Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
1.2.
Broj "Narodnih novina"
Narodne novine, br. 106/18
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.
Opis mjere:
1.2. Razvoj obrtništva i poduzetništva
7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. provodi se cjelovita porezna reforma, koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Temeljem provedene analize poreznog sustava na području PDV-a i naknadne procjene učinaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 115/16) utvrđeno je da postojeća raspodjela stopa PDV-a stvara regresivni učinak na građane, jer se na dobra i usluge, koje u najvećoj mjeri koriste svi građani, primjenjuje opća stopa PDV-a od 25%.
Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 106/18) od 1. siječnja 2019. proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom od 5% odnosno od 13%. S tim u skladu od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope od 5% proširena je na sve lijekove. Jednako tako od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope PDV-a od 13% proširena je na: dječje pelene, isporuku živih životinja, svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci te na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo. Također radi rasterećenja gospodarstva u cjelini, ali i smanjenja regresivnog učinka PDV-a propisano je smanjenje opće stope PDV-a od 1. siječnja 2020. na 24%.
Osim toga, izmjenama u sustavu PDV-a obuhvaćen je i upis u registar obveznika PDV-a pravnih i fizičkih osobakoje su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarile isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna.
U skladu s navedenom izmjenom porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa od 300.000,00 kuna, upisuje se u registar obveznika PDV-a:
-od 1. siječnja tekuće godine ako je isporuke u vrijednosti iznad propisanog iznosa obavio u prethodnoj kalendarskoj godini,
-od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je prešao propisani iznos vrijednosti isporuka iz tekuće kalendarske godine.
Time je omogućeno da porezni obveznici koji su tijekom tekuće godine obavili isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna počnu obračunavati PDV na obavljene isporuke od 1. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prijeđen propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a.
S tim u vezi temeljem podataka iz Informacijskog sustava Porezne uprave utvrđeno je da je u 2018. godini u registar obveznika PDV-a upisano 12.186 novih poreznih obveznika, dok je tijekom 2019. godine u registar obveznika PDV-a upisano 18.539 novih poreznih obveznika. Iz navedenih podataka razvidno je da je tijekom 2019. u registar obveznika PDV-a upisano 6.353 poreznih obveznika više nego u 2018. godini. Uzimajući u obzir povećanje broja upisanih obveznika u registar obveznika PDV-a, postignut je željeni cilj da se spriječi izbjegavanje upisa u registar obveznika PDV-a te da porezni obveznici odmah po prelasku praga za upis u registar obveznika PDV-a u tekućoj godini postaju obveznici PDV-a i obračunavaju PDV na obavljene isporuke.
Nadalje propisivanjem obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima uz prijavu PDV-a Poreznoj upravi, osigurani su podaci o praćenju tijeka dobara, čime se utjecalo na sprječavanje poreznih prijevara, a poreznim obveznicima nisu nametnute nove evidencije jer posebna evidencija o primljenim računima sadrži podatke koji se iskazuju u Knjizi ulaznih računa koju su porezni obveznici vodili i prije propisivanja obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima.
Propisivanjem da do prijenosa porezne obveze u tuzemstvu može doći u slučaju kada oporezive isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, uklonjene su nedoumice oko primjene prijenosa porezne obveze. Propisan je i prijenos porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika čime je omogućeno suzbijanje prijavara.
Propisano je pravo poduzetnicima na odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, na način da se radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije ukida vrijednosni prag od 400.000,00 kuna, te se ukida pravo na pretporez za plovila i zrakoplove. U skladu s navedenom promjenom, poreznim obveznicima je omogućeno pravo na odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam aumobila ili drugih sredstva za osobni prijevoz neovisno o njihovoj vrijednosti.
Radi usklađenja s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. propisano je smanjenje opterećenja u vezi s ispunjavanjem poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici (u daljnjem tekstu: posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga) koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Republici Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje predlažu se pojednostavljenja posebnih odredbi za oporezivanje navedenih usluga. Pojednostavljenje se sastoji u sljedećem:
- uveden je prag od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, pojednostavilo poslovanje
- izdavanju računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik isporučitelj ima sjedište
- definiranju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji.
