1. UVOD

Prvi slučajevi bolesti COVID-19 na prostoru Europe detektirani su u siječnju ove godine, a uslijed opasnosti od širenja, prve mjere u Republici Hrvatskoj poduzete su sredinom veljače 2020. godine. Ubrzo su uvedena ograničenja kretanja i ljudi i roba, reduciran je rad maloprodajnih trgovina dok su sve tržnice jedno vrijeme bile zatvorene, čime je bilo obuhvaćeno i zatvaranje mesnica. Kroz mesnice se u Republici Hrvatskoj plasira značajan udio junećeg mesa. Zabranom rada, a kasnije promjenom uvjeta rada ugostiteljskih objekata, odgađanjem i otkazivanjem brojnih manifestacija i pratećih usluga cateringa, značajno se smanjila potražnja za junećim i svinjskim mesom.

Kao posljedica potpunog zatvaranja svih aktivnosti, broj klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova svih kategorija smanjen je tijekom travnja 2020. za 30,46%, te tijekom svibnja 2020. godine za 20,85% u odnosu na iste mjesece prethodne godine.

Širenjem pandemije bolesti COVID-19 smanjeno je kretanje stanovništva, što je utjecalo i na odvijanje turističke sezone u Republici Hrvatskoj, a posljedično se nepovoljno odrazilo na tržište za utovljenu junad i meso junadi.

Proizvodnja junećeg mesa namijenjena je dijelom domaćem tržištu, dok se dio proizvodnje izvozi. Živa goveda se plasiraju na tržišta trećih zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Libanon, Srbija). Godinama je Libanon bio najznačajnije izvozno tržište, međutim, slijedom događaja, ovo tržište za živa goveda se smanjilo. Dio proizvodnje plasira se kao svježe rashlađeno meso u unutarnjem prometu EU u kojem je najznačajnije tržište Austrije, Mađarske, Slovenije i Italije. Prema podacima iz vanjsko-trgovinske razmjene DZS pad prometa svježim i rashlađenim mesom tijekom prvih sedam mjeseci 2020. godine manji je za 19,71% u iznosu iz Republike Hrvatske prema tržištima država članica EU, dok je izvoz prema trećim zemljama smanjen za 45,78% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.  

Uz smanjenu potražnju, razvidan je kontinuirani pad cijena žive junadi te mesa (trupova goveda) tijekom 2020. godine u usporedbi s prethodnim godinama. Prema podacima TISUP-a, cijene za utovljenu junad u razdoblju od ožujka do listopada 2020. godine pale su 10,44% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Zbog slabije potražnje za mesom goveda došlo je do dužeg držanja grla u tovu čime se smanjila potražnja za prihvat nove teladi u daljnji tov. Ovime su pogođena gospodarstva koja uzgajaju mesne i kombinirane pasmine goveda, a čiji su proizvod telad za daljnji tov.

Kao posljedica mjera poduzetih za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj i narušene turističke sezone došlo je i do poremećaja u tržištu prasadi zbog usporavanja u punjenju tovnih kapaciteta i manje potrošnje mesa odojaka. Rezultat navedenog poremećaja odrazio se u padu cijene prasadi koja je prema podatcima DG AGRI u periodu od 15. lipnja 2020. do 17. kolovoza 2020. godine pala sa 60,37 eura po prasetu na 42,52 eura po prasetu, odnosno za 29,57% (prasad težine 25 kg (Delegirana Uredba Komisije (EU) 2017/1182)).

Zbog navedenih izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19 proizvođači u sektoru tovnog govedarstva i proizvođači prasadi u sektoru svinjogojstva suočavaju se s ozbiljnim padom likvidnosti što bi u kratkoročnom i srednjoročnom periodu moglo ozbiljno utjecati na ekonomsku situaciju proizvođača, na zaposlenost te dugoročno ugroziti njihov opstanak.

