I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine, br. 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 14/11, 55/11, 115/18 i 32/20); (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu) temeljni je zakon koji uređuje područje sjemenarstva i rasadničarstva u Republici Hrvatskoj.

Zakon o sjemenu donesen je 17. studenoga 2005. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine. Navedeni Zakon uređuje temeljna pitanja proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednoga bilja u sortne liste te održavanje sorti poljoprivrednoga bilja.

Glavni cilj Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala sljedećih skupina i vrsta bilja: žitarice, krmno bilje, repe, povrće, krumpir, uljarice i predivo bilje, loze, voće i ukrasno bilje, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.

Nadležno tijelo za provođenje Zakona o sjemenu je Ministarstvo poljoprivrede.

Inspekcijski nadzor i s njime povezane stručne poslove obavlja Državni inspektorat (poljoprivredna inspekcija kontrolira kakvoću i označavanje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji se nalazi na tržištu, a fitosanitarna inspekcija kontrolu poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji se uvozi iz trećih zemalja).

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu , nadležna je za znanstvenu i stručnu pomoć u provedbi odredbi Zakona o sjemenu, te obavlja certifikaciju sjemena i sadnog materijala kroz postupak službenog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i ispitivanja gospodarske vrijednosti, različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih sorti u svrhu priznavanja i upisa sorti u Sortnu listu.

Certifikacija poljoprivrednog reprodukcijskog materijala jedan je oblik sustava kvalitete kojim se poljoprivredni reprodukcijski materijal namijenjen stavljanju na tržište kontrolira i nadzire kako bi se krajnjem potrošaču osiguralo da odgovara svim podatcima koji su navedeni na pakiranju, odnosno na certifikatima.

Neposredni cilj certifikacije je osigurati opskrbu poljoprivrednika i drugih korisnika poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom koji ima odgovarajući sortni identiteti, klijavost, čistoću i zdravstveno je ispravan, odnosno slobodan je od štetnih organizama.

Kakvoća, odnosno kvaliteta poljoprivrednog reprodukcijskog materijala od izuzetne je važnosti za proizvodnju, budući da je kvalitetan poljoprivredni reprodukcijski materijal važan za uspješno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Sustav proizvodnje i stavljanja na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala propisan je direktivama Europske unije, tzv. marketinškim direktivama, koje se temelje na međunarodnim protokolima kako bi se osiguralo da je proizvodnja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, umnažanje i stavljanje na tržište ujednačena odnosno standardizirana u svim državama.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom

Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive.

Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal mogao stavljati na tržište mora pripadati sorti koja je registrirana, odnosno upisana u neku od sortnih lista. Cilj upisa u sortne liste je omogućiti jasnu identifikaciju sorti. Da bi se sorta registrirala, odnosno upisala u sortnu listu, mora proći određena testiranja koja provode nadležna tijela. Također, postoje određene razlike u upisu sorti sjemena od sorti sadnog materijala, te je ovim Zakonom dorađen postupak priznavanja i održavanja istih.

Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, Zakon o sjemenu propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa.

Nadalje, poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno nadzora u proizvodnji. C ertifikacija proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala temelji se na međunarodnim metodama, odnosno shemama, kako bi se osigurala koherencija materijala namijenjenog za domaće i međunarodno tržište. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji je namijenjen izvozu, prvenstvo sjeme koje se proizvodi prema međunarodnoj OECD Seed Schemes, može se nakon proizvodnje izvesti, ali i ostati na tržištu Republike Hrvatske, budući se OECD certifikatima osigurava identična proizvodnja kao ona propisana tzv. marketinškim direktivama.

U proizvodnji poljoprivrednog reprodukcijskog materijala posebnu pažnju potrebno je posvetiti štetnim organizmima koji smanjuju kvalitetu istoga, te je stoga potrebno propisati da se za štetne organizme primjenjuju odredbe propisa kojima se regulira područje biljnog zdravstva. Također, po pitanju genetski modificiranih organizama primjenjuje se propisi kojima se regulira navedeno područje.

Kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno Europske unije, uspostavljen je sustav ekvivalence, odnosno istovrijednosti. Na razini Europske unije, za sjeme se dodjeljuje ekvivalenca na razini Vijeća i Parlamenta na temelju Odluke 2003/17/EZ od 16. prosinca 2002. o jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u trećim zemljama na sjemenskim usjevima i o jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama , dok je za sadni materijal sustav ekvivalence na samim državama članicama.

Kako bi mali poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme morati će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena kao dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama (biljnih patogena, štetnika, korova) u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva.

Nadalje, upis i vođenje Upisnika dobavljača sjemena, sadnog materijala i uzorkivača kao i sve upravne postupke vezane za navedene upisnike preuzima Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kao nadležno tijelo za certifikaciju. Upisnik laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskoga materijala vodit će Ministarstvo poljoprivrede.

Također, omogućuje se donošenje određenih nacionalnih sortni lista čiji će se poljoprivredni reprodukcijski materijal moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, te na taj način omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti koji se sada nalaze pohranjene u banku biljnih gena. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu će, na osnovu provedenih poljskih pokusa, izrađivati opisne sortne liste kako bi poljoprivrednicima olakšati odabir materijala za sjetvu i sadnju.

Donošenjem Zakona o sjemenu, prvenstveno će se osigurati sljedeće:

• prenošenje odredbi tzv. marketinških direktiva vezanih uz proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

• nadležna tijela, postupanje i zadaće nadležnih tijela u proizvodnji i stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

• proizvodnja kvalitetnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u skladu sa EU pravilima i međunarodnim normama certificiranja

• provedba aktivnosti vezanih uz banku biljnih gena kroz Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora

• upis i vođenje Upisnika dobavljača, uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskoga materijala

• registracija i upis sorti u sortne liste

• upravni i inspekcijski nadzor

• financiranje, naknade i odštete

• prekršajne odredbe i

• prijelazne i završne odredbe

3. Posljedice koje proizlaze donošenjem ovoga Zakona

Predloženim odredbama ovoga prijedloga Zakona osigurava se prenošenje odredbi tzv. marketinških Direktiva, proizvodnja i stavljanje na tržište kvalitetnog i zdravstveno ispravnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorti koje su upisane na neke od sortnih lista.

III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske i to u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova iz djelokruga rada Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu u iznosu od 388.00,00 kn.

IV.   TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU S OBRAZLOŽENJEM

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje proizvodnja, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala određenih skupina bilja, proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva.

(2) Na proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz genetski modificiranoga poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, primjenjuju se i odredbe posebnih propisa kojima se uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima.

(3) Određene skupine bilja iz stavka 1. ovoga članka su: žitarice, krmno bilje, repe, povrtne vrste, krumpir, uljarice i predivo bilje, loze, voćne vrste i ukrasno bilje.

(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:

– poljoprivredni reprodukcijski materijal namijenjen izvozu

– poljoprivredni reprodukcijski materijal koji je proizveden u državi članici Europske unije i stavlja se na tržište Republike Hrvatske, a ne pripada skupinama bilja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) propisuje pravilnikom vrste bilja iz stavka 3. ovoga članka na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

(6) Ministar će pored skupina i biljnih vrsta iz stavka 3. ovoga članka, pravilnikom propisati i druge biljne vrste na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se proizvode i stavljaju na tržište Republike Hrvatske.

Veza sa propisima Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose slijedeće direktive Europske unije:

- Direktiva Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (SL L 125, 11.7.1966.)

- Direktiva Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (SL L 125, 14.06.1966.)

- Direktiva Vijeća 68/193/EEZ od 9. travnja 1968. o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze (SL L 93, 17.4.1968.)

- Direktiva Vijeća 98/56/EZ od 20. srpnja 1998. o stavljanju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja na tržište (SL L 226, 13.8.1998.)

