I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprečavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

(2) Ovim Zakonom uređuje se sustav gospodarenja otpadom, uključujući hijerarhiju gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, planske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

(3) Donošenjem ovoga Zakona doprinijeti će se ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana („The European Green Deal“), u preobrazbi u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.

(4) Sastavni dio ovoga Zakona su:

1. Dodatak I. Popis postupaka zbrinjavanja otpada

2. Dodatak II. Popis postupaka oporabe otpada

3. Dodatak III. Popis djelatnosti i postupaka gospodarenja otpadom za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom

4. Dodatak IV. Necjeloviti popis postupaka oporabe koje može obavljati oporabitelj bez dozvole

5. Dodatak V: Izrazi za obračun naknada

6. Dodatak VI. Obračun cijene za količinu predanog miješanog komunalnog otpada

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.)

2. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.)

3. Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.)

4. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

5. Direktiva Europskog parlamenta i vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.)

6. Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

7. Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

8. Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11. 4. 2006.) i

9. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.).

(2) Ovim Zakonom se utvrđuje okvir za provedbu Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) 2015/2002 оd 10. studenoga 2015. o izmjeni priloga I.C i V. Uredbi (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 294, 11. 11. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1013/2006.).

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:

1. plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu i ugljikov dioksid izdvojen i transportiran u svrhu geološkog skladištenja i geološki uskladišten u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje geološko skladištenje ugljikovog dioksida

2. zemlju/tlo (in situ) uključujući neiskopano onečišćeno tlo i građevine trajno povezane sa zemljištem

3. neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ukoliko je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu

4. radioaktivni otpad

5. eksplozivne tvari nepodesne za uporabu i

6. fekalije koje nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom 2. ovoga članka, slamu i drugi prirodni neopasni poljoprivredni ili šumski materijal koji se koristi u poljoprivredi, šumarstvu ili za proizvodnju energije iz takve biomase postupcima ili metodama koje ne štete okolišu i ne ugrožavaju zdravlje ljudi.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se, u mjeri u kojoj je to propisano drugim propisima, na:

1. otpadne vode

2. nusproizvode životinjskoga podrijetla uključujući prerađene proizvode na koje se odnosi Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL 300, 14. 11. 2009.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1069/2009), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 1385/2013 od 17. prosinca 2013. o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 850/98 i (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EZ) br. 1069/2009, (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća zbog izmjene statusa departmana Mayotte u odnosu na Europsku uniju (SL L 354, 28. 12. 2013.), osim onih koji su namijenjeni spaljivanju, odlaganju na odlagališta ili uporabi u postrojenjima za proizvodnju bioplina ili komposta

3. strvine uginulih životinja koje nisu zaklane, uključujući životinje usmrćene radi istrebljenja epizootskih bolesti, koje se zbrinjavaju sukladno Uredbi (EZ) br. 1069/2009

4. otpad koji nastaje istraživanjem, iskapanjem, obrađivanjem i skladištenjem mineralnih sirovina te radom kamenoloma, a koji je obuhvaćen Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11. 4. 2006.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 596/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o prilagodbi većeg broja instrumenata koji podliježu postupku iz članka 251. Ugovora Odluci Vijeća 1999/468/EZ, s obzirom na regulatorni postupak s kontrolom Prilagodba regulatornom postupku s kontrolom – četvrti dio (SL L 188, 18. 7. 2009.)

5. tvari namijenjene uporabi kao krmiva kako je određeno Uredbom (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 13.07.2009.) i ne sastoje se od nusproizvoda životinjskog podrijetla niti ih sadržavaju i

6. brodove obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10. 12. 2013.).

(3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na sedimente koji se premještaju unutar površinskih voda radi gospodarenja vodama i vodenim tokovima ili sprječavanja poplava ili ublažavanja posljedica poplava, suša ili regeneracije zemljišta ako se dokaže da su ti sedimenti neopasni.

(4) Na pomorske objekte i na sakupljanje, predaju i prihvat otpada u lučke uređaje za prihvat otpada koji stvaraju plovni i plutajući objekti tijekom svoje eksploatacije te na ostatke brodskog tereta i otpada u vezi s tim teretom primjenjuju se odredbe Pomorskog zakonika i propisa donesenih na temelju tog Zakonika.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. »biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije

2. »biorazgradiva plastika« je plastika koja se može fizikalno i biološki razgraditi, na način da se na kraju razgradnje nastane ugljikov dioksid (CO ₂ ), biomasa i voda i da se, u skladu s europskim normama za ambalažu, može oporabiti kompostiranjem i anaerobnom digestijom

3. »biorazgradivi otpad« je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji

4. »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada

4a. »dekategorizacija otpada« je postupak kojim centar za ponovnu uporabu za određenu količinu i vrstu robe umjesto status otpada uspostavlja status proizvoda

5. »djelatnost oporabe otpada« uključuje obavljanje postupka oporabe

6. »djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom« uključuje postupak posredovanja u gospodarenju otpadom koji obuhvaća poslove posredništva i organizacije sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada te posredovanja u prijenosu prava i obveza u vezi otpada, vođenja evidencija u vezi gospodarenja otpadom za potrebe drugih

7. »djelatnost prijevoza otpada« je prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na teritoriju Republike Hrvatske

8. »djelatnost sakupljanja otpada« uključuje postupak sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište

9. »djelatnost trgovanja otpadom« je kupovanje i prodavanje otpada, sa ili bez preuzimanja otpada u posjed bez obzira na način prodaje, u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka postupkom trgovanja otpadom na veliko i postupkom trgovanja otpadom na malo

10. »djelatnost zbrinjavanja otpada« uključuje obavljanje postupka zbrinjavanja otpada

11. »gospodarenje otpadom« su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe (uključujući razvrstavanje) i zbrinjavanja otpada, uključujući nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u gospodarenju otpadom

12. »građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada, uključujući odlagalište otpada, centar za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad

13. »građevni otpad« je otpad koji nastao aktivnostima građenja i rušenja

14. »inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv, s tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda

15. »glomazni otpad« je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07

16. »komunalni otpad«:

- je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj i

- je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva

- ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad

Ovom definicijom ne dovodi se u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata

17. »lagane plastične vrećice za nošenje« su plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke većom od 15 mikrometara i manjom od 50 mikrometara

18. »lokacija gospodarenja otpadom« je prostor na kojem se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, određen kao katastarska čestica ili više katastarskih čestica u katastarskoj općini:

- dozvolom za gospodarenje otpadom, uključujući i lokaciju na kojoj se postavlja mobilni uređaj za obradu otpada

- upisom u Očevidnik sakupljača i oporabitelja kao lokacija skladišta sakupljača ili oporabitelja bez dozvole

- na kojoj se nalazi reciklažno dvorište uključujući i mjesto na kojem se nalazi mobilno reciklažno dvorište

19. »materijalna oporaba« je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije

20. »miješani komunalni otpad « je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01

21. »mobilni uređaj za obradu otpada« je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim postupaka R1, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12

22. »morski otpad« je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen

23. »nasipavanje otpada« je svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasni otpad uporabljuje za nasipavanje iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, pri čemu se otpad koristi umjesto materijala koji nije otpad i to u količini koja je neophodna za postizanje navedenih svrha

24. »najbolje raspoložive tehnike« su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša

25. »nekretnina koja se trajno ne koristi« je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi temeljem očitovanja vlasnika nekretnine i kad je potrebno temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način

26. »neopasni otpad« je otpad koji nije opasni otpad

27. »notifikacijski postupak« je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja u prekograničnom prometu pošiljki otpada koje podliježu takvom postupku sukladno članku 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

28. »nusproizvod« je proizvodni ostatak, koji nije ni otpad ni proizvod, i koji je upisan u očevidnik nusproizvoda

29. „obračunsko mjesto“ je adresa nekretnine

30. „ obračunsko razdoblje“ je razdoblje na koje se odnosi obračun iznosa cijene javne usluge

30. »obrada otpada« su postupci oporabe ili zbrinjavanja, uključujući i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja

31. »odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada

32. »oksorazgradiva plastika« su plastični materijali kojima su dodani aditivi koji oksidacijom dovode do fragmentacije plastičnog materijala u mikrofragmente ili do kemijske razgradnje

33. »opasni komunalni otpad« je opasni otpad iz podgrupe 20 01 i 15 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se opasnim komunalnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada

34. »opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III Direktive 2008/98/EC

35. »operater« je svaka fizička ili pravna osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije koja je u smislu ovoga Zakona ovlaštenik istražnog prostora mineralne sirovine ili koncesionar za eksploataciju mineralne sirovine, uključujući privremeno skladištenje otpada iz rudarske industrije, tijekom razdoblja rada postrojenja i nakon njegova zatvaranja

36. »oporaba otpada« je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u postrojenju ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe

37. »Organizacija« je status koji Ministarstvo rješenjem dodjeljuje pravnoj osobi koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu usluga gospodarenja otpadom sukladno propisanim obvezama iz sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda

38. »otpad« je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti

39. »otpad iz rudarske industrije« je otpad koji je nastao istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, oplemenjivanjem, obradom i skladištenjem mineralne sirovine

40. »otpad od hrane« je hrana koja je postala otpad, kako je određeno člankom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002.)

41 . »otpadna ulja« su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja

42. »otpadni ribolovni alat« je svaki ribolovni alat koji je otpad, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata u trenutku njegova odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega, među ostalim i kada je bio ostavljen ili izgubljen

43. »patološki otpad« su dijelovi ljudskog tijela, amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi te drugi anatomski otpad definiran od strane stručnog osoblja u zdravstvu kao patološki otpad, te koji zbog etičkih razloga zahtjeva posebne uvjete gospodarenja kad potječe iz humane medicine

44. »plastična vrećica za nošenje « je vrećica za nošenje s ručkom ili bez ručke, koja je izrađena od plastike i koje se daje ili prodaje potrošačima na prodajnom mjestu robe ili proizvoda

45. »plastični proizvod za jednokratnu uporabu« je proizvod koji je u cijelosti ili djelomično izrađen od plastike te nije osmišljen, dizajniran ili stavljen na tržište tako da tijekom svojeg životnog vijeka podnese višekratno kruženje ili višekratne cikluse uporabe na način da se vrati proizvođaču na ponovno punjenje ili da se ponovno uporabi u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

46. »plastika« je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani

47. »podzemno odlagalište« je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu geološku šupljinu u tvrdoj stijeni i/ili rudnike soli i/ili kalija, bušotinu nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem koja je likvidirana sukladno posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo i istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

48. »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

49. »Popis otpada« je Popis otpada određen Odlukom Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6. 9. 2000.), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije оd 18. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 370, 30. 12. 2014.)