Biljna proizvodnja u Republici Hrvatskoj predstavlja značajnu granu poljoprivrede, a njezin udjel u ukupnoj bruto poljoprivrednoj proizvodnji u 2019. godini iznosi 58,7% (Državni zavod za statistiku, 2020). Od ukupne korištene poljoprivredne površine voćnjaci čine gotovo 3%, a oranice 54,7%. Biljna proizvodnja uglavnom je sezonskog karaktera, a orijentirana je uglavnom na zadovoljavanje potreba domaćeg stanovništva i turističke ugostiteljske djelatnosti kroz konzumaciju u svježem stanju, dok je manji dio usmjeren zadovoljavanju potreba prerađivačke industrije.  

Najznačajnije voćne vrste koje prevladavaju u biljnoj proizvodnji su jabuka i mandarina, koje čine 44 % i 33 % ukupne proizvodnje voća i čija je proizvodnja, uz navedeno, orijentirana i na izvoz. U posljednje vrijeme, zahvaljujući poduzimanju odgovarajućih agrotehničkih mjera i modernizaciji proizvodnje, značajno je povećana i proizvodnja krumpira, koja je u 2020. godini prešla prag samodostatnosti, postavši tako konkurentna kultura, kako na domaćem, tako i na izvoznim tržištima. Nositelji proizvodnje ove tri biljne vrste su poljoprivredna gospodarstva, koja prema Preporuci Komisije 2003/361/EZ (SL EU 124, od 20. svibnja 2003.) uglavnom pripadaju kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća.

Proizvodnju navedenih biljnih vrsta karakterizira sezonalnost, što podrazumijeva proizvodnju velikih količina proizvoda namijenjenih konzumaciji u svježem stanju u određenom vremenskom razdoblju. Nedostatak raspoloživih skladišnih kapaciteta dodatno opterećuje proizvodnju koja je izložena promjenama stanja na tržištu. Nedovoljna razina organiziranosti proizvođača predstavlja značajnu prepreku izgradnji održivih i stabilnih odnosa među dionicima lancu opskrbe hranom.

U proizvodnji krumpira, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2020. godini sudjeluje 11 091 gospodarstvo, u proizvodnji jabuka 1 971 gospodarstvo, a proizvodnji mandarina 1 255 gospodarstava, čiji su prodajni kanali, zbog male koncentracije ponude i nedovoljne ekonomske snage, uglavnom usmjereni na prodaju na veletržnicama ili samostalnu prodaju na tržnicama.

Mjere koje su, sa svrhom učinkovitog suzbijanja širenja COVID-19, poduzimane u proljeće 2020. godine u svim državama članicama Europske unije, pa tako i Republici Hrvatskoj, izravno i neizravno su nepovoljno utjecale na proizvodnju ili tržišne prilike povezane s plasmanom uskladištenih proizvoda.

Također, opskrba biljnim reprodukcijskim materijalom te sredstvima za zaštitu bilja bila je privremeno obustavljena što je značajno utjecalo na pripremne poljoprivredne radove. Nepovoljne okolnosti vezane uz nemogućnosti prodaje vlastitih proizvoda dodatno su pogoršane smanjenjem turističke potražnje.

Proizvođači krumpira tijekom cijele godine suočavaju se s problemom viškova proizvoda koji zbog trenutačne nemogućnosti izvoza uzrokuju nestabilnosti na unutarnjem tržištu Republike Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o vanjsko trgovinskoj bilanci krumpira razvidno je da je i zvoz krumpira u razdoblju od siječnja do srpnja 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine smanjen u količinskom smislu za 45%, dok je u vrijednosnom pogledu smanjen za 50%. Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede cijene na veletržnicama (otkupne cijene) od početka druge polovice 2020. godine u kontinuiranom su padu. Cijena krumpira na veletržnicama u listopadu 2020. niže su za 20,47% u odnosu na listopad 2019., dok je cijena u listopadu 2020. u odnosu na rujan 2020. niža za 16,84%.

