I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4.  podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o zaštiti novčarskih institucija stupio je na snagu u svibnju 2015. godine. Ovim Zakonom propisuju se mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija, mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama te nadzor nad njegovom provedbom. Svrha ovog Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama.

Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se ovim Zakonom uređuju

Praćenjem imovinskih kaznenih djela tijekom posljednjih nekoliko godina  uočen je trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno „fizičkih“ napada na bankomate. Tako je 2018. godine počinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega osam eksplozijom plina, a jedno uporabom eksploziva.  U 2019. godini počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 22 eksplozijom plina. Do 1. studenog 2020. godine počinjeno je 36  kaznenih djela teške krađe odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate, od čega 34 eksplozijom plina ili eksploziva.

U Republici Hrvatskoj ima oko 5.850 bankomata i njihov broj je u porastu, a njihova zaštita propisana je Zakonom o zaštiti novčarskih institucija. Zaštita bankomata dijeli se na zaštitu internih bankomata (onih smještenih u poslovnicama banaka) i eksternih bankomata (izvan poslovnica banaka, u drugim pravnim osobama, na javnim površinama i dr.).

Bankomati su postali najrašireniji izvor gotovog novca u Republici Hrvatskoj (oko 4.600 eksternih i 1.250 internih bankomata), a trenutna zaštita propisana važećim Zakonom ne pruža odgovarajući stupanj sigurnosti za osobe i imovinu.

Bankomati su u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima te na otvorenim prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi, a kako je uočen porast broja napada, ukazuje se da fizički napadi na bankomate predstavljaju sve veću potencijalnu ugrozu za sigurnost ljudi, života i imovine.

Uz navedene faktore rizika, u predstojećem razdoblju uočavaju se dodatni faktori rizika uvođenjem eura kao službene valute pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj.

Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što trenutno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Primjerice, uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca, od 2007. godine do danas gotovo su iskorijenjena kaznena djela razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki.

U konačnici, ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva.

S obzirom da postoje određena preventivna i provjerena rješenja kojima bi se kao tehničkim mjerama postigla veća efikasnost u zaštiti bankomata i time prevenirala kaznena djela provala u bankomate, potrebno je nadopuniti postojeće mjere zaštite propisane važećim Zakonom.

Uspostava mjere ugradnje sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisit će o kategorizaciji bankomata sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti u kojima će se procijeniti rizik s obzirom na visinu ugroze koja ovisi o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja i drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima ugroze. Uspostava mjera u eksterne bankomate mora biti obvezatna za sve eksterne bankomate bez iznimke, s obzirom na činjenicu da je više od 95% kaznenih djela počinjeno na eksternim bankomatima.

Procjena je da bi se potpuna implementacija propisanih mjera mogla dovršiti u roku od pet godina od dana stupanja ovoga Zakona na snagu, što bi preraspodijelilo i olakšalo ukupan trošak njihovog uvođenja.

Posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona

Ovim Zakonom propisao bi se suvremeni način zaštite bankomata, koji je usmjeren na zaštitu novca. Dosadašnje mjere zaštite koje su bile usmjerene na zaštitu uređaja (video nadzor, detektori otvaranja vrata sefa, vibracijski detektori, mehaničke mjere) nisu dale dovoljno dobre rezultate, iako imaju korisnu preventivnu ulogu.

Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postići će se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, a posredno povećanom sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude).

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti novčarskih institucija (Narodne novine, br. 56/15) u članku 7. točka 4. mijenja se i glasi:

„4. Poslovnice banaka i štednih banaka s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba štite se:

- primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

- primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

- neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

- primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

- tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni

- pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

- pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u: centralne trezore ili trezore ili čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili sefove koji imaju vremensku odgodu otvaranja, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima.

4.1. Centralni trezori, trezori i čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostori te prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki.

4.2. Uplatno-isplatna mjesta na kojima se posluje tzv. drive-in načinom, odnosno na kojima je omogućeno strankama obaviti novčarsko poslovanje iz vozila, moraju imati neprobojnu protubalističku pregradu, tehničku izvedbu koja omogućava glasovnu komunikaciju te pokretnu transfer ladicu za provedbu transakcija sa strankama.

4.3. Interni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji detektira otvaranje vrata, a svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, neprekidnim video-nadzorom s pohranom video-zapisa kojim se pokriva i korisnički i pozadinski dio bankomata te, u skladu s prosudbom ugroženosti svake pojedine lokacije u odnosu na povećani rizik za osobe i imovinu, sustavom elektrokemijske zaštite čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u bankomat. Prosudbu ugroženosti svake pojedine lokacije internih bankomata u odnosu na povećani rizik za osobe i imovinu provodi banka, sukladno propisu kojim se uređuje djelatnost privatne zaštite.

