Uz članak 26.

Ovim se člankom nomotehnički jasnije uređuju odredbe članka 86. važećeg Zakona kojom se uređuje imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske, a u odnosu na rješenja propisana ovim Zakonom.

Uz članak 27.

Ovim se člankom mijenja odredba članka 90. stavka 6. važećeg Zakona kojom je propisano da novi način obavljanja dužnosti (općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika) započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti.

U praksi se pojavio problem ovakvog uređenja primjerice u situaciji u kojoj je općinski načelnik volonterski obavljao svoju dužnost, ali mu je prestao radni odnos kod njegovog poslodavca te je promijenio način obavljanja dužnosti u profesionalni, početkom tekućeg mjeseca.

Po važećoj odredbi, novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti, slijedom čega se može dogoditi da osoba nema kontinuitet svoga radnopravnog statusa i onemogućena je u ostvarivanju svojih prava iz rada.

Stoga se sada propisuje da ako u obavijesti iz stavka 5. toga članka nije naveden dan početka novog načina obavljanja dužnosti, novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.

Uz članak 28.

Ovim se člankom detaljnije uređuju odredbe članka 90.a važećeg Zakona kojom se uređuju prava osoba koje dužnost obavljaju profesionalno, među kojima i pravo na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti.

Ovakvo uređenje uslijedilo je zbog uočenih nejasnoća u primjeni dosadašnjih odredaba te izbjegavanja dvojbi i mogućih zlouporaba u disponiranju pravom po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti.

Naime, kako se radi o strogo osobnom i neprenosivom pravu, a koje se ostvaruje u kontinuitetu nakon prestanka obavljanja dužnosti, sada se jasno propisuje da se pravo na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruje na vlastiti zahtjev općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika te započinje prvoga dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti.

Navedeni zahtjev podnosi se najkasnije posljednjeg dana profesionalnog obavljanja dužnosti, što znači da može biti podnesen i prije toga dana, a ako ne podnese zahtjev u tom roku, odnosno najkasnije posljednjeg dana profesionalnog obavljanja dužnosti, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik ne može ostvariti pravo na naknadu plaće i staž osiguranja.