PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2017/1939 OD 12. LISTOPADA 2017. O PROVEDBI POJAČANE SURADNJE U VEZI S OSNIVANJEM UREDA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA („EPPO”), S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Od 2017. godine na snazi je Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”)- dalje u tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/1939, koja predviđa osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja kao neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije na temelju Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima neodvojivo povezana.
Ured europskog javnog tužitelja ustrojava se na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnja razina sastoji se od središnjeg ureda u Luxembourgu, kojeg čine Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi, njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koja sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje, upravni direktor, stalna vijeća te Kolegij. Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama te, uz posebne ovlasti i položaj koji su im dodijeljeni i podložno tim ovlastima i položaju, i pod uvjetima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica. Oni su sastavni dio Ureda europskog javnog tužitelja, ali su pritom i dalje na operativnoj razini integrirani u svoje nacionalne pravne sustave i nacionalne strukture tužiteljstva.
Obzirom da i Republika Hrvatska sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, potrebno je prije početka operativnosti Ureda europskog javnog tužitelja, stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, koja je izravno primjenjiva.
Unatoč izravnoj primjenjivosti ovog zakonodavnog akta Europske unije i njegovoj nadređenosti nacionalnom pravnom poretku, analiza odnosa odredbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 i važećeg nacionalnog zakonodavstva ukazala je na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom. Umjesto parcijalnih izmjena i dopuna nekolicine važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, predlaže se donijeti novi jedinstveni provedbeni propis kojim bi se riješila sva ključna pitanja organizacijske i procesne naravi i stvorili nužni preduvjeti za uspostavu okvira za rad Ureda europskog javnog tužitelja u Republici Hrvatskoj, prvenstveno njegove decentralizirane razine (delegirani europski tužitelji).
Stupanjem na snagu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 osnovano je po prvi put tijelo kaznenog progona na razini Europske unije, koje ima svoju decentraliziranu razinu u sudjelujućim državama članicama. Stoga je, u cilju provedbe Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, potrebno učiniti određena usklađenja nacionalnog zakonodavstva, upravo kroz Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”).
Ovim Prijedlogom Zakona, stoga, se predviđa postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja. Radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj, integrirani u strukturu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) kroz Odjel delegiranih europskih tužitelja, ali će biti zaduženi za istrage i kazneni progon u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, te će pritom slijediti smjernice i upute stalnog vijeća nadležnog za predmet te upute nadzornog europskog tužitelja.
Nadalje, predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost i sastav suda pred kojima će delegirani europski tužitelji postupati u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. S obzirom na veličinu teritorija Republike Hrvatske i procijenjeni broj predmeta iz materijalne nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, uvažavajući komparativna rješenja drugih država članice Europske unije koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje, predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednoga suda- Županijskog suda u Zagrebu, koji će suditi u prvom stupnju u svim predmetima u kojima će optužbu zastupati delegirani europski tužitelji. Jedinu iznimku od navedenog predstavljaju postupci prema maloljetnicima, u kojima će postupati delegirani europski tužitelji, a na nadležnost i sastav sudova primjenjivat će se Zakon od sudovima za mladež (,,Narodne novine“ broj 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19, dalje u tekstu: ZSM).
Zatim se predlaže regulirati položaj i ovlasti delegiranih europskih tužitelja u okviru kaznenog postupka. To se predlaže učiniti propisivanjem da se u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj smatra ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonu pripadaju državnom odvjetniku. U svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, predlaže se delegirane europske tužitelje u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlastiti za poduzimanje svih radnji koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (,,Narodne novine“ broj 91/10, 81/13, 124/13, 26/15, 102/17, 68/18, 70/19), te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (,,Narodne novine“ broj 178/04). Navedena ovlaštenja i dužnosti vrijedit će i za europskog tužitelja, u slučajevima kad Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 predviđa mogućnost da on sam poduzima postupovne radnje na decentraliziranoj razini.
Također se ovlasti i dužnosti višeg državnog odvjetnika propisane Zakonom o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, dalje u tekstu: ZKP) u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja predlažu dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja, kao i pojedine ovlasti i dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (,,Narodne novine“ broj 76/09, 116/10, 145/10, 57/11, 136/12, 148/13, 70/17, dalje u tekstu: ZUSKOK).