50. »posjednik otpada« je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada

51. »posrednik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

52. »postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada i sakupljanje otpada u reciklažnom dvorištu, postupci oporabe i zbrinjavanja otpada, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom i prijevoz otpada

53. »prethodna obrada otpada prije odlaganja« je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada

54. »priprema za ponovnu uporabu« su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade

55. »proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač otpada) i svaka osoba koja obavlja prethodnu obradu, miješanje ili drugi postupak kojim nastaje promjena sastava ili svojstva otpada

56. »proizvođač proizvoda« je pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu

57. »reciklabilni komunalni otpad« je otpadni papir i karton, otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, uključujući otpadnu ambalažu, iz kućanstva koji su komunalni otpad

58. »reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada

59. »reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 57. ovoga stavka

60. »recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za nasipavanje

61. »regeneracija otpadnih ulja« je svaki postupak oporabe kojim se bazna ulja mogu proizvesti rafiniranjem otpadnih ulja, posebno uklanjanjem nečistoća, proizvoda oksidacije i aditiva sadržanih u takvim uljima

62. »ribolovni alat« je svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu ili akvakulturi za traženje, hvatanje ili uzgoj morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje ili uzgoj takvih morskih bioloških resursa

63. »sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu

64. »skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana

65. »spaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, što uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

66. »sustav proširene odgovornosti proizvođača« je skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu „otpad“ u životnom ciklusu proizvoda

67. »stavljanje na tržište« je svaki postupak proizvođača proizvoda kojim određeni proizvod čini dostupan kupcu na teritoriju republike Hrvatske, što podrazumijeva svaku isporuku proizvoda za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Republike Hrvatske, uključujući internetsku prodaju i druge načine omogućavanja dostupnosti putem komunikacije na daljinu, za vlastite potrebe ili u okviru trgovačke djelatnosti u zamjenu za plaćanje ili besplatno

68. »suspaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

69. »tehnološki procesi gospodarenja otpadom« (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i drugi procesi u sklopu postupka oporabe i zbrinjavanja otpada

70. »tekući otpad« je svaki otpad u tekućem stanju uključujući i otpadne vode, ali ne uključuje mulj

71. »termička obrada otpada« su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada

72. »trgovac otpadom« je pravna ili fizička osoba - obrtnik koja u svoje ime i za svoj račun kupuje i prodaje otpad, uključujući trgovca otpadom koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

73. »vrlo lagana plastična vrećica za nošenje« je plastična vrećica za nošenje s debljinom stjenke manjom od 15 mikrometara i koja se koristi isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služi isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane

74. »zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući i postupak koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije

75. »naselje« je naselje propisano posebnim propisom koji uređuje područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

(2) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom

Članak 5.

(1) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a osobito:

1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti

2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa

3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i

4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

(2) Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom posebnih propisa koji uređuju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, vode i zaštitu mora od onečišćenja s pomorskih objekata.

(3) Način gospodarenja otpadom koji ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa te nastajanje eksplozije ili požara ostvaruje se ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, te provedbom posebnog propisa koji uređuje prostorno uređenje.

(4) Neugoda uzrokovana mirisom utvrđuje se određivanjem mirisa koje provode pravne osobe akreditirane za odgovarajuće metode ispitivanja.

(5) Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke.

Hijerarhija gospodarenja otpadom

Članak 6.

(1) Podzakonski akt, odluka, plan ili program koji se donosi temeljem ovoga Zakona mora biti usklađen sa slijedećim prioritetima hijerarhije gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada

2. priprema za ponovnu uporabu

3. recikliranje

4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje.

(2) Kad se primjenjuje hijerarhija gospodarenja otpadom:

1. i odlučuje se između dvije ili više mjere prioritet se mora dati mjeri koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od hijerarhije gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada i

2. uzimaju se u obzir opća načela zaštite okoliša predostrožnost, održivost, tehnološka izvedivost i ekonomska održivost, zaštita resursa, te ukupni učinci na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 1. stavkom 1. i člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

(3) Postupak donošenja podzakonskih akata iz stavka 1. ovoga članka mora se provoditi na transparentan način u skladu s posebnim propisima koji uređuju savjetovanje i učešće građana i ostalih dionika.

Javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada

Članak 7.

(1) Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenjem otpadom:

1. izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje ljudi

2. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja voda, zraka, tla ili izbjeglo ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta

3. izbjegao rizik od narušavanja održive uporabe voda ili tla

4. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša

5. izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije

6. izbjegao i otklonio rizik prekomjerne buke

7. izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti

8. izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili

9. izbjeglo značajno narušenje izgled mjesta, krajolika ili kulturnog dobra.

(2) Sakupljanje, prijevoz i obrada iz stavka 1. ovoga članka u svrhu zaštite javnog interesa nisu nužni ako se predmet ili tvar, prema općem shvaćanju, smatra novim ili se koristi u određenu svrhu.

Količina otpada koja se smatra neznatnom prometu otpadom

Članak 8.

(1) Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom je količina jedne ili više naizgled povezanih pošiljki otpada za koju se smatra da ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi.

(2) Količina otpada iz stavka 1. ovoga članka koja se smatra neznatnom iznosi do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.

II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Članak 9.

(1) Gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(2) Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.

(3) Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond).