4.4. Eksterni bankomati štite se sustavom elektrokemijske zaštite čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u bankomat i protuprovalnim sustavom koji svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, a iznimno neprekidnim video-nadzorom koji pokriva korisnički dio bankomata s pohranom video-zapisa za bankomate nad kojima je počinjeno kazneno djelo provale, pokušaja provale ili skimminga. Pohrana video-zapisa s eksternih bankomata može biti na snimaču unutar bankomata ili u prostoriji za bankomat u zaštićenom protusabotažnom metalnom kućištu odgovarajuće klase protuprovalnosti s dojavom neovlaštenog pristupa snimaču ili se video signal može odaslati na izdvojenu lokaciju na kojoj se snima.

4.5. Interni i eksterni bankomati moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom, a sefovi bankomata moraju imati EN 1143-1 europski certifikat za protuprovalnost.

4.6. Dnevno-noćni trezori banaka štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u trezor na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost.

4.7. Sigurnosni depozitni spremnici u koje se pohranjuje novac i vrijednosti štite se kombiniranom zaštitom (minimalno protuprovalni sustav s dojavom na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili zvučnim alarmom te mehanička zaštita putem učvršćenja spremnika za čvrstu podlogu i načinom otvaranja vrata putem elektromehaničkih brava sa šiframa ili suključarstvom).“.

Članak 2.

U članku 15. stavku 1. iza riječi: „i kretanja,“ dodaju se riječi: „sustava elektrokemijske zaštite,“.

Članak 3.

U članku 16. stavku 1. podstavku 7. iza riječi: „spremnik“ stavlja se zarez i dodaju se riječi: „kasetu bankomata“.

Članak 4.

U članku 19. stavku 2. točka 8. mijenja se i glasi:

„8. bankomate i druge uplatno-isplatne uređaje s tehnologijom kojom se postiže isti ili veći efekt zaštite novčanica ili se iz drugih sigurnosnih, tehničkih ili organizacijskih razloga ne mogu uspostaviti osnovne mjere zaštite“.

Članak 5.

U članku 42. stavku 1. točka 30. mijenja se i glasi:

„30. u kojoj ugradnja elemenata i sustava tehničke zaštite (protuprovalnih i protuprepadnih sustava, sustava video-nadzora, sustava kontrole ulaza/izlaza i kretanja, sustava elektrokemijske zaštite, protubalistička pregrada i drugi ugrađeni elementi i sustavi) nije provedena sukladno posebnim propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite kao i normama navedenim u popisu iz članka 14. i članka 45. stavka 1. (članak 15. stavak 1.)“.

Članak 6.

U članku 43. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:

„6. koja u tehničkoj dokumentaciji za uređaje i sustave elektrokemijske zaštite nema izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik, kasetu bankomata ili uređaj te ispitivanje na postotak oštećenja novčanica)  (članak 16. stavak 1. podstavak 7.)“.

Iza točke 6. dodaje se točka 6.a koja glasi:

„6.a koja u tehničkoj dokumentaciji za uređaje i sustave mehaničke i elektroničke zaštite u spremnicima za prijenos vrijednosti nema izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik)  (članaka 16. stavak 1. podstavak 8.)“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 7.

(1) Novčarske institucije dužne su uspostaviti mjere elektrokemijske zaštite novca u bankomate propisane ovim Zakonom u roku od pet godina od njegovog stupanja na snagu.  

(2) Dinamika i prioriteti uspostave mjera iz stavka 1. ovog članka ovisni su o procjeni rizika po počinjenje kaznenih djela na bankomatima na svakoj pojedinoj lokaciji u odnosu na povećani rizik po osobe i imovinu, koju provodi banka.

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Članak 1.

Člankom 7. važećeg Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisuje se način zaštite novčarskih institucija, odnosno propisuje se primjenom kojih mjera zaštite se štiti svaka pojedina novčarska institucija.  Člankom 7. točkom 4. tako su propisane mjere zaštite za poslovnice banaka i štednih banaka s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te za interne i eksterne bankomate drugih pravnih osoba. Odredbe  članka 7. točke 4. dopunjuju se propisivanjem obveze uspostave elektrokemijskih sustava zaštite u interne bankomate ako se prosudbom ugroženosti – dokumentom koji se izrađuje u skladu s propisom kojim se uređuje djelatnost privatne zaštite, kategorizira interni bankomat u jednu od prve dvije kategorije ugroženosti (najviši i visoki stupanj zaštite). Također, propisuje se obveza uspostave elektrokemijskih sustava zaštite u sve eksterne bankomate, bez iznimke.

Uz navedeno, u članku 7. važećeg Zakona o zaštiti novčarskih institucija izvršena je izmjena cijele točke 4. kako bi se ista nomotehnički preciznije uredila, odnosno kako bi se otklonile nedoumice vezane uz utvrđivanje broja podtočki u toj točki. Stoga je ista uređena po uzoru na ostale točke članka 7. važećeg Zakona (primjerice podtočka 6. ili podtočka 8.).