Poput proizvođača krumpira, proizvođači mandarina i jabuka također se suočavaju s problemom viškova proizvoda koji zbog povremene nemogućnosti izvoza ili otežanih uvjeta izvoza uzrokuju nestabilnosti na unutarnjem tržištu Republike Hrvatske.

Procjene berbe jabuke u 2020 godine kreću se oko 52.000-55.000 tona što je za cca 20% manja proizvodnja nego prošle godine. Sezona ključnih radova u voćarstvu poklopila s naglim širenjem epidemije COVID -19 i mjerama zatvaranja i ograničenje kretanja u proljeće ove godine tako da su voćari u proljetnim radovima kasnili, od rezidbe do zaštite i prihrane, što je za konačnicu imalo i lošije rezultate u proizvodnji te slijedom i prihodu. S druge strane zbog ponovnog zatvaranja i provođenja mjera onemogućen je protok radne snage, a tijekom završnih radova i berbe znatno su povećani troškovi zbog nužnog osiguranja mjera distanciranja što je dovelo do povećanja logističkih troškova cijele berbe. Ovakvo stanje u proizvodnji jabuke znatno je usložilo poslovanje proizvođača jabuka ponajprije zbog smanjih prihoda i povećanih troškova koji dovode u pitanje tekuću likvidnost.

Procijenjeni ovogodišnji urod mandarina je niži od prošlogodišnjeg, a kreće se od 30.000 do 35.000 tona. Od navedene proizvodnje na domaćem tržištu biti plasirano oko 15.000 tona, dok se za ostale količine treba osigurati tržište u izvozu. Ovogodišnji urod koji je niži i bitno je slabije kvalitete zbog neadekvatne i zakašnjele primjene biološkog suzbijanja mediteranske muhe. Naime uslijed zatvaranja granica u razdoblju ožujka i travnja ove godine zbog COVID -19 nije bilo moguće iz Izraela pravovremeno dobaviti sterilne jedinke mediteranske muhe te je to kašnjenje uzrovalo lošu provedbu biološkog suzbijanja što se ozbiljno odrazilo na pad kvalitete mandarina. Stoga je znatan dio količina koje su trebale završiti u izvozu morao biti vraćen ili je otkazan izvoza zbog narušene kvalitete. Slijedom nemogućnosti realizacije planiranog izvoza te količine i povećane ponuda dovela je do pada cijena. Razina otkupnih cijena mandarina prve klase početkom studenog snižene su do 35% od razine otkupnih cijena u listopadu, s tendencijom daljnjeg pada. U listopadu 2020. godine u odnosu na rujan 2020. godine bilježi se prosječan pad cijena mandarina na veletržnicama za 27,27%, dok u istom promatranom razdoblju prosječne cijene u maloprodaji bilježe pad za čak 45,27%.

Navedena situacija u proizvodnji i na tržištu kod ovih proizvoda upućuje na negativne trendove koji dovede pada prihoda i rasta troškova čija je posljedica pad likvidnosti poljoprivrednih gospodarstava što bi u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju moglo ozbiljno utjecati na održivost proizvodnje i  razinu zaposlenosti u ovim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

2. PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovog Programa je članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/2018. i 42/2020).

Ovim Programom uređuje se dodjela državne potpore na temelju Komunikacije Europske Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, koji je donesen 19. ožujka 2020. (C(2020) 1863) i njegovih izmjena, koje su donesene 3. travnja 2020. (C(2020) 2215), 8. svibnja 2020. (C(2020) 3156), 29. lipnja 2020. (C(2020) 4509) i 13. listopada 2020. (C(2020) 7127), objavljene su u Službenom listu Europske unije (u daljnjem tekstu: Privremeni okvir – COVID 19).

Potpore iz ovog Programa spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) te podliježu prijavi Europskoj komisiji na ocjenu u skladu sa člankom 108. stavkom 3. UFEU.

3. CILJ PROGRAMA

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 suočili s iznenadnim poslovnim poteškoćama uslijed ukupnih tržnih poremećaja vezanih uz pad potražnje te time vezano pad cijena i konačno padom prodaje. Time su proizvođači dovedeni u situaciju s manjkom likvidnosti ili čak potpunom nelikvidnosti. Potporom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave COVID-19, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.

4. MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

Mjere u provedbi Programa  su:

Mjera 1. Potpora uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele

Mjera 2. Potpora uzgajivačima tovne junadi

Mjera 3. Potpora uzgajivačima krmača

Mjera 4. Potpora proizvođačima jabuka

Mjera 5. Potpora proizvođačima  mandarina

Mjera 6. Potpora proizvođačima krumpira

5. PRIHVATLJIVA GRLA I POVRŠINE

Mjera 1. Potpora uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja:

◊ su upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ)

◊ su mesnih pasmina i križanci s mesnim pasminama

◊ su kombiniranih pasmina i dolaze s gospodarstava koja nemaju isporuku mlijeka prema otkupljivačima, koja nemaju registriranu djelatnost prerade mlijeka na vlastitom gospodarstvu i nisu po toj osnovi upisana u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

◊ imaju registrirano teljenje u JRDŽ-u u razdoblju od  01. 01. 2020. do 30. 11. 2020. godine

◊ Minimalni broj  grla prihvatljivih za potporu iznosi 5, a maksimalni broj prihvatljivih  grla za potporu iznosi 100.

Mjera 2. Potpora uzgajivačima tovne junadi  

Za potporu su prihvatljiva muška i ženska grla koja:

- su razdužena kroz klanje u odobrenim objektima u RH ili kroz izvoz prema podacima u JRDŽ-u u razdoblju od 01. 03. 2020. do 30. 11. 2020. godine,

- nisu mlađa od 18 niti starija od 28 mjeseci u trenutku razduženja,

- su prisutna na gospodarstvu najmanje 120 dana od dana dolaska na gospodarstvo do dana razduženja.

- sudjeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa koji je objavljen na mrežnoj stranici HAPIH-a

Minimalni broj  grla prihvatljivih za potporu iznosi 20, a maksimalni broj prihvatljivih  grla za potporu iznosi 1.000.

Mjera 3. Potpora uzgajivačima krmača

Potpora se dodjeljuje na temelju proizvodnog kapaciteta korisnika, odnosno broju   krmača upisanih u JRDŽ na dan 30.11.2020. godine.

Minimalni broj  krmača prihvatljivih za potporu iznosi 6, a maksimalni broj krmača prihvatljivih za potporu iznosi 1.000.

Mjera 4. Potpora proizvođačima jabuka

Potpora se dodjeljuje za proizvodne površine evidentirane u ARKOD-u na kojima se uzgaja jabuka. Minimalna površina za potporu iznosi  1,0 ha.

Mjera 5. Potpora proizvođačima mandarina

Potpora se dodjeljuje za proizvodne površine evidentirane u ARKOD-u na kojima se uzgaja mandarina. Minimalna površina za potporu iznosi 0,5 ha.

Mjeru 6. Potpora proizvođačima krumpira

Potpora se dodjeljuje za proizvodne površine evidentirane u ARKOD-u na kojima se uzgaja krumpir. Minimalna površina za potporu iznosi 2,0 ha.

6. KORISNICI

Potpora se ne može dodijeliti poduzetnicima koji su već bila u poteškoćama u smislu Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru  poljoprivrede i šumarstva te ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014; dalje u tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) na dan 31. prosinca 2019. godine. Potpora se može dodijeliti mikro i malim poduzetnicima koji su bili u teškoćama u smislu Uredbe o poljoprivrednom izuzeću na dan 31. prosinca 2019., pod uvjetom da se nad njima ne provodi skupni postupak insolventnosti prema nacionalnom zakonodavstvu i nisu primili pomoć za sanaciju ili pomoć za restrukturiranje.

Prihvatljivi korisnici potpore za Mjeru 1. Potpora uzgajivačima goveda  u sustavu krava-tele i Mjeru 2. Potpora uzgajivačima tovne junadi iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1 . Uredbe o poljoprivrednom izuzeću te velika poduzeća, koja se bave tovnim govedarstvom ili držanjem krava u sustavu krava-tele. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika

b) upis u Registar farmi

c) upis grla u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ)

Procjenjuje se da će broj korisnika ovih mjera biti više od 2.000.

Prihvatljivi korisnici potpore za Mjeru 3. Potpora uzgajivačima krmača  iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću te velika poduzeća, koja drže krmače . Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika

b) upis u Registar farmi

c) upis krmača u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ)

d) imati registriran promet od najmanje 10 svinja po krmači u razdoblju od 01.01.2020. do 30. 11.2020. godine

Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti više od 2.000.

Korisnici potpore za Mjeru 4. Potpora proizvođačima jabuka, Mjera 5. Potpora proizvođačima  mandarina i Mjeru 6. Potpora proizvođačima krumpira obuhvaćaju sljedeće sektore i proizvode biljne proizvodnje u skladu s Prilogom I. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007:

a. sektor voće i povrće: jabuka (KN 0808) i mandarina (KN 0805)

b. sektor drugi proizvodi: krumpir, svjež ili rashlađen (KN 0701)

U skladu sa Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/20 i 42/20) ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. upisana su u Upisnik poljoprivrednika,

2. pripadaju kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća u skladu s člankom 2. Priloga 1. Uredba o poljoprivrednom izuzeću ,

3. podnijela su Jedinstveni zahtjev za potporu za jabuke, mandarine ili krumpir u 2020. godini.

Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti 2.500

7. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

Potpora se u skladu s točkom 23. a. Privremenog okvira – COVID 19  dodjeljuje u obliku izravnih bespovratnih sredstava.

Potpora se u cijelosti financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Iznos potpore za Mjeru 1, Mjeru 2 i Mjeru 3 utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu.

Iznos potpore  za Mjeru 4, Mjeru 5 i Mjeru 6 utvrđuje se razmjerno površinama pod prihvatljivim kulturama evidentiranima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja i za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za potporu za 2020. godinu.

Agencija za plaćanja na temelju podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja administrativnu obradu zahtjeva za potporu.

8. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.  

Provedba mjera iz ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ih Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija). Pravilnikom će se propisati uvjeti prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.

Program će se provoditi od datuma primitka odluke Europske komisije o odobrenju dodjele državne potpore. Potpora se, u skladu s točkom 22. d. Privremenog okvira – COVID 19, može dodijeliti najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

9. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa potpore osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu u ukupnom iznosu od 70.000.000,00  kn prema sljedećoj raspodjeli:

Ako za to postoji potreba, ministar nadležan za poljoprivredu, posebnom odlukom može preraspodijeliti sredstava između mjera.

10. PRAVILA O DODJELI POTPORE

Najviši iznos potpore po korisniku iznosi 100.000,00 eura kao što je propisano s točkom 23. stavak a. Privremenog okvira – COVID 19. Potpore iz ovog Programa mogu se međusobno zbrajati u skladu s odredbama Privremenog okvira – COVID 19.

Potpore iz ovog Programa mogu se zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potporu de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. 12. 2013.) ili s potporom na temelju Uredbe o poljoprivrednom izuzeću uz poštivanje odredbi o zbrajanju iz tih uredbi.

Ministarstvo će poštovati tzv. “stand still clause“, odnosno neće dodjeljivati potporu temeljem ovog Programa prije dobivanja suglasnosti, odnosno odobrenja Europske komisije.

Prema ovom Programu ne mogu se dodijeliti potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Europske komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem.

11. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

U skladu s odjeljkom 4. Privremenog okvira – COVID 19 Ministarstvo poljoprivrede se obvezuje poštivati obveze praćenja i izvješćivanja utvrđene u istom odjeljku.