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

(5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Članak 10.

(1) U slučaju sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica šteta uzrokovanih višom silom ili u slučaju druge opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš, Ministar može naredbom privremeno narediti ili zabraniti određeno postupanje s otpadom te utvrditi obveznu primjenu interventnih mjera gospodarenja otpadom koje su nužne radi zaštite života, sigurnosti ili zdravlja stanovništva ili sprječavanja onečišćenja okoliša.

(2) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, u vezi s provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisuje Ministar naputkom.

Članak 11.

(1) Obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i centar za gospodarenje otpadom od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada.

(3) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja u građevini čija je osnovna djelatnost spaljivanje otpada obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, jedinica područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb.

(4) Djelatnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka uključuju samo opasni otpad nastao na teritoriju Republike Hrvatske.

(5) Sredstva za uspostavu građevina za obavljanje djelatnosti i poslova iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se putem Fonda i iz drugih izvora, a iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, Ministarstvo može dodjelom koncesije osigurati obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja.

(6) Građevine za obavljanje djelatnosti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije odgovarajućeg društva izlučuju u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koja je njihov izravni ili neizravni udjeličar, dioničar ili osnivač.

Članak 12.

(1) Lokacija centra za gospodarenje otpadom, odlagališta i spalionice moraju biti planirana dokumentom prostornog uređenja, a lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost oporabe odnosno zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene.

(2) Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom, a sve sukladno sporazumu koje je Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno potpisati s centrom za gospodarenje otpadom kojim uređuju odnose u svezi predaje miješanog komunalnog otpada.

(4) Trgovačko društvo, koje obavlja djelatnost i poslove centra za gospodarenje otpadom, dužno je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom.

(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, koja je vlasnik trgovačkog društva koje upravlja centrom za gospodarenje otpadom, dužno je osigurati provedbu obveze iz stavka 3. ovoga članka.

III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA

Članak 13.

Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

1. količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda,

2. štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

3. sadržaj opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Nusproizvod

Članak 14.

(1) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, gradnje građevine ili tehnološkog procesa, čija primarna svrha nije proizvodnja te tvari ili predmeta, smatrat će se nusproizvodom, a ne otpadom, ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda.

(2) Nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo županije) rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda koji nastaje na lokaciji koja je na području njene nadležnosti.

(3) Tvar ili predmet, za koji kriteriji za nusproizvod nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisati će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je osigurana daljnja uporaba tvari ili predmeta

2. da se tvar ili predmet može upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima

3. da tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka i

4. da je daljnja uporaba tvari ili predmeta dopuštena, odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(4) Tvar ili predmet za koji su kriteriji za nusproizvod utvrđeni na razini Europske unije upisati će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka i kriteriji za nusproizvod propisani na razini Europske unije.

(5) Nusproizvodi životinjskog porijekla, na koje se primjenjuje ovaj Zakon, ne upisuju se u Očevidnik nusproizvoda.

(6) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi se rješenje koje je upravni akt.

(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu.

(8) Osoba upisana u Očevidnik nusproizvoda dužna je do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu Izvješće o nusproizvodima koje sadrži podatke o osobi koja proizvodi nusproizvod, vrstama i količinama nastalih nusproizvoda te korisnicima nusproizvoda.

(9) Pojedinosti dokaza iz stavka 3. ovoga članka, kriterije za nusproizvode i izvješće iz stavka 8. ovoga članka propisuje Ministar pravilnikom.

Centar za ponovnu uporabu

Članak 15.

(1) Centar za ponovnu uporabu je građevina ili dio građevine u kojem se obavljaju postupci ponovne uporabe.

(2) Centrom za ponovnu uporabu upravlja pravna osoba koja je dužna biti registrirana u Evidenciji centara ponovne uporabe.

(3) Evidencija iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o pravnoj osobi, kontakt podatke i lokaciju građevine u kojoj se nalazi centar za ponovnu uporabu.

(4) Evidenciju iz stavka 2. ovoga članka vodi nadležno tijelo županije.

(5) Osoba koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom ili je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja ili u Evidenciju reciklažnih dvorišta, prijevoznika otpada, posrednika otpadom i trgovaca otpadom koji može preuzeti otpad u posjed, može predajom određene robe u centar za ponovnu uporabu, dekategorizirati status otpada predane robe.

(6) Dekategorizacija se može provesti ako centar za ponovnu uporabu utvrdi da roba ispunjava namjenu za koju je prvobitno napravljena za slijedeće vrste roba: alati i uređaji i njihovi dijelovi koji nisu namijenjeni isključivo profesionalnoj uporabi, tekstil, odjeća, obuća, dijelovi vozila, predmeti široke potrošnje i predmeti koji se kao otpad smatraju glomaznim otpadom.

(7) Pravna osoba koja upravlja centrom za ponovnu uporabu dužna je dostaviti Ministarstvu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu izvješće o količinama i vrsti proizvoda koji su stavljeni u ponovnu uporabu.

(8) Sadržaj izvješća iz stavka 7. ovoga članka propisuje Ministar pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište

Članak 16.