Članak 2.

Člankom 15. važećeg Zakona propisana je dužnost novčarske institucije da ugradnju svih elemenata i sustava zaštite provede u skladu s posebnim propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite  e hrvatskim i međunarodnim  normama.  Predlaže se dopuniti odredbu stavka 1. na način da i elektrokemijska zaštita također mora biti uspostavljena sukladno propisima za tehničku zaštitu i normama koje uređuju funkcionalnost i način primjene sustava.

Članak 3.

Člankom 16. važećeg Zakona propisuje se sadržaj tehničke dokumentacije u vezi ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti sustava zaštite. S obzirom na predloženu obvezu ugradnje elektrokemijske zaštite bankomata potrebno je nadopuniti članak 16. stavak 1. podstavak 7. na predloženi način kako bi se ova odredba odnosila i na kasetu bankomata.

Članak 4.

Člankom 19. važećeg Zakona propisano je da novčarske institucije mogu zatražiti izuzeće od primjene neke od Zakonom propisanih mjera zaštite te tražiti uspostavu alternativnih mjera zaštite.  Člankom 19. stavkom 2. točkom 8. propisano je da novčarske institucije takav zahtjev mogu podnijeti za bankomate i druge uplatno-isplatne uređaje u kojima su novčanice zaštićene elektrokemijskim sustavom zaštite s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u uređaj. S obzirom da se kao obvezna predlaže propisati  mjera zaštite bankomata elektrokemijskim sustavom zaštite novčanica, potrebno je izmijeniti ovu odredbu tako da se ista odnosi na bankomate i druge uplatno-isplatne uređaje s tehnologijom kojom se postiže isti ili veći efekt zaštite novčanica ili se iz drugih sigurnosnih, tehničkih ili organizacijskih razloga ne mogu uspostaviti osnovne mjere zaštite.

Članak 5.

S obzirom da je dopunjena odredba članka 15. stavka 1. potrebno je izmijeniti i prekršajnu odredbu iz članka 42. stavka 1. točke 30. i uskladiti je s odredbom članka 15. stavka 1. normativnog dijela na koju upućuje.

Članak 6.

S obzirom da je dopunjena odredba članka 16. stavka 1. podstavka 7. potrebno je odgovarajuće urediti i prekršajnu odredbu iz članka 43. stavka 1. točke 6. i uskladiti je s odredbom članka 16. stavka 1. podstavka 7. normativnog dijela, na koju upućuje. Također, radi izbjegavanja kumulativnog propisivanja prekršaja potrebno je razdvojiti prekršajnu odredbu članka 43. stavka 1. točke 6. na dvije zasebne točke (6. i 6.a).

Članak 7.

Propisuje se rok od pet godina za uspostavu sustava elektrokemijske zaštite u sve bankomate, a prioriteti bi trebali biti određeni procjenom povećanog rizika po ljude (urbane sredine s povećanim brojem posjetitelja – trgovački centri, trgovi, poslovne zgrade, velike trgovine, pošte i dr.) koji mogu stradati uslijed eksplozije bankomata. Navedena dinamika ne može biti transparentna već se mora urediti po kategorizaciji bankomata ovisno o riziku po počinjenje kaznenih djela koju sastavlja bankarski sektor.

Članak 8.

Propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.

IV. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU

Članak 7.

Novčarske institucije obavezno se štite primjenom sljedećih mjera zaštite:

1. Objekti Hrvatske narodne banke:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom, koji se štite i sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa

– tjelesnom zaštitom.

2. Centralni objekt Hrvatskog novčarskog zavoda štiti se primjenom mjera propisanih u točki 1. ovoga članka koji se odnosi na objekte Hrvatske narodne banke, a prodajna mjesta Hrvatskog novčarskog zavoda štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma u kase s mehaničkim otvaranjem.

3. Poslovnice Financijske agencije (FINA-e) štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– centralne trezore ili

– trezore ili

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koje imaju vremensku odgodu otvaranja

– prostori iz alineja 1. − 3. ovoga podstavka štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video nadzora s pohranom video zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki

– dnevno-noćni trezori FINA-e štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa trezora na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama FINA-e u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni.