- Direktiva Vijeća 2002/53/EZ o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta

(SL L 193, 20.7.2002.)

- Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća

(SL L 193, 20.7.2002.)

- Direktiva Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (SL L 193, 20.7.2002.)

- Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002)

- Direktiva Vijeća 2003/61/EZ od 18. lipnja 2003. o izmjeni direktiva 66/401/EEZ o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, 66/402/EEZ o stavljanju na tržište sjemena žitarica, 68/193/EEZ o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze, 92/33/EEZ o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena, 92/34/EEZ o stavljanju na tržište voćnog reprodukcijskog sadnog materijala, 98/56/EZ o stavljanju na tržište reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja, 2002/54/EZ o stavljanju na tržište sjemena repe, 2002/55/EZ o stavljanju na tržište sjemena povrća, 2002/56/EZ o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira i 2002/57/EZ o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja, s obzirom na usporedna ispitivanja i pokuse Zajednice (SL L 165, 3.7.2003.)

- Direktiva Vijeća 2008/72/EZ od 15. srpnja 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena (SL L 205, 1.8.2008.)

- Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008.o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008.)

- Direktiva Komisije 93/49/EEZ od 23 lipnja 1993. o utvrđivanju plana o uvjetima koje moraju ispuniti reprodukcijski sadni materijal ukrasnog bilja i ukrasne biljke, sukladno Direktivi Vijeća 91/682/EEZ (SL L250, 7.10.1993.)

- Direktiva Komisije 93/61/EEZ od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju plana s uvjetima koje mora ispunjavati reprodukcijski sadni materijal osim sjemena u skladu s odredbama Direktive Vijeća 92/33/EEZ (SL L 250, 7.10.1993.)

- Direktiva Komisije 93/62/EEZ od 5 srpnja 1993 o utvrđivanju provedbenih mjera u vezi s nadzorom i nadgledanjem dobavljača i objekata u skladu s Direktivom Vijeća 92/33/EEZ o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena (SL L 250, 7.10.1993.)

- Direktiva Komisije 1999/66/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju zahtjeva za oznaku ili za drugi dokument koji sastavlja dobavljač sukladno Direktivi Vijeća 98/56/EZ (SL L 164, 30.6.1999.)

- Direktiva Komisije 1999/68/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju dodatnih odredbi za popise sorti ukrasnog bilja koje drže dobavljači sukladno Direktivi Vijeća 98/56/EZ(SL L 172, 8.7.1999.)

- Direktiva Komisije 2003/91/EZ od 6. listopada 2003. o utvrđivanju provedbenih mjera za potrebe članka 7. Direktive Vijeća 2002/55/EZ u pogledu minimalnih obilježja koja se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za pregled nekih sorata povrća (SL L 254, 8.10.2003.)

- Direktiva Vijeća 98/95/EZ od 14. prosinca 1998. o izmjeni direktiva 66/400/EEZ, 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 66/403/EEZ, 69/208/EEZ, 70/457/EEZ i 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena repa, sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica, sjemenskog krumpira, sjemena uljarica i predivog bilja i sjemena povrća te o Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednog bilja, u vezi s konsolidacijom unutarnjeg tržišta, genetski modificiranih biljnih vrsta i biljnih genetskih resursa (SL L 25, 1.2.1999.)

- Direktiva Vijeća 86/155/EEZ od 22. travnja 1986. o izmjeni određenih direktiva o stavljanju na tržište sjemena i biljaka zbog pristupanja Španjolske i Portugala(SL L 118, 7.5.1986.)

- Provedbena direktiva Komisije 2014/98/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih zahtjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima (SL L 298, 16.10.2014.).

- Direktiva Vijeća 72/418/EEZ od 6. prosinca 1972. o izmjeni Direktive od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena repa, sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica i sjemenskog krumpira, Direktiva od 30. lipnja 1969. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja i Direktiva od 29. rujna 1970. o stavljanju na tržište sjemena povrća i o Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 287, 26.12.1972.).