(1) Zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj slijedećih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu:

1. proizvodi od oksorazgradive plastike

2. štapići za uši, osim štapića za uši na koje se odnosi posebni propis koji uređuje medicinske proizvode

3. pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo)

4. tanjuri

5. slamke, osim slamki na koje se odnosi posebni propis koji uređuje medicinske proizvode

6. štapići za miješanje napitaka

7. štapići koji se pričvršćuju na balone i koji služe pridržavanju balona, osim štapića za balone namijenjene industrijskim ili drugim profesionalnim namjenama i uporabi, a koji se ne dijele potrošačima, uključujući i mehanizme takvih štapića

8. posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena, npr. kao što su kutije, s ili bez poklopca, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja: je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije, obično se konzumira iz takve posude ili je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme kao što je pečenje, kuhanje ili zagrijavanja

9. spremnici za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce tih spremnika

10. čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce tih čaša.

(2) Posude za hranu iz stavka 1. točke 8. ovoga članka uključuju posude za hranu koje se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, ali ne uključuju spremnike za napitke, tanjure te vrećice i omote koji sadržavaju hranu.

(3) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.

IV. OBVEZE PROIZVOĐAČA OTPADA I POSJEDNIKA OTPADA

Kategorizacija otpada

Članak 17.

(1) Posjednik otpada dužan je kategorizirati otpad kojega ima u posjedu na način da odredi porijeklo i mjesto nastanka otpada, grupu, podgrupu i ključni broj otpada i svojstva otpada sukladno Katalogu otpada.

(2) Navod o određenoj tvari ili predmetu u Katalogu otpada ne podrazumijeva da ta tvar ili predmet ima status otpada u svim okolnostima, već se otpadom smatra samo tvar ili predmet koji udovoljava definiciji pojma »otpad« iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Otpad koji u Katalogu otpada nije određen kao opasni otpad smatra se opasnim otpadom ako se ispitivanjem utvrdi da posjeduje opasno svojstvo.

(4) Opasni otpad se ne može ponovno kategorizirati kao neopasni ako je koncentracija opasne tvari zbog koje je otpad izvorno kategoriziran kao opasni, razrjeđivanjem smanjena ispod granične vrijednosti radi koje se otpad mora kategorizirati kao opasni.

(5) Pravna osoba može obavljati uzorkovanje i ispitivanje otpada, nusproizvoda, rezultata oporabe otpada i određivanje opasnih svojstava otpada, ako je akreditirana za odgovarajuću metodu uzorkovanja i ispitivanja.

(6) Katalog otpada propisuje Ministar pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(7) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na plovne i plutajuće objekte kako su utvrđeni posebnim propisom koji uređuje pomorstvo.

Osiguravanje obrade otpada

Članak 18.

(1) Proizvođač ili posjednik otpada dužan je osigurati obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a u slučaju kad navedeno nije moguće, posjednik otpada je dužan osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način sukladno članku 5. ovoga Zakona.

(2) Proizvođač ili posjednik otpada dužan je izvršiti obvezu iz stavka 1. ovoga članka na način da sam obradi vlastiti otpad ili da obradu otpada povjeri osobi kojoj je sukladno ovom Zakonu dozvoljena obrada otpada, u roku od jedne godine od dana nastanka toga otpada odnosno od dana kad je preuzeo taj otpad u posjed.

(3) Kad osoba ovlaštena za preuzimanje otpada preuzme pošiljku otpada, obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje za osobu koja je predala pošiljku otpada i prenosi se na osobu koja je preuzela pošiljku otpada.

Opća obveza odvojenog sakupljanje otpada

Članak 19.

(1) Zabranjeno je otpad odbaciti u okoliš.

(2) Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada.

(3) Posjednik otpada dužan je odvojeno predati ovlaštenoj osobi otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada, a posebice otpadno ulje osim kad to nije tehnički izvedivo uzimajući u obzir dobru praksu, otpadni papir, metal, plastiku, staklo, tekstil, obuću, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatore, otpadna vozila, otpadne gume i medicinski otpad.

(4) Proizvođač biootpada je dužan reciklirati biootpad na mjestu nastanka ili ga mora predati radi sakupljanja odvojeno od drugog otpada.

(5) Zabranjeno je miješati biootpad s drugim vrstama otpada.

(6) Kad je otpad potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugi postupak oporabe, otpad se mora sakupljati odvojeno te se ne smije miješati s drugim otpadom i tvarima koja imaju drugačija svojstva.

Troškovi gospodarenja otpadom

Članak 20.

(1) Izvorni proizvođač otpada ili sadašnji ili prethodni posjednik otpada dužan je snositi troškove gospodarenja otpadom, uključujući troškove gradnje i rada neophodne infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu s načelom »onečišćivač plaća«.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka troškove gospodarenja otpadom snosi proizvođač proizvoda od čijega proizvoda nastaje otpad u okviru obveze propisane u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.

(3) Posjednik otpada je odgovoran za štetu uzrokovanu zbog otpada kojega je imao u posjedu kad je šteta nastala.

Prateći list

Članak 21.