4. Poslovnice banaka i štednih banaka s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– centralne trezore ili

– trezore ili

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove koji imaju vremensku odgodu otvaranja, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima

– prostori iz alineja 1. do 3. ovoga podstavka štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni

– uplatno-isplatna mjesta na kojima se posluje tzv. drive-in načinom, odnosno na kojima je omogućeno strankama obaviti novčarsko poslovanje iz vozila, moraju imati neprobojnu protubalističku pregradu, tehničku izvedbu koja omogućava glasovnu komunikaciju te pokretnu transfer ladicu za provedbu transakcija sa strankama

– interni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji detektira otvaranje vrata, a svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma te neprekidnim video-nadzorom s pohranom video-zapisa kojim se pokriva i korisnički i pozadinski dio bankomata

– eksterni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, a iznimno neprekidnim video-nadzorom koji pokriva korisnički dio bankomata s pohranom video-zapisa za bankomate nad kojima je počinjeno kazneno djelo provale, pokušaja provale ili skimminga. Pohrana video-zapisa s eksternih bankomata može biti na snimaču unutar bankomata ili u prostoriji za bankomat u zaštićenom protusabotažnom metalnom kućištu odgovarajuće klase protuprovalnosti s dojavom neovlaštenog pristupa snimaču ili se video signal može odaslati na izdvojenu lokaciju na kojoj se snima

– interni i eksterni bankomati moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom, a sefovi bankomata moraju imati EN 1143-1 europski certifikat za protuprovalnost

– dnevno-noćni trezori banaka štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u trezor na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost

– sigurnosni depozitni spremnici u koje se pohranjuje novac i vrijednosti štite se kombiniranom zaštitom (minimalno protuprovalni sustav s dojavom na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili zvučnim alarmom te mehanička zaštita putem učvršćenja spremnika za čvrstu podlogu i načinom otvaranja vrata putem elektromehaničkih brava sa šiframa ili suključarstvom).

5. Stambene štedionice štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6. Poštanski uredi:

6.1. Mali poštanski uredi koji imaju do tri uplatno-isplatna mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini do 30.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video -zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6.2. Srednji poštanski uredi koji imaju od četiri do deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini od 30.000,01 do 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

6.3. Veliki poštanski uredi koji imaju više od deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini veći od 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– tjelesnom zaštitom.

6.4. Pokretni poštanski uredi štite se:

– sustavom video-nadzora unutar objekta koji se sastoji od minimalno dvije video-kamere odgovarajućih karakteristika i funkcionalnosti za vozila, s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom protuprovalnog i protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– ugradnjom GPS sustava za praćenje vozila.

7. Poslovnice Hrvatske lutrije štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke s načinom otvaranja ulaznih vrata poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8. Mjenjačnice i mjenjačka mjesta:

8.1. Mjenjačnice koje posluju kao samostalni objekti i kao osnovnu djelatnost obavljaju mjenjačke poslove štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8.2. Mjenjačka mjesta na kojima se osim mjenjačkih obavljaju i drugi poslovi, a nalaze se u sklopu drugih ugovornih poslovnih subjekata, štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

9. Kladionice se štite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke te ulaznim vratima poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora s otvaranjem putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

10. Kreditne unije štite se:

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

11. Automat-klubovi štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– tjelesnom zaštitom.

12. Zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te objekti pravnih osoba i obrta za preradu plemenitih kovina štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koja imaju vremensku odgodu otvaranja

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima koji čvrstoćom zadovoljavaju uvjete na protuprovalnost (laminirano – »antivandal») ili protubalističkih karakteristika te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva ili drugim načinom otvaranja koji zahtjeva autorizaciju ovlaštene osobe.

13. Kasina se štite sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara na sreću u kasinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica.

14. Objekti pravnih osoba i obrta koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem štite se osnovnim mjerama zaštite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim otvaranjem

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u sefove s vremenskom odgodom otvaranja.

Članak 15.

(1) Novčarska institucija dužna je osigurati da se ugradnja svih elemenata i sustava tehničke zaštite – protuprovalnih i protuprepadnih sustava, sustava video-nadzora, sustava kontrole ulaza/izlaza i kretanja, protubalističke pregrade i drugih ugrađenih elemenata i sustava u poslovnici te na uređajima za uplatu/isplatu i pohranu novca i pri distribuciji gotova novca i vrijednosti, provede sukladno posebnim propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite kao i normama iz popisa navedenog u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona i popisa koji donosi ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) sukladno članku 45. stavku 1. ovoga Zakona, a nakon ugradnje imati u posjedu dokumentaciju koja sadrži podatke o ugradnji (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.).

(2) Kao dokaz usklađenosti ugrađenih materijala, elemenata, uređaja i sustava s navedenim normama i sukladnosti proizvoda priznat će se izvješća o ispitivanju i druge potvrde dobivene od ovlaštenih pravnih osoba za potvrđivanje sukladnosti prem a odgovarajućim normama proizvoda ili posebnim pravilnicima u Republici Hrvatskoj, odnosno istovrsnih pravnih osoba iz članica EU.