Nadalje, uvažavajući činjenicu kako Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 sukladno članku 13. stavku 3., predviđa mogućnost da delegirani europski tužitelji obavljaju i poslove nacionalnog tužitelja, u mjeri u kojoj ih to ne sprječava u ispunjavanju njihovih obveza, predlaže propisati način na koji će se delegiranim europskim tužiteljima isplaćivati naknada za rad u tom slučaju.
Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 zahtjeva od država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje da odrede nadležna nacionalna tijela iza izvršavanje određenih propisanih zadaća. Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se, sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 propisati Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kao nadležno tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i Ureda europskog javnog tužitelja. Također se predlaže propisati da je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nositelj dužnosti obavješćivanja iz članka 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
Nadalje se predlaže Glavnog europskog tužitelja ovlastiti na pokretanje stegovnog postupka pred Državnoodvjetničkim vijećem, zbog počinjenog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Iako Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 u članku 17. stavku 4. dopušta mogućnost da država članica provede stegovni postupak protiv delegiranog europskog tužitelja, zbog razloga koji su povezani s njegovim odgovornostima na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, uz pristanak Glavnog europskog tužitelja, potrebno je ovlastiti i Glavnog europskog tužitelja da sam inicira stegovni postupak pred nadležnim nacionalnim tijelom. Ovo prvenstveno iz razloga kako bi se, sukladno članku 500. stavku 3. ZKP-a, mogao podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka, kad je do propuštanja roka iz članka 230. stavka 1. ZKP-a došlo zbog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a preduvjet za takvu obnovu postupka predstavlja utvrđenje stegovnog djela odlukom Državnoodvjetničkog vijeća.
Donošenjem Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”) osigurat će se uvjeti za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 u pravni poredak Republike Hrvatske te će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u Republici Hrvatskoj.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), sredstva su osigurana u okviru financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave na glavi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Za provedbu Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), odnosno za operativnu uspostavu i rad Odjela delegiranih europskih tužitelja u 2021. godini, osigurana su sredstva za iznose plaće i doprinose na plaće za jedanaest službenika i namještenika Odjela delegiranih europskih tužitelja, sredstva za plaće u slučajevima kada delegirani europski tužitelj obavlja i poslove nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ga to ne sprječava u ispunjavanju njegovih obveza temeljem Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 i doprinosi za plaće dva delegirana europska tužitelja u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 31 u iznosu 2.192,473,04 kn i to na način da su osigurana sredstva za iznose plaće i doprinose na plaće za jedanaest službenika i namještenika Odjela delegiranih europskih tužitelja i doprinosi za plaće dva delegirana europska tužitelja u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 31 u iznosu od 1.775.000,00 kn i 417.473,04 kune za provedbu članka 7. Nacrta prijedloga za dva delegirana europska tužitelja za 2021. godinu. Također, osigurana su i sredstva za intelektualne usluge u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 3237 u iznosu od 725.000,00 kn.
Ukupan trošak provedbe Zakona iznosi 2.917,473,00 kn za 2021. godinu. S obzirom da se za 2022., ne predviđa potreba da delegirani europski tužitelj obavlja poslove nacionalnog tužitelja, trošak provedbe Zakona za 2022. iznosi 2.500,000,00 kuna.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“ br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20, dalje u tekstu: Poslovnik Hrvatskog sabora) zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose se po hitnom postupku ako to zatraži predlagatelj.
Prijedlogom Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), s Konačnim prijedlogom Zakona, predlaže se osigurati uvjete za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 u pravni poredak Republike Hrvatske, slijedom čega ovaj Prijedlog Zakona supstantivno udovoljava uvjetima za provođenje hitnog zakonodavnog postupka iz članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora
Predlagatelj ukazuje na činjenicu da je na razini Europske unije poduzet čitav niz aktivnosti za što skoriju operativnu uspostavu rada Ureda europskog javnog tužitelja, iz čega je razvidna potreba hitnog postupanja pri donošenju ovog Zakona, kojim će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, predlaže se donošenje Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) po hitnom postupku.
V.KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2017/1939 OD 12. LISTOPADA 2017. O PROVEDBI POJAČANE SURADNJE U VEZI S OSNIVANJEM UREDA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA („EPPO”)
Predmet zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (,,EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/1939).
Rodni pojmovi
Članak 2.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u ovom Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.
Ustrojstvo Odjela delegiranih europskih tužitelja
Članak 3.
(1) Odjel delegiranih europskih tužitelja djeluje u sastavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK).
(2) Poslove u Odjelu delegiranih europskih tužitelja obavljaju delegirani europski tužitelji i službenici pod nadzorom delegiranih europskih tužitelja.