(1) Posjednik otpada koji predaje pošiljku otpada dužan je uz pošiljku otpada osobi koja preuzima otpad predati ispunjeni pisani ili elektronički Prateći list koji sadrži podatke o otpadu i osobama uključenim u gospodarenje tim otpadom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka posjednik otpada nije dužan uz pošiljku otpada predati prateći list u sljedećim slučajevima:

1. ako je korisnik javne usluge:

- fizička osoba (građanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge

- pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik i predaje pošiljku miješanoga komunalnog otpada davatelju javne usluge

2. kada se pošiljka otpada ne predaje u posjed drugoj osobi, osim kad se pošiljka prevozi između dvije lokacije kojima upravlja ista osoba

3. kada osoba predaje pošiljku otpada proizvođaču proizvoda temeljem obveze propisane u sustavu proširene odgovornosti proizvođača

4. kada se predaje pošiljka otpada koju otkupljuje trgovac otpadom u okviru trgovanja otpadom na malo ako se koristi Izjava o vlasništvu otpada

5. kada se pošiljka otpada nalazi u prekograničnom prometu otpadom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006

6. kada se obavlja predaja otpada koji stvaraju plovni i plutajući objekti tijekom svoje eksploatacije i kod predaje ostataka brodskog tereta i otpada u vezi s tim teretom u odgovarajući lučki uređaj za prihvat otpada sukladno posebnom propisu koji uređuje pomorstvo ili

7. kada se obavlja predaja nusproizvoda životinjskog porijekla koju prati dokument propisan posebnim propisom koji uređuje nusproizvode životinjskog porijekla.

(3) Osoba koja prevozi otpad dužna je uz pošiljku otpada imati ispunjeni i ovjereni Prateći list.

(4) Ovjera pratećeg lista pisanim ili elektroničkim putem je potvrda predaje odnosno preuzimanja pošiljke otpada.

(5) Pošiljatelj pošiljke otpada, primatelj otpada i kad je primjenjivo posrednik u gospodarenju otpadom, dužni su razmijeniti sve informacije nužne za ispunjavanje pratećeg lista, uključujući podatke o ovlasti za preuzimanje otpada, načinu obrade otpada i odredištu za obradu otpada.

(6) Prateći list koji zajedno s odgovarajućim prilogom sadrži podatke propisane posebnim propisom koji uređuje prijevoz u cestovnom prometu može se smatrati teretnim listom za prijevoz tereta ako je teret koji se prevozi cestom otpad.

(7) Obrazac, sadržaj i podatke koje je obvezno ispuniti na pratećem listu propisuje Ministar pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, a upute za ispunjavanje pratećeg lista objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Članak 22.

(1) Proizvodnja, predaja, preuzimanje, skladištenje i obrada otpada evidentira se u Očevidniku o nastanku i tijeku otpada (u daljnjem tekstu: ONTO).

(2) Obveznik vođenja ONTO i ispunjavanja pratećeg lista dužan je osigurati sljedivost otpada od nastanka do obrade uključujući i nadzor tijeka otpada.

(3) Obveznici vođenja ONTO su:

1. osoba čijim obavljanjem djelatnosti nastaje opasni otpad je dužna voditi ONTO za opasni otpad

2. proizvođač otpadnog mulja koji nastaje radom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je dužan voditi ONTO za otpadni mulj

3. osoba koja obavlja prekogranični promet otpadom je dužna voditi ONTO za neopasni i opasni otpad u prekograničnom prometu

4. prijevoznik otpada je dužan voditi ONTO za neopasni i opasni otpad koji prevozi i

5. osoba koja preuzima otpad u posjed je dužna voditi ONTO za neopasni i opasni otpad koji preuzima u posjed.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna je voditi ONTO te ga voditi ažurno, točno i potpuno unositi podatke u ONTO odmah nakon svake nastale promjene stanja.

(5) ONTO se vodi putem računalne aplikacije Ministarstva.

(6) Sredstava za rad ONTO iz stavka 5. ovoga članka osigurava Ministarstvo.

(7) Iz podataka unesenih u računalnu aplikaciju Ministarstva izrađuju se odgovarajuća izvješća za Registar onečišćavanja okoliša, koji je propisan posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša.

(8) Upute za vođenje ONTO objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Obveza čuvanja i davanja uvida u podatke o gospodarenju otpadom

Članak 23.

(1) Posjednik otpada i osoba koja gospodari otpadom dužna je čuvati podatke o gospodarenju s otpadom najmanje tri godine od dana poduzimanja radnje s otpadom, odnosno najmanje jednu godinu ako se radi o prijevozu opasnog otpada.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je dokaze i ostale relevantne podatke o poduzetim radnjama u gospodarenju otpadom učiniti dostupnim na zahtjev prethodnog posjednika otpada, Ministarstva, inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata i drugog nadležnog tijela.

V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM

Preuzimanje otpada u posjed

Članak 24.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik ovlaštena je preuzeti pošiljku otpada u posjed ako:

1. posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom

2. upravlja reciklažnim dvorištem

3. je upisana u Očevidnik osoba koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom kao sakupljač otpada ili oporabitelj bez dozvole ili kao trgovac otpadom koji može preuzeti otpad u posjed

4. je preuzimanje određenog otpada u posjed dopušteno posebnim propisom koji uređuje posebne kategorije otpada

5. je korisnik otpadnog mulja u poljoprivredi čime je ovlašten preuzeti pošiljku otpadnog mulja sukladno pravilniku koji uređuje korištenje mulja u poljoprivredi ili

6. upravlja grobljem ili krematorijem čime je ovlašten preuzeti pošiljku patološkog otpada sukladno pravilniku koji uređuje gospodarenje medicinskim otpadom.

(2) Osoba upisana u Evidenciju kao prijevoznik otpada ne smatra se na temelju tog upisa ovlaštenom preuzeti pošiljku otpada u posjed.

Obrada otpada u znanstvene, istraživačke ili probne svrhe

Članak 25.