(3) Dokumenti iz stavka 2. ovoga članka moraju biti prevedeni na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača te u privitku moraju sadržavati dokumentirani dokaz o akreditaciji matične države za normativno područje navedeno u popisu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Tehnička dokumentacija iz članka 15., članka 19. stavka 2. točaka 4., 10. i 11., članka 29. stavka 2., članka 31. stavaka 1. i 2., članaka 32. do 34. ovoga Zakona mora sadržavati:

– izvješća o ispitivanju s detaljnim obrazloženjem postupka, brojem i datumom ispitivanja i pozivanjem na propisanu normu i potvrde o sukladnosti s rokom valjanosti potvrde. Potvrda o sukladnosti protubalističkih stakala mora biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN 14449

– naziv i sjedište pravne osobe ili obrtnika koji je vlasnik laboratorija za ispitivanje te ime i prezime odgovorne osobe

– naziv i sjedište pravne osobe ili obrtnika te ime i prezime fizičke osobe koja je obavila ispitivanje

– naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe u čije ime je ispitivanje obavljeno (proizvođač stakla, čelika i dr.)

– zaključak koji potvrđuje ispravnost postupka ispitivanja te oznaku razine balističke i otpornosti druge vrste

– za protubalističke pregrade poveznicu s ugrađenim staklom i ostalim elementima koja podrazumijeva da se na staklu mora nalaziti neizbrisiva identifikacijska oznaka, serijski broj ispitivanja ili druga oznaka prema kojoj se može ustanoviti povezanost i sljedivost oznake i dokumentacije koju isporučuje proizvođač ili izvođač. Ista identifikacijska oznaka, sadržaja opisanog kao i za staklo, mora biti istaknuta i na vidnom mjestu pregradnih stijena i vrata, a oznaka o klasi protuprovalnosti vrata na njihovom dovratku

– za uređaje i sustave elektrokemijske zaštite izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik ili uređaj, te ispitivanje na postotak oštećenja novčanica)

– za uređaje i sustave mehaničke i elektroničke zaštite u spremnicima za prijenos vrijednosti izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik ili uređaj i dr.)

– izjavu izvođača o sukladnosti koja podrazumijeva da je proizvod ugrađen ili sagrađen prema uputama proizvođača i u skladu s projektnom dokumentacijom.

(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima moraju odgovarati hrvatskim normama. U nedostatku hrvatskih normi uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima moraju odgovarati europskim normama (EN), a ako ne postoje europske, moraju odgovarati međunarodnim normama (IEC, ISO), odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke.

(3) Svaka poslovnica novčarske institucije obvezna je istaknuti obavijest o zaštiti poslovnice sustavima tehničke zaštite, i to: video-nadzora te kasa, sefova ili trezora s vremenskim otvaranjem na način da se u unutrašnjosti poslovnice kao i na glavnom ulazu za stranke na vidnom mjestu istaknu oznake štićenja poslovnice u dimenzijama, oblicima i bojama koje omogućavaju njihovo jasno uočavanje.

Članak 19.

(1) Novčarske institucije mogu za svoje poslovnice, kao i za uređaje za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, podnošenjem zahtjeva Ministarstvu zatražiti izuzeće od primjene nekih od mjera propisanih u članku 7. ovoga Zakona i uspostavu alternativnih mjera zaštite, pri čemu će Ministarstvo uzimati u obzir zasebne ili kombinirane uvjete navedene u stavku 2. ovoga članka.

(2) Zahtjev se može podnijeti za:

1. poslovnice koje se nalaze u sklopu graničnih i carinskih prijelaza te zračnim, riječnim i pomorskim lukama ako u tim objektima i prostorima postoji neprekidna 24-satna zaštita policije ili zaštitara

2. poslovnice koje se nalaze u neposrednoj blizini policijske postaje iz koje je omogućen nesmetan pogled na objekt poslovnice ili u slučaju učestalih obilazaka policije tijekom radnog vremena poslovnice novčarskih institucija

3. poslovnice koje se nalaze u većim trgovačkim centrima i drugim poslovnim objektima u kojima su prethodno uspostavljeni sustavi protuprepadne i protuprovalne zaštite, sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu te pohrana novca u kase s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s mehaničkim otvaranjem i zaštitom od otuđenja ili ako je u objektu uspostavljena 24-satna tjelesna zaštita

4. poslovnice koje imaju ugrađen sustav kontrole ulaza/izlaza u/iz poslovnice putem specijalnih fiksnih ili okretnih interlocking ulaznih vrata s protubalističkim oklopljenim staklom ili materijalom sličnim staklu minimalne razine otpornosti na propucavanje protubalističke razine zaštite FB2/BR2, opremljene video-nadzorom unutrašnjosti prostora s mogućnošću automatskog ili manualnog blokiranja vrata od strane zaposlenika poslovnice te prethodno uspostavljene sustave protuprepadne i protuprovalne zaštite i sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu, dok su staklene površine objekta (prozori, staklene stijene i sl.), u mjeri koja je procijenjena na osnovi prosudbe ugroženosti, zaštićene protuprovalnim nerasprskavajućim folijama ili mehaničkom zaštitom (rešetke) te opremljene kasama s vremenskom odgodom otvaranja na uplatno-isplatnim mjestima ili umjesto kasa s vremenskom odgodom imaju kase ili ladice s mehaničkim otvaranjem i uspostavljenu zaštitu novca putem sustava dimne novčanice