Pojmovnik

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

1) poljoprivredni reprodukcijski materijal je sjeme i sadni materijal koji se koriste s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja

2) sjeme jesu generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji služe za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja

3) sjeme s poljoprivrednog gospodarstva je sjeme sorata poljoprivrednog bilja proizvedeno i namijenjeno za sjetvu isključivo na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno stavljati na tržište

4) sadni materijal obuhvaća reprodukcijski sadni materijal, voćne sadnice, lozne cijepove, presadnice voća, presadnice povrća i reprodukcijski materijal ukrasnog bilja osim šumskoga sadnog materijala

5) reprodukcijski sadni materijal je sjeme za proizvodnju podloga, dijelovi biljaka i biljni materijal koji je namijenjen za proizvodnju sadnica, presadnica i loznih cijepova

6) sadnica je biljka nastala iz vegetativnih dijelova matične biljke, namijenjena sadnji ili presađivanju nakon stavljanja na tržište, izuzev izdanaka šljive i višnje

7) presadnice povrća su cijele biljke i nacijepljeni dijelovi kod cijepljenih biljaka, namijenjene sadnji za proizvodnju povrća

8) reprodukcijski materijal ukrasnog bilja je biljni materijal namijenjen za umnažanje, ili proizvodnju ukrasnog bilja namijenjenog daljnjem stavljanju na tržište

9) sorta je skupina biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenoga genotipa ili kombinacije genotipova, razlikovanjem od bilo koje druge skupine biljaka prema barem jednom od navedenih svojstava, te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja

10) genetski modificirana sorta je sorta nastala genetskom modifikacijom u skladu s odredbama Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« br. 126/19)

11) klon je potomstvo vegetativno umnožene pojedinačne biljke određene sorte nastalo klonskom selekcijom

12) kategorija je određen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala

13) partija je određena količina ili broj jedinki poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednačenosti sastava i po podrijetlu

14) sjemenska mješavina je mješavina sjemena različitih vrsta i sorti

15) sitna pakiranja su pakiranja sjemena određenih vrsta bilja određene maksimalne težine

16) oplemenjivač sorte (u daljnjem tekstu: oplemenjivač) je fizička ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivački proces stvorila novu sortu

17) oplemenjivačko pravo je pravo koje proizlazi iz zakona koji uređuje područje zaštite biljnih sorti

18) dobavljač je pravna osoba ili fizička osoba koja se bavi jednom od sljedećih djelatnosti: održavanje, proizvodnja, dorada, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala

19) održivač sorte je pravna ili fizička osoba koja održava sortu

20) održavanje sorte je sustavni postupak u skladu s prihvaćenom praksom za održavanje ujednačenosti i postojanosti sorte

21) uzorkivač sjemena je fizička osoba ovlaštena za uzorkovanje sjemena

22) ovlašteni laboratorij za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala(u daljnjem tekstu: laboratorij) je pravna osoba ili organizacijska jedinica (cjelina) unutar pravne osobe koja je ovlaštena od strane ministarstva nadležnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i izdavanje Izvješća

23) referentni laboratorij za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (u daljnjem tekstu: referentni laboratorij) je pravna osoba ili organizacijska jedinica (cjelina) unutar pravne osobe koja je ovlaštena od strane Ministarstva kao referentna organizacija ili jedinica za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, za provedbu obuke i nadzora rada uzorkivača, za provedbu obuke analitičara i nadzora rada laboratorija, te drugih zadaća propisanih za referentni laboratorij

24) stavljanje na tržište je prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom

25) uvoz je svako unošenje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na carinsko područje Europske unije iz trećih zemalja

26) unos je premještanje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz zemalja članica  Europske unije

27) certifikacija je postupak potvrđivanja poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala kroz provođenje službenog nadzora i izdavanje certifikata o sjemenu, odnosno certifikata o sadnom materijalu

28) banka biljnih gena je mjesto čuvanja, opisivanja, sakupljanja, uporabe i održavanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu

29) biljni genetski izvor je svaki biljni ili genetski materijal koji ima aktualnu ili potencijalnu vrijednost za hranu ili drugu uporabu u poljoprivredi

30) treće zemlje su sve zemlje koje nisu članice Europske unije

31) DUS je postupak utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja

32) službeni nadzor je postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (u daljnjem tekstu: Agencija)

33) post kontrola je skup postupaka i tehnika koje omogućavaju kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

34) Zajednički katalog sorata Europske unije je Zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta i Zajednički katalog sorata povrtnih vrsta

35) neprofesionalni krajnji korisnik je fizička osoba koja nije profesionalno uključena u proizvodnju ili prodaju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

36) OECD lista sorata je službeni popis sorti prihvaćen za certificiranje na temelju obavijesti dobivenih od Nacionalnih imenovanih tijela u skladu s pravilima OECD sheme za sjeme.

GLAVA II.

NADLEŽNA I SAVJETODAVNA TIJELA

Nadležna tijela

Članak 4.

Nadležna tijela za provedbu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona su Ministarstvo, Agencija i Državni inspektorat.

Ministarstvo

Članak 5.

Za provedbu ovoga Zakona Ministarstvo obavlja sljedeće poslove i zadaće:

– priprema nacrte propisa iz područja sjemenarstva i rasadničarstva

– uspostavlja i vodi Upisnik laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (u daljnjem tekstu: Upisnik laboratorija)

– obavlja stručni nadzor nad provedbom poslova i zadaća pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu s ovim Zakonom

– surađuje s drugim službama, državnim tijelima i organizacijama iz područja sjemenarstva i rasadničarstva u zemlji i inozemstvu

– predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnim tijelima i organizacijama iz područja sjemenarstva i rasadničarstva

– predlaže Vladi Republike Hrvatske programe i strategije nužne za unapređenje sjemenarstva i rasadničarstva

– u okviru svoje nadležnosti donosi rješenja i

– rješava žalbe izjavljene protiv rješenja Agencije.

Agencija

Članak 6.

(1) Za provedbu ovoga Zakona Agencija obavlja sljedeće poslove:

– priznavanje sorti

– certifikaciju sjemena i sadnog materijala kroz postupak službenog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena i sadnog materijala

– ispitivanje kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

– nadzor nad radom dobavljača iz članka 3. točke 18. ovoga Zakona

– post kontrolu poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

– upis i vođenje upisnika iz članka 9. ovoga Zakona

– odobrava dobavljaču obavljanje nadzora

– očuvanje biljnih genetskih izvora poljoprivrednog bilja

– upis i vođenje sortnih lista

– obuku analitičara i nadzor nad radom laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

– obuku uzorkivača i nadzor nad radom uzorkivača sjemena.

 (2) Radi praćenja učinkovitosti i stanja u sjemenarstvu i rasadničarstvu, Agencija je dužna nakon završetka vegetacijske sezone pojedinih skupina bilja dostavljati Ministarstvu izvješća  o obavljanju svih poslova iz svoje nadležnosti.

Savjetodavna tijela

Članak 7.

(1) Za praćenje poljoprivrednog sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti, za davanje službenih mišljenja i prijedloga u području koje se uređuje ovim Zakonom, ministar odlukom osniva:

1. Povjerenstvo za poljoprivredno sjemenarstvo

2. Povjerenstvo za poljoprivredno rasadničarstvo

3. Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja

4. Povjerenstvo za priznavanje sorti voćnih vrsta

5. Povjerenstvo za priznavanje sorti loze

6. Povjerenstvo za biljne genetske izvore.

(2) Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka donose poslovnik o radu.

(3) Članovima povjerenstva iz ovoga članka pripada naknada koju odredi ministar.

GLAVA III.

 BANKA BILJNIH GENA