(1) Pravna osoba može preuzeti otpad u posjed za znanstvene, istraživačke ili probne svrhe u količini nužnoj za provođenje te svrhe ako je ishodila odobrenje.

(2) Zahtjev za ishođenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo donosi temeljem stručne procjene i njime određuje osobu koja može preuzeti otpad u posjed, svrhu, količinu i vrstu otpada, način postupanja s otpadom i rok važenja rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju

Članak 26.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju je izdana ta dozvola.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obradu vlastitoga otpada bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, poštujući zahtjeve iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, može obavljati:

1. izvorni proizvođač otpada koji je fizička osoba za obradu vlastitoga biootpada biološkom aerobnom obradom (kućno kompostiranje) i

2. izvorni proizvođač otpada koji je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik ako biootpad koji je nastao njegovim obavljanjem djelatnosti obrađuje biološkom obradom na mjestu nastanka tog otpada te nastali produkt obrade ne stavlja na tržište, već ga koristi na mjestu nastanka toga otpada i o tome dostavi Ministarstvu izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Pravna i fizička osoba – obrtnik, nakon što je u upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja može:

1. kao sakupljač otpada, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada na cijelom području Republike Hrvatske i

2. kao oporabitelj, započeti i obavljati djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

(4) Pravna i fizička osoba – obrtnik nakon što je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta može:

1. kao posrednik u gospodarenju otpadom, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom

2. kao prijevoznik otpada, započeti i obavljati djelatnost prijevoza otpada

3. kao trgovac otpadom, započeti i obavljati djelatnost trgovanja otpadom i

4. kao reciklažno dvorište, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja u reciklažnom dvorištu.

(5) Izvorni proizvođač otpada kad prevozi vlastiti otpad time ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i za takav prijevoz nije dužan biti upisan u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(6) Osoba koja prevozi otpad u prekograničnom prometu otpadom te je registrirani prijevoznik otpada u svojoj matičnoj državi, nije dužna biti upisana u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(7) Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom, prijevoznik otpada, osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, sakupljač otpada i oporabitelj bez dozvole dužan je gospodariti otpadom u skladu sa člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Posrednik u gospodarenju otpadom dužan je osigurati da otpad preuzme osoba koja je ovlaštena preuzeti otpad i obradi otpad za koji posreduje.

Dozvola za gospodarenje otpadom

Članak 27.

(1) Dozvolom za gospodarenje otpadom određuje se:

1. osoba kojoj se dopušta obavljanje djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada

2. lokacija gospodarenja otpadom

3. vrste i količine otpada sukladno Katalogu otpada

4. djelatnost i postupak gospodarenja otpadom iz Dodatka III ovoga Zakona

5. način obavljanja postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima

6. sigurnosne i preventivne mjere

7. mjere nadzora i upravljanja,

8. obveza postupanja s otpadom koji nastaje, odnosno preostaje nakon obavljanja postupka

9. rok važenja dozvole

10. mjere nakon zatvaranja, odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je izdana dozvola uključujući i uklanjanje svog otpada s lokacije gospodarenja otpadom.

(2) Dozvola za gospodarenje otpadom je upravni akt.

(3) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom je deset godina.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.

(5) Način obavljanja postupaka gospodarenja otpadom, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom i obrazac zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom propisuje Ministar pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(6) Osoba koje je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom obvezna je raditi u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom.

(7) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, neovisno o roku iz stavka 3. ovoga članaka, po službenoj dužnosti razmatra te ako je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava dozvolu za gospodarenje otpadom radi usklađenja dozvole s europskim ili međunarodnim propisima, ovim Zakonom i podzakonskim aktima koji su doneseni temeljem ovoga Zakona.

(8) Osoba kojoj je dozvolom dopušteno obavljanje djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada, dužna je na zahtjev tijela koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, dostaviti sve podatke potrebne za razmatranje dozvole.

Elaborat gospodarenja otpadom

Članak 28.

(1) Elaborat gospodarenja otpadom je skup međusobno usklađenih dokumenata i nacrta kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za obavljanje postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima, opisom izvođenja tehnoloških procesa kao funkcionalno tehnološke cjeline materijalnog toka otpada na lokaciji gospodarenja otpadom.

(2) Elaborat gospodarenja otpadom je sastavni dio dozvole za gospodarenje otpadom koji mora biti izrađen u skladu s ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na temelju ovoga Zakona.

(3) Sadržaj elaborata gospodarenja otpadom propisuje Ministar pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, a upute za izradu elaborata objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Zahtjev za izdavanje dozvole

Članak 29.

(1) Ministarstvo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom, za postupke R 1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije i D 10 – spaljivanje otpada na kopnu.

(2) Nadležno tijelo županije rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja nije obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, naznaku djelatnosti za koju se traži dozvola s pripadajućim postupcima, lokaciji građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom te podatke o vrstama i količinama otpada.

(4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva prilaže:

1. akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja

2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom

4. elaborat gospodarenja otpadom i

5. financijsko jamstvo.