5. poslovnice koje imaju uspostavljene sustave transporta novca u poslovnici putem cijevne ili pneumatske pošte, uz odgovarajuće mjere tehničke zaštite

6. poslovnice koje imaju prethodno uspostavljene sustave protuprepadne i protuprovalne zaštite, sustav video-nadzora kojim se nadzire unutrašnjost i ulaz u poslovnicu, pregrađen radni prostor čvrstim pregradama od metala ili drugog čvrstog materijala i višeslojnog stakla ili drugog materijala sličnog staklu te protuprovalnim ili drugim čvrstim vratima, ali bez odgovarajuće tehničke dokumentacije koja dokazuje razinu protubalističke i protuprovalne otpornosti materijala, s pohranom novca u kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem i uspostavom zaključavanja/otključavanja ulaznih vrata iz zaštićenog prostora putem električnih brava

7. poslovnice u kojima je uspostavljen efikasan i funkcionalan sustav elektrokemijske zaštite novčanica, uz odgovarajuće mjere tehničke zaštite

8. bankomate i druge uplatno-isplatne uređaje u kojima su novčanice zaštićene elektrokemijskim sustavom zaštite s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u uređaj

9. ugovorne poštanske urede i ostala ugovorna uplatno-isplatna mjesta drugih novčarskih institucija na kojima je uspostavljen sustav video-nadzora s pohranom video-zapisa u trajanju od najmanje 168 sati u rezoluciji identifikacije osoba (koji se sastoji od najmanje jedne unutarnje kamere koja pokriva uplatno isplatno mjesto u poslovnici te vanjske kamere koja funkcionalno pokriva ulaz u poslovnicu ili pročelje poslovnice), metalna kasa za pohranu novca s vremenskom odgodom otvaranja ili otvaranja putem numeričke šifre te mobilni ili fiksni telefonski uređaj za dojavu policiji u slučaju počinjenja kaznenog djela

10. poslovnice u kojima je uspostavljeno uplatno-isplatno mjesto zaštićeno neprobojnom protubalističkom pregradom minimalne razine FB2/BR2 »NS« ili »S« s protuprovalnom nerasprskavajućom folijom, uz poslovanje putem ladice za transfer novca na primopredajnom pultu s odgovarajućom dokumentacijom koja dokazuje neprobojnost i protuprovalnost, a u prostor poslovnice se može ući uspostavom zaključavanja/otključavanja ulaznih vrata iz zaštićenog prostora putem električne brave

11. automat-klubove koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona zaštitili uplatno-isplatno mjesto protubalističkim elementima zaštite s odgovarajućom dokumentacijom koja dokazuje neprobojnost i protuprovalnost pregrada uz prethodno uspostavljene sustave protuprovalne i protuprepadne zaštite i video-nadzora s unutarnjom i minimalno jednom vanjskom kamerom kojom se pokriva ulaz u poslovnicu, dodatnom ugradnjom video-portafona za kontrolu osoba koje ulaze u poslovnicu uz primjenu električnog zvona te pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja, kase s vremenskom odgodom otvaranja ili korištenjem elektroničkih terminala za isplatu dobitaka i razmjenu novca koji moraju imati protuprovalni sustav zaštite integriran u protuprovalni sustav poslovnice, imati odgovarajuću mehaničku zaštitu te biti pokriveni video-nadzorom

12. poslovnice i kiosci Hrvatske lutrije i kladionica u kojima do dana podnošenja zahtjeva nije počinjeno kazneno djelo razbojništva ili krađe, a koje su uspostavile protuprovalni i protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom na ovlaštenu zaštitarsku tvrtku ili vlastitu unutarnju čuvarsku službu, sustav video-nadzora visoke kvalitete koji se sastoji od unutarnjih i vanjskih kamera i odgovarajuće zaštićenog snimača te odgovarajuće zaštićene metalne kase s elektronskim ili mehaničkim otvaranjem, a ulaz/izlaz u/iz poslovnice je omogućen putem električne brave, odnosno ako su vrata kioska zaključana tijekom radnog vremena

13. ostale objekte, za koje će se opravdanost primjene alternativnih mjera utvrđivati u pojedinačnim slučajevima u sljedećim okolnostima:

– uvođenjem novih ili drugačijih uređaja, metoda i tehnologija zaštite kojima će se na jednostavniji, prikladniji ili primjenjiviji način postići jednaka ili viša razina sigurnosti od osnovnih mjera propisanih člankom 7. ovoga Zakona za pojedinačne novčarske institucije

– promjenom ili uspostavom drugačijih prostorno-tehničkih i organizacijskih uvjeta poslovanja čime se mijenja ili prestaje potreba za nekom od osnovnih mjera propisanih člankom 7. ovoga Zakona za pojedinačne novčarske institucije, a istovremeno se osigurava prihvatljiva razina zaštite