(3) Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o državnoodvjetničkom vijeću primjenjivat će se na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja ako nisu u suprotnosti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939.
Nadležnost i sastav suda
Članak 4.
(1) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja je stvarno i mjesno nadležan Županijski sud u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja sude vijeća sastavljena od troje sudaca, a koji suci su godišnjim rasporedom poslova raspoređeni na rad u Odjel za USKOK.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka u postupku prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na nadležnost i sastav suda primjenjuju se odredbe Zakona o sudovima za mladež.
Ovlasti delegiranog europskog tužitelja
Članak 5.
(1) U kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj smatra se ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonu pripadaju državnom odvjetniku.
(2) U kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj ovlašten je, u svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, poduzimati sve radnje koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na europskog tužitelja kada postupa sukladno Uredbi (EU) 2017/1939.
Ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja
Članak 6.
(1) Kad Zakon o kaznenom postupku propisuje ovlast ili dužnost višeg državnog odvjetnika, u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja tu ovlast ili dužnost izvršava Ured europskog javnog tužitelja.
(2) Ured europskog javnog tužitelja izvršava u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlasti i dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske u slučaju primjene članka 38. stavka 4., članka 206.e, članka 229. stavka 3. i članka 518. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku i u slučaju primjene članaka 36. do 47. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
(3) U postupcima za kaznena djela iz svoje nadležnosti zahtjev za zaštitu zakonitosti može podnijeti i Ured europskog javnog tužitelja.
Obavljanje poslova nacionalnog tužitelja
Članak 7.
U slučajevima kada je delegirani europski tužitelji ovlašten obavljati i poslove nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ga to ne sprječava u ispunjavanju njegovih obveza temeljem Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja plaća naknadu za rad delegiranih europskih tužitelja kako je to uređeno pravilima iz članka 114. točke c Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, a Republika Hrvatska Uredu europskog javnog tužitelja nadoknađuje iznos za posao koji je obavljen u okviru poslova nacionalnog tužitelja.
Sukob nadležnosti
Članak 8.
Sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Stegovni postupci
Članak 9.
Glavni europski tužitelj može pred Državnoodvjetničkim vijećem pokrenuti postupak zbog počinjenja stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja.
Obavješćivanje
Članak 10.
Obavijesti iz članka 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 priopćava i dostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Završna odredba
Članak 11.
Ovaj Zakon objavit će se u ,,Narodnim novinama“, a stupa na snagu na datum koji će Europska komisija utvrditi svojom odlukom na prijedlog Glavnog europskog tužitelja nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja, sukladno članku 120. stavku 2. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se predmet Zakona - osiguravanje provedbe Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (,,EPPO“) u pravni poredak Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovaj članak sadrži odredbu o rodnim pojmovima (riječima i pojmovnim sklopovima) koji se koriste u tekstu Zakona, a propisuje kako se takvi pojmovi na jednak način odnose na muški i ženski rod, neovisno o tome jesu li u tekstu Zakona navedeni u muškom ili ženskom rodu.
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se organizacijsko pozicioniranje delegiranih europskih tužitelja, kao decentralizirane razine Ureda europskog javnog tužitelja, u okvire nacionalnog tužiteljstva. Stavkom 1. predlaže se propisati da u strukturi USKOK-a djeluje novi odjel - Odjel delegiranih europskih tužitelja, dok se predloženim stavkom 2. propisuje tko obavlja poslove u navedenom Odjelu.
Predloženim stavkom 3. propisuje se primjena Zakona o državnom odvjetništvu (,,Narodne novine“ broj 67/18) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (,,Narodne novine“ broj 67/18, 126/19) na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja, pod uvjetom da to nije suprotno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, koja je nadređena nacionalnom pravu.
Uz članak 4.
Ovim člankom predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost te sastav suda u predmetima u kojima je Ured europskog javnog tužitelja ovlašten za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice. Stavkom 1. određuje se Županijski sud u Zagrebu stvarno i mjesno nadležnim u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, kada ovim Zakonom nije drugačije određeno. Stavkom 2. propisuje se kako će u navedenim predmetima suditi vijeća sastavljena od troje sudaca, a koji suci su godišnjim rasporedom poslova raspoređeni na rad u Odjel za USKOK. U stavku 3. predlaže se iznimka u odnosu na nadležnosti i sastavu sudova iz stavka 1. i 2. ovoga članka kada se radi o postupcima koji se vode prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. S tim u svezi, stavkom 3. U pogledu nadležnosti i sastava sudova predlaže se supsidijarna primjena Zakona o sudovima za mladež.