(5) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost zbrinjavanja postupkom odlaganja otpada, osim priloga iz stavka 4. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže:

1. podatke o ukupnom kapacitetu odlagališta

2. opis lokacije uključujući hidrogeološka i geološka svojstva

3. mjere sprječavanja i smanjenja onečišćenja okoliša

4. plan rada odlagališta što uključuje i plan gospodarenja s otpadom na odlagalištu

5. izvedbu monitoringa i nadzora rada odlagališta

6. plan zatvaranja odlagališta i mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja

7. elaborat o »procjeni rizika« trajnog skladištenja otpada u podzemnom odlagalištu izrađen sukladno Odluci 2003/33/EZ – Dodatak A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište

8. podatke o mjerama koje je potrebno poduzimati u djelatnosti odlaganja otpada za sprječavanje nesreća i ograničenje njihovih posljedica koje su sastavni dio Elaborata gospodarenja otpadom i

9. dokaz o usklađenosti odlagališta s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i uvjetima za obavljanje postupka odlaganja otpada.

(6) Iznimno od odredbi iz stavka 4. ovoga članka:

1. uz zahtjev za izdavanje dozvole za mobilni uređaj ne prilaže se akt za uporabu građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom

2. uz zahtjev za izdavanje dozvole za djelatnost zbrinjavanja otpada ako je zahtjev podnesen za postupak odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine, umjesto akta za uporabu građevine prilaže se akt za građenje propisan posebnim propisom koji uređuje gradnja.

(7) Tijelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će izvršiti uvid u sudski registar, obrtni registar i registar udruga te će pribaviti uvjerenje da podnositelju zahtjeva nije pravomoćno izrečena kazna zabrane obavljanja djelatnosti.

(8) Ako je dozvolom za gospodarenje otpadom dopuštena obrada neopasnog otpada mobilnim uređajem na nekoj lokaciji, a obrada se namjerava obavljati istim uređajem, istim postupkom za istu vrstu otpada na drugoj lokaciji, osoba koja upravlja mobilnim uređajem dužna je podnijeti zahtjev za suglasnost nadležnom tijelu županije na čijem području se nalazi lokacija na kojoj se namjerava obrađivati otpad.

(9) Nadležno tijelo županije iz stavka 8. ovoga članka rješava o zahtjevu i izdaje suglasnost za određenu lokaciju na zahtjev osobe koja upravlja mobilnim uređajem.

(10) Osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 8. ovoga članka dužna je uz zahtjev dostaviti dokaz za lokaciju na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal (npr. ugovor, projektna dokumentacija i slično), dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem, količinu otpada i vrstu otpada koje će se obraditi mobilnim uređajem na lokaciji iz zahtjeva i rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala.

(11) U slučaju da rok iz stavka 10. ovoga članka istekne, osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 8. ovoga članka može podnijeti zahtjev za produženje roka na temelju izdane suglasnosti.

(12) Kada je istekao rok iz stavka 10. ovoga članka, a osoba koja upravlja mobilnim uređajem nije zatražila produženje roka iz stavka 11. ovoga članka, dužna je obavijestiti nadležno upravno tijelo koje joj je izdalo suglasnost iz stavka 9. ovoga članka da je obavila postupak obrade otpada odnosno ugradnje otpada u materijal na toj lokaciji.

Postupak izdavanja dozvole

Članak 30.

(1) U postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom utvrđuje se:

1. da je podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom registrirana pravna osoba ili fizička osoba - obrtnik

2. da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja

3. da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona

4. da raspolaže financijskim jamstvom iz članka 34. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom za:

1. obradu otpada mobilnim uređajem ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom na kojoj će se postaviti mobilni uređaj mjesto nastanka otpada koji se obrađuje odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal

2. obradu glomaznog otpada mobilnim uređajem u okviru javne usluge ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom određena Odlukom iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona

3. djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine i za iskorištene rudarske kopove ne utvrđuje se da je za građevinu izdan akt za uporabu građevine, već se utvrđuje da je za odlagalište otpada izdan akt za građenje prema posebnom propisu koji uređuje gradnju.

(3) Tijelo iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona odbit će izdati dozvolu ako tehnološki proces koji se koristi za postupak obrade otpada nije prihvatljiv za okoliš, i/ili kad metoda nije u skladu s člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

(4) U postupku utvrđivanja ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo koje rješava o zahtjevu za ishođenje dozvole može zatražiti mišljenje odgovarajućeg nadležnog i/ili stručnog tijela i od podnositelja zahtjeva dokaz o ispunjenju uvjeta.

(5) Tijelo iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona dužno je u postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvole provesti očevid lokacije građevine radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz elaborata gospodarenja otpadom.

(6) Troškove očevida snosi podnositelj zahtjeva.

(7) Ako se radi o izmjeni postojeće dozvole za gospodarenje otpadom koja je manjeg značenja i kojom se ne dira se u javni interes niti interes trećih osoba može se donijeti dozvola za gospodarenje otpadom bez provođenja očevida.

Informiranje i sudjelovanje javnosti

Članak 31.

(1) Tijelo iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za:

1. spaljivanje, oporabu, kemijsku obradu ili odlaganje opasnog otpada

2. spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat

3. odlaganje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan

4. odlaganje na odlagališta koja zaprimaju više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

(2) Tijelo iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona na mrežnim stranicama objavljuje obavijest sa sažetkom o podnesenom zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog propisa kojim se uređuje zaštita okoliša i informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša.

(4) Nije potrebno provoditi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvo informiranje i sudjelovanje javnosti provedeno u okviru postupka prema posebnom propisu kojim se uređuje okolišna dozvola.

Članak 32.

Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom će na zahtjev osobe koja je ishodila tu dozvolu rješenjem ukinuti dozvolu za gospodarenje otpadom.