– uvođenjem novih oblika, metoda i tehnologija poslovanja novčarskih institucija čime se mijenja razina rizika i utječe na čimbenike sigurnosti

− uspostavom prihvatljive razine rizika temeljene na postojećim mjerama organizacijske ili tehničke zaštite u okolnostima manje rizičnih uvjeta poslovanja.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka temelji se na izrađenoj snimci postojećeg stanja poslovnice s analizom problema, prosudbi ugroženosti, elaboratu sigurnosti, projektnom zadatku i izvedbenom projektu koji zajedno čine projektnu dokumentaciju. Projektnu dokumentaciju izrađuju pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdalo Ministarstvo.

Članak 43.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja ne imenuje osobu zaduženu za provedbu prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera te mjera tehničke i druge zaštite u poslovnicama ili je ne imenuje općim aktom (članak 6. stavak 4.)

2. koja u poslovnici nema minimalno jedan monitor za dnevni pregled stanja video-nadzora ili ako je monitor u poslovnici neispravan (članak 8. stavak 3.)

3. koja za poslovnicu ne propiše obvezu dnevne provjere svih sustava tehničke zaštite putem sigurnosnih procedura (provjeru ispravnosti i funkcionalnosti kamera na monitoru, kontrolu zatvaranja vrata štićenih prostora i sporednih ulaza/izlaza, dojavu tehničkim službama u slučaju kvara i dr.) ili tu provjeru ne provodi ili o provjeri ne vodi evidenciju (članak 9. stavci 1. i 2.)

4. koja ne posjeduje dokumentaciju iz koje su razvidni podaci o ugradnji svih elemenata i sustava tehničke zaštite (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.) (članak 15. stavak 1.)

5. koja u tehničkoj dokumentaciji nema sadržane podatke navedene u članku 16. stavku 1. alinejama 1. do 6., odnosno ako se na ugrađenoj pregradi ne nalazi identifikacijska oznaka, serijski broj ispitivanja ili druga oznaka po kojoj se može utvrditi da je ugrađeno staklo i ostali protubalistički materijal iz serije koja je ispitana temeljem rezultata izvješća (članak 16. stavak 1.)

6. koja u tehničkoj dokumentaciji nema sadržane podatke navedene u članku 16. stavku 1. alinejama 7. i 8.

7. ako uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima ne odgovaraju hrvatskim normama ili, u nedostatku hrvatskih, europskim normama (EN), a u slučaju nepostojanja europskih, međunarodnim normama (IEC, ISO), odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke (članak 16. stavak 2.)

8. koja u poslovnici ne istakne obavijest o zaštiti poslovnice sustavima tehničke zaštite na vidljivom mjestu u unutrašnjosti poslovnice i na glavnom ulazu za stranke ili je uopće ne istakne (članak 16. stavak 3.)

9. koja tijekom radnog vremena u poslovnicama novčarskih institucija zaduži zaštitara poslovima koji remete obavljanje poslova zaštite osoba i imovine (članak 17. stavak 1.)

10. koja o ugradnji sustava predloženih izvedbenim projektom u roku od tri dana od ugradnje o tome ne izvijesti Ministarstvo ili ne dostavi projekt izvedenog stanja sustava tehničke zaštite u roku od 30 dana od dana zaprimanja suglasnosti na alternativne mjere zaštite (članak 21.)

11. koja ne donese sigurnosni plan zaštite za razinu pravne osobe ili ne donese sigurnosne procedure za svaku pojedinu poslovnicu ili eksterne uređaje za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca (članak 26. stavak 1.)

12. koja u aktima iz članka 26. stavka 1. ne propiše mjere zaštite navedene u članku 26. stavcima 2. do 4. (članak 26. stavak 1.)

13. koja ne izradi sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice odnosno ako sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice nisu izradile ovlaštene pravne i/ili fizičke osobe (članak 27. stavci 1. i 2.)

14. koja ne posjeduje dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite (članak 38. stavci 4. i 5.)

15. koja dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite označenu oznakama tajnosti ne smjesti unutar prostora ormara s ključem, kase ili sefa (članak 38. stavak 4.)

16. koja nakon prestanka važenja svih vrsta dokumentacije koje sadrže mjere tehničke zaštite ili podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite predmetnu dokumentaciju ne uništi ili je ne uništi na način kojim se onemogućava rekonstrukcija dokumenata (članak 38. stavak 4.)

17. koja ne poduzme tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite podataka koje su potrebne da bi se osobni i drugi službeni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zloporabe ili koja ne utvrdi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti (članak 38. stavak 6.)