Uz članak 5.
Navedenim člankom, u stavku 1., predlaže se delegiranim europskim tužiteljima, u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, osigurati položaj ovlaštenog tužitelja, te ih po ovlastima i dužnostima izjednačiti s državnim odvjetnikom.
U svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, stavkom 2. predlaže se delegirane europske tužitelje u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlastiti za poduzimanje svih radnji koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
Stavkom 3. propisuje se da će ovlaštenja i dužnosti iz prethodnih dvaju stavaka pripadati i europskom tužitelju, kada on sam, sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, poduzima postupovne radnje.
Uz članak 6.
Predloženim člankom propisuju se ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja u kaznenim postupcima. Stavkom 1. navedenog članka predlaže se u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja one ovlasti i dužnosti koje sukladno ZKP-u pripadaju višem državnom odvjetniku.
U stavku 2. propisuje se koje ovlasti i dužnosti, a koje sukladno ZKP-u i ZUSKOK-u pripadaju Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, će u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja izvršavati Ured europskog javnog tužitelja.
Stavkom 3. predlaže se ovlastiti i Ured europskog javnog tužitelja za podnošenje izvanrednog pravnog lijeka iz članka 509. ZKP-a, zahtjeva za zaštitu zakonitosti, u postupcima za kaznena djela iz materijalne nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja.
Uz članak 7.
Člankom 13. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 dopuštena je mogućnost da delegirani europski tužitelji obavljaju i funkcije nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ih to ne sprječava u ispunjavanju njihovih obveza na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939 o takvim funkcijama delegirani europski tužitelji obavješćuju nadzornog europskog tužitelja. S tim u svezi, u članku 7. propisuje se obveznik isplate i način isplate naknade za rad delegiranih europskih tužitelja, u slučaju kada, pod propisanim uvjetima, oni obavljaju i poslove nacionalnog tužitelja. Ovakvo propisivanje je u skladu s člankom 22. stavkom 2. Odluke Kolegija Ureda europskog javnog tužitelja od 29. rujna 2020. kojom se utvrđuju pravila o uvjetima zaposlenja delegiranih europskih tužitelja, a koja je donesena temeljem članka 114. točke c Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
Uz članak 8.
Sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 države članice određuju nacionalno tijelo koje će odlučivati o dodjeli nadležnosti u slučaju neslaganja između Ureda europskog javnog tužitelja i nacionalnih tijela kaznenog progona u pogledu toga je li kažnjivo postupanje obuhvaćeno člankom 22. stavkom 2. ili stavkom 3. ili člankom 25. stavkom 2. ili stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, o tome tko treba biti nadležan za istragu u tom predmetu. Ovim člankom predlaže se propisati Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nadležnim za odlučivanje o predmetnom sukobu nadležnosti.
Uz članak 9.
Ovim člankom predlaže se ovlastiti Glavnog europskog tužitelja na pokretanje stegovnog postupka protiv delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja pred Državnoodvjetničkim vijećem. Naime, stegovni postupak protiv delegiranog europskog tužitelja, zbog razloga koji su povezani s njegovim odgovornostima na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, sukladno članku 17. stavku 4. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, uz pristanak Glavnog europskog tužitelja, može provesti država članica. Međutim, mogućnost da inicira stegovni postupak pred nadležnim nacionalnim tijelom potrebno je dati i Glavnom europskom tužitelju, prvenstveno iz razloga kako bi se, sukladno članku 500. stavku 3. ZKP-a, mogao podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka, kad je do propuštanja roka iz članka 230. stavka 1. ZKP-a došlo zbog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, obzirom da preduvjet za takvu obnovu postupka predstavlja utvrđenje stegovnog djela odlukom Državnoodvjetničkog vijeća.
Uz članak 10.
Ovim se člankom predlaže propisati nadležno nacionalno tijelo za obavješćivanje sukladno članku 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Nositeljem obveze priopćavanja i dostavljanja predmetnih obavijesti određuje se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Uz članak 11.
Ovim člankom propisana je obveza objavljivanja Zakona u ,,Narodnim novinama“ i njegovo stupanje na snagu. Obzirom da je člankom 120. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 propisano kako Ured europskog javnog tužitelja preuzima istražne zadaće i zadaće kaznenog progona koje su mu dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 na datum koji će Europska komisija utvrditi svojom odlukom na prijedlog Glavnog europskog tužitelja nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja, predlaže se propisati stupanje Zakona na snagu na isti datum.
PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2017/1939 OD 12. LISTOPADA 2017. O PROVEDBI POJAČANE SURADNJE U VEZI S OSNIVANJEM UREDA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA („EPPO”), S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Od 2017. godine na snazi je Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”)- dalje u tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/1939, koja predviđa osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja kao neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije na temelju Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima neodvojivo povezana.
Ured europskog javnog tužitelja ustrojava se na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnja razina sastoji se od središnjeg ureda u Luxembourgu, kojeg čine Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi, njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koja sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje, upravni direktor, stalna vijeća te Kolegij. Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama te, uz posebne ovlasti i položaj koji su im dodijeljeni i podložno tim ovlastima i položaju, i pod uvjetima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica. Oni su sastavni dio Ureda europskog javnog tužitelja, ali su pritom i dalje na operativnoj razini integrirani u svoje nacionalne pravne sustave i nacionalne strukture tužiteljstva.
Obzirom da i Republika Hrvatska sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, potrebno je prije početka operativnosti Ureda europskog javnog tužitelja, stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, koja je izravno primjenjiva.
Unatoč izravnoj primjenjivosti ovog zakonodavnog akta Europske unije i njegovoj nadređenosti nacionalnom pravnom poretku, analiza odnosa odredbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 i važećeg nacionalnog zakonodavstva ukazala je na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom. Umjesto parcijalnih izmjena i dopuna nekolicine važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, predlaže se donijeti novi jedinstveni provedbeni propis kojim bi se riješila sva ključna pitanja organizacijske i procesne naravi i stvorili nužni preduvjeti za uspostavu okvira za rad Ureda europskog javnog tužitelja u Republici Hrvatskoj, prvenstveno njegove decentralizirane razine (delegirani europski tužitelji).
Stupanjem na snagu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 osnovano je po prvi put tijelo kaznenog progona na razini Europske unije, koje ima svoju decentraliziranu razinu u sudjelujućim državama članicama. Stoga je, u cilju provedbe Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, potrebno učiniti određena usklađenja nacionalnog zakonodavstva, upravo kroz Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”).
Ovim Prijedlogom Zakona, stoga, se predviđa postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja. Radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj, integrirani u strukturu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) kroz Odjel delegiranih europskih tužitelja, ali će biti zaduženi za istrage i kazneni progon u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, te će pritom slijediti smjernice i upute stalnog vijeća nadležnog za predmet te upute nadzornog europskog tužitelja.
Nadalje, predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost i sastav suda pred kojima će delegirani europski tužitelji postupati u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. S obzirom na veličinu teritorija Republike Hrvatske i procijenjeni broj predmeta iz materijalne nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, uvažavajući komparativna rješenja drugih država članice Europske unije koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje, predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednoga suda- Županijskog suda u Zagrebu, koji će suditi u prvom stupnju u svim predmetima u kojima će optužbu zastupati delegirani europski tužitelji. Jedinu iznimku od navedenog predstavljaju postupci prema maloljetnicima, u kojima će postupati delegirani europski tužitelji, a na nadležnost i sastav sudova primjenjivat će se Zakon od sudovima za mladež (,,Narodne novine“ broj 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19, dalje u tekstu: ZSM).
Zatim se predlaže regulirati položaj i ovlasti delegiranih europskih tužitelja u okviru kaznenog postupka. To se predlaže učiniti propisivanjem da se u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj smatra ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonu pripadaju državnom odvjetniku. U svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, predlaže se delegirane europske tužitelje u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlastiti za poduzimanje svih radnji koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (,,Narodne novine“ broj 91/10, 81/13, 124/13, 26/15, 102/17, 68/18, 70/19), te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (,,Narodne novine“ broj 178/04). Navedena ovlaštenja i dužnosti vrijedit će i za europskog tužitelja, u slučajevima kad Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 predviđa mogućnost da on sam poduzima postupovne radnje na decentraliziranoj razini.
Također se ovlasti i dužnosti višeg državnog odvjetnika propisane Zakonom o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, dalje u tekstu: ZKP) u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja predlažu dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja, kao i pojedine ovlasti i dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (,,Narodne novine“ broj 76/09, 116/10, 145/10, 57/11, 136/12, 148/13, 70/17, dalje u tekstu: ZUSKOK).