Donošenjem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. procijenjeno je da će promjene u sustavu PDV-a imati direktan učinak na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 1,5 milijardi kuna godišnje. U vezi sa smanjenjem opće stope PDV-a na 24% od 1. siječnja 2020. godine bilo je procijenjeno je da će isto imati dodatan utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u 2020. godini u iznosu od oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 3,1 milijardu kuna godišnje (učinak promjena iz 2019. godine uvećan za promjene koje stupaju na snagu 2020. godine). Obzirom da od 1. siječnja 2020. nije došlo do smanjenja opće stope PDV-a na 24%, već je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 121/19) propisano zadržavanje opće stope PDV-a od 25% nije došlo do planiranog smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske po toj osnovi.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost dovela je do rasterećenja gospodarstva u cjelini, te do povećanja rasta i konkurentnosti gospodarstva posebice u dijelu proizvodnje i isporuke dobara, među ostalim, svih lijekova, živih životinja i riba, svježeg mesa i ribe, svježeg voća i povrće, jaja te dječjih pelena, i usluga koje se od 1. siječnja 2019. oporezuju sniženim stopama PDV-a 5% i 13%. Obzirom da je smanjena stopa PDV-a, poreznim obveznicima koji isporučuju dobara i usluge oporezive sniženim stopama PDV-a porezna obveza s osnove PDV-a je smanjena, čime je došlo do rasterećenja tih poreznih obveznika, a ujedno je došlo i do smanjenja regresivnog utjecaja na građane.
Smanjenje poreznih obveza u konačnici dovodi do povećanja likvidnosti poreznih obveznika, čime je svakako otvoren prostor za daljnja ulaganja i eventualno sniženje cijena, iako svaki porezni obveznik odnosno poslovni subjekt samostalno odlučuje o tome na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a. Također, potrebno je napomenuti da poslovni subjekti svoje prodajne cijene formiraju u zavisnosti od elastičnosti potražnje, odnosno prema onome što tržište može podnijeti, bez obzira na stopu PDV-a.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, s osnove usluga i isporuka dobara koje predstavljaju najveći postotak potrošnje građana s najnižim dohocima donesene su i promjene unutar primjene sniženih stopa PDV-a od 5% i 13%. Stoga je od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope od 5% proširena na sve lijekove. Također od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope PDV-a od 13% proširena je, među ostalim, na dječje pelene, isporuku živih životinja, te isporuku niza prehrambenih proizvoda odnosno isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
1.2.
Broj "Narodnih novina"
Narodne novine, br. 106/18
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da /Ne:
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.
Opis mjere:
1.2. Razvoj obrtništva i poduzetništva
7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da /Ne:
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. provodi se cjelovita porezna reforma, koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Temeljem provedene analize poreznog sustava na području PDV-a i naknadne procjene učinaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 115/16) utvrđeno je da postojeća raspodjela stopa PDV-a stvara regresivni učinak na građane, jer se na dobra i usluge, koje u najvećoj mjeri koriste svi građani, primjenjuje opća stopa PDV-a od 25%.
Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 106/18) od 1. siječnja 2019. proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom od 5% odnosno od 13%. S tim u skladu od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope od 5% proširena je na sve lijekove. Jednako tako od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope PDV-a od 13% proširena je na: dječje pelene, isporuku živih životinja, svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci te na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo. Također radi rasterećenja gospodarstva u cjelini, ali i smanjenja regresivnog učinka PDV-a propisano je smanjenje opće stope PDV-a od 1. siječnja 2020. na 24%.
Osim toga, izmjenama u sustavu PDV-a obuhvaćen je i upis u registar obveznika PDV-a pravnih i fizičkih osoba koj e su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvaril e isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna .
U skladu s navedenom izmjenom porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa od 300.000,00 kuna, upisuje se u registar obveznika PDV-a:
- od 1. siječnja tekuće godine ako je isporuke u vrijednosti iznad propisanog iznosa obavio u prethodnoj kalendarskoj godini,
- od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je prešao propisani iznos vrijednosti isporuka iz tekuće kalendarske godine.
Time je omogućeno da porezni obveznici koji su tijekom tekuće godine obavili isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna počnu obračunavati PDV na obavljene isporuke od 1. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prijeđen propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a.
S tim u vezi temeljem podataka iz Informacijskog sustava Porezne uprave utvrđeno je da je u 2018. godini u registar obveznika PDV-a upisano 12.186 novih poreznih obveznika, dok je tijekom 2019. godine u registar obveznika PDV-a upisano 18.539 novih poreznih obveznika. Iz navedenih podataka razvidno je da je tijekom 2019. u registar obveznika PDV-a upisano 6.353 poreznih obveznika više nego u 2018. godini. Uzimajući u obzir povećanje broja upisanih obveznika u registar obveznika PDV-a, postignut je željeni cilj da se spriječi izbjegavanje upisa u registar obveznika PDV-a te da porezni obveznici odmah po prelasku praga za upis u registar obveznika PDV-a u tekućoj godini postaju obveznici PDV-a i obračunavaju PDV na obavljene isporuke.
Nadalje propisivanjem obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima uz prijavu PDV-a Poreznoj upravi, osigurani su podaci o praćenju tijeka dobara, čime se utjecalo na sprječavanje poreznih prijevara, a poreznim obveznicima nisu nametnute nove evidencije jer posebna evidencija o primljenim računima sadrži podatke koji se iskazuju u Knjizi ulaznih računa koju su porezni obveznici vodili i prije propisivanja obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima.
Propisivanjem da do prijenosa porezne obveze u tuzemstvu može doći u slučaju kada oporezive isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, uklonjene su nedoumice oko primjene prijenosa porezne obveze. Propisan je i prijenos porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika čime je omogućeno suzbijanje prijavara.
Propisano je pravo poduzetnicima na odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, na način da se radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije ukida vrijednosni prag od 400.000,00 kuna, te se ukida pravo na pretporez za plovila i zrakoplove. U skladu s navedenom promjenom, poreznim obveznicima je omogućeno pravo na odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam aumobila ili drugih sredstva za osobni prijevoz neovisno o njihovoj vrijednosti.
Radi usklađenja s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. propisano je smanjenje opterećenja u vezi s ispunjavanjem poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici (u daljnjem tekstu: posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga) koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Republici Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje predlažu se pojednostavljenja posebnih odredbi za oporezivanje navedenih usluga. Pojednostavljenje se sastoji u sljedećem:
- uveden je prag od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, pojednostavilo poslovanje
- izdavanju računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik isporučitelj ima sjedište
- definiranju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji.
Donošenjem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. procijenjeno je da će promjene u sustavu PDV-a imati direktan učinak na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 1,5 milijardi kuna godišnje. U vezi sa smanjenjem opće stope PDV-a na 24% od 1. siječnja 2020. godine bilo je procijenjeno je da će isto imati dodatan utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u 2020. godini u iznosu od oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 3,1 milijardu kuna godišnje (učinak promjena iz 2019. godine uvećan za promjene koje stupaju na snagu 2020. godine). Obzirom da od 1. siječnja 2020. nije došlo do smanjenja opće stope PDV-a na 24%, već je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 121/19) propisano zadržavanje opće stope PDV-a od 25% nije došlo do planiranog smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske po toj osnovi.
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost dovela je do rasterećenja gospodarstva u cjelini, te do povećanja rasta i konkurentnosti gospodarstva posebice u dijelu proizvodnje i isporuke dobara, među ostalim, svih lijekova, živih životinja i riba, svježeg mesa i ribe, svježeg voća i povrće, jaja te dječjih pelena, i usluga koje se od 1. siječnja 2019. oporezuju sniženim stopama PDV-a 5% i 13%. Obzirom da je smanjena stopa PDV-a, poreznim obveznicima koji isporučuju dobara i usluge oporezive sniženim stopama PDV-a porezna obveza s osnove PDV-a je smanjena, čime je došlo do rasterećenja tih poreznih obveznika, a ujedno je došlo i do smanjenja regresivnog utjecaja na građane.
Smanjenje poreznih obveza u konačnici dovodi do povećanja likvidnosti poreznih obveznika, čime je svakako otvoren prostor za daljnja ulaganja i eventualno sniženje cijena, iako svaki porezni obveznik odnosno poslovni subjekt samostalno odlučuje o tome na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a. Također, p otrebno je napomenuti da poslovni subjekti svoje prodajne cijene formiraju u zavisnosti od elastičnosti potražnje, odnosno prema onome što tržište može podnijeti, bez obzira na stopu PDV-a.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, s osnove usluga i isporuka dobara koje predstavljaju najveći postotak potrošnje građana s najnižim dohocima donesene su i promjene unutar primjene sniženih stopa PDV-a od 5% i 13%. Stoga je od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope od 5% proširena na sve lijekove. Također od 1. siječnja 2019. primjena snižene stope PDV-a od 13% proširena je, među ostalim, na dječje pelene, isporuku živih životinja, te isporuku niza prehrambenih proizvoda odnosno isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
6.
PRILOZI
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 7. prosinca 2020.
ravnatelj
Božidar Kutleša, dipl. iur.
mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan
Renata Kalčić
Štefica Oštrec Čunčić
Komentirate u ime: Ministarstvo financija