18. koja ne odredi jednu ili više osoba koje će imati pravo uvida u osobne i druge službene podatke prikupljene u svrhu provođenja mjera zaštite iz ovoga Zakona, koje će biti zadužene voditi brigu o sigurnosti i rokovima čuvanja osobnih i drugih službenih podataka te o njihovoj dostavi policiji i drugim ovlaštenim tijelima (članak 38. stavak 7.)

19. koja ne vodi evidencije sukladno odredbi članka 41. stavka 1.

20. koja ne dostavi podatke iz evidencija nadležnim inspekcijskim službama i mjesečno ih ne ažurira (članak 41. stavak 2.)

21. koja o svakoj evidentiranoj promjeni adresa, otvaranju, zatvaranju, građevinskim i drugim preinakama poslovnica ili mogućem prestanku novčarskog poslovanja, proširenju djelatnosti na druge oblike novčarskog poslovanja te drugim promjenama ne izvijesti pisanim putem nadležne inspekcijske službe ili ih ne izvijesti u roku od 30 dana (članak 41. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj i obrtnik koji nastave rad u poslovnici kojoj je privremeno zabranjen rad sukladno odredbi članka 40. stavka 1. točke 5.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se zaštitarska tvrtka:

1. koja poslove tjelesne zaštite ne obavlja sukladno sigurnosnim procedurama novčarske institucije (članak 17. stavak 3.)

2. koja zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom novčarske institucije provodi bez odobrenja za djelatnost privatne zaštite ili koja nema posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti sukladno posebnom propisu (članak 29. stavak 1.)

3. koja pri prijevozu gotovog novca – novčanica ne smjesti novčanice u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili sigurnosne spremnike ne prevozi u teretnom odjeljku vozila ili ako vozilo ne ispunjava uvjete propisane člankom 29. stavkom 2. točkama 1. do 8. ovoga Zakona (članak 29. stavak 2.)

4. ako zaštitu gotovog novca i vrijednosti u iznosu većem od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu pri distribuciji prijevozom vozilom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona ne provodi posada vozila koju čine zaštitar – vozač, zaštitar – pratitelj i teklić manipulant koji unosi/iznosi pošiljku u/iz vozila ili ako zaštitari nisu opremljeni propisanim kratkim vatrenim oružjem ili ako zaštitari i teklić prilikom obavljanja navedenih poslova ne nose neprobojne prsluke minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 1.)

5. ako zaštitar koji obavlja prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu do 400.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu nije opremljen vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda ili ako se prijevoz neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite (članak 30. stavak 2.)

6. ako prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu od 400.000,00 do 800.00,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu u neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite te pratnju minimalno jednog zaštitara opremljenog vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 2.)

7. ako prijevoz gotovog novca – kovanica neobilježenim osobnim, teretnim ili furgon vozilima ne obavlja uz pratnju minimalno dva zaštitara u građanskoj odjeći i bez nošenja vatrenog oružja (članak 31. stavak 1.)

8. ako se prijevoz gotovog novca – kovanica obavlja vozilom s oklopljenom kabinom, a kabina nema minimalno razinu protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« ili vozilo na vanjskoj strani nema istaknutu oznaku koja upućuje da se radi o prijevozu isključivo kovanica ili se prijevoz ne obavlja s najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 1.)

9. ako se prijevoz vrijednosti ne obavlja specijalnim oklopljenim vozilom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« uz pratnju od najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 2.)

10. ako manje količine kovanica koje se moraju dostaviti zajedno s novčanicama nisu u posebno odvojenim vrećicama ili paketima ili u zasebnim spremnicima s mehaničkim otvaranjem (članak 31. stavak 3.)

11. ako se zaštita gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijenosom ne osigura smještajem novčanica u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili ako sigurnosne spremnike ne nosi teklić, a zaštitu ne pruža najmanje jedan zaštitar ili ako teklić i zaštitar prilikom prijenosa nisu opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem (članak 32. stavak 1.)

12. koja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, ne obavlja uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada ili ako zaštitar nije opremljen neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda te vatrenim oružjem (članak 33.)

13. koja obavlja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 800.000,00 kuna ili većem, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 33.)

14. koja koristi sustave elektrokemijske zaštite pri prijevozu ili prijenosu gotova novca – novčanica, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava, odnosno čiji sustavi elektrokemijske zaštite ne ispunjavaju propisanu funkcionalnost (članak 34. stavak 1.)

15. koja koristi spremnike za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite (članak 34. stavak 2.)

16. ako distribucija gotovog novca i vrijednosti ne započne odnosno ne obavi se tijekom dana odnosno ako prilikom distribucije koja se mora potpuno ili djelomično obaviti tijekom noći putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno ne poveća mjere zaštite (članak 35. stavak 1.)

17. ako tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti promijeni rutu prijevoza ili prijenosa određenu uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, a ne radi se o prepadu na osobe u distribuciji, odnosno bez pisanog naloga odgovorne osobe (članak 35. stavak 2.).

(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.