Nadalje, uvažavajući činjenicu kako Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 sukladno članku 13. stavku 3., predviđa mogućnost da delegirani europski tužitelji obavljaju i poslove nacionalnog tužitelja, u mjeri u kojoj ih to ne sprječava u ispunjavanju njihovih obveza, predlaže propisati način na koji će se delegiranim europskim tužiteljima isplaćivati naknada za rad u tom slučaju.
Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 zahtjeva od država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje da odrede nadležna nacionalna tijela iza izvršavanje određenih propisanih zadaća. Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se, sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 propisati Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kao nadležno tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i Ureda europskog javnog tužitelja. Također se predlaže propisati da je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nositelj dužnosti obavješćivanja iz članka 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
Nadalje se predlaže Glavnog europskog tužitelja ovlastiti na pokretanje stegovnog postupka pred Državnoodvjetničkim vijećem, zbog počinjenog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Iako Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 u članku 17. stavku 4. dopušta mogućnost da država članica provede stegovni postupak protiv delegiranog europskog tužitelja, zbog razloga koji su povezani s njegovim odgovornostima na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, uz pristanak Glavnog europskog tužitelja, potrebno je ovlastiti i Glavnog europskog tužitelja da sam inicira stegovni postupak pred nadležnim nacionalnim tijelom. Ovo prvenstveno iz razloga kako bi se, sukladno članku 500. stavku 3. ZKP-a, mogao podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka, kad je do propuštanja roka iz članka 230. stavka 1. ZKP-a došlo zbog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a preduvjet za takvu obnovu postupka predstavlja utvrđenje stegovnog djela odlukom Državnoodvjetničkog vijeća.
Donošenjem Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (“EPPO”) osigurat će se uvjeti za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 u pravni poredak Republike Hrvatske te će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III.OCJENA I IZVORI SREDSTVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), sredstva su osigurana u okviru financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave na glavi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Za provedbu Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), odnosno za operativnu uspostavu i rad Odjela delegiranih europskih tužitelja u 2021. godini, osigurana su sredstva za iznose plaće i doprinose na plaće za jedanaest službenika i namještenika Odjela delegiranih europskih tužitelja, sredstva za plaće u slučajevima kada delegirani europski tužitelj obavlja i poslove nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ga to ne sprječava u ispunjavanju njegovih obveza temeljem Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 i doprinosi za plaće dva delegirana europska tužitelja u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 31 u iznosu 2.192,473,04 kn i to na način da su osigurana sredstva za iznose plaće i doprinose na plaće za jedanaest službenika i namještenika Odjela delegiranih europskih tužitelja i doprinosi za plaće dva delegirana europska tužitelja u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 31 u iznosu od 1.775.000,00 kn i 417.473,04 kune za provedbu članka 7. Nacrta prijedloga za dva delegirana europska tužitelja za 2021. godinu. Također, osigurana su i sredstva za intelektualne usluge u okviru Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na rashodima skupine 3237 u iznosu od 725.000,00 kn.
Ukupan trošak provedbe Zakona iznosi 2.917,473,00 kn za 2021. godinu. S obzirom da se za 2022., ne predviđa potreba da delegirani europski tužitelj obavlja poslove nacionalnog tužitelja, trošak provedbe Zakona za 2022. iznosi 2.500,000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“ br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20, dalje u tekstu: Poslovnik Hrvatskog sabora) zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose se po hitnom postupku ako to zatraži predlagatelj.
Prijedlogom Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), s Konačnim prijedlogom Zakona, predlaže se osigurati uvjete za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 u pravni poredak Republike Hrvatske, slijedom čega ovaj Prijedlog Zakona supstantivno udovoljava uvjetima za provođenje hitnog zakonodavnog postupka iz članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora
Predlagatelj ukazuje na činjenicu da je na razini Europske unije poduzet čitav niz aktivnosti za što skoriju operativnu uspostavu rada Ureda europskog javnog tužitelja, iz čega je razvidna potreba hitnog postupanja pri donošenju ovog Zakona, kojim će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, predlaže se donošenje Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V.KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2017/1939 OD 12. LISTOPADA 2017. O PROVEDBI POJAČANE SURADNJE U VEZI S OSNIVANJEM UREDA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA („EPPO”)
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Predmet zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (,,EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/1939).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rodni pojmovi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u ovom Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ustrojstvo Odjela delegiranih europskih tužitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
(1) Odjel delegiranih europskih tužitelja djeluje u sastavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK).
(2) Poslove u Odjelu delegiranih europskih tužitelja obavljaju delegirani europski tužitelji i službenici pod nadzorom delegiranih europskih tužitelja.
(3) Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o državnoodvjetničkom vijeću primjenjivat će se na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja ako nisu u suprotnosti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležnost i sastav suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
(1) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja je stvarno i mjesno nadležan Županijski sud u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja sude vijeća sastavljena od troje sudaca, a koji suci su godišnjim rasporedom poslova raspoređeni na rad u Odjel za USKOK.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka u postupku prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na nadležnost i sastav suda primjenjuju se odredbe Zakona o sudovima za mladež.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ovlasti delegiranog europskog tužitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
(1) U kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj smatra se ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonu pripadaju državnom odvjetniku.
(2) U kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelj ovlašten je, u svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, poduzimati sve radnje koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na europskog tužitelja kada postupa sukladno Uredbi (EU) 2017/1939.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
(1) Kad Zakon o kaznenom postupku propisuje ovlast ili dužnost višeg državnog odvjetnika, u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja tu ovlast ili dužnost izvršava Ured europskog javnog tužitelja.
(2) Ured europskog javnog tužitelja izvršava u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlasti i dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske u slučaju primjene članka 38. stavka 4., članka 206.e, članka 229. stavka 3. i članka 518. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku i u slučaju primjene članaka 36. do 47. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
(3) U postupcima za kaznena djela iz svoje nadležnosti zahtjev za zaštitu zakonitosti može podnijeti i Ured europskog javnog tužitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obavljanje poslova nacionalnog tužitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U slučajevima kada je delegirani europski tužitelji ovlašten obavljati i poslove nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ga to ne sprječava u ispunjavanju njegovih obveza temeljem Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja plaća naknadu za rad delegiranih europskih tužitelja kako je to uređeno pravilima iz članka 114. točke c Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, a Republika Hrvatska Uredu europskog javnog tužitelja nadoknađuje iznos za posao koji je obavljen u okviru poslova nacionalnog tužitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sukob nadležnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
Sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stegovni postupci
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
Glavni europski tužitelj može pred Državnoodvjetničkim vijećem pokrenuti postupak zbog počinjenja stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obavješćivanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
Obavijesti iz članka 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 priopćava i dostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Završna odredba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
Ovaj Zakon objavit će se u ,,Narodnim novinama“, a stupa na snagu na datum koji će Europska komisija utvrditi svojom odlukom na prijedlog Glavnog europskog tužitelja nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja, sukladno članku 120. stavku 2. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se predmet Zakona - osiguravanje provedbe Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (,,EPPO“) u pravni poredak Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovaj članak sadrži odredbu o rodnim pojmovima (riječima i pojmovnim sklopovima) koji se koriste u tekstu Zakona, a propisuje kako se takvi pojmovi na jednak način odnose na muški i ženski rod, neovisno o tome jesu li u tekstu Zakona navedeni u muškom ili ženskom rodu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se organizacijsko pozicioniranje delegiranih europskih tužitelja, kao decentralizirane razine Ureda europskog javnog tužitelja, u okvire nacionalnog tužiteljstva. Stavkom 1. predlaže se propisati da u strukturi USKOK-a djeluje novi odjel - Odjel delegiranih europskih tužitelja, dok se predloženim stavkom 2. propisuje tko obavlja poslove u navedenom Odjelu.
Predloženim stavkom 3. propisuje se primjena Zakona o državnom odvjetništvu (,,Narodne novine“ broj 67/18) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (,,Narodne novine“ broj 67/18, 126/19) na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja, pod uvjetom da to nije suprotno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, koja je nadređena nacionalnom pravu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim člankom predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost te sastav suda u predmetima u kojima je Ured europskog javnog tužitelja ovlašten za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice. Stavkom 1. određuje se Županijski sud u Zagrebu stvarno i mjesno nadležnim u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, kada ovim Zakonom nije drugačije određeno. Stavkom 2. propisuje se kako će u navedenim predmetima suditi vijeća sastavljena od troje sudaca, a koji suci su godišnjim rasporedom poslova raspoređeni na rad u Odjel za USKOK. U stavku 3. predlaže se iznimka u odnosu na nadležnosti i sastavu sudova iz stavka 1. i 2. ovoga članka kada se radi o postupcima koji se vode prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. S tim u svezi, stavkom 3. U pogledu nadležnosti i sastava sudova predlaže se supsidijarna primjena Zakona o sudovima za mladež.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Navedenim člankom, u stavku 1., predlaže se delegiranim europskim tužiteljima, u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, osigurati položaj ovlaštenog tužitelja, te ih po ovlastima i dužnostima izjednačiti s državnim odvjetnikom.
U svrhu ostvarenja pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije, odnosno međunarodne pravne pomoći s trećim državama, stavkom 2. predlaže se delegirane europske tužitelje u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja ovlastiti za poduzimanje svih radnji koje nadležna državna odvjetništva poduzimaju temeljem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
Stavkom 3. propisuje se da će ovlaštenja i dužnosti iz prethodnih dvaju stavaka pripadati i europskom tužitelju, kada on sam, sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, poduzima postupovne radnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Predloženim člankom propisuju se ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja u kaznenim postupcima. Stavkom 1. navedenog članka predlaže se u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja one ovlasti i dužnosti koje sukladno ZKP-u pripadaju višem državnom odvjetniku.
U stavku 2. propisuje se koje ovlasti i dužnosti, a koje sukladno ZKP-u i ZUSKOK-u pripadaju Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, će u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja izvršavati Ured europskog javnog tužitelja.
Stavkom 3. predlaže se ovlastiti i Ured europskog javnog tužitelja za podnošenje izvanrednog pravnog lijeka iz članka 509. ZKP-a, zahtjeva za zaštitu zakonitosti, u postupcima za kaznena djela iz materijalne nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Člankom 13. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 dopuštena je mogućnost da delegirani europski tužitelji obavljaju i funkcije nacionalnog tužitelja u mjeri u kojoj ih to ne sprječava u ispunjavanju njihovih obveza na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939 o takvim funkcijama delegirani europski tužitelji obavješćuju nadzornog europskog tužitelja. S tim u svezi, u članku 7. propisuje se obveznik isplate i način isplate naknade za rad delegiranih europskih tužitelja, u slučaju kada, pod propisanim uvjetima, oni obavljaju i poslove nacionalnog tužitelja. Ovakvo propisivanje je u skladu s člankom 22. stavkom 2. Odluke Kolegija Ureda europskog javnog tužitelja od 29. rujna 2020. kojom se utvrđuju pravila o uvjetima zaposlenja delegiranih europskih tužitelja, a koja je donesena temeljem članka 114. točke c Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Sukladno članku 25. stavku 6. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 države članice određuju nacionalno tijelo koje će odlučivati o dodjeli nadležnosti u slučaju neslaganja između Ureda europskog javnog tužitelja i nacionalnih tijela kaznenog progona u pogledu toga je li kažnjivo postupanje obuhvaćeno člankom 22. stavkom 2. ili stavkom 3. ili člankom 25. stavkom 2. ili stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, o tome tko treba biti nadležan za istragu u tom predmetu. Ovim člankom predlaže se propisati Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nadležnim za odlučivanje o predmetnom sukobu nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovim člankom predlaže se ovlastiti Glavnog europskog tužitelja na pokretanje stegovnog postupka protiv delegiranog europskog tužitelja, a vezano uz njegov rad na predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja pred Državnoodvjetničkim vijećem. Naime, stegovni postupak protiv delegiranog europskog tužitelja, zbog razloga koji su povezani s njegovim odgovornostima na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, sukladno članku 17. stavku 4. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, uz pristanak Glavnog europskog tužitelja, može provesti država članica. Međutim, mogućnost da inicira stegovni postupak pred nadležnim nacionalnim tijelom potrebno je dati i Glavnom europskom tužitelju, prvenstveno iz razloga kako bi se, sukladno članku 500. stavku 3. ZKP-a, mogao podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka, kad je do propuštanja roka iz članka 230. stavka 1. ZKP-a došlo zbog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja, obzirom da preduvjet za takvu obnovu postupka predstavlja utvrđenje stegovnog djela odlukom Državnoodvjetničkog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Ovim se člankom predlaže propisati nadležno nacionalno tijelo za obavješćivanje sukladno članku 117. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Nositeljem obveze priopćavanja i dostavljanja predmetnih obavijesti određuje se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim člankom propisana je obveza objavljivanja Zakona u ,,Narodnim novinama“ i njegovo stupanje na snagu. Obzirom da je člankom 120. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 propisano kako Ured europskog javnog tužitelja preuzima istražne zadaće i zadaće kaznenog progona koje su mu dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 na datum koji će Europska komisija utvrditi svojom odlukom na prijedlog Glavnog europskog tužitelja nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja, predlaže se propisati stupanje Zakona na snagu na isti